DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

Arhiva vijesti iz 2018. godine

Facebook email Google+ email

VIJESTI 2015. GODINA
VIJESTI 2016. GODINA
VIJESTI 2017. GODINA
Print Friendly Version of this pageGet a PDF version of this webpage

Arhiva vijesti 2018. godina

Nova staza na brdo Uzdomir


21.12.2018.
U 2018. godini uređena je i obilježena pješačka staza na brdo  Uzdomir (852 m n.v.), koji se nalazi sjeverozapano od Nikšića u Crnoj Gori, i jedan je od najljepših vidikovaca na grad,.

Od lokacije Poklonci (vrelo koje vodom hrani Krupačko jezero), do vrha Uzdomira uspinje se 200 metara visinske razlike, za oko 45 minuta laganog uspona.

Pogled s vrha se pruža na obližnji Nikšić, Nikšićko polje kojega čini mnoštvo manjih polja. Vidik je odličan i na jezera Krupac i Slano, prigradska naselja, sela i ostala brda i planine koje okružuju Nikšić i Nikšićko polje: Viroštak, Pusi Lisac, Budoš, Prekornica, Vojnik, Njegoš i dr. 
.
Od biljaka, ovdje rastu salep, narcis, gavez, oman, majčina dušica, kamilica, bokvica kopriva, maslačak, rosopas, vodopija, vrsuta, jagorčevina i druge drvenaste biljke.
​Na Uzdomiru borave i neke divlje zvijeri, poput lisica, divljih svinja ili vuka.


PODACI O VRHU
KOORDINATE: 42.803337, 18.923610
​
VISINA VRHA: 852 m n.v.
Nikšić viđen s vrha Uzdomira
Postavila: Absibel Jelena; Datum objavljivanja: 5.3.2018.
Picture
Reljef i položaj Uzdomira
Izvor: Google Earth, 2018.
Crtice o Uzdomiru i oko njega

Nikšićko Planinarsko Smučarsko društvo "Javorak" osnovano je 1952. godine, prvobitni naziv je bio Vojnik koji je dat po masivu visokom 1998 m, a koji se nalazi u blizini Nikšića. Ubrzo potom mijenja ime u “Javorak” planinski prijevoj u blizini Nikšića. Prvi pohod izveden je upravo na Uzdomir (852 m), i od tad kreću na mnogo veće uspone i ekspedicije.

Vilina pećina se nalazi u brdu Uzdomir, u blizini Krupačkog jezera, sjeveroistočno od vrela Poklonci za oko 500 m zračne linije. Nalazi se na nadmorskoj visini oko 647 m. Njen je otvor mali i visok je oko 1 m, a širok oko 1,20 m. U dubini je dosta proširen kako u vertikalnom tako i u horizontalnom pravcu. Njen kanal meandrira i blago pada prema dubini. Ona je do sada ispitana u dužini oko 300 m, Prostire se u pravcu SI tj. u pravcu pada slojeva. Pećinu je ispitalo Speleološko društvo Nikšić. Formirana je u vapnenačkom terenu.  Razvila se u pravcu slojevitosti i isprskalosti stijena. Ispod pećine prostire se stara dolinica koja je izbušena s niznim vrtačama, a na dnu nje nalazi se veliko krško vrelo Poklonci, koje se nalazi na koti 612,18 m. Ta činjenica ukazuje da ova pećina predstavlja stari krški kanal duž koga je isticalo vrelo čija je voda formirala spomenutu dolinu, koja je kasnije izmijenjena vrtačama.
IZVOR: Marija Jauković, Vilina pećina. Portal Montenegrina

Drugi svjetski rat; Dana 5.5.1942. talijansko-četničke snage iz Nikšića napale su položaje 1. udarnog bataljona Nikšićkog NOP odreda na brdu Uzdomiru kod Nikšića. Poslije trosatne oštre borbe nadmoćne talijansko-četničke snage, podržavane artiljerijskom vatrom, potisnuli su partizane i, uz veće gubitke, zauzeli Uzdomir. Iz 1. udarnog bataljona je poginulo 6 i ranjeno 18 boraca.

Uzdomir je ugrožen ilegalnom sječom šume. 22.11.2018. radna skupina za zaštitu životne sredine i životinja Instituta za socijalnu i obrazovnu politiku je utvrdila sječu šume na zapadnoj strani brda i institucije su upozorile počinitelje kako time direktno negativno utječu na životnu sredinu i stanište nekoliko vrsta divljih životinja kojima je Uzdomir prirodno stanište, te o šteti za čist zrak. Najavljena je i akcija pošumljavanja kako bi se ublažile posljedice nesavjesne sječe šume.
Portl Anaitika.me, 22.11.2018.


Baština. U podnožju Uzdomira se nalazi i Hadži ismailov most na rijeci Zeti. Most na Duklu podigao je 1805. godine bogati nikšićki trgovac Hadži Ismail Lekić. Dug je 110 metara, a ukrašava ga osam polukružnih nejednakih otvora (voltova). Mjesto na kome je sagrađen predstavljalo je mjesto križanja karavanskih puteva. U vrijeme osmanske vladavine, tim putem trgovci su išli prema Gacku, Mostaru, Foči i Višegradu.

U podnožju brda nalazi se prigradsko Nikšićko naslje Mokra njiva.

Slovenija nakon 45 godina čeka novog risa iz divljine


8.12.2018.
Nakon izumiranja dinarske populacije risa početkom 20. stojeća (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija), u Sloveniju je 1973. naseljeno 6 risova, čija se populacija narednih godina proširila na Hrvatsku i sve do Bosne i Hercegovine. Međutim, u tih 45 godina potomci tih 6 primjeraka međusobno su se parili, i zbog tog parenja u srodstvu njihova je populacija ugrožena i prijetilo joj je izumiranje. Zbog nemogućnosti prirodnog povezivanja sa susjednim populacijama i prirodne migracije jedinki kao jedino moguće rješenje za obnovu genske raznolikosti i osiguranje opstanka populacije u Dinaridima predlaže se reintrodukcija novih jedinki. Iz toga se razloga počelo s planovima da se u suradnji s partnerima iz Italije, Slovenije, Slovačke i Rumunjske, u okviru međudržavnog projekta Life Lynx, dovedu četiri nova risa iz Slovačke i Rumunjske kako bi se povećala genetska raznolikost.

Pripreme se u Sloveniji već obavljaju, Obor (ograđen prostor) gdje će se ris prilagođavati novome okolišu, već je pripremljen, a u Slovačkoj i Rumunjskoj teku pripreme za ulov risa. Introducirani ris tako će doći iz države koja u tome bude uspješnija, tj. prva.

Reintrodukcija risa u Dinaride
Posljednji primjerci autohtonog risa na Dinaridima ulovljeni su u Hrvatskoj 1903., Sloveniji  i Srbiji 1908., Bosni i Hercegovini 1911., Crnoj Gori 1913. godine. U Hrvatskoj se ris najduže zadržao u Gorskom kotaru i na Velebitu. Jedan od posljednjih risova u masivu Risnjaka, na području današnjeg Nacionalnog parka Risnjak, uhvaćen je u «gvožđa» 1854. Smatra se da je posljednji ris u Hrvatskoj ulovljen u stupicu u šumama oko Čabra, Gorski kotar, 1903. godine. Životinje iz autohtone populacije preživjele su jedino u izoliranim područjima Albanije, Makedonije, Kosova i Crne Gore.
Početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća zaživjela je ideja da se na području Kočevja u Sloveniji ponovno naseli ris kao lovna vrsta. Tako su u siječnju 1973. godine tri mužjaka i tri ženke podrijetlom iz karantene životinjskog vrta Stromovka u Ostravi (današnja Slovačka) dopremljene u karantenu u Sloveniji. Ispuštanjem šest risova, iz karantene u Kočevskom 2. ožujka 1973. godine, ova je velika zvijer spontanim premještanjem nakon gotovo jednog stoljeća ponovno živjela u Hrvatskoj. Tri naseljene ženke su se prvih godina neometano razmnožavale, brojnost je rasla i populacija je proširila svoje stanište u Sloveniji, te se ustalila u  Hrvatskoj i u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Prvi odrasli primjerak u Hrvatskoj uočen je na gorskoj livadi Lazac u Nacionalnom parku Risnjak 16. lipnja 1974.
IZVOR: DRŽAVNI ZAVOD ZA ZAŠTITU PRIRODE
Picture
Ris je na Dinarskom području izoliran, jer nema protoka niti miješanja genetskog materijala s najbližim susjednim populacijama (alpska i balkanska), pa se pari u srodstvu.  

  • Branje trave ive na Ozrenu upisano na listu UNESCO-a


5.12.2018.
Šef Ureda Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) u Bosni i Hercegovini Siniša Šešum potvrdio je za Fenu da je Komitet za nematerijalnu baštinu UNESCO-a odlučio danas "Branje trave ive na Ozrenu" upisati na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva.Kako je napomenuo, "Branje trave ive na Ozrenu" treći je elemenat iz Bosne i Hercegovine koji je upisan na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva, ranije su na tu listu upisani Zmijanjski vez i Konjičko drvorezbarstvo.
 
Čestitajući građanima BiH na ovoj odluci, kazao je da je ovo dokaz da BiH radi sve što je potrebno na implementaciji Konvencije iz 2003. godine o zaštiti nematerijalne kulturne baštine.
Picture
 
- Ono što je veoma važno je da će se sada jedan tako važan element nematerijalne kulturne baštine gledati u nekom drugom svjetlu i posvetit će se veća pažnja njegovoj zaštiti i promociji, naročito, ono što je najvažnije, prenošenje na buduće generacije - zaključio je Šešum.
 
Stanovništvo sela na Ozrenu kod Doboja zadržalo je mnogo duže, u odnosu na susjede, znatan broj tradicijskih elemenata u izvornoj formi, a među njima i određene oblike narodne medicine, a najpoznatiji oblik nematerijalnog naslijeđa u tom smislu je običaj branja trave ive.
 
Predsjednik Planinarskog ekološkog društva "Preslica" Doboj Nenad Stanišić ranije je Feni kazao da je vjekovna praksa branja trave ive isključivo na dan obilježavanja Usjekovanja glave sv. Jovana Krstitelja (11. septembar), kao i kontinuitet u vjerovanju o izuzetnoj ljekovitoj moći te trave ubrane na taj dan.
 
U prošlosti je taj običaj bio isključivo vezan za narodnu medicinu, ali danas je, osim primarne uloge "Branje trave ive na Ozrenu" i integracijski element lokalnog stanovništva i posredno čuvar ozrenske tradicionalne nošnje, pjesme i igre, te kohezivni faktor mnogih grupa jer znatan dio učesnika nije s Ozrena.
 
Trava iva (lat. teucrium montanum) vrlo je ljekovita biljka koja raste u planinskim krajevima diljem svijeta. Vjerovanje je da je iva lijek za sve bolesti, otud i poslovica "trava iva od mrtva pravi živa". Gdje god da se bere ta trava, barem trećinu vidljivih cvjetova treba ostaviti netaknute, jer osim što je ljekovita, korisna je i zato što izvrsno vezuje ono malo zemlje na golom kamenjaru.
 
U BiH je malo staništa na kojim ta biljka raste, zbog čega Gostilj na planini Ozren važi za zanimljivo turističko mjesto, a u cilju očuvanja te tradicije predloženo je da se branje trave ive uvrsti kao nematerijalno dobro na listu UNESCO-a.
 
Članovi Državne komisije za saradnju BiH s UNESCO-om podržali su 31. marta 2016. godine nominaciju elementa "Branje trave ive na Ozrenu" za upis na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Ovaj elemet već je odranije na Preliminarnoj listi nematerijalne kulturne baštine BiH.

IZVOR: FENA

Poboljšana i retrasirana staza kroz središnji dio Orjena


2.12.2018.
Planinarski klub "Subra“ odradio je poslove na restraisranju i poboljšanju staze koja, prateći obod samog centralnog grebena, spaja Orjensko sedlo (1600 m) i Vratlo (1160 m). Uz stazu vrijedi usputni obilazak vrhova-vidikovaca: Borove glave i Bibire. Staza je pogodna za prosječne płaninare.
PK "Subra" je organizirala promotivni obilazak retrasirane staze 1.12.2018.

IZVORI: PK "SUBRA"; AGENCIJA ZA RAZVOJ I ZAŠTITU ORJENA
Picture

Pjevanje uz gusle na popisu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva


1.12.2018.
Pjevanje uz gusle upisano je na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa čovječanstva.
​To je odlučeno na sjednici Uneskovog međuvladinog komiteta za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasljeđa na Mauricijusu.
Na tu listu Uneska prethodno su upisani i kolo (2017.) i slava (2014.).
Gusle su narodni muzički instrument s područja Balkana. Ovaj instrument ima jednu, ili eventualno dvije žice. Najčešće su napravljene od javorovog drveta. Kao jednožičani instrument, gusle se sreću u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni, Hercegovini i Hrvatskoj. Gusle iz Like i Bosanske Krajine uglavnom imaju dvije žice.
Žice su napravljene od trideset upredenih konjskih dlaka, kao što je slučaj i sa strunom gudala. Gudalo se koristi tako što se povlači po zategnutim žicama, proizvodeći oštar i dramatičan zvuk, koji je izuzetno ekspresivan. Gusle spadaju u instrumente za koje je potrebno veliko umijeće sviranja.
Same gusle sastoje se od muzičke kutije koja je presvučena životinjskom kožom na koju se nadovezuje dugačak vrat na čijem završetku je izrezbarena životinjska (najčešće konjska) ili ptičija (najčešće orao ili soko) glava.


IZVOR: RTCG, 30.11.2018. (OTVORI)

Picture

Suhozidna gradnja upisana u popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva


28.11.2018.
Odlukom UNESCO-ova Međuvladina odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu, na sjednici u srijedu 28.11.2018. u Port Louisu u Mauricijusu, Umijeće suhozidne gradnje kao višenacionalna nominacija (Hrvatska, Cipar, Francuska, Grčka, Italija, Slovenija, Španjolska i Švicarska), uvrštena je na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva, pod službenim nazivom:  ”Art of dry stone walling, knowledge and techniques”.
Umijeće suhozidne gradnje, gradnje "u suho" konstrukcija od kamena bez upotrebe vezivnog materijala, upisano je u Registar kulturnih dobara RH 2013. godine. Krajem 2015. i početkom 2016. započela je međunarodna inicijativa za izradu nominacije prema UNESCO-u kako bi umijeće suhozidne gradnje bilo upisano na Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva.
Picture

Suhozidna gradnja (gradnje „u suho“) umijeće je izrade konstrukcija od kamena bez upotrebe vezivnog materijala . U užem smislu odnosi se na zidanje lomljenim kamenom s minimumom ili bez obrade, a kao širi pojam može obuhvatiti i polaganje kamenih opločenja i pokrova, zatim gradnju inženjerskih građevina klesanim kamenom bez upotrebe veziva. Karakterističan je proizvod suhozidne gradnje tzv. suhozid (gromača, međa, mocira, mocir, masiera, redina, prizida, zid, mrtvi zid, mrtvi mir...), koji se u različitim oblicima pojavljuje duž čitavog prostora jadransko-dinarskog krša i snažno karakterizira njegov krajolik, a drugi su karakterističan proizvod manji objekti različitih namjena.
KRONOLOGIJA NOMINACIJE

Prigodom obilježavanja 70-te obljetnice UNESCO-a, u Nicosiji (Cipar) od 22. do 23.1.2016.g., uz podršku Regionalnog centra za očuvanje nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a u Sofiji, Ministarstva obrazovanja i kulture Cipra te ciparskog Nacionalnog komiteta za UNESCO održan je sastanak stručnjaka na temu Tehnika gradnje "u suho“ kao element nematerijalne kulturne baštine kako bi se započelo s izradom zajedničke kandidature za upis na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalnih dobara čovječanstva ističu iz Ministarstva kulture. 

Uz stručnjake iz Cipra, Bugarske, Grčke Španjolske i Švicarske kao predstavnik Ministarstva kulture RH sudjelovao je i stručnjak iz Udruge Dragodid koja je jedan od nositelja nematerijalnog kulturnog dobra – umijeća zidanja “u suho”. Svoja iskustva stručnjaci su međusobno razmijenili prezentirajući tehnike gradnje “u suho” koje su dio nacionalnih inventara nematerijalne baštine. Tom prigodom ocijenjeno je da su zajedničkim sastankom učinjeni značajni koraci koji će pridonijeti međusobnom upoznavanju s mogućnostima i izazovima u  očuvanju i promociji gradnje “u suho” kao elementa nematerijalne kulturne baštine.

Umijeće gradnje suhozida široko je rasprostranjeno, i sadrži mnogo dodirnih točaka, kao i bezbroj lokalnih razlika. Ono što je svima koji ga baštine zajedničko jest da su slaganjem kamena na kamen zajednice oblikovale svoje krajolike prilagođavajući ih svojim potrebama obitavanja i uzgoja biljaka i životinja. Suhozidom se čovjek kroz povijest borio ili se još uvijek bori protiv erozije, poplava, lavina, isušivanja, a usput su u suhozidu i oko njega svoj dom našle brojne sitne biljke i životinje povećavajući bioraznolikost i kompleksnost okoliša, istaknuli su iz Udruge Dragodid.
​

Gradnja “u suho” danas je rasprostranjena na području država sudionica toga sastanka, a same varijacije dobra su identificirane kao produkt specifičnih socio-ekonomskih i prirodnih osobitosti svakog pojedinog područja. Na sastanku je predložena zajednička predaja kandidature za upis na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu kao važna inicijativa koja će omogućiti kvalitetnu promociju i očuvanje primjenom mjera zaštitete i razmjenom primjera dobre prakse. Glavni koordinatori zajedničke kandidature, koja je bila upućena UNESCO-u 2017.g. su bili Cipar i Grčka.

IZVORI: HINA; TURIZAM.HR; UDRUGA DRAGODID

Novo planinarsko sklonište na Magliću


24.11.2018.
Planinarski savez BIH / FBIH 25.11.2018. otvara novo planinarsko sklonište (bivak) na planini Maglić. na lokaciji Hadžića ravan. Ovo sklonište je p​rvo koje je sagrađeno u sklopu projekta BH-BIVAK. Sredstva za izgradnju bivka je osiguralo Federalno ministarstvo okoliša i turizma, a u skladu sa strategijom razvoja turizma koja je usvojena na nivou Federacije BiH.

​
Projekt BH-BIVAK
Planinarski savez planira izgraditi mrežu sigurnih skloništa (bivaka) za posjetitelje kako bi boravak na bosanskohercegovačkim planinama učinili ne samo lijepim nego sigurnim i ugodnim. Cilj je izgradnjom bivaka podsticati razvoj planinskog turizma. Bivak je planinarsko sklonište koje se nalazi visoko u planini i neprekidno je otvoreno za planinare, ali i ostale posjetitelje. Glavna mu je namjena pružiti utočište i prenoćište planinarima u otežanim vremenskim uslovima ili kad se ne mogu sigurno spustiti u dolinu. Bivak se postavlja na lokacijama gdje nema planinarskih domova i drugih sličnih objekata, što mu daje posebnu vrijednost. 
Picture
Sklonište na Magliću
IZVOR: PLANINARSKI SAVEZ BIH / FBIH

Objavljen planinarski vodič "Dobrodošli na Hajlu"


5.11.2018.
Picture
Planinarski klub "Pogled" iz Rožaja objavio je vodič ''Dobrodošli na Hajlu'' Dženisa Nurkovića, u kome poziva sve ljubitelje prirode da dio slobodnog vremena ili odmora provedu na planinama oko tog grada.

"Prirodne ljepote i bogatstva Hajle su kao stvorene za uživanje, ne samo za planinare, alpiniste, botaničare, ornitologe, sakupljače ljekovitog bilja i jestivog šumskog voća nego i za sve koji traže odmor ili rekreativni sport u prirodi. Ako ste dakle ljubitelj prirode, pune raznolikosti i kontrasta onda je Rožaje sa okolicom pravi izbor za vas", kazao je Nurković.

Iz "Pogleda" da su objasnili da je u vodiču zastupljena samo Hajla od rožajskih planina, jer se vodilo računa o tome da se predstave samo markirane, službene planinarske staze, kojima upravljaju planinarski klubovi.


Prije posjeta Hajli, autor vodiča preporučuje svim posjetiocima da upoznaju kulturno-povijesno nasljeđe opštine: Kučansku džamiju, ostatke Ganića kule, Ganića krše, ostatke utvrđenja na brdu Izlit, spomenike iz NOR-a na brdu Top i pored hotela Rožaje, da posjete zavičajni muzej ‘’Ganića kulu’’, privatni muzej ‘’Kuću Pepića’’; da se fotografiraju pored rožajskog sebilja na gradskom trgu, da probaju jela tradicionalne kuhinje, ali i da se obavezno obrate nekom planinarskom klubu u Rožajama koji će im dodijeliti planinarskog vodiča za sigurno planinarenje.
​

Planinarski vodič ‘’Dobrodošli na Hajlu’’ A5 formata, na 62 stranice u boji tiskan je u bjelopoljskom Merkatoru u 500 primjeraka uz podršku Ministarstva sporta, Planinarskog saveza Crne Gore, Ministarstva rada i socijalnog staranja, Nacionalne turističke organizacije, Opštine Rožaje, Bošnjačkog savjeta u Crnoj Gori, Monteputa, Agencije za projektovanje i razvoj Rožaje i Ski centra ‘’Hajla’’.

IZVORI: RTCG, Planinarski savez Crne Gore, Portal Ovrt
Cicelj u općini Čajniče, novi je park prirode

10.9.2018.
Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o proglašenju Parka prirode “Cicelj". Ovom odlukom proglašava se zaštićenim šumsko područje Cicelj kao park prirode, kategorije V – zaštićeni pejzaži, pod nazivom Park prirode „Cicelj".
Osnovnu vrijednost područja Parka prirode „Cicelj" čini izuzetna floristička raznovrsnost i bogatstvo pejzaža razasutih na bogatoj mreži geomorfologije i hidrologije. Posebnu geološku vrijednost predstavlja uzvišenje Orlovica, odnosno Orlovačke stijene, kao i sedrene formacije na tom području. Uzvišenje Orlovica izgrađeno je od vulkanskih stijena, a sedrišta predstavljaju ekološki posebna i vrijedna staništa, a od hidroloških vrijednosti posebno se izdvajaju vrela: Cicelj, Hladna voda i Trojan-voda.Područje Parka prirode "Cicelj" nalazi se na teritoriju općine Čajniče, i obuhvaća površinu od 330,76 hektara.

U podnožju planine Cicelj nalazi se gradić Čajniče i izvor rijeke Janjine, pritoke Drine. Najviši vrh planine se nalazi na 1433 metara nadmorske visine. Inače, Cicelj bio prolašen zaštićenim rezervatom prirodnih predjela još 1969. godine.
Zaustavljeni radovi na izgradnji hidroelektrane na rijeci Valboni

13.7.2018.
U Albaniji su nedavno zaustavljeni radovi na izgradnji hidroelektrane na rijeci Valboni. Nakon višegodišnjih protesta i napora lokalnog stanovništva i pojedinaca i institucija iz Albanije i inozemstva, albanski sud je 6.6.2018. godine odlučio da svi građevinski radovi na izgradnji hidroelektrana u nacionalnom parku Valbona moraju biti odmah zaustavljeni. Sud je opravdao zamrzavanje izgradnje nepravilnostima u sastavljanju Procjene utjecaja na životnu sredinu i sudjelovanja javnosti. U sličnoj argumentaciji, Upravni sud u Albaniji zaustavio je izgradnju hidroelektrane na Vjosi u svibnju/maju 2017. godine, jednoj od posljednjih divljih rijeka u Europi.
Picture
Tok rijeke Valbone na području sela Dragobi, prije početka izgradnje hidroelektrana
Orjen registriran kao zaštićeno područje

10.7.2018.
Hercegnovski dio planinskog masiva Orjena upisan je u registar zaštićenih područja Crne Gore čime je službeno dobio status parka prirode, više od pet desetljeća nakon pokretanja prve inicijative da se prirodno bogatstvo te planine zaštiti.

To je prva državna odluka o zaštiti Orjena, 52 godine nakon što je pokrenuta prva inicijativa za proglašenje jednog nacionalnog parka na području Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Direktorica Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, Milja Vitorović kazala je da je zaštićeno više od 80 kvadratnih kilometara hercegnovskog dijela planine Orjen.

„Odluka o zaštiti područja formalni je temelj za očuvanje prirode i sve dalje aktivnosti u cilju održivog razvoja Orjena i hercegnovskog zaleđa“, rekla je Vitorović na konferenciji za novinare.

Ona je pojasnila da je Agencija provela neophodne aktivnosti da Orjen bude upisan u registar zaštićenih područja, a ono što slijedi je izbor upravljača zaštićenim područjem, obuke stručnih nadzornika koji trebaju imati licence planinskih vodiča i svi koraci koji su u skladu s regulativama.
Vitorović je dodala da će nastojati podsticati i partnere iz Bosne i Hercegovine da zaštite pripadajući dio masiva, kako bi zajednički ostvarili zaštitu cijelog planinskog prostora Orjena.

Goran Komar je govorio o prirodnim vrijednostima Orjena i razlozima zbog kojih je taj planinski prostor morao i mnogo ranije biti formalno zaštićen.  Kako je naveo, taj događaj rezultat je rada tokom skoro dva stoljeća bavljenja Orjenom, kako kroz izučavanje prirodnih vrijednosti, tako i kroz popularizaciju planine. On se zahvalio brojnim istraživačima, žiteljima, planinarima Herceg Novog i Dubrovnika koji deseljećima ulažu ogromne napore da prouče Orjen i približe da najširem krugu ljudi.

„Ova planina potpuno je neusporediva u jadranskom i mediteranskom pojasu, jer u pojedinim ekosistemima ima i do 40 posto endemičnih vrsta“, rekao je Komar. On je dodao da je Orjen submediteranska planina koja ima više od 49 vrhova viših od 1500 metara i da predstavlja sjajan dokument za izučavanje povijesti razvoja šireg područja.

„Uvjeren sam da će glavna nastojanja Agencije biti usmjerena upravo ka zaštiti prirodnih i ambijentalnih vrijednosti u zaštićenom području. Upravo je takva neprestana i sistematična briga nedostajala Orjenu“, zaključio je Komar.

​IZVOR: MINA / RTCG
Picture
Zubački odn. Veliki Kabao na Orjenu (1894 m)
Zubački kabao je najviši od ukupno šest vrhova Orjena koji se izdižu iznad 1800 metara i najvi[i je vrh u primorskom pojasu Dinarskog gorja. S vrha, na 1894 metra nadmorske visine, otvaraju se široki vidici. Prema istoku vrhovi prema granici s Albanijom ; na sjeveru se, preko susjednog vrha - Vučjeg zuba, vidi masiv Durmitora; ka zapadu morska pučina i veliki dio južne Dalmacije s otokom Mljetom. Na jugu se ističe sjeverozapadna strana Subre, atraktivnog orjenskog područja. Zubački kabao je omiljeno odredište planinara. Od Orjenskog sedla (s planinarskim domom) do vrha potrebno je oko 1:15 h hoda
Brigu o zaštiti Bijelih i Samarskih stijena preuzeo NP "Risnjak"

28.6.2018.
Upravljanje strogim rezervatom Bijele i  Samarske stijene odnedavno je zakonski povjereno Nacionalnom parku Risnjak, što toj ustanovi nameće niz dodatnih obaveza. Prelazak Samarskih i Bijelih stijena u okvire NP Risnjak znači da će taj strogi rezervat biti uključen u sve aktivnosti NP Risnjak.
Bijele i Samarske stijene u Gorskom kotaru, uz Hajdučke i Rožanske kukove na Velebitu jedina su dva područja prirode u Hrvatskoj koji uživaju najviši stupanj zaštite - status strogog rezervata prirode.

Osim što je preuzeo upravljanje područjem Bijelih i Samarskih stijena, NP Risnjak povećao je svoju površinu za četvrtinu. Najveći problem predstavljat će fizička izdvojenost Strogog rezervata od matičnog područja Nacionalnog parka na području gradova Delnice i Čabar i općine Lokve, jer novo proširenje nije zahvatilo Parku susjedna područja, već 20-k kilometara udaljenu lokaciju na području općine Mrkopalj.

Cilj integracije Strogog rezervata u upravljački sustav Nacionalnog parka je poboljšavanje uvjeta brige o tom području i daljnje ulaganje u njegovu zaštitu. Kao prva faza aktivnosti najavljeno je ispitivanje postojećeg stanja istraženosti, definiranje i postavljanje jačih mjera zaštite te analiza potencijala posjećivanja s naglaskom kako se radi o strogom rezervatu.

Zbog izdvojenog položaja Bijelih i Samarskih stijena u odnosu na dosadašnje područje NP Risnjak, razmišlja se o tome da se ovdje osmisli postaju ili ured u kojem bi stalno ili povremeno djelovali djelatnici NP Risnjak u suradnji s lokalnom samoupravom i turističkom zajednicom. Nadležnom ministarstvu već je upućena zamolba za zapošljavanje dvoje ljudi koji bi bili locirani na ovom području i brinuli o svemu vezanom uz Bijele i Samarske stijene.

O ovom području već uspješno brinu planinarska društva ovog kraja s kojima Uprava NP Risnjak namjerava tijesno surađivati. Vrlo bitan korak je i izrada Plana upravljanja, dokumenta koji će dati dugoročnije smjernice upravljanja ovim područjem, a trebao bi, zahvaljujući tome što se realizira u okviru jednog EU projekta, biti  gotov već u tekućoj 2018. godini.

Pridruživanje Bijelih i Samarskih stijena Nacionalnom parku Risnjak korisnim smatra i načelnik Općine Mrkopalj Josip Brozović koji smatra kako je ovo nastavak inicijative vezane uz stavljanje Bijelih i Samarskih stijena pod UNESCO-vu zaštitu (vid ipreneseni članak u prilogu).


IZVORI
KRMPOTIĆ, Marinko: Briga o prirodnim ljepotama: Bijele i Samarske stijene pridružuju se NP-u "Risnjak". Novi list, 10.6.2018.
Picture
Stariji napisi iz tiska

Općina Mrkopalj želi bolje zaštititi strogi rezervat prirode: Bijele i Samarske stijene pod zaštitu UNESCO-a?
​

IZVOR: KRIKŠIĆ, Karolina: Općina Mrkopalj želi bolje zaštititi strogi rezervat prirode: Bijele i Samarske stijene pod zaštitu UNESCO-a? Novi list, 21.2.2018.

Iako je već sada na tim područjima zabranjena svaka djelatnost i narušavanje slobodne evolucije prirode, evidentne su (negativne) promjene pa Mrkopalj želi stavljanjem pod zaštitu UNESCO-a zaustaviti negativan trend i podići kvalitetu zaštite. No, na jučerašnjem su sastanku stručnjaci ukazali i na moguće »zamke« takve zaštite.

Razgovor o inicijativi za uvrštenje strogog rezervata prirode Bijele i Samarske stijene pod zaštitu UNESCO-a, okupio je jučer u Mrkoplju niz zainteresiranih strana koje su se složile da je nužno poduzeti aktivnosti usmjerene na zaštitu ovog područja. Naime, iako svrstane u najvišu kategoriju zaštite koja podrazumijeva izostanak bilo kakvog čovjekovog utjecanja na ovom području, mrkopaljski planinar i zaljubljenik u prirodu Stanislav Horaček upozorio je na biljke i životinje koje više nije moguće vidjeti na području ovog strogog rezervata, jedinog u Primorsko-goranskoj županiji. Bijele i Samarske stijene su, uz Hajdučke i Rožanske kukove na Velebitu, jedini strogi rezervati u Hrvatskoj, što bi značilo da su to područja u kojima je priroda neizmijenjena ili neznatno izmijenjena ljudskom djelatnošću. Na tim je područjima zabranjena svaka djelatnost i obavljanje bilo kakvih radova koji bi mogli narušiti slobodnu evoluciju prirode, no unatoč tome evidentne su (negativne) promjene, zbog čega su načelnik Općine Mrkopalj Josip Brozović i direktorica TZO-a Goranka Tuhtan došli na ideju pokretanja ove inicijative koja bi zaustavila negativan trend, podigla kvalitetu zaštite tog područja te se posljedično pozitivno odrazila na razvoj svih područja na kojima se strogi rezervat nalazi.

Niz razbacanih grebena svih veličina i oblika
Bijele i Samarske stijene nalaze se u središnjem dijelu Velike Kapele i ne predstavljaju jedinstveni planinski lanac, već se sastoje od niza manjih i većih razbacanih grebena. Bijele stijene u području Kapele zauzimaju posebno mjesto s najvišim vrhom od 1.335 metara nadmorske visine. Odlikuju se raznim oblicima, primjerice stijenama visokim i do 50 metara, oštrim nazubljenim vrhovima, različitim tornjevima, kukovima, liticama, kupolama i čunjevima međusobno odvojenim brojnim rascjepima, žljebovima, škrapama te dubokim neprohodnim provalijama sa snijegom koji se tijekom cijele godine ne otapa. U blizini Bijelih stijena i donekle povezan s njima, nastavlja se teško prohodan labirint stijena i ponikava – Samarske stijene. Jedne od drugih odijeljene su dolinom Crna Draga, a u stijenama su do nedavno bila bogata staništa runolista.

Preuzima NP »Risnjak«
Naime, Bijele i Samarske stijene nalaze na području triju županija – Karlovačke, Ličko-senjske te Primorsko-goranske županije – a na sastanku su, uz domaćine, svoje viđenje razvoja ovog strogog rezervata dali gradonačelnik Novog Vinodolskog Velimir Piškulić, predstavnici JU-a »Priroda«, NP-a »Risnjak«, Hrvatskih šuma, Hrvatske agencije za okoliš i prirodu i PD-a »Bijele stijene« Mrkopalj. Pozvanih je bilo puno više – od nekoliko (viših) razina turističkih zajednica, četiriju ministarstva (kulture, turizma, prometa, mora i infrastrukture te zaštite okoliša i energetike) do predstavnika grada Ogulina i relevantnih udruga. I dok su se neki ispričali za izostanak ili pak poslali pismo podrške inicijativi, neki su ostali indiferentni prema ovom prijedlogu koji, dalo se naslutiti iz razgovora, možda neće rezultirati UNESCO-ovom zaštitom, ali bi svakako trebao značiti podizanje kvalitete upravljanja tim područjem. A vrijeme u kojem se počelo o ovom razgovarati i više je nego »pravo«. Naime, izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, od sutra NP »Risnjak« preuzima upravljanje strogim rezervatom Bijele i Samarske stijene kojim je do sada upravljala Javna ustanova »Priroda«.
– Ono što slijedi je primopredaja dokumentacije i terena, a onda i izrada plana upravljanja strogim rezervatom Bijele i Samarske stijene. S izradom ćemo započeti već ove godine i, dakako, radit ćemo ga u suradnji sa svim zainteresiranima za boljitak ovog područja – od jedinica lokalne samouprave na čijem se području rezervat nalazi, preko turističkih zajednica i planinarskih društava, do lovaca kojima, naravno, nisu dozvoljene njihove lovne aktivnosti na tom području, ali svojim saznanjima mogu doprinijeti očuvanju faune – najavio je ravnatelj NP-a »Risnjak« Miljenko Gašparac.
Od gljiva do prašumeMarko Randić iz JU-a »Priroda« dao je prikaz bogatog živog svijeta na području strogog rezervata Bijele i Samarske stijene koji se razvio upravo zahvaljujući razgibanosti reljefa. Iako stijene nisu jako visoke, na tom se području nalazi nekoliko pojasa šumske vegetacije, Crna Draga što povezuje Bijele i Samarske stijene ima i prašumskih sastojina. Osim flore i faune, na tom je području i bogat svijet gljiva.

Kontrola ulazaka
On je na samom početku obraćanja podržao inicijativu, ali i upozorio da je kandidatura za UNESCO-vu zaštitu ozbiljan posao koji bi na koncu mogao značiti daleko strožu kontrolu nad prostorom od one na koju smo navikli. Naime, podsjetio je na specifičnost Bijelih i Samarskih stijena koja je prisutna od samog proglašenja strogog rezervata 1985. godine, a to je zatečeno stanje tog područja kroz koje prolazi Mrkopaljski planinarski put (MPP), postoji Planinarski dom »Bijele stijene« u Tuku te planinarsko sklonište (Ratkovo sklonište). Sama kategorija strogog rezervata prirode ne bi trebala podrazumijevati ove sadržaje pa ni posjete ljudi, no s obzirom na već označene putove te izgrađene objekte, nastavljeno je njihovo korištenje.
Gabrijela Šestani i Goran Krivanek iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu također su istaknuli da je cijela priča o UNESCO-voj zaštiti vrlo komplicirana te da je kategorija strogog rezervata prirode možda i nespojiva s UNESCO-vim programima koji svi redom kao jedan od glavnih ciljeva imaju – promociju.
– Naš cilj nije omasovljavanje posjeta strogom rezervatu Bijele i Samarske stijene, već njegova zaštita i adekvatna valorizacija – pojasnila je Goranka Tuhtan s čime su se složili svi sudionici sastanka. Zaključeno je da treba pronaći način koji će značiti najmanju moguću štetu za prirodu, a opet omogućiti posjete i prije svega edukaciju.
– Posjete Bijelim i Samarskim stijenama treba podići na višu razinu, da one više ne znače stihijski odlazak u ovaj rezervat, već i edukaciju, no ne putem panoa, nego putem educiranih, lokalnih ljudi čime bi šira zajednica imala više koristi. Istovremeno, značilo bi to kontrolu nad ulascima u rezervat, a time i bolju zaštitu ovog uistinu jedinstvenog prirodnog bogatstva, zaključio je Gašparac, a s njime su se složili i ostali sudionici sastanka.
Promovirane nove pješačke staze na poluotoku Luštici

10.6.2018.

Sekretarijat za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetski efikasnost Herceg Novog (Crna Gora), promovirao je novouređene pješačke staze na poluotoku Luštici, koji zatvara Bokokotorski zaljev. Projekt je ostvaren suradnjom općina Herceg Novi i Tivat, uz pomoć članova Planinarskog kluba "Subra“ iz Herceg Novog, koji su putove uredili i obilježili. Aktivnosti uređenja staza sufinancirane su kroz projekt "Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori”, Ureda Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Podgorici. Na ovaj način, očišćene su i oživljene stare seoske staze koje su povezivale luštičke zaseoke, dio kojih je davno sagradila austro-ugarska vojska.


Tijekom zime 2018. uređeno je sedam pješačkih staza: Rose - Tići, Gornji Klinci - Obosnik, Pristan - Zabrđe, Radovići - Žanjice, Krašići - Gošići, Pržno - tvrđava Grabovac, Solila - Grabovac. Izrađene su obavještajne ploče na kojima su prikazane ove planinske staze, a za sve staze izrađeni su i smjerokazi. Sve table su postavljene na odgovarajućim mjestima tijekom siječnja/januara i veljače/februara 2018. godine. 

Obje općine, hercegnovska i tivatska dogovorile su kako će brinuti o održavanju staza. Sukladno crnogorskom Zakonu o planinskim stazama, one će biti upisane u registar, a zatim će se odabrati i pravna osoba (planinarski ili sportski klub) koja će brinuti o stazi Pored toga što su staze pogodne za razvoj seoskog turizma, mogu se koristiti i prilikom prevencije ili gašenja požara.


IZVORI
Luštica dobila sedam pješačkih staza, Radio Jadran, 4.6.2018.
Predstavljanje projekta uređenja pješačkih staza na poluostrvu Luštica, Boka News, 4.6.2018.
Picture
Picture
Otoreno novo planinarsko sklonište na Dinari

13.5.2018.
Dana 12.5.218., na predjelu Ošjak, na planini Dinari otvoreno je Planinarsko sklonište "Drago Grubać". Drago Grubač je bio jedan od osnivača Planinarske udruge "Dinaridi", koja je sklonište isplanirala i sagradila. Ono može primiti 25 osoba. Nalazi se na 1646 metara nadmorske visine, što ga čini najvišim planinarskim objektom na području Republike Hrvatske. Izgradnja skloništa dio je planova udruge "Dinaridi" za revitalizaciju planine Dinare, koja uključuje buduće otvaranje novih pješačkih staza i druge atrakcije.

U govoru na otvaranju skloništa rečeno je kako je Drago Grubać (rođen 12.5.1954. godine u Splitu), bio veliki ljubitelj planina u kojima je ostavio traga na razne načine: izgradnjom planinarskih skloništa, probijanjem i markiranjem novih puteva, vođenje izleta. Posebna ljubav mu je bio Velebit. Jedan je od osnivača Mosorskog planinarskog maratona, i jedan od utemeljitelja Planinarske udruge “Dinaridi”. Volontirao je u Ispostavi HGSS-a Kaštela, čistio Dinaru od zaostalih kamionskih olupina, starih kontejnera, gradio kuće i skloništa.
Picture
Planinarsko sklonište na Dinari tijekom izgradnje
Izvor fotografije: Udruga "Dinaridi"
Izvori: HRT / Dalmacija danas. Na Dinari otvoreno najviše sklonište u Hrvatskoj, posvećeno Pokojnom Dragi Grubaću, 13.5.2018.
Nova staza na kakanjskom području

25.4.2018.
Dana 14.4.2018. godine otvorena je nova planinarska staza, koju su trasirali i uredili članovi PD „Poštar“ iz Zenice. Staza kreće sa željezničke stanice Kakanj i završava na planinarskom domu Jedinci na Humu. Otvaranje staze je počelo ispred osnovne škole „15 april“ čije ime staza i nosi. Staza je dugačka 13 kilmetara, i za njezin obilazak je potrebno oko 5 sati hoda, s odmorma. Dom Jedinci ima i 4 obilježene rekreacijsko-edukativne staze tzv. „šetnice“ u dužini od 700 m do 3 km.

IZVOR: Facebook PSD "Poštar", Zenica
Foto-zapis s otvaranja staze "15.  april"
Picture
Planinarski dom "Jedinci"
Izvor: Facebook PSD Poštar, Zenica
Picture
Karta staze "15. april" i ostalih staza kod planinarskog doma "Jedinci"
Izvor: Facebook PSD Poštar, Zenica
Planinarske novosti s otoka Raba

25.4.2018.
Planinarsko društvo "Kamenjak" s otoka Raba na sjevernom Jadranu, sudjeluje na projektima, koji bi trebali obogatiti turističku ponudu otoka Raba, među kojima je i projekt „ Jedan otok - jedna staza.

Pretpostavke projekta temelje se na potražnji operatera, odnosno populacije, koja traži nešto više od tri mjeseca sunca i mora. Na bazi toga obavljene su informativne pripreme na kojima je u prvi plan izašao zaključak da je otok Rab idealna destinacija za pješačenje. Otok ima sve uvijete da stvori imidž centra pješačenja, suživota sa prirodom i zdravog života. Zaključak se temelji na:

     1.   Bogatstvo i netaknutost biljnog pokrova
     2.   Geološka i botanička raznolikost
     3.   Ugodni klimatski uvjeti
     4.   Mnoštvo postojećih i dijelom zapuštenih staza i puteva
     5.   Smještaj u sigurni Srednjoevropski prostor i blizina populacijskih centara
     6.   Reljefna razvedenost otoka i blizina atraktivnih lokacija na otocima i kopnu
     7.   Sve jači razvoj malih poljoprivrednih gospodarstva, osnovnih kamenčića u mozaiku
 
Planinarsko  društvo "Kamenjak", koje objedinjuje prirodnjake obje otočne općine, već neko vrijeme aktivno djeluje na temeljima toga projekta.

Počeli su sa obnavljanjem i čišćenjem staza. Veliki odjek su imale akcije na urušenoj i devastiranoj Premužićevoj stazi u Kamporu. Sa lovcima su čistili stazu na Vrsima iznad Mundanija. U Barbatu su obnavljali karalu od tzv. ipsilona do Pantunje u dalje. Markirali su i obnovili Rapsku transverzalu od Mišnjaka do Lopara, s više poprečnih staza od zaseoka prema Tinjaroši. U Loparu su čistili neke od staza prema uvalama, postavili signalizaciju te počeli radove na poučnoj stazi Ciganka – Siće. Na Frugi su imali radionicu za školarce na temu obrade kamena i zidanja mocira. Aktivno sudjeluju u projektu Geo parka otoka. I najnovije, u tijeku nam je akcija spajanja i obnavljanja kulturno – povijesnog blaga, Premužićeve staze na potezu Fruga – Mundanije, koja bi u konačnici trebala spojiti Lopar sa Grpama, odnosno ipsilonom. Treba naglasiti da su obje rapske općine stale iza njih i njihovih akcija.


IZVORI:
Ivo Olip: Planinari, inicijatori projekta “Jedan otok - jedna staza”, Planinarsko društvo "Kamenjak", Rab,  službena stranica
Vladmir Rojnić: ​Obnova i dovršenje Premužićeve staze na otoku Rabu, Planinarski savez Hrvatske, službena stranica, 23.4.2018.
​Ciljevi projekta "Jedan otok - jedna staza"

Ciljevi su, u osnovi, evidentiranje i obnavljanje povijesnih puteva i staza, revitalizacija zaleđa, vraćanje prirodi, plasman domaćih proizvoda i znanja. Prema procjeni bi otok Rab trebao ponuditi barem 150 km atraktivnih pješačkih staza i puteva. To nije velika brojka, jer samo dužina Premužićevih staza, sa dionicama koje spajamo, iznosi oko 20 kilometara, a Rapska transverzala je duga oko 30 kilometara. Veliki kompleks su i putevi koji vode između starih zaseoka, od kojih mnogi imaju i svoju katastarski broj. Slijede pastirske staze prema dolcima i davno napuštenim pašnjacima. Turističke staze su kojima kupači kreću prema obali i staze uz obalu. Za pješačenje mogu se koristiti šumski putevi, putevi na trasi električne energije, vodovoda. Ima i virtualnih staza. To su staze gdje trase nema, a kreće se prema promotivnom materijalu od točke do točke, kao Geo park i planirana transverzala Botana.

Zadnje, ali jako značajne su tematske staze. To su staze uz koje možemo vidjeti i osjetiti pojedine djelatnosti i značajke. Primjer; Etno staza, koja vodi uz stare kuće, kamenice, mošune, mostiće. Vinska cesta objedinjuje proizvođače vina i ugostitelje, Medarska staza ide od medara do medara uz kušnju i kupovinu proizvoda te razgledavanje.  Mogu biti staze od lokve do lokve, od ruševne kapelice do druge ruševne kapelice, arhitekturne ceste, slikarske, povijesne…..

Planinarsko društvo "Kamenjak" trenutačno djeluje na dvije tematske staze: Prva je Premužićeva staza. Cilj je evidentirati, obnoviti i promovirati sve staze koje je Ante Premužić sa suradnicima izgradio na otoku u razdoblju od 1931 – 1937 godine. Uz to bi se napravilo i nekakvo spomen obilježje i kako su Premužićeve staze širom poznate, organizirati tradicionalne susrete u spomen Anta Premužića na Rabu.

Druga staza je poučna staza Ciganka – Siće u dužini od 4,5 kilometara, koja povezuje povijesne, arheološke, geološke i botaničke značajke toga dijela Lopara. Predviđeno je 25 info panoa, ulazni plato sa stalcima za info materijal, stolovi i klupe na odmorištima, koševi za smeće i putokazi.

Uz projekat se nadovezuju i izleti po otoku, koje organizira društvo, kako bi se mlade upoznalo sa davno narušenim stazama. Tu treba spomenuti i razgovore sa ljudima, jer dosta tradicionalnih puteva prolazi kroz privatno vlasništvo, odnosno preko denacionaliziranih čestica.
Picture
Karta planinarskih staza na otoku Rabu
Izvor: Planinarski savez Hrvatske
Promovirana pješačka staza na obroncima Orjena

25.2.2018.
Promovirana pješčka staza Tatar bašta - Susćepan - Ratiševine - Mokrina

Dana 24.2.2018. promovirana je zanimljiva i lagana pješačka staza koja prolazi kroz tri sela u brdskom zaleđu Herceg Novog. 
Trasa staze je obilježena standardnim planinarskim markacijama 2017. godine na inicijativu Mjesne zajednice Sušćepan - Ratiševina - Trebesin, a vodi starim kamenim putem, tradicionalnom pješačkom komunikacijom između Tatar bašte, Sušćepana,, Ratiševine i Mokrina. Osim samih sela, uz stazu se nalazi crkva Sv. Kozma i Damjan, te crkva Sv. Ilije (na Mokrinama). Ova mala kamena crkva sv. Ilije je donedavno bila ruševina, nakon čega je obnovljena. Crkve su smještene na vršcima brda te se s njih pruža odličan pogled. Uz stazu se također nalaze stari most Žukovnjak. Kako je kraj bogat vodom, uz stazu se nalazi više kamenih mostova (među njima stari most Žukovnjak) i mostića te izvora (i
zvor Bostan na Sušćepanu) i potoka. Tako je i obližnji Mojdež nekada imao dosta vodenica.


Tura je lagana i pogodna za osobe u prosječnoj fizičkoj kondiciji.

IZVOR: 
Agencija za razvoj i zaštitu Orjena
Picture
Dio staze prolazi starim suhozidima
Picture
Karta pješačke staze Tatar bašta - Sušćepan - Ratiševine - Mokrina
Markirana prva staza u rogozničkom zaleđu

14.2.2018.
Nova staza nalazi se u zaleđu prioblnog mjesta Rogoznice, duga je oko 3,4 km i traje oko 1:30 h hoda.

Polazište staze je zaseok Jarebinjak u zaleđu Rogoznice do kojeg se dolazi Jadranskom magistralom iz Šibenika do Rogoznice, te na raskrižju skreće lijevo iz smjera Šibenika (ili desno ako dolazite iz smjera Splita).


Asfaltna cesta prolazi pored vojarne  HV-a i uz brijeg naselja Kobiljak i ide ravno prema Jarebinjaku. Na uzbrdici prije Jarebinjaka treba skrenuti lijevo i doći  u centar mjesta gdje je na betonskom rasvjetnom stupu vidljiva početna markacija za brdo Lenik (381 m).

Staza počinje iz centra sela Jarebinjak, te nam se s lijeve strane nalazi područna škola. Nakon 200 m staza nas vodi desno prema brdu Jarebinjak. Mreža starih "ulica" ograđenih suhozidima nas vodi oko brda Jarebinjak prema lokvi Baljenica. Uz samu stazu nalazi se bunja koja je u jako dobrom stanju, te može poslužiti kao zaklon u slučaju nevremena. Od lokve Baljenice vrlo kratkim dijelom makadamske nizbrdice dolazimo do markacije koja nas na lijevo vodi uzbrdo do ulaza u suhozidnu "ulicu", te se istom penjemo do samog podnožja Lenika. Zadnjih stotinjak metara put prati kameni suhozid pred sami vrh.

Sama duljina staze iznosi 3,4 km, a ukupno vrijeme potrebno za šetnju cijelom stazom je 1:30 h hoda.

Staza koja pruža fantastične poglede na mjesto Rogoznicu, Primošten i okolne otoke, kao i na Puntu Planku (rt Ploča) , najistureniji dio istočne obale Jadranskog mora koji zemljopisno i klimatski dijeli Jadran na sjeverni i južni. To je mjesto na kojem se snažno sudaraju sjeverni i južni vjetrovi, ciklone i anticiklone, morske struje. Na njemu se lome najveći valovi Jadranskog mora i vladaju najtiše bonace koje se mogu zamisliti. Sve to stvara gigantski prirodni spektakl koji se ne propušta jer nešto slično nije moguće vidjeti i doživjeti nigdje drugdje. Brojne epitete ovaj rt ‘prisvojio’ je jer je to najistureniji dio hrvatskog dijela obale prema otvorenom moru i obale Dalmacije prema Italiji. Rt Planku i njegovu ćud spominju u najstarijim sačuvanim opisima istočne obale Jadrana. Zbog svog značaja i opasnosti koje sa sobom nosi ovaj rt možemo nazvati hrvatski rt Horne.

Pogled na drugu stranu brda otkriva nam fantastične prizore na stara sela, Čiovo, Trogir, Kozjak a u daljini se nazire i Biokovo.
Osim pogleda, većim dijelom staze planinari nailaze na stare dalmatinske "bunje" - kamena  skloništa poljoprivrednika i starih težaka.
Staza najvećim dijelom prolazi između brojnih suhozida koji stvaraju tzv. "ulice suhozida“, te je akcijom markacističke sekcije i članovima šibenskog kluba "Sveti Mihovil" i članovima klupske "Podružnice HPK Sv. Mihovil-Rogoznica“ u 4 vikenda očišćena od gustog raslinja i trave, te prohodna i markirana.

IZVOR: HPK Sveti Mihovil, Šibnik - OTVORI
Picture
Karta staze
Otvorena nova poučno-pješačka staza u NP "Krka"

12.2.2018.
Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ otvorila je 12.2. novouređenu pješačku stazu Goriš – Torak, dugu 2950 m, koja s vidikovcem u Krnićima Gornjim s pogledom na sutok Krke i Čikole i poučno-pješačkom stazom Brnjica – korito Čikole s pogledom na Ključicu čini idealno odredište za aktivan boravak u prirodi, udaljeno svega petnaest minuta vožnje od Šibenika ili Drniša.

Na kraju staze nalazi se vidikovac s kojega se pruža pogled na sutok Krke i Čikole i na Torak, vrelo u obliku jezera, prirodni fenomen na lijevoj obali Čikole odmah na početku sutoka. Iako se radi o izvoru, zbog okrugla oblika više nalikuje jezeru pa ga zovemo jezerskim vrelom. Promjer mu je 150 m, dubina 30 m, a sam izvor nalazi se na dnu jezera. To krško vrelo zadivljuje svojom ljepotom upravo zbog neobična položaja u sutoku dviju rijeka i karakterističnog biljnog svijeta travnjaka i grmlja koji ga okružuje. Sama staza račva se: jedan dio vodi do vidikovca, drugi se spušta do Torka.

Pored iznimne prirodne ljepote i kulturnopovijesnih vrijednosti koje dolaze vidjeti posjetitelji iz cijeloga svijeta, Nacionalni park 'Krka' idealno je pješačko-rekreacijsko područje, pogotovo za lokalno stanovništvo. Zato kontinuirano uređujemo poučno-pješačke staze na objema obalama Krke i povezujemo ih u logične cjeline kako bismo posjetiteljima omogućili aktivni odmor, sportsku rekreaciju ili kvalitetno obiteljsko druženje u prirodi. Stazom Goriš – Torak povezali smo u pješačku zonu i približili nadohvat ruke ono što je priroda davno oblikovala u prekrasnu pejsažnu sliku, istaknuo je ravnatelj Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ mr. sc. Krešimir Šakić.

Šetajući stazom Goriš – Torak, putem kojim je nekada lokalno stanovništvo išlo do svojih polja i vrtova, sada možete provesti aktivno jutro ili popodne, uživajući u mirnijem i osobnijem doživljaju Nacionalnog parka, promatrajući na jednoj strani sutok, a na drugoj utvrdu Ključica, do koje vodi kanjon Čikole.

Izdizanjem sedrene barijere Skradinskog buka ujezereno je trinaest kilometara toka rijeke Krke i potopljeno tri kilometra toka rijeke Čikole, stvorivši pejsažno najneobičniji sutok u Hrvatskoj, koji još posebnijim čini otok Kalički busen, oko sedamsto metara duga i svega deset metara široka sedrena barijera koja razdvaja Krku i ušće Čikole. Ako ne skrenete prema Lozovcu, nego iz pravca Šibenika produžite prema Pakovu Selu, s lijeve strane ceste, u Krnićima Gornjim, naći ćete uređeni vidikovac s najljepšim pogledom na sutok.

Kanjon Čikole odlikuju izrazita surovost, impozantni oblici brina i neprohodnost terena. Rijeka u kanjonu ljeti gotovo sasvim presuši. Nad kanjonom Čikole podignuta je Ključica, najveća i najočuvanija srednjovjekovna utvrda u Nacionalnom parku, s koje se pruža pogled na sutok i Torak. Podigli su je u 13. stoljeću moćni hrvatski plemenitaši Nelipići. Iako pristup samoj utvrdi nije dopušten, možete joj se diviti sa staze Brnjica – korito Čikole, na koju se također dolazi s ceste Šibenik – Pakovo selo. Spuštajući se tom stazom, dugom 1450 m, do korita rijeke Čikole, posjetitelj cijelo vrijeme može uživati u pogledu na Ključicu.


​IZVOR: Nacionalni park "Krka", službena stranica
Picture
Karta poučno-pješačke staze Goriš – Torak
Zla Kolata na Prokletijama službeno najviši vrh Crne Gore

14.1.2018.

Odnedavno je najviši vrh crnogorskih Prokletija Zla Kolata (2535 metara), koji se uzdiže na masivu Bjeliča i službeno najviši vrh Crne Gore.
Odmah iza njega, na drugome mjestu su njemu susjedni vrhovi u istome prokletijskom masivu: Dobra Kolata (2525 metara) i Maja Rosit (2525 metara), čime je Bobotov Kuk (2523 metara) na Durmitoru skinut sa trona i potisnut na četvrto mjesto. Ove podatke je na temelju laserskog mjerenja objavila Uprava za nekretnine Crne Gore kao službene, kao i popis svih 10 najviših vrhova, od kojih su ostalih šest na listi s nadmorskim visinama nižim od 2500 metara.

Ova je činjenica bila poznata već i ranije i korištena u neslužbenim izjavama i publikacijama, ali je uz nju uvijek bilo navedeno kako su Zla i Dobra Kolata te Maja Rosit, vrhovi koje Crna Gora dijeli s Albanijom, s obzirom da njima prolazi državna granica između ove dvije države, ali i da je je Bobotov kuk na Durmitoru i dalje najviši vrh koji se u potpunosti nalazi na teritoriju Crne Gore.


Picture
Grupa Kolata, pogled s planine Bor (Maja Borit)
S lijeva nadesno Ravna Kolata (alb., Podi e Kollates, 2556 m), Dobra Kolata (alb., Kollata e Mirë, 2525 m) i Zla Kolata (Kollata e Keqe, 2534 m)
Odobren projekat “Stazama kroz Svjetsku baštinu”

5.1.2018.

Na Javnom konkursu za raspodjelu budžetskih sredstava namijenjenih finansiranju nevladinih organizacija u opštini Kotor za 2017. godinu, a na osnovu Odluke Komisije za raspodjelu sredstava donijetoj 14.12.2017.godine, nevladinoj organizaciji EXPEDITIO je odobren projekat “Stazama kroz Svjetsku baštinu – Unapređenje turističke ponude grada i podsticanje aktivnog života građana kroz promovisanje pješačkih i planinarskih staza Područja Kotora”.

Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora upisano je na UNESCO-vu Listu Svjetske baštine 1979. godine, zbog izuzetne univerzalne vrijednosti koju posjeduje, a koja se ogleda u „kvalitetu njegove arhitekture u utvrđenim i otvorenim gradovima, naseljima, palatama i manastirskim kompleksima, te njihovoj harmoničnoj integraciji sa kultivisanim terasastim predjelom na obodima visokih stjenovitih planina". Područje Kotora obuhvata Kotorsko-Risanski dio zaliva Boke Kotorske zaliva, i pripada teritorije Opštine Kotor, dok zaštićena okolina područja (buffer zona), koja je definisana 2011. godine obuhvata cijeli Bokokotorski zaliv.

Iako se Područje Kotora nalazi na UNESCO-voj listi skoro četiri decenije na žalost još uvjek nema dovoljno promotivnog i edukativnog materijala o Području kao cjelini i vrijednostima kulturnog pejzaža. Nedostaju naročito informacije o zonama koje su van urbanih cjelina, a posebno o zonama koje su u visočijem dijelu zaliva (sela, planinski dio) koje predstavljaju značajan dio zaštićenog područja i koje su posebno atraktivne za sagledavanje cijelog zaliva Boke Kotorske. Pješačke i planinarske staze Područja Kotora su samo u manjoj mjeri valorizovane, iako predstavljaju značajan resurs za korišćenje kako od strane građana/ki područja tako i od strane turista. Dio planinarskih staza je rasčišćen i markiran i koristi se od strane planinarskih društava i turista, međutim još veliki dio planinarskih staza nije u potpunosti funkcionalan (zbog zaraslosti, neodržavanja, nepostojanja markacija). Uz to, mnoge veoma atraktivne pješačke staze su u najvećem broju slučajeva potpuno zanemarene i zapuštene.

​Ciljevi projekta „Stazama kroz Svjetsku baštinu“ su slijedeći:
  • Podizanje nivoa svijesti kod lokalnog stanovništva i turista o vrijednostima Prirodno i kulturno-istorijskog područja Kotora, kao Svjetske baštine, kroz promovisanje ukupnog kulturnog pejzaža koji je jedan od osnovnih elemenata izuzetne univerzalne vrijednosti Područja
  • Sagledavanje stanja i potencijala za korišćenje pješačkih i planinarskih staza u okviru Područja Kotora, kao značajnog segmenta ukupnog kulturnog pejzaža koji bi trebalo vrednovati, očuvati i unaprjeđivati
  • Unapređenje turističke ponude grada i podsticanje aktivnog života građana putem aktiviranja alternativnih vrsta eko/aktivnog i kulturnog turizma (outdoor, hiking, ruralni,...) na Području Kotora, kroz analizu, mapiranje i izradu informativnog i promotivnog materijala o pješačkim i planinarskim stazama
Fokus projekta će biti na dvije vrste staza: planinarske staze – koje mogu da koriste planinari i osobe sa iskustvom i neophodnom opremom i pješačke staze – koje mogu da koriste svi sa minimumom opreme
Ključni rezultati projekta će biti:
  • Identifikacija svih pješačkih i planinarskih staza na Području Kotora i detaljni Izvještaj sa njihovom opisima, detaljnom dokumentacijom i opisom stanja uključujući i preporuke za dalje aktivnosti vezano za valorizaciju, korišćenje i promociju staza
  • Rasčišćen i re-markiran dio najatraktivnijih planinarskih i pješačkih staza na Području Kotora
  • Jedna zbirna mapa sa svim pješačkim i planinarskim stazama u okviru Područja Kotora, koja će ukazivati na vrijednosti Svjetske baštine i bogatstvo i značaj pješačkih staza, na crnogorskom i engleskom jeziku, odštampana u 10.000 primjeraka i u pdf formatu
  • Tri detaljne informativne mapa za odabrane zone sa detaljnim podacima o stazama za koje se nakon rada na terenu i konsultacija sa ključnim akterima uspostavi da su najznačajnije za detaljnu promociju; mape će biti na crnogorskom i engleskom jeziku, odštampane u 30.000 primjeraka i u pdf formatu
Projekat će trajati sedam mjeseci, do jula 2018. ​Opština Kotor je dodjelila iznos od 17.367 eura za realizaciju projekta„Stazama kroz Svjetsku baštinu“, što je 70% od ukupnog budžeta projekta koji iznosi 24.810 eura. Partneri na projektu su Turistička organizacija Kotor i Planinarski klub Vjeverica.
IZVOR: NVO "Expeditio", Kotor - OTVORI
Novi planinarski dom u masivu Lipovca kod Čelinca (BiH)

1.1.2018.
U 11. mjesecu 2017. godine otvoren je novoizgrađeni planinarski dom Ardoline Male na 390 m n.v., nedaleko od spremnika za vodu sela Kuzmanovići,  na Džominom brdu na masivu Lipovca u Čelincu, par kilometara od centra.
Dom je izgradilo PD "Čičak" iz Čelinca uz pomoć razvojnih projekata Čist Vrbas i Zelena staza Via Dinarica, uz financiranje UNDP-a i podršku lokalnih partnera. Dom može primiti 15-ak planinara. Otvoren je na upit.
Istovremeno, PD "Čičak" je u suradnji s Fondacijom "Luka", planinarskim društvima iz Banja Luke i Teslića, uredilo i neke pješačke staze na ovome području.


​Od doma do vrha Lipvac (759 m) ima 2 h hoda

Informacije o planinarskom domu:
Telefon: ++387 65 562 715;  Mobil ++387 65 562 715
Web: www.pdcicak.rs.ba
​
Emailpdcicak@gmail.com
Telefon/u PD: ++387 65 562 715
Picture
Pristupi planinarskom domu

Iz Čelinca
Težina: lagan uspon; Trajanje: 1 h
Od Čelinca preko Borika, Ušivca do doma u Ardolinama.

Od slapova na Švrakavi: Švrakave - Ardoline Male
Težina: lagana staza; Dužina 10,7 km, Trajanje uspona 3:30 h; Visinska razlika: usponi 482 m, silasci 330 m
Staza počinje kod slapa na Švrakavi i kroz prva 2 kilometra prolazi kroz Selo Balte, gdje ulazi u šumu. U nastavku je lijepa pješačka staza, bogata gljivama u sezoni, pitoma, ispresjecana potocima, vidikovcima, vrlo mirna, pored napuštenih kuća i lovačkih objekata. Staza prolazi kroz Pekeze, Malića potok, penje preko Plandišta na najvišu tačku (658 m n.v) Pašalića ograda. Preko Starih brda ide na Ušivac i spušta se preko Potočana na Ardoline Male, do planinarskog doma PD“Čičak“ na 390 m n.v.
INFORMACIJE O STAZI I KARTA PUTA NA:Via Dinarica
U SURADNJI S: VIA DINARICA
Picture
Picture

Ostale vijesti

CRNA GORA – BOKA KOTORSKA – BAŠTINA
Lipci: Nadležni zaboravili na praistorijske crteže
DAN, 24.12.2018.

HRVATSKA - VELEBIT
VIDEO Ovo je zimi jedno od najljepših mjesta u Hrvatskoj
Index.hr, 19.12.2018.

CRNA GORA – NIKŠIĆKI KRAJ
NVU “Putevima predaka” organizovalo uspon na Uzdomir
DAN, 18.12.2018.

CRNA GORA – ZAŠTITA PRIRODE
Predstavnici NVO iz regiona razmijenili iskustva o očuvanju zaštićenih područja
DAN, 18.12.2018.

SRBIJA - PODRINJE
Obnovljena vodenica vampira Save
Politika, 16.12.2018.

CRNA GORA - POLIMLJE - ZAŠTITA PRIRODE
Na osnovu analize zagađenosti rijeke Lim mr Danijela Veličković utvrdila alarmantno stanje
DAN, 16.12.2018.

CRNA GORA – LOVĆEN – BAŠTINA
INTENZIVIRA SE IZGRADNJA STAZE UZ MORE NA DIONICI RISAN-PERAST - Završetak radova do kraja februara
DAN, 12.12.2018.

CRNA GORA – BOKA KOTORSKA
Sačuvaće Špiljare od propadanja
DAN, 12.12.2018.

CRNA GORA – BIHOR – TRPEZI
Trpezi: Novi putevi zaustavili iseljavanje
DAN, 2.12.2018.

GORSKI KOTAR – ZAŠTITA ŠUMA
Zaustavljeno širenje nametnika: Muke s potkornjakom u Gorskom kotaru konačno se bliže kraju
Novi List, 11.12.2018.

ŽUPA NIKŠIĆKA - BAŠTINA
Filipović: Gusle će uvijek da žive
RTCG, 1.12.2018.

HRVATSKA - UČKA
»Magnet« za domaće ljude i turiste na Učki: Počela gradnja Centra za posjetitelje Poklon
Novi List, 30.11.2018.

VELEBIT - SREDNJI
BAŠKE OŠTARIJE, na granici između srednjega i južnoga Velebita
Novi List, 28.11.2018.

GORSKI KOTAR – PROMET
CESTA SANJANA 27 GODINA Ministar Oleg Butković obišao prometnicu Hrvatsko – Ložac
Novi List, 26.11.2018.

CRNA GORA - ORJEN
Planinarski klub „Subra“ i Agencija za razvoj i zaštitu Orjena – popravljali put prema Vratlu i čistili korito Kotobiljskog izvora
PSCG, 24.11.2018.

DALMACIJA – VRGORSKA KRAJINA
Državna prometnica u Zabiokovlju jedina je alternativa Dalmatini: 'Napoleonovu cestu krpaju ka stare gaće, u rupama moš sadit kumpire'
Slobodna Dalmacija, 18.11.2018.

ŽUPA NIKŠIĆKA - BAŠTINA
Filipović u Nikšiću gradi muzej gusala
RTCG, 18.11.2018.

DALMACIJA - MOSOR
Završena akcija "Boranka": na opožarenom području Mosora zasađeno 25.000 novih stabala
Slobodna Dalmacija, 17.11.2018.

CRNA GORA – PLAVSKI KRAJ
Plavsko jezero će ostati bez vode?
DAN, 10.11.2018.

CRNA GORA – ORJEN
Park prirode „Orjen” postao član parkova Dinarida
DAN, 10.11.2018.

HRVATSKA – IMOTSKA KRAJINA
Nakon teksta u 'Slobodnoj' spašeno Modro jezero: uklonjen beton kojim je bio zaliven zaštićeni spomenik prirode
Slobodna Dalmacija, 9.11.2018.

HRVATSKA – GORSKI KOTAR
Gorski kotar proslavio 240. rođendan svog imena
Novi list, 8.11.2018.

HRVATSKA – IMOTSKA KRAJINA
Možete li vjerovati da je nekome palo na pamet ovo napraviti na Modrom jezeru?! Ostavštinu predaka iz 1908. komunalci zalili betonom, Imoćani su šokirani!
Slobodna Dalmacija, 8.11.2018.

CRNA GORA – ALBANIJA – BAŠTINA
Projekt Hamlet: Promocija starih zanata, kulture i eko turizma
RTCG, 31.10.2018.

LIKA - GASTRONOMIJA
Priznanje: Lička janjetina upisana u europski registar zaštićenih oznaka izvornosti
Novi list, 31.10.2018.

SRBIJA – STARI VLAH – ZLATIBOR
Šta nam je preče: beloglavi sup ili čovek
Politika.rs, 30.10.2018.

SRBIJa - IVANJIČKI KRAJ - TURIZAM
U pećini Hadži Prodana LED rasveta
Politika.rs, 28.10.2018.

CRNA GORA - PIVSKI KRAJ - ZAŠTITA PRIRODE
Park prirode Piva realizuje projekat o značaju zaštićenih područja
DAN, 27.10.2018.

CRNA GORA - BIHOR - TURIZAM
Opština Petnjica posebnu pažnju posvećuje turističkoj valorizaciji Radmanske klisure
DAN, 25.10.2018.

LIKA - TURIZAM
Ličke zvjezdice visokog sjaja
HTV, 23.10.2018.

CRNA GORA - ORJEN - TURIZAM
Avanturistički park za ljubitelje prirode
DAN, 23.10.2018.

CRNA GORA - SPELEOLOGIJA - TURIZAM
Kod Petnjice: Pećina iz bakarnog doba
RTCG, 21.10.2018.

SRBIJA – STARI VLAH
Preporođeni Zlatar u zlatnim bojama jeseni
Politika.rs, 16.10.2018.

ALBANIJA – ZAŠTITA PRIRODE
Cijevi za Cijevnu
RTCG, 12.10.2018.

OTOK KRK – AKTIVNOSTI NA OTVORENOM
Baška Outdoor Festival: Pet atrakcija privlači ljubitelje zdravog života
Novi list, 12.10.2018.

GORSKI KOTAR - BAŠTINA - LINGVISTIKA
Čuvari jezičnog blaga: Predstavljena knjiga delničkih srednjoškolaca
Novi list, 12.10.2018.

VIA DINARICA
Vikend Via Dinarice obilježen različitim aktivnostima
HPS, 9.10.2018.

HRVATSKA – NACIONALNI PARKOVI
Ovaj tjedan ulaznice za Plitvička jezera 75 posto jeftinije
Index.hr, 9.10.2018.

CRNA GORA - CETINJSKI KRAJ
Probijanjem puta odmorili i tovar i ljudi
DAN, 7.10.2018.

ORJEN
U turističkom preduzeću Lipska pećina zadovoljni sezonom i najavljuju novine
DAN, 7.10.2018.

CRNA GORA - BIJEO POLJE - EKOLOGIJA
Lim ponovo crven od krvi
DAN, 7.10.2018.

CRNA GORA - BOKA KOTORSKA - TIVAT
Solila: Obnovili osmatračnice
DAN, 6.10.2018.

GORSKI KOTAR - DOLINA KUPE - BAŠTINA - SPELEOLOGIJA
HIRČEVIM TRAGOM Odvažan trojac istražio atraktivnu speleološku lokaciju
Novi list, 5.10.2018.

CRNA GORA - BJELASICA
Uprava NP Biogradska gora bilježi rekordnu posjećenost i najavljuje nove sadržaje
DAN, 5.10.2018.

CRNA GORA - PROKLETIJE
U Babinom Polju kod Plava, dvadeset trkača imalo je čast da se oproba na najljepšoj planini Balkana: Nebeska trka na Prokletijama
DAN, 30.9.2018.

CRNA GORA / SRBIJA – GORNJE I SREDNJE POLIMLJE
Valorizacija rijeke Lim
DAN, 29.9.2018.

GORSKI KOTAR – ČABARSKI KRAJ
PUHARSKA NOĆ; Prijatelji životinja kontra Čabra i tradicije: "Cijele obitelji ubijaju i muče puhove"
Novi list, 27.9.2018.

CRNA GORA - ORJEN
Očistili Kamensku ravan
DAN, 26.9.2018.

GORSKI KOTAR – TURIZAM - BAŠTINA
LUJZIJANA; Sve više putnika bira odmor uz miljokaz na 'staroj cesti'
Novi list, 14.9.2018.

CRNA GORA - INFRASTRUKTURA
Most na Đurđevića Tari uskoro u novom ruhu
RTCG, 9.9.2018.

IMOTSKA KRAJINA
Vodostaj rijeke u Imotskom raste. Zašto je Vrljika skoro nestala nakon potresa?
Index.hr, 8.9.2018.

GORSKI KOTAR – KUPSKA DOLINA
KUPSKA MAGISTRALA Cesta koja se gradila puna dva desetljeća konačno bi sada trebala biti dovršena
Novi list, 6.9.2018.

DURMITOR - TURIZAM
Registrovano 165.000 posjetilaca
DAN, 4.9.2018.

DURMITOR - TURIZAM
Katuni kao atrakcija
DAN, 3.9.2018.

SREDNJA BOSNA - KLADANJ - TURIZAM
Kompleks Muška voda mogao bi dobiti vlasnika u drugoj polovini septembra
Klix.ba, 1.9.2018.

SREDNJA BOSNA - VRANDUK – TURIZAM - GASTRONOMIJA
Potkriža je srednjovjekovno jelo koje od zaborava čuvaju mještani Vranduka
Klix.ba, 1.9.2018.

CRNA GORA - NACIONALNI PARK PROKLETIJE – TURIZAM>/font>
Ugostili oko 13.000 posjetilaca
DAN, 1.9.2018.

TRESKAVICA – MINSKA SITUACIJA
Akcija na Treskavici: Prvi put nakon rata uništene neeksplodirane mine
Klix.ba, 31.8.2018.

CRNA GORA - DURMITOR
Postavljena signalizacija na panoramskoj ruti “Durmitorski prsten”
DAN, 31.8.2018.

CRNA GORA - HAJLA
Hajla osvaja ljepotom
DAN, 31.8.2018.

CRNA GORA – SKADARSKO JEZERO - ZAŠTITA
Jezero zaštititi, ali i iskoristiti
DAN, 29.8.2018.

CRNA GORA – BIJELO POLJE - BAŠTINA
Etno film o zdravicama
RTCG, 25.8.2018.

SREDNJA BOSNA - VAREŠ - TURIZAM
Jezero Nula je najveći bunar pitke vode u BiH, a ambijent okoline odudara od ljepote
Klix.ba, 25.8.2018.

HRVATSKA – PLANINARSTVO
Izložba 'Neumorni istraživač Radivoj Simonović' u Muzeju Like u Gospiću
Hrvatski planinarski savez, 22.8.2018.

HRVATSKA – SENJSKO PODRUČJE
Promocija pčelarstva: Med kao brend: Iza Senja je slatki vikend
Novi list, 21.8.2018.

ISTOČNA BOSNA – PODRINJE - BAŠTINA
Najstarija u BiH: Turhan Emin-begova džamija u Ustikolini obilježava 570. rođendan
Klix.ba, 21.8.2018.

CRNA GORA - PLAVSKO-GUSINJSKI KRAJ
U toku javna rasprava o nacrtu detaljnog urbanističkog plana “Plavsko jezero I faza”: Prva mjera zaštite ledničkog jezera
DAN, 21.8.2018.

CRNA GORA - ORJEN
Uredili put ka Orjenskom sedlu
DAN, 19.8.2018.

CRNA GORA – KUČKE PLANINE
Renovirali odmaralište na Veruši
RTCG, 14.8.2018.

RIJEČKO ZALEĐE
'Medvjed je napao, ali ne čovjeka nego konja': Glasine o stradalom migrantu kod Bribira ipak neistinite
Novi ist, 14.8.2018.

DALMACIJA - GASTRONOMIJA
Dalmatinska pečenica će do kraja godine dobiti zaštitu Bruxellesa, očekuje se i veća cijena ove delicije
Slobodna Dalmacija, 13.8.2018.

HRVATSKA – SENJSKO PODRUČJE – BAŠTINA
NEHAJE, SRETAN ROĐENDAN Premda "dama" u godinama, kula i dalje plijeni pažnju. Evo priče o njoj
Novi list, 12.8.2018.

PLANINE STAROG VLAHA - ZLATIBOR
Od kraljeve česme do najposećenijeg mesta - Zlatibor obeležava 125 godina organizovanog turizma
Politika.rs, 12.8.2018.

GORSKI KOTAR - FUŽINARSKI KRAJ
NOVA GORANSKA ATRAKCIJA: Posjetili smo genijalni 'gradić' Roswell, izgrađen za snimanje Winnetoua
Novi list, 12.8.2018.

HRVATSKA – DELT NERETVE
Prijeđe pola svijeta da bi došla na Neretvu i završila kao delicija na stolu
Slobodna Dalmacija, 10.8.2018.

CRNA GORA - KATUNI
Stranci na Čakoru ostanu i po tri dana
RTCG, 8.8.2018.

LIKA - MEDIJI
Počelo snimanje novog putopisnog serijala Stani u Lici!
HRT, 7.8.2018.

CRNA GORA - BAŠTINA
Crvena stijena zaslužuje zaštitu UNESCO-a
RTCG, 2.8.2018.

CRNA GORA - BAŠTINA
'Najdramatičniji i najčarobniji krajolik Europe': CNN uvrstio Dalmaciju među 16 najatraktivnijih obala svijeta
Slobodna Dalmacija, 1.8.2018.

HRVATSKA - PLANINARSTVO
Slavko Tomerlin - Tatek (1927 - 2018)
Hrvatski planinarski savez, 30.7.2018.

CRNA GORA – BJELOPOLJSKI KRAJ
Uređene staze
DAN, 26.7.2018.

ŠAVNIČKI KRAJ - USKOCI
Semolj raselio uskočka sela
DAN, 24.7.2018.

CRNA GORA – NIKŠIĆKI KRAJ
Neiskorišćeni turistički potencijali grada - Izletišta zapuštena i potpuno devastirana
DAN, 24.7.2018.

VRANICA - EKOLOGIJA
Uspješno okončana prva eko akcija na Prokoškom jezeru
Klix.ba, 23.7.2018.

SLOVENIJA – HRVATSKA – ZAŠTITA PRIRODE
Održano predavanje i prikazivanje kratkog dokumentarnog filma "Put risa"
RTCG, 20.7.2018.

CRNA GORA – SKADARSKO JEZERO
Plan za razvoj i očuvanje NP Skadarsko jezero
RTCG, 19.7.2018.

LIKA - TURIZAM
Novost na Plitvičkim jezerima - NOVI VIDIKOVAC ZA VELIKI SLAP - Zajednička ulaznica za turistička odredišta u Lici i okolici
Ličke novine, 18.7.2018.

DALMACIJA - IMOTSKA KRAJINA
Hrvatske vode zatrpale izvorišta u Imotskoj krajini, narod se digao na noge: U svijetu se vode ratovi zbog vode, a mi svoje izvore betoniramo!
Slobodna Dalmacija, 18.7.2018.

CRNA GORA - GASTRONOMIJA
Zaštićena još dva proizvoda – Crnogorska goveđa pršuta i Crnogorska stelja
Ministarstvo poloprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore, 18.7.2018.

PROKLETIJE - ĐERAVICA
U devetoj deceniji osvojio vrh Prokletija
DAN, 18.7.2018.

CRNA GORRA – VOJNIK PLANINA
Milivoje Radulović, jedini stočar na katunu Jasikovac u podnožju Vojnika, ljut na Ministarstvo poljoprivrede
DAN, 16.7.2018.

CRNA GORA - PLANINARSTVO
Obilježeno 130 godina od začetka planinarstva u CG
RTCG, 14.7.2018.

CRNA GORA – SINJAJEVINA – ZAŠTITA PRIRODE
NATO bazu gradiće na Sinjajevini
Politika.rs, 13.7.2018.

STARI VLAH – ZLATIBOR - TURIZAM
Zlatibor najposećenija destinacija u prvom delu godine
Politika.rs, 12.7.2018.

OTOCI SJEVERNOG JADRANA - KRK
TZ otoka Krka razvila nove outdoor karte i Hike & Bike mobilne aplikacije
Novi list, 11.7.2018.

CRNA GORA – ZAŠTITA PRIRODE
Zaštititi borovnjake
DAN, 10.7.2018.

PLANINE STAROG VLAHA I RAŠKE (SANDŽAKA)
Manastiri, Uvac, krompir, o zmijama da ne pričam
B92, 4.7.2018.

CRNA GORA - MORAČKE PLANINE
Neiskorišćeni turistički potencijali Lukavice
DAN, 3.7.2018.

ISTRA - ISTARSKI PLANINARSKI PUT
IPP, promjena noćišta Pruhari-Veli Mlun
Hrvatski planinarski savez, 2.7.2018.

GORSKI KOTAR - VRBOVSKO
Panova staza u Kamačniku - spoj glazbe i prirode
Novi list, 1.7.2018.

CRNA GORA - FAUNA
TO Bar promovisala publikaciju o opasnim gmizavcima u Crnoj Gori
DAN, 30.6.2018.

HERCEGOVINA - MOSTAR
Mostar dobio najduži zip-line u BiH
Grad Mostar, 28.6.2018.

CRNA GORA - PROKLETIJE - BOGIĆEVICA
U Babinom Polju održana međunarodna likovna kolonija “Hrid 2018” - Priroda vječita inspiracija umjetnika
DAN, 27.6.2018.

MASIV DURMITORA
Akcija volontera iz Mađarske: U NP “Durmitor” zasadili 1.001 stablo
DAN, 26.6.2018.

CRNA GORA - BOKA KOTORSKA - BAŠTINA
Žitelji Lipaca apeluju na nadležne da izgrade put i valorizuju praistorijske crteže
DAN, 22.6.2018.

DALMACIJA – IMOTSKA KRAJINA
Bura oko Modrog jezera: Grad za privatnika srušio stabla i izbetonirao dio zaštićenog područa; Posebno je zanimljivo objašnjenje zašto im je 'čuvar prirode' to odobrio...
Slobodna Dalmacija, 20.6.2018.

CRNA GORA - BIJELO POLJE - ZAŠTITA PRIRODE
Mještani i ekolozi upozoravaju da je ugrožen eko sistem Bistrice
DAN, 20.6.2018.

DURMITOR - TURIZAM
Ski-centar Savin kuk za ljubitelje planine u ljetnjim uslovima pripremio raznovrsnu ponudu; Panoramska ruta magnet za turiste
DAN, 19.6.2018.

VIA DINARICA - HRVATSKA, CRNA GORA
Potpisan sporazum o saradnji i partnerstvu na projektu VIA DINARICA
Planinarski savez Crne Gore, 18.6.2018.

CRNA GORA - ŠAVNIČKI KRAJ - ZAŠTITA PRIRODE
Mještani nekoliko šavničkih sela uporni da sačuvaju prirodni dragulj; Borba za Bukovicu još traje
DAN, 18.6.2018.

CRNA GORA - BOKA KOTORSKA - LUŠTICA
Opština Herceg Novi promovisala pješačke staze na Luštici
DAN, 17.6.2018.

ŽIVOTINJSKI SVIJET - ZMIJE
Počela je sezona poskoka: donosimo detaljni 'profil' zmije koja može ubiti čovjeka, a otkrivamo i bezazleni trik kojim je možete 'nasmrt' preplašiti
Slobodna Dalmacija, 14.6.2018.

VELIKA KAPELA – BIJELE I SAMARSKE STIJENE
Briga o prirodnim ljepotama: Bijele i Samarske stijene pridružuju se NP-u “Risnjak”
Novi list, 10.6.2018.

UČKA - ZAŠTITA PRIRODE
Promatranje ptica - nova atrakcija u Parku prirode Učka
Novi list, 8.6.2018.

ISTRAŽIVAČI I KRONIČARI – NOVE PUBLIKACIJE
Predstavljena knjiga o Željku Poljaku
Hrvatski planinarski savez, 7.6.2018.

GASTRONOMIJA
Sarajevo na listi najpopularnijih destinacija za kušanje lokalne hrane
Klix.ba, 6.6.2018.

GORSKI KOTAR - ŠUME
Otac i sin, doktori za drveće upozoravaju: Gorski kotar bi mogao izgledati kao hercegovački krš
Novi list, 5.6.2018.

BOSNA I HERCEGOVINA - ZENIČKO PODRUČJE
Bistričak je nekada bio omiljeno odmaralište mladih Zeničana, a danas vapi za obnovom
Klix.ba, 3.6.2018.

ISTRAŽIVAČI I KRONIČARI
Izložba o Simonoviću u Samoborskom muzeju
Hrvatski planinarski savez, 28.5.2018.

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
BIKE FRIENDLY ŽUPANIJA Krenite e-biciklima u avanturu upoznavanja Primorja, otoka i Gorskog kotara
Novi list, 25.5.2018.

GORSKI KOTAR
Fužine bez "Sv. Antona" - Poznati turistički brodić na jezeru Bajer ove sezone neće biti popravljen
Novi list, 19.5.2018.

ZAPADNA SRBIJA - BAŠTINA
Poslednji čuvari narodnog graditeljstva
Politika.rs, 19.5.2018.

GORSKI KOTAR
Uz samu autocestu Rijeka - Zagreb niknut će Adrenalinski centar Vrata
Novi list, 17.5.2018.

PRIMORSKE PLANINE CRNE GORE - CRMNICA
Projekat NVO Ekspedicio - Stazama kroz baštinu
DAN, 15.5.2018.

DALMACIJA - DINARA
Na Dinari otvoreno najviše sklonište u Republici Hrvatskoj, posvećeno pokojnom Dragi Grubaću
Dalmacija danas, 13.5.2018.

HRVATSKA - BANOVINA (BANIJA)
Ugrožene stoljetne kestenove šume na Banovini
HRT, 13.5.2018.

CRNA GORA – PASKI KRAJ
Terenska nastava u Brezojevicama
DAN, 12.5.2018.

SREDIŠNJA CRNA GORA - OSTROG
Mještani podostroških sela tvrde da su odsječeni od svijeta
DAN, 11.5.2018.

PRIMORSKE PLANINE CRNE GORE - CRMNICA
Selo bez vode, prodavnice i prevoza
DAN, 10.5.2018.

CRNA GORA - DURMITOR
Ruska državljanka stradala na Durmitoru
RTCG, 10.5.2018.

PRIMORSKE PLANINE CRNE GORE - ORJEN
Praviće avanturistički park na Vrbanju
RTCG, 7.5.2018.

PLANINE STAROG VLAHA- ZLATIBOR - TRADICIJA
Katrandžija snagom radi, a dobro zaradi
Politika, 5.5.2018.

OTOCI SJEVERNOG JADRANA - CRES - ZAŠTITA PRIRODE
Uzletjeli Plavnik, Kvarnerić, Kruna, Nevera, Jadran i Pavlomir: Šest bjeloglavih supova pušteno u prirodu
Novi list, 4.5.2018.

CRNA GORA - DURMITOR
Kotorska NVO “Ekspedicio” zahtijeva zaštitu hotela “Durmitor”
DAN, 4.5.2018.

CRNA GORA - ULCINJSKO PRIMORJE
Nastavljen projekat morskog dobra na Velikoj plaži Zaštita pješčanih dina
DAN, 4.5.2018.

CRNA GORA - BJELOPOLJSKI KRAJ - BISTRICA
Vratiti lilanje i kukuruzijadu
DAN, 28.4.2018.

BIH – TUZLANSKO PODRUČJE - EKOLOGIJA
Ekološka katastrofa u BiH: Pukao nasip, bijeli talog se izlio u rijeku
Index.hr, 27.4.2018.

CRNA GORA – PVSKI KRAJ
Park prirode “Piva” novitetima obilježava tri godine od osnivanja
DAN, 27.4.2018.

GORSKI KOTAR – DELNIČKI KRAJ - TURIZAM
Turizam Gorskog kotara sve je zanimljiviji. Evo što se trenutno priprema
Novi list, 26.4.2018.

GORSKI KOTAR - FUŽINARSI KRAJ
Neiskorišteni potencijal: Fužinarci naumili obnoviti Sednjak
Novi list, 26.4.2018.

CRNA GORA – BOKA KOTORSKA
Boka na dlanu
RTCG, 25.4.2018.

CRNA GORA - ORJEN - PARAGLIDING
Paraglajding dan na poletištu Dizdarica
DAN, 25.4.2018.

OTOCI SJEVERNOG JADRANA - RAB
Obnova i dovršenje Premužićeve staze na otoku Rab
RTCG, 25.4.2018.

CRNA GORA - ORJEN
ekološka akcija u masivu Orjena: Očišćena karaula Grab
DAN, 24.4.2018.

CRNA GORA - PLANINE
Turizam na katunima: Turisti traže seoski način života
RTCG, 21.4.2018.

HRVATSKA - LIBURNIJSKE PLANINE
Bolje živjeti s vukovima i medvjedima nego u neboderu: Posjetili smo jedinog stanovnika sela Obor
Novi list, 19.4.2018.

CRNA GORA – PLJEVALJSKI KRAJ
Uređuju Borovičko jezero
DAN, 15.4.2018.

CRNA GORA – HERCEG NOVI
Tunel Lalovina - Tunel oživio nakon 50 godina
DAN, 15.4.2018.

CRNA GORA - SINJAJEVINA
Na Sinjajevini - Park ili poligon - odlučiće Vlada
RTCG, 12.4.2018.

SRBIJA – DONJE POLIMLJE
Sastavci: Glava u jednoj, noge u drugoj državi
Politika.rs, 12.4.2018.

GORSKI KOTAR – TURIZAM
Hoće li Fužine ove godine ostati bez svog poznatog turističkog brodića
Novi list, 12.4.2018.

ZAPADNA SRBIJA - ZLATAR
Na leto Akva park na Zlatarskom jezeru
Večernje novosti, 11.4.2018.

ZAPADNA SRBIJA - ZLATAR
Puni kreveti na Zlataru
Večernje novosti, 11.4.2018.

SRBIJA – STARI VLAH
ZAŠTITA KAMENOG MOSTA: Ivanjičani sačuvali 112 godina star prelaz preko Moravice
Večernje novosti, 11.4.2018.

CRNA GORA - BOKA KOTORSKA
Počelo uređivanje Tivatskih solila
RTCG, 10.4.2018.

CRNA GORA - ZETA
Pošumljavaju Zlaticu i Ćemovsko
RTCG, 10.4.2018.

DALMACIJA - VRGORAC
Pogledajte kako izgleda najstariji dalmatinski rudnik kojim je upravljao čak i barun Rothschild: uskoro će oživjeti tuneli stari više od četiri stoljeća
Slobodna Dalmacija, 9.4.2018.

CRNA GORA - KUČKE PLANINE
Uskoro staza do tvrđave Medun
RTCG, 5.4.2018.

CRNA GORA - DURMITOR
Green Montenegro Fest u NP Durmitor
RTCG, 3.4.2018.

LIKA – KOSINJSKA DOLINA
U ovoj dolini život stoji već pola stoljeća: "Umorni smo od čekanja, ovo više nema smisla"
Novi list, 2.4.2018.

CRNA GORA – BIH; PLUŽINE, NIKŠIĆ, BILEĆA, TREBINJE
Zaboravljene spomenike približiće javnosti
RTCG, 30.3.2018.

DALMACIJA – IMOTSKA KRAJINA
Imoćani imaju bogatstvo o kakvom drugi mogu samo sanjati, no uz njega je vezan čudan paradoks
Slobodna Dalmacija, 26.3.2018.

DALMACIJA – BIOKOVO
Vlasnicima biokovskih dolaca 3500 kg sjemenskoga krumpira
Slobodna Dalmacija, 25.3.2018.

GORSKI KOTAR - ARHEOLOGIJA
Processus Montanus: Gorski kotar sve je zanimljiviji arheolozima
Novi list, 23.3.2018.

DUBROVAČKO PRIMORJE - TRSTENO
Preživjela je turske haračlije, Napoleonove vojnike i ruske bojovnike: gorostasna platana iz Trstenog umalo do titule Europskog stabla godine
Slobodna Dalmacija, 22.3.2018.

KOMOVI
Osnivaju park prirode Komovi
DAN, 21.3.2018.

VRGORSKA KRAJINA - BAŠTINA
Turske kule bit će atrakcija kakvu malo tko osim Vrgorca ima
Slobodna Dalmacija, 19.3.2018.

PLANINA HAJLA – CRNA GORA / KOSOVO
Žitelji šest rožajskih sela jedinstveni u stavu da ne dozvole izgradnju mini hidroelektrana
DAN, 18.3.2018.

CRNA GORA - GRUPA VISITORA - ZELETIN
Zaustaviti poharu Zeletina
DAN, 16.3.2018.

CRNA GORA - BJELASICA
Turistička organizacija Bijelo Polje organizovala promociju staze za hodanje na krpljama
DAN, 14.3.2018.

CRNA GORA - BARSKO PRIMORJE
TO Bar u susret turističkoj sezoni najavljuje brojne aktivnosti: U ponudi obilazak pećina
DAN, 13.3.2018.

CRNA GORA - POLIMLJE - EKOLOGIJA
Predstavnici više mjesnih zajednica zatražili da se obustavi izgradnja mini- elektrana na pritokama Lima
DAN, 11.3.2018.

CRNA GORA - BJELASICA
Promocija staze za hodanje na krpljama (11.3.2018.)
Planinarski savez Crne Gore, 9.3.2018.

HRVATSKA - SPELEOLOGIJA
U Šibeniku postavljena izložba Istraživači hrvatskog podzemlja
Hrvatski planinarski savez, 6.3.2018.

ULCINJSKO PRIMORJE - BAŠTINA
Ulcinjsku svadbu predložiti za UNESKO
DAN, 2.3.2018.

VELEBIT - JUŽNI
PRVI PUT U POVIJESTI Na Paklenicu stiže domarica Irena: Ovu sam priliku čekala godinama. Idemo ja i moj 18-mjesečni sin!
Zadarski ist, 27.2.2018.

SJEVEROISTOK CRNE GORE – BERANE / BIJELO POLJE
Neophodna turistička valorizacija vodopada između Bijelog Polja i Berana - Skakavac ostavlja bez daha
DAN, 27.2.2018.

GORSKI KOTAR – VELIKA KAPELA
Općina Mrkopalj želi bolje zaštititi strogi rezervat prirode: Bijele i Samarske stijene pod zaštitu UNESCO-a?
Novi list, 21.2.2018.

CRNA GORA - BIHORSKI KRAJ
Izgradnjom modernih saobraćajnica Bihor postaje privlačna destinacija: Svi putevi vodiće u Petnjicu
DAN, 21.2.2018.

DALMACIJA - BIOKOVO
Zameteni i potpuno izolirani na 1762 metra nadmorske visine: ovo je najviše radno mjesto u Hrvatskoj, a pogled s njega ostavlja bez daha
Slobodna Dalmacija, 20.2.2018.

CRNA GORA – ŽUPA NIKŠIĆKA
Stara tvrđava u Župi nikšićkoj biće restaurirana
DAN, 20.2.2018.

HERCEGOVINA – TURIZAM
Špilju Vjetrenicu u prošloj godini posjetilo 15.000 turista
Klix.ba, 17.2.2018.

GORSKI KOTAR – ZAŠTITA PRIRODE
Obilježen još jedan ris u Primorsko-goranskoj županiji, pratit će se njegovo kretanje
Novi list, 16.2.2018.

CRNA GORA – PODRUČJE ŠAVNIKA
Šavničani glasači za spas rijeke - Bukovicu staviti pod strogu zaštitu
DAN, 16.2.2018.

CRNA GORA – PODKOMOVLJE
Mještani potkomovskih sela traže da se organizuje javna rasprava u vezi najavljene izgradnje mini- elektrana na Mojanskoj i Kutskoj rijeci
DAN, 14.2.2018.

CRNA GORA – ORJEN
Vandalizam nad izvorima i česmama poprima alarmantne razmjere
DAN, 14.2.2018.

HERCEGOVINA – RAMA
Dok mladi napuštaju Ramu, bajkoviti Franjevački samostan okuplja posjetioce iz cijelog svijeta
Klix.ba, 11.2.2018.

CRNA GORA – BIHORSKI KRAJ
Mještani Azana traže da sveto drvo u njihovom selu dobije posebnu zaštitu: Očuvati bor star pet vjekova
Klix.ba, 11.2.2018.

BOSNA - PODRINJE
Hrast od 200 godina u istočnoj Bosni prkosi vremenu i ljudima
Klix.ba, 9.2.2018.

CRNA GORA – ŠAVNIČKO PODRUČJE
U Šavniku osnovan ekološki pokret “Donja Bukovica“: Udruženi da zaštite rijeku
DAN, 9.2.2018.

CRNA GORA - KORITA
MJEŠTANI KORITSKE VISORAVNI SU USPJEŠNI POLJOPRIVREDNICI, ALI KAŽU DA SU NADLEŽNI ZABORAVILI NA NJIH: puno, uslova za život malo
DAN, 5.2.2018.

HERCEGOVINA – MASIV ČVRSNICE
Veliki Movran jedan je od najvećih vodopada u Evropi i pojavljuje se samo poslije obilne kiše
Klix.ba, 4.2.2018.

DALMACIJA – IMOTSKA KRAJINA
Kandidatura u pripremi: imotska jezera bit će dio UNESCO-ova geoparka
Slobodna Dalmacija, 4.2.2018.

SRBIJA – PLANINA TARA
Planinska lepotica blage naravi
HRT, 4.2.2018.

DALMACIJA – NP KRKA
Izlov štuke u Krki jer je ugrozila 30-ak vrsta riba
Večernje novosti, 3.2.2018.

SRBIJA – ZLATIBOR
Pršutijada slavi punoletstvo - Ukus pršute isti, a pušnice kao apoteke
Večernje novosti, 3.2.2018.

GORSKI KOTAR – VRBOVSKO PODRUČJE
NOVI ADUT VRBOVSKOG Skijalište u Vujnovićima samo čeka - snijeg
Novi list, 2.2.2018.

BOSANSKA KRAJINA - POVRBASJE
National Geographic o neobičnoj zabavi u BiH: Uživanje u ležaljkama iznad kanjona Tijesno
Klix.ba, 28.1.2018.

OTOCI SREDNJEG JADRANA – MURTER - BAŠTINA
Prva hrvatska arheološka plaža
HRT, 27.1.2018.

DURMITOR – ZIMSKI TURIZAM
Centri moći uništili Žabljak
DAN, 26.1.2018.

ULCINJSKO PRIMORJE
Ulcinj dobija dva vidikovca
DAN, 25.1.2018.

CRNA GORA – PIVSKI KRAJ
Na Pivskom jezeru najduži „zip lajn“
DAN, 25.1.2018.

CRNA GORA – NACIONALNI PARK DURMITOR
Direktor JPNPCG Elvir Klica na radnom sastanku u opštini Žabljak predstavio projekte u cilju unapređenja turističke ponude NP Durmitor
Nacionalni parkovi Crne Gore, 25.1.2018.

HRVATSKA – GORSKI KOTAR
Jesu li goranske šume ugrožene?
HRT, 24.1.2018.

CRNA GORA – ORJEN
Čari Orjena mame ljubitelje snijega
DAN, 24.1.2018.

CRNA GORA - PROKLETIJE - TURIZAM
Iz TO Plav ističu da je turitičku sezonu potrebno obogatiti novim sadržajima
DAN, 22.1.2018.

PLANINE ISTRE I KRAS - UČKA
Ravnatelj Parka prirode Učka otkriva planove i što će konkretno donijeti EU projekt vrijedan 50 milijuna kuna
Novi list, 20.1.2018.

GORSKI KOTAR – SKRADSKI KRAJ
Općina Skrad nakon hotela planira kupiti i benzinsku pumpu
Novi list, 20.1.2018.

SRBIJA - PLANINE RAŠKE (SANDŽAKA)
Buđenje turizma na Zlataru
Politika.rs, 20.1.2018.

SRBIJA – STARI VLAH
Ovčar Banja na suvom ostrvu
Politika.rs, 20.1.2018.

GORSKI KOTAR – LOKVARSKI KRAJ
Preobrazba Učiteljske zgrade: Lokvarsko ružno pače konačno postaje labud
Novi list, 18.1.2018.

HRVATSKA - BOKA KOTORSKA - PREVLAKA
Općina Konavle prepustila upravljanje tvrđavom na Prevlaci Društvu prijatelja dubrovačke starine
Slobodna Dalmacija, 17.1.2018.

RIJEČKO ZALEĐE - BAŠTINA
Do kraja godine uredit će se Zavičajna kuća - novi dom zvončara Halubja
Novi list, 16.1.2018.

HERCEGOVINA - LJUBUŠKI
Priprema se obnova kule hercega Stjepana u Ljubuškom
Klix.ba/FENA, 16.1.2018.

DUBROVAČKO PODRUČJE - SNIJEŽNICA
Radovi u planinarskoj kući Škola Kuna Konavoska
PSH, 15.1.2018.

RIJEČKO ZALEĐE - BAŠTINA
Promocija vrijednih običaja liburnijskog kraja: Zvončari su puno više od tradicije
Novi list, 15.1.2018.

HERCEGOVINA
Razglednica iz Ljubinja: Mjesto skromnih i vrijednih ljudi, odbojke i meda
Klix.ba, 14.1.2018.

VISOKA HERCEGOVINA – NEVESINJSKO PODRUČJE
Visoravan Morine: Još jedan naš potpuno pust prostor koji čeka neke bolje dane
Klix.ba, 13.1.2018.

GORSKI KOTAR – ŠUME I ŠUMARSTVO
OPOMENA PRIRODE Stručnjak objašnjava što se zapravo događa s goranskim šumama
Novi list, 11.1.2018.

PLANINE ISTRE I KRAS - UČKA
Projekt vrijedan 50 milijuna kuna za ljepši pogled s Učke
Novi list, 10.1.2018.

CRNA GORA - SJEVEROISTOK
U okviru projekta „Valorizacija Đalovića pećine” - Uređeno šest kilometara pristupnih staza
DAN, 9.1.2018.

CRNA GORA – BJELASICA
KOD PLANINARSKOG DOMA „CMILJAČA”: Markirana staza za hodanje na krpljama
DAN, 6.1.2018.

CRNA GORA – KATUNSKA NAHIJA – CUCE
Refresh: Novi život kuće na Lokvarskom jezeru
DAN, 6.1.2018.

GORSKI KOTAR – LOKVARSKI KRAJ
Predstavljen projekat Mrkovska kuća
Novi list, 6.1.2018.

SRBIJA – VALJEVSKE PLANINE - SUVOBOR
Ni manjeg sela, ni više muzeja
Politika.rs, 5.1.2018.

CRNA GORA – BARSKO PRIMORJE
Predstavljen projekat Mrkovska kuća
DAN, 5.1.2018.

CRNA GORA – PIVSKI KRAJ
U plužinskom parku prirode zadovoljni prošlogodišnjom sezonom
DAN, 4.1.2018.

CRNA GORA – BARSKO PRIMORJE I SKADARSKO JEZERO
TO Bar promovisala nove kataloge: Dobrodošli na dvije čarobne obale
DAN, 4.1.2018.

CRNA GORA – NAC. PARK PROKLETIJE
Nacionalni park Prokletije: Zatekla javašluk, obećava prosperitet
DAN, 3.1.2018.

PLANINE ISTOČNE BOSNE - JAHORINA
Na Ravnoj planini otvorena prva kabinska žičara u BiH po uzoru na svjetska skijališta
Klix.ba, 25.12.2017.

HERCEGOVINA - TURIZAM
Raste broj posjetitelja vodopada Kravica, ali i cijena ulaznica
Klix.ba / FENA, 24.12.2017.

GORSKI KOTAR – TURIZAM
Ministarstvo turizma sufinancira Kamačnik, Kolarnicu i Crni Lug
Novi list, 20.12.2017.

CRNA GORA - BJELASICA
Predsjednik NVO ,Eko-Bjelasica Pavle Orović kaže da se sporo realizuje valorizacija Bjelasice
DAN, 18.12.2017.

DALMACIJA - ZALEĐE ZADRA
Krvavi masakr u zaleđu: čopor vukova počinio najgori pokolj u povijesti, mještani u strahu za djecu.
Slobodna Dalmacija, 16.12.2017.

OTOCI SJEVERNOG JADRANA - PAG
Nezapamćena invazija na mitski otok, čagljevi poklali janjce! Ljudi su očajni, ne znaju kako se obraniti, nitko od nadležnih ne reagira...
Slobodna Dalmacija, 16.12.2017.

CRNA GORA - PODRUČJE BIHORA
Projekat „Valorizacija Đalovića pećine” vrijedan 12,5 miliona eura
DAN, 13.12.2017.

DALMACIJA – BIOKOVO - INFRASTRUKTURA
Vlada ukinula tunelarinu kroz Biokovo! Od Nove godine više se ne naplaćuje tunel Sv. Ilija
Slobodna Dalmacija, 13.12.2017.

PRIMORSKE PLANINE CRNE GORE - ORJEN
Edukativna pješačka tura kroz južni masiv Orjena
DAN, 13.12.2017.

BIH - PROJEKTI - VIA DINARICA
Via Dinarica projekat – iskorak ka održivom razvoju turizma u BiH i regiji
Oslobođenje, 11.12.2017.

ISTOČNA BOSNA – ODŽAK KOD GORAŽDA
Turbe Sijerčića je bilo vrelo duhovnosti, a danas je tek pusti podsjetnik na drugačiji život
Klix.ba, 11.12.2017.

HRVATSKA
Uskoro stiže novi Zakon o brdsko - planinskom području. Otkrivamo što će sve donijeti
Novi list, 6.12.2017.

HRVATSKO – PRIMORJE – CRIKVENIČKO ZALEĐE
Vandali porušili deset putokaza na brdu Kotor u zaleđu Crikvenice
Novi list, 5.12.2017.

DALMACIJA – IMOTSKA KRAJINA
Imoćani u strahu za svoj prirodni fenomen: što se to događa, vodostaj Crvenog jezera nikad nije bio niži?!
Slobodna Dalmacija, 4.12.2017.

VISOKA HERCEGOVINA – JABLANIČKO JEZERO - TRADICIJA
Šaćir Husrep iz Ostrošca nekad je čamce pravio iz nužde, a sad iz hobija
Klix.ba, 2.12.2017.

CRNA GORA - BJELASICA
Most na Ljuboviđi otvara Bjelasicu
DAN, 2.12.2017.

HRVATSKA – CRNA GORA – BOKA KOTORSKA
Vitaljina zatvorena do 1. jula
DAN, 2.12.2017.

GORSKI KOTAR – MRKOPALJSKI KRAJ
I Mrkopalj dobio etnozbirku: Više od 150 eskponata na jednom mjestu
Novi list, 2.12.2017.

CRNA GORA – MORAČKE PLANINE – LOLA (JAVORJE)
Asfalt stigao do Javorja
DAN, 1.12.2017.

OTOK KRK
Nakon krčkog ulja i pršuta, u postupak zaštite kreću i šurlice
Novi list, 28.11.2017.

SARAJEVSKO PODRUČJE - TREBEVIĆ
Prve gondole za Trebevićku žičaru stigle u Sarajevo
Klix.ba, 27.11.2017.

ZAPADNA BOSNA – POUNJE – KRUPA n. UNI
Počela rekonstrukcija rodne kuće Branka Ćopića u Hašanima
SRNA, 24.11.2017.

GORSKI KOTAR - ŠUME
OPASNI NAMETNIK Zbog potkornjaka ove godine posječeno 306 tisuća kubika šume u Gorskom kotaru
Novi list, 22.11.2017.

DUBROVAČKO PODRUČJE
Dubrovački planinar doživio šok na brdu iznad Mokošice: Danas sam naletio na njega! On je od straha riknuo, a ja problijedio!
Slobodna Dalmacija, 20.11.2017.

OTOK CRES
Nakon ulja, red je za janjetinu: I creska ovca postaje turistički brend
Novi list, 15.11.2017.

SREDNJA BOSNA – KAKANJSKO PODRUČJE
Od ove zimske sezone noćno skijanje i na Ponijerima kod Kaknja
Klix.ba, 16.11.2017.

VELEBIT - SJEVERNI
Stavite 3D naočale i poletite poput orlova nad Sjevernim Velebitom
Novi list, 15.11.2017.

SREDNJA BOSNA – VLAŠIĆ
Selo Korićani sa 40 mještana i dva učenika moglo bi postati "polje zečeva"
Klix.ba, 12.11.2017.

BOSNA - DINARA
Timovi za uklanjanje eksplozivnih sredstava (UES) FUCZ na Dinari uništili minobacačku minu koji su pronašli planinari
Vlada Hercegbosanske županije, 10.11.2017.

PRIMORSKE PLANINE C. GORE - SUTORMAN
Put preko Sutormana visokog rizika
DAN, 10.11.2017.

CRNA GORA – PLJEVALJSKI KRAJ
Malobrojniji mještani pljevaljskih sela imaju sve više problema sa divljim životinjama
DAN, 10.11.2017.

SARAJEVSKO PODRUČJE
Pohod na 4 olimpijske planine: Jahorinu, Trebević, Igman i Bjelašnicu
Planinarski savez Bosne i Hercegovine, 9.11.2017.

SARAJEVSKO PODRUČJE - TREBEVIĆ
Od 13. novembra počinje rekonstrukcija spomen-parka Vraca
Klix.ba, 9.11.2017.

PRIMORSKE PLANINE C. GORE - RUMIJA
”Šestani” organizovali planinarsku turu do vrha Rumije
DAN, 8.11.2017.

CRNA GORA - KOMOVI
Katunski turizam brend Komova
DAN, 7.11.2017.

SARAJEVSKO PODRUČJE - IGMAN
Uskoro izgradnja nove staze na Velikom polju na Igmanu za EYOF 2019.
Klix.ba, 6.11.2017.

PLANINE ISTOČNE BOSNE - TREBEVIĆ
Nastavljeno postavljanje stubova za buduću Trebevićku žičaru
Klix.ba, 5.11.2017.

GORSKI KOTAR - VRBOVSKO
U Vrbovskom se gradi obiteljsko skijalište, nova vučnica bit će u funkciji već ove sezone
Novi list, 5.11.2017.

HRVATSKO PRIMORJE
OTKUD ZVIJERI USRED GRADA? Između Šmrike i Novog šeće - najmanje 15 medvjeda
Novi list, 4.11.2017.

PRIMORSKE PLANINE C. GORE - ORJEN
Orjen, planina kraj mora
DAN, 3.11.2017.

CRNA GORA - KOMOVI
Iz savjeta mz košutiće tvrde da selo ostaje pusto zbog brojnih problema
DAN, 2.11.2017.

CRNA GORA - BJELASICA
Na padinama Bjelasice u mjestu Cmiljače - Adaptiraju planinarski dom
DAN, 2.11.2017.

SZ SRBIJA - AZBUKOVICA
Azbukovica: Dobri programi privlače goste
Večernje novosti, 1.11.2017.

HERCEGOVINA - BILEĆKO PODRUČJE
U Hercegovini presušilo jezero i otkrilo tajnu staru 50 godina
Večernji list, 31.10.2017.

BIH – HERCEGOVINA - STOLAC
Razglednica iz Stoca: Prelijepi i tužni grad na Bregavi čeka bolje dane
Klix.ba, 29.10.2017.

GORSKI KOTAR
Cesta duga 20 godina: Izgradnja kupske magistrale sramota za sve vlade do sada
Novi list, 26.10.2017.

BIH - HERCEGOVINA
Požar Progutao Park prirode Hutovo blato!
Dnevni list, 25.10.2017.

BIH - HERCEGOVINA
Evropska unija finansira nove turističke sadržaje u Blagaju
Klix.ba, 25.10.2017.

DALMACIJA - MOSOR
Sarajevski bor posađen na Mosoru u Dalmaciji u znak planinarske solidarnosti
Klix.ba, 24.10.2017.

KVARNER – OTOK KRK
Digitalna karta kulturne baštine Bodulije - "Simply the best"
Novi list, 24.10.2017.

CRNA GORA - KOLAŠIN
Netaknuta priroda za potpun užitak
DAN, 22.10.2017.

CRNA GORA - ORJEN
MZ Kameno – Žlijebi zahvaljujući bogatoj istoriji i jedinstvenoj arhitekturi privlači goste sa svih strana
DAN, 22.10.2017.

CRNA GORA - NACIONALNI PARK BIOGRADSKA GORA
Markiran najveći crni medvjed na Balkanu
DAN, 16.10.2017.

CRNA GORA – BOKOKOTORSKO PODRUČJE
Otok Lastavica: Obnova tvrđave uz poštovanje pejzaža i arhitekture
DAN, 13.10.2017.

BOSNA I HERCEGOVINA - PLANINARENJE
Visokogorci iz Sarajeva osvojili svih 57 bh. vrhova iznad 2.000 metara nadmorske visine
Klix.ba, 13.10.2017.

CRNA GORA - PRIMORSKE PLANINE - CRMNICA
Život se vraća u crmničko selo Krnjice
DAN, 8.10.2017.

CRNA GORA – BIHOR – PETNJICA
Akcija turističke organizacije Petnjica; Postavili putokaze do Torina
DAN, 4.10.2017.

CRNA GORA – PROKLETIJE, NACIONALNI PARK
U Grebajama vikendice niču kao pečurke
DAN, 3.10.2017.

GORSKI KOTAR – BRODMORAVIČKI KRAJ
Etnološka zbirka Palčava šiša iz Plešci privlači studente i stručnjake
Novi list, 3.10.2017.

CRNA GORA – PLAV
Prioritet zaštita Plavskog jezera
DAN, 3.10.2017.

GORSKI KOTAR – BRODMORAVIČKI KRAJ
Povijesni kampus Doluš: Šest lokacija Kupskog kanala povezano u privlačnu šetnicu
Novi list, 1.10.2017.

PLANINE ISTRE I KRAS
Kras, Brkini in Čičarija so adut
Primorske novice, 28.9.2017.

BOSNA I HERCEGOVINA – PROJEKTI
Podrška turizmu: Regionalnom projektu Via Dinarica dodijeljeno 100.000 KM
Klix.ba, 28.9.2017.

HERCEGOVINA
Počitelj proživljava svoje najgore dane zarobljen u vremenu i potpunom bezvlašću
Klix.ba, 23.9.2017.

PROKLETIJE – CRNA GORA
Otkriveno 25 kilometra pećinskih prolaza
DAN, 21.9.2017.

BOSNA I HERCEGOVINA – CRNA GORA - HRVATSKA
U Širokom Brijegu u održan sastanak o projektu prekogranične saradnje tri države
DAN, 19.9.2017.

SREDNJA BOSNA – VAREŠKO PODRUČJE
Posljednji dani ljeta u "alpski" uređenom selu Budoželje kod Vareša
FENA / Klix.ba, 18.9.2017.

GORSKI KOTAR – BRODKUPSKI KRAJ
Turistički potencijali Kupske doline veliki, ali i ovo je ljeto pokazalo - nužna su ulaganja
Novi list, 12.9.2017.

SREDNJA BOSNA - BUKOVIK
Počela rekonstrukcija pješačke staze do vodopada Skakavac, bit će proširena i posuta pijeskom
Klix.ba, 12.9.2017.

CRNA GORA - MASIV BJELASICE
Bjelasica približena
DAN, 8.9.2017.

PLANINE ISTOČNE BOSNE - TREBEVIĆ
Trebević dobija novu 15 km dugu sportsko-turističku stazu pogodnu za planinare, ali i rekreativce
Klix.ba 5.9.2017.

GORSKI KOTAR – VELIKA KAPELA - OGULIN
Mobilna aplikacija 'Visit Ogulin': Destinacija na dlanu
Novi list, 5.9.2017.

GORSKI KOTAR – STANOVNIŠTVO
Depopulacija u Gorskom kotaru: Nestao po jedan razred osnovaca i srednjoškolaca
Novi list, 5.9.2017.

BIH – RURALNI TURIZAM
"Visit Prača" je pozitivna priča koju su počeli volonteri
Klix.ba, 3.9.2017.

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Prilažem iznos / I donate (in €):

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact