DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Reljef >
        • Dinarski krš
        • Polja u dinarskom kršu >
          • Polja u kršu - Sjeverni Jadran
          • Polja u kršu - Dalmacija
          • Polja u kršu - Primorska i središnja Crna Gora
          • Polja u kršu - Niska Hercegovina
          • Polja u kršu - Krške visoravi Slovenije i Hrvatske
          • Polja u kršu - Lika
          • Polja u kršu - Zapadna Bosna i Dinara
          • Polja u kršu - Visoka Hercegovina
          • Polja u kršu - Dolenjska i središnja Hrvatska
          • Polja u kršu - Srednja i istočna Bosna
          • Polja u kršu - Stari Vlah i Raška (Sandžak)
      • Geologija Dinarskog gorja
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera >
          • Jezera sjevernog Jadrana
          • Jezera Dalmacije
          • Jezera niske Hercegovine
          • Jezera primorske i središnje Crne Gore
          • Jezera krških visoravni (planota) Slovenije i Hrvatske
          • Jezera Like
          • Jezera zapadne Bosne
          • Jezera visoke Hercegovine
          • Jezera središnjeg bosansko-hercegovačkog planinskog područja
          • Jezera crnogorskih Brda i površi i Prokletija
          • Jezera slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske
          • Jezera sjeverozapadne, srednje i istočne Bosne
          • Jezera Starog Vlaha i Raško-sandžačkog područja
          • Jezera peripanonskog, odn. preddinarskog područja
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
            • Vrhpoljska brda
          • Šavrinsko pobrežje
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Pobrđe Bukovice
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Jelinak (kod Segeta)
          • Prača
          • Labinštica
          • Trećanica
          • Opor
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žrnjevo
          • Pobrđa Hrašanjske visoravni
          • Marin vijenac (kod Neuma)
          • Žaba >
            • Gradina (kod Hutova)
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
          • Zubačka brda
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Sestrunj
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
            • Žirje
          • Drvenik (Drvenik veli i Drvenik mali)
          • Čiovo
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Lastovo
          • Mljet
          • Elafitski otoci
          • Lokrum
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Skorča gora
          • Babljak - ilijino brdo
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Busovnik
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Dajbabska gora i Ljubović
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
          • Vranjina
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Trebinjska brda (Zagora trebinjska)
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
          • Idrijsko hribovje
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Kamenjak
          • Turnić
          • Risnjak
          • Tuhobić
          • Drgomalj
          • Rogozno i Brloško
          • Petehovac
          • Skradski vrh
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Stožac (Kapela)
          • Bijela kosa - Mirkovica
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Gorski blok Jezera – Bok (s Rajincima i Apatišanom)
            • Zavižanska skupina
            • Rožanski kukovi
            • Hajdučki kukovi
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Dabarski kukovi
            • Skupina Metle
            • Velinac - Razvršje
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak >
            • Panos - Sekulin vrh
            • Gologlav
            • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Bogutovca
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tribunj
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Ljutoč
          • Lupina i Krš
          • Čava
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smojnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
          • Orlov kuk (Gradina)
          • Bukovac
          • Pliševica
          • Triskavac
          • Košutija glava
          • Greda (kod Tribistova)
          • Rujan (Kušanovac-Snigutina)
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Lipnik (kod Davidovića)
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica >
            • Kanjonima Rakitnice i Ljute
            • Južno predgorje Visočice
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora >
            • Istočni dio Zelengore
            • Središnji vršni dio Zelengore
            • Zapadni i jugozapadni dijelovi Zelengore
            • Uz rijeku Sutjesku
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Miljevac
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič >
              • Kanjon rijeke Tare - Od Đurđevića Tare do Šćepan-Polja
              • Južno durmitorsko podgorje
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Ilijin vrh i Mali Žurim
          • Gackove grede i Veliki Žurim
          • Lola
          • Ostrvica i Krnovska glavica
          • Borovnik
          • Dažnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje čelo (Plani)
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio >
            • Sjenice
            • Brdsko-planinsko područje između Morače i Lijeve Rijeke (Vjeternik-Ostrvica)
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Golishit
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Divljak
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
          • Niski Dolenjski kras (Istočno pobrđe Suhe krajine)
          • Zapadno pobrđe Suhe krajine
          • Škocjansko pobrđe (Škocjanski hribi)
          • Ilova gora
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Gorjanci - istočni dio - vodič
            • Gorjanci - središnji dio - vodič
            • Gorjanci - jugozapadni dio - vodič
            • Žumberačka gora - vodič
            • Samoborsko gorje
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Ljuben
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
            • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • Lisac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
          • Stolac (kod Ustikoline)
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv >
            • Sjeverni dio zlatiborske visoravni (Mačkatska površ)
            • Čigota i središnji dio Zlatibora
            • Tornik
            • Murtenica
            • Sjeveroistočni dio Zlatibora
            • Semegnjevska gora
            • Sjeverozapadno podgorje Zlatibora (Mokra Gora)
            • Zapadno predgorje Zlatibora
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Hrastovička gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2025.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde, stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Narodna likovna umjetnost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • Dinarsko "naj"
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2025. >
      • Arhiva vijesti 2024. >
        • Arhiva vijesti 2023.
        • Arhiva vijesti 2022.
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Albumi arhivskih fotografija
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Naslovnice
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
      • Dinarsko gorje u crno-bijeloj boji
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

Srednji Velebit

Facebook instagram youtube email

SREDIŠNJI POJAS >​ PLANINE LIKE > VELEBIT > Srednji Velebit
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Šatorina, 1624 m
​Koordinate najvišeg vrha: 44.6477, 15.0485

O planini

Uvod
Ime planine, etimologija
Geografija/zemljopis planine
Reljef planine
Geologija planine
Vrhovi
Reljefni i ostali oblici u prostoru
Klima
Hidrologija – vode (rijeke i jezera)
Priroda
Prirodna baština
Biljni svijet - flora
Životinjski svijet - fauna
Zaštita prirode i ekologija
Stanovništvo i naselja
Povijesni / historijski pregled
Kulturno-povijesna baština
Tradicionalne aktivnosti i narodna baština
Tradicionalna gastronomija – jela i pića
Turizam
Priče iz planine …
Vodič po planini i kraju
Praktične informacije
Aktivnosti
Kada boraviti u planini?
Pješačenje i planinarenje
Slobodno penjanje i alpinizam
Biciklizam – brdski i klasični
Aktivnosti na vodi
Aktivnosti u zraku
Boravak u planini i kraju
Pristupi planini
Smještaj
Ugostiteljski objekti i usluge
Vremenska situacija / Vremenske prilike
Prometna situacija / Saobraćajne prilike
Upozorenja i sigurnost u planini
Izvori

Uvod


Srednji Velebit pruža se od prijevoja Veliki Alan na sjeveru, na jug sve do Starih vrata (927 m) kod Baških Oštarija - naselja i prijevoja preko kojih vodi cesta Karlobag - Gospić. Srednji Velebit dug je oko 24 kilometara. Visoki planinski dio srednjeg Velebita na najširem dijelu ima oko 20-ak kilometara, a dalje na istok, prema Ličkom i Perušićkom polju nastavlja se kao niže prijelazno pobrđe. Najviši vrh na srednjem Velebitu je Šatorina (1624 m).
ENGLISH SUMMARY: Middle-Velebit
Middle Velebit stretches from the Veliki Alan pass in the north, to the south all the way to Stara vrata (927 m) near Baške Oštarije - the settlement and pass over which the Karlobag - Gospić road passes. Middle Velebit is about 24 kilometers long. The high mountain part of the middle Velebit is about 20 kilometers in its widest part, and further to the east, towards the Lika and Perušić fields, it continues as a lower transition hills. The highest peak on the middle Velebit is Šatorina (1624 m).

Uvećaj kartu
Picture
Na tjemenu Šatorine (1624 m)
Na tjemenu Šatorine (1624 m)

BAŠKE OŠTARIJE Srednji Velebit
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​​:
  • Uvala i šuma Štirovača
  • Premužićevom stazom kroz Srednji Velebit
  • Pogled s Budakova brda
  • Uspon na Šatorinu
  • Stočarske kolibe Radlovca
  • Usponi na Dabarske kukove
  • Dabri

Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj na području srednjeg Velebita
By clicking on the Booking.com logo, you can directly find accommodation in the vicinity of Middle Velebit
Oglašavajte ovdje:
  • lokalnu ponudu,
  • usluge i servise
  • smještaj
  • gastronomsku ponudu
  • lokalne proizvode
  • turističku ponudu
  • aktivnosti na otvorenom i dr.
Picture
Baške Oštarije
Neasfaltirana cesta u blizini sela Baške Oštarije, smještenog na planinskom prevoju koji odvaja Srednji Velebit od Južnog Velebita. Podno ceste vidi se polje na kojem se nalazi zaselak Stupačinovo, a iza njega vrh Badanj (1164 m). U nastavku prvog polja (prema lijevo) nalazi se veće Prpić polje sa zaseokom Prpići.

ZEMLJOPIS


Pogled s padine Šatorine prema Matijević brijegu, Ograđeniku Zečijaku i vrhovima oko Velikog Alana
Pogled s padine Šatorine prema Matijević brijegu, Ograđeniku Zečijaku i vrhovima oko Velikog Alana

PRIRODA


Biljni svijet

Lokacija: Šatorina
Lokacija: Šatorina
Picture
Lokacija: Šatorina
Lokacija: Šatorina
Lokacija: Šatorina
Lokacija: Ograđenik
Lokacija: Ograđenik
Lokacija: Matijević brijeg
Lokacija: Matijević brijeg
Lokacija: Šatorina
Lokacija: Šatorina
Lokacija: Doline
Lokacija: Doline

Životinjski svijet

Picture
Lokacija: Doline
Lokacija: Doline

STANOVNIŠTVO I NASELJA


Picture

Priče iz planine

U požaru izgorjelo planinarsko sklonište Skorpovac
Dana 31. listopada oko 2 sata u noći došlo je do požara u planinarskom skloništu Skorpovac. Sklonište je u požaru u cijelosti izgorjelo.
Planinarsko sklonište Skorpovac (958 m) nalazi se neposredno uz Premužićevu stazu na srednjem Velebitu i bilo je iznimno važna točka na Velebitskom planinarskom putu.
Informaciju i fotografije s požarišta objavila je Javna ustanova Park prirode Velebit.
Picture
JU PARK PRIRODE VELEBIT

Po planini i po kraju

Štirovača

Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
KLEMENTA - ZALINAC I GORSKA BILA IZNAD PAZARIŠTA
Picture
Livada Petrašica
Livada Petrašica
Paljevine
Picture
Picture
Petrašica
Jovanović - Padež
Potoci
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Borovački padež
Između Potoka i Dokozina plane (padina Ljuljevačkog bila prema Štirovači)
Picture
Picture
Dokozina plan
Picture
Picture
Picture
Picture
Vjetrolom u blizini Dokozina plane (stanje 2024. godine)
Vjetrolom u blizini Dokozina plane (stanje 2024. godine)
Vjetrolom u blizini Dokozina plane (stanje 2024. godine)
Vjetrolom u blizini Dokozina plane (stanje 2024. godine)

SKUPINA ZEČJAKA


Picture
Veliki Alan
KUĆA NA VRH PLANINEavi.mpg
Autor: lubenovac555 Datum objave: 28.11.2010.
Opis. Great Alan is mountain paas on Velebit, Croatia, mountain above the Adriatic sea. Here (1300 m.) is settled old shelter, very important in winter time.
Bilensko Mirovo i Dundović Mirovo
Mirovo je nekada bilo središnje planinsko naselje župe Jablanac dok je danas prostrano područje napuštenih pastirskih stanova vezanih za kulturu stočarstva, odnosno ovčarstva.

PROČITAJ VIŠE 
​
FABER, Aleksandra: Mirovo - Srednji Velebit od jablaničkog limesa do vlake Marije Terezije. Senjski zbornik 40, br. 1 (2013): 657-684. (PDF)
  • Sažetak. Iz svoje, dijelom još i nesređene putne torbe s Velebita, kao prilog Senjskom zborniku, posvećenom prof. Anti Glavičiću, autorica je odabrala dokumentaciju kulturne baštine s Mirova, visoravni u srednjem Velebitu. Ovaj lokalitet je među prvima bio uključen u ekipna interdisciplinarna istraživanja kulturne i prirodne baštine Velebita, najprostranije hrvatske planine.

LJULJEVAČKO BILO

Picture

Orbazovac

Pogled na Orbazovac preko Dolina, sa staze koja povezuje Štirovaču s Ograđenicom
Pogled na Orbazovac preko Dolina, sa staze koja povezuje Štirovaču s Ograđenicom

SKUPINA ŠATORINE


ŠATORINA

Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Šatorina | Middle Velebit
Autor: Molany Datum objave: 21.8.2021.
Opis: Šatorina peak on Middle Velebit, 1622 m high, shares the place of the highest peak in the area with Zečjak peak. This time we started from the road near Štirovaća before turning onto the macadam road that goes towards Kugina kuća (mountain house) and all the way to Baške Oštarije, then across Dokozina poljana to the top. The trail is well marked and although it overcomes about 600m of altitude difference, it is not at all steep all the way, and even the open back part to the top, it is a bit reminiscent of Premužić's trail. GPS trail: https://www.wikiloc.com/hiking-trails...
Picture
Picture
Šatorina, iz smjera sjeveroistoka
Šatorina, iz smjera sjeveroistoka
Picture
Picture
Picture
Picture
Šatorinski doci
Picture
Picture
DEBELO BRDO
Picture

MATIJEVIĆ BRIJEG

Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture

MALOVAN

Picture
Picture
Ograđenica
Picture
Picture
Picture

OGRAĐENIK

Picture
Picture
Picture
Picture
Doline
Picture
Na planinarskoj stazi koja povezuje Štirovaču, Dokozinu plan i Ograđenicu
Na planinarskoj stazi koja povezuje Štirovaču, Dokozinu plan i Ograđenicu
Picture
Orbazovac iznad Dolina
Orbazovac iznad Dolina
Picture
Picture

LISAC

SKUPINA VELIKOG GOLIĆA


VELIKI GOLIĆ, 1550 m

ZALINAC, 1449 m

MANITAŠ, 1369 m

Picture
Picture

SKUPINA LAKTINOG VRHA


LAKTIN VRH

Picture
staze Velebita: Kugina kuća
Autor: alki9969 Datum objave: 27.7.2023. 
Opis. Jedna od najljepših staza na Velebitu. Puno otvorenih panorama na sve strane, puno staza za okolne vrhove. Ovaj puta dva različita lica - istočni trail prema Kuginoj kući koji ide uzbrdo, prolazi kroz šumu i većinom kroz hladovinu, dok zapadni trail je uglavnom čistina i spušta se. GPX : https://drive.google.com/file/d/1XEel...

JAVORNIK, 1466 m

Picture

DEBELJAK, 1499 m

Picture
Picture
Pogled na Debeljak s vrha Matijevića brijega
Pogled na Debeljak s vrha Matijevića brijega

DEBELI VRH, 1347 m

Picture

SKUPINA RUSOVA


DABARSKI KUKOVI


Picture
Naslovna fotografija
Dabarski kukovi u srednjem Velebitu
Picture
Nekadašnji dom na Bačić kosi u trećem desetljeću 20. stoljeća
Autor fotografije: Radivoj Simonović
Dabarski kukovi - jesenski Velebit 2011
Autor: ChrneMambe Datum objave: 2.11.2011.
Opis. Tradicionalni jesenski pohod Velebitom, ovaj put srednjim dijelom.
Dabarski kukovi - Park prirode Velebit
Autor: Park prirode Velebit - Nature park Velebit Datum objave: 7.3.2024.
Opis. Dabri su geomorfološki i pejzažno najzanimljiviji dio srednjeg Velebita. Riječ je o nizu krških depresija – uvala i dolaca, od kojih tri nose ime Dabri (Crni Dabar, Ravni Dabar, Došen Dabar), a tri Dulibe (Došen, Bačić i Crna Duliba). Svi Dabri i Dulibe bili su ranije naseljeni i obrađivani. Ljudi su ovdje živjeli od povlačenja Turaka pa sve do 70-ih godina prošlog stoljeća, te su ovo bila rijetka stalna naselja na Velebitu. Iznad njih se uzvisuju najljepši kukovi srednjeg Velebita – Dabarski kukovi – jedan od prepoznatljivih motiva Velebita. Napomene: U blizini Ravnog Dabra nalazi se alpinistička zona u kojoj je dozvoljeno sportsko penjanje i to na sljedećim stijenama (kukovima): Visibaba/Agin kuk, Čelina kuk i Rujičin kuk. Produkcija: Car Herc
LJUBIČKO BRDO
Picture
Picture
Picture
FILIPOV KUK
Picture
Filipov kuk, 1910.
Autor fotografije: Radivoj Simonović
Smaragdno jezero
Picture
Filipov Kuk - Smaragdno jezero
Autor: Zoran Oreskovic Datum objave: 18.2.2020.
Picture
Crno vrilo (ponor)
Takalice
Takalice je naziv za uzdužnu planinsku dolinu (razdolicu, arhaizam) iznad Brušana u Lici, odn. podno Baških Oštarija. Takalice znači isto što i točila t. j. strana i udolica, kuda se odsječena i okresana stabla (trupci ili balvani) svažaju, odn. taču niz planinu, tj. otiskuju sami. Na pojedinim starijim kartama bilo je neispravno upisano "Takalica".
Picture
Picture
Brušane
Brušane su naselje u sastavu Grada Gospića.

Povijesni pregled. U blizini Brušana se nalazi paleontološki spomenik prirode Velnačka glavica.
Knez ražanački Jerko Rukavina zajedno je s knezom vinjeračkim Dujmom Kovačevićem poveo 1683. Hrvate iz skupine Bunjevaca u Bag (današnji Karlobag). Nekoliko godina poslije, 1686. poveli su svoje Bunjevce u Liku. Put kojim su poveli svoj narod bio je preko prijevoja Baških vrata, a smjestili su se u četirima selima: Brušanama, Trnovcu, Smiljanu i Bužimu.
U noći 6. – 7.9.1932. izvršen je napad na žandarmerijsku stanicu u Brušanima, što se smatra početkom tzv.  Ličkog ustanka.
Picture
Lički ustanak
Imenom Lički ustanak (također: Velebitski ustanak) naziva se oružana akcija, koje su u rujnu 1932.  godine organizirali pripadnici organizacije Ustaša - Hrvatska revolucionarna organizacija (UHRO), kojoj je na čelu bio Ante Pavelić, uz sudjelovanje lokalnih članova UHRO.

Organizatori i tijek akcije. Akciju je vodila ustaška organizacija u Gospiću, koju je vodio Andrija Artuković, a članovi su bili Juraj (Juco) Rukavina (bivši austrougarski časnik, koji je bio i najvažniji vođa akcije), Marko Došen (posjednik), Josip Tomljenović i Nikola Orešković (trgovci). Ta je grupa bila u vezi s ustaškim vodstvom u emigraciji, a neki su od njih odlazili u Italiju i Austriju, gdje su se sastajali s Pavelićem i drugim ustaškim prvacima.
Odluka o podizanju ustanka donesena je, nakon izvršenih priprema, ljeti 1932. na sastanku u mjestu Spittal (Austrija), na kojem su sudjelovali ustaški emigranti Ante Pavelić, Gustav Perčec i Vjekoslav Servatzy. Priprema za akciju započele su u proljeće 1932. Oružje je prebacivano na Velebit iz Zadra (tada pod vlašću Italije) u nekoliko navrata, u proljeće i ljeto 1932. Oružje je razdijeljeno članovima UHRO, a zatim je stigla i skupina od pet uniformiranih i naoružanih ustaških emigranata, koja se skrivala u kući jednog seljaka u selu Lukovom Šugarju te u kolovozu još jedna takva grupa petorice. Prije nego što je počela oružana akcija, čelnik ustaške skupine u Gospiću Andrija Artuković, zajedno s Markom Došenom, prešao je u Zadar. 
U noći  6. – 7. rujna 1932. izvršen je napad na žandarmerijsku stanicu u Brušanima. Uz deset ustaških emigranata prebačenih iz Zadra, u napadu je sudjelovalo i nekoliko članova ustaške organizacije s područja Gospića. Okršaj je trajao oko pola sata, nakon čega su se napadači povukli. Oni među njima koji su živjeli u zemlji, vratili su se svojim kućama, a emigranti su se povukli na Velebit i zatim u Zadar na teritorij Italije. U Zadar su se sklonili i neki istaknutiji članovi domaće ustaške organizacije (J. Tomljenović, N. Orešković.) U sukobu s potjerom kod sela Jadovna poginuo je ustaša Stjepan Devčić.

Značaj i rezultati. Razmjere i trajanje akcija nisu bile takve da bi se moglo govoriti o pravom "ustanku"; iz vojne perspektive akcija je bila simbolična. Šime Balen kaže da je posrijedi bila neuspjela talijansko-ustaška improvizacija, ali organizatorima je bio važan propagandni i politički učinak. U promotivnom tekstu o Anti Paveliću objavljenom u Zagrebu 12.4.1941., piše: Znameniti lički ustanak, koji predstavlja samo jedan mali ali uspješni manevar ustaške vojske, a koji uznemiruje skoro polovicu bivše jugoslavenske IV. Armijske oblasti.
​Vlasti Kraljevine Jugoslavije, u kojoj tada vlada Šestosiječanjska diktatura, reagirale su uobičajeno: masovnim uhićenjima i premlaćivanjima. Žandari su vršili temeljito "pročešljavanje" područja Like i Podvelebitskog Primorja, oduzimali oružje i uhićivali ljude koji su bili umiješani u prebacivanje oružja. S obzirom na to da vlasti nisu znale stvarne razmjere ustaške akcije, širina i oštrina poduzetih mjera bila je nerazmjerna. Uhićeni su i od žandarmerije zlostavljani mnogi nedužni ljudi, a pri pretresanju terena činjene su stanovništvu i velike materijalne štete. Kada se Ante Pavelić st., koji je tada bio predsjednik Skupštine, potužio kralju Aleksandru da je žandarmerija mučeći doživotno osakatila više od 250 nevinih ljudi kralj ga je s čuđenjem zapitao, da li je moguće da žandarmerija bije te ga uputio Žiki Laziću, tadašnjem ministru unutarnjih poslova, na što je Pavelić otišao od kralja, s kojim se više nije sreo, i nakon čega nije ponovno bio izabran za predsjednika Skupštine.
Većina organizatora akcije prebjegla je u Zadar pod zaštitu Talijana, a samo nekolicina su uhićena i osuđena na robiju; Juco Rukavina osuđen je na smrtnu kaznu, koja je zamijenjena doživotnom robijom.


Međunarodni odjek. Događaji u Lici imali su priličan odjek u inozemnom tisku, posebno talijanskom i mađarskom. Italija i Mađarska imale su interes za razbijanje Kraljevine Jugoslavije i zato su pomagale ustaše. Akcija u Brušanima prikazivana je kao početak građanskog rata i odlučan zaokret u borbi Hrvata protiv vladajućih krugova u Beogradu. Radilo se ipak samo o diverziji ograničenoj na usko područje.
Akcija je izvršena po naređenju ustaškog poglavnika Ante Pavelića, što znači i po odobrenju talijanskih fašističkih vlasti, koje su pružale utočište i pomoć ustaškoj emigrantskoj organizaciji. Pred početak ustaške akcije u Lici, u Italiji je pojačana antijugoslavenska propaganda, a posebno je isticano pravo Italije na Dalmaciju. Održavani su i zborovi koje su sazivale irendentističke organizacije Savez odbora za dalmatinsku akciju i Savez ratnih dobrovoljaca i sinjih Dalmatinaca.


Politička i socijalna situacija. U to doba rad gotovo svih političkih organizacija u Kraljevini Jugoslaviji još je bio zabranjen (Šestosiječanjska diktatura). Vodstvo UHRO nalazilo se u emigraciji, u Italiji i Mađarskoj. Kod kuće su ustaše koncentrirali svoje napore regrutiranja na siromašne planinske krajeve u kojima su živjeli Hrvati, naročito Liku i Hercegovinu. Bio je to izraz javnog nezadovoljstva korupcijom vlasti, visokim porezima i uobičajenim premlaćivanjime civila od žandara (koji su velikom većinom bili Srbi). U zapadnoj Hercegovini, stoljećima poznatoj po uzgoju visokokvalitetnog duhana, nezadovoljstvo buknulo kada je kralj Aleksandar uveo državni monopol na berbu duhana i prisilio lokalne seljake da sav duhan prodaju vladi za samo dio prave tržišne vrijednosti.

Milovan Đilas u svojim memoarima piše o ličkim ustašama, koje je upoznao na robiji u Lepoglavi:
»»Ova grupa bila je sastavljena uglavnom od seljaka iz Like, koji su bili bistri i primitivni, pošteni i, iznad svega, siromašni. (...) Njihov seljački razlog za sukobljavanje sa beogradskim režimom bio je drugačiji od onog kojeg su imali intelektualci u ustaškom pokretu. Oni su tražili posao i bolju perspektivu života, što im "srpska vlada" i "srpski žandari" nisu htjeli dati. (...) Fašistička ideologija ustaša tada još nije bila u potpunosti razvijena.««


Podrška komunista ustašama. List Proleter, organ CK KPJ, u broju od 28. prosinca 1932. objavljuje da Komunistička partija "pozdravlja ustaški pokret ličkih i dalmatinskih seljaka i stavlja se potpuno na njihovu stranu". Povjesničari se ne slažu u tome da li je ovdje termin "ustaški" upotrebljen u općem smislu ("ustanik") ili se radi o eksplicitnoj podršku Pavelićevoj organizaciji. Sami borbeni hrvatski nacionalisti u to doba nisu za sebe usvojili opći naziv "ustaše", nego su se nazivali "frankovci", "hrvatski nacionalisti", "hrvatski nacionalni borci", "hrvatski nacionalni revolucionari".
Stav Kominterne u to je doba bio da Jugoslaviju, kao umjetnu versajsku tvorevinu, treba razbiti. Komuniste i hrvatske i makedonske nacionaliste približavale su činjenice da su podjednako bili politički revolucionari, te podjednako izvrgnuti žestokom proganjanju Šestosiječanjskog monarho-diktatorskog režima. To se pokazalo i u suradnji i solidarnosti na robiji, o čemu svjedoči Zajednica političkih osuđenika: hrvatskih nacionalnih revolucionara, makedonskih nacionalnih revolucionara i komunista osnovana u Lepoglavi 1934. Kasnije je ta suradnja prekinuta, pa su komunisti i ustaše postali nepomirljivi protivnici. Već 1937. Komunistička partija Hrvatske u svom proglasu osuđuje stavove "frankovačko-fašističke demagogije o nezavisnoj hrvatskoj državi", koja želi „da hrvatskom narodu umjesto jednog jarma nametne drugi, još gori jaram Rima i Berlina."

IZVOR Lički ustanak. Wikipedija (hr)
Brušane, spomenik Ličkom, odn. Velebitskom ustanku
Brušane, spomenik Ličkom, odn. Velebitskom ustanku
Velnačka glavica je zaštićeno područje unutar parka prirode Velebit. Nalazi se kod Brušana.
U upisniku zaštićenih područja Ministarstva kulture RH Velnačka glavica je kategorizirana kao spomenik prirode.
Velnačka glavica je geološko-paleontološki spomenik prirode, jer se u njoj nalaze 32 vrste fosilne flore i faune koje su se uspjele sačuvati netaknutima još iz doba starije geološke prošlosti, perma.
Brušane, glavna cesta kroz naselje (Gospić-Karloba), uz spomenik Ličkom ustanku
Brušane, glavna cesta kroz naselje (Gospić-Karloba), uz spomenik Ličkom ustanku
Picture

SKUPINA METLE


METLA
Picture
Picture
OŠTRI KOZJAK
Trnovac
Trnovac je naselje u Ličko-senjskoj županiji u sastavu grada Gospića.

Povijesni pregled. Knez ražanački Jerko Rukavina zajedno je s knezom vinjeračkim Dujmom Kovačevićem poveo 1683. Hrvate iz skupine Bunjevaca u Bag (današnji Karlobag). Nekoliko godina poslije, 1686. poveli su svoje Bunjevce u Liku. Put kojim su poveli svoj narod bio je preko prijevoja Baških vrata, a smjestili su se u četirima selima: Brušanama, Trnovcu, Smiljanu i Bužimu. 
Znamenitosti. Župna crkva Sv. Nikole Blaženoga, sagrađena 1880. godine. Kapelica Gospe Žalosne do koje vodi Križni put s 14 postaja.
Picture
Poznati stanovnici
  • Karlo Brkljačić, hrv. političar, HSS
  • Jerko Rukavina, rodonačelnik plemićke obitelji Rukavina Vidovgradskih
  • Matija Rukavina, general Habsburške vojske
  • Juraj Rukavina Vidovgradski, general Habsburške vojske
  • Ivan Trnovac Ratković, podmaršal austro-ugarske vojske
Rukavine. Rukavine pripadaju rodu Bunjevaca, a vode podrijetlo iz zapadne Hercegovine, gdje su nosili poznato prezime Vladimirović iz kojeg su potekli mnogi knezovi. Tek dolaskom u Hrvatsku iz Hercegovine, po legendi dobivaju  novo prezime Rukavina, koje je  nastalo iz obiteljskog nadimka.
U vrijeme osmanske okupacije Bosne i Hercegovine napuštaju  zavičaj i  naseljavaju se ponajprije u Ravne kotare, a nakon oslobođenja Like i Krbave od Osmanlija, naseljavaju taj tek oslobođeni prostor od Osmanlija, Podvelebitsko primorje te okolicu Senja.
Kolijevka svih Rukavina postaje mjesto Trnovac u Lici, koje je naselio poznati ražanački knez Jerko Rukavina sa svojom obitelji i bližim rođacima, a nakon toga se naseljavaju i ostale dijelovi Like, Krbave, Gacke te podplješevička sela u Bosni i Hercegovini, osobito nakon potpisivanja Svištovskog mira 1791. godine.

​
IZVOR Enver Ljubović: Znameniti bunjevački i lički rod Rukavina. Senj, 2012.
Trnovac, Gornje Selo
Trnovac, Gornje Selo
Trnovac, crkva svetog Nikole biskupa
Trnovac, župna crkva svetog Nikole biskupa
Trnovac, kapelica Gospe Žalosne
Trnovac, kapelica Gospe Žalosne
Katušić draga
Krč
Picture
Na lokaciji Krč, na ulazu u selo Jadovno iz smjera Trnovca smjerokaz upućuje na grob Stjepana Devčića, koji je na ovome mjestu poginuo 14.9.1932. godine u sukobu sa žandarima, tijekom potjere nakon oružanog napada na stanicu Žandarmerije u obližnjem podvelebitskom selu Brušane, napadu koji je poznad pod nazivom Lički ustanak (također: Velebitski ustanak), a koji su u rujnu 1932.  godine organizirali pripadnici organizacije Ustaša - Hrvatska revolucionarna organizacija   UHRO), kojoj je na čelu bio Ante Pavelić, uz sudjelovanje lokalnih članova UHRO. Pored smjerokaza nalazi se i veliki betonski križ s raspelom i uz njega dva kamena spomenika - na jednome od njih postavljena je velika spomen-ploča s natpisom.
Picture
Picture
Picture
Picture
RAZVRŠJE, 958 m
Picture
Jadovno
Jadovno je malo selo koje se nalazi u Ličko-senjskoj županiji, u blizini grada Gospića. Smješteno je unutar Parka prirode Velebit, okruženo brdima i šumama, ponajviše šumama jele i bukve. Prirodne ljepote koje okružuju selo Jadovno pružaju mogućnosti za aktivnosti na otvorenom kao što su planinarenje, biciklizam i promatranje ptica.
Picture
Picture
Stari zdenac kod Stjanovog vrila
Stari zdenac kod Stjanovog vrila
Jadovno, objekt gospićke šumarije
Jadovno, objekt gospićke šumarije
Picture
Picture
Svetište Marije Pomoćnice
Picture
Picture
Picture
Picture
​Naziv Jadovno potječe od zeljaste biljke u narodu često nazivane jadić, iako je ispravan naziv ove vrste modri jedić (lat. Aconitum napellus). Zovu je još i pasja smrt. To je trajna, zeljasta, vrlo lijepa biljka, naraste i do 1-1,5 m, plavih, šljemu sličnih cvjetova. Listovi su široki poput dlana i duboko urezani, a vrlo lijepi cvjetovi gusto izlaze na gornjem dijelu stabljike. Svi dijelovi biljke su izrazito otrovni, a do trovanja može doći i samim dodirom jer se otrov lako apsorbira kroz kožu, pa se u prošlosti ova biljka često koristila za premazivanje vrhova strijelica i kopalja.

PROČITAJ VIŠE Modri jedić. Wikipedija (hr)
Picture
(Venenous (toxic) and medicinal plant: Aconit napel (Aconitum napellus)) nepoznati majstor
Picture
Aconitum Napellus
'Phytographie Medicale', Joseph Roques (1772-1850), objavljeno 1821. )
Picture
JEDIĆ, modri, Aconitum napellus
Izvor: Proleksis enciklopedija

Legenda o jediću. Heraklo je u grčkoj mitologiji polubog, sin vrhovnog boga Zeusa i smrtnice Alkmene. Kako bi postao besmrtan morao je izvršiti 12 zadataka koje mu je postavljao kralj Euristej. Posljednji zadatak bio je i najteži. Heraklo je trebao otići do vrata podzemnog svijeta Hada i izvesti na svjetlo dana Kerbera, troglavog psa čuvara. Kerber je sin polužene-poluzmije Ehidne i giganta Tifona, a njegova dužnost bila je da oštro pazi kako nitko ne bi pobjegao iz podzemnog svijeta. Heraklo ga je svladao bez oružja, a dok ga je vraćao iz podzemlja Kerber je, ugledavši svjetlo dana počeo sliniti po tlu. Iz njegove sline izrasla je otrovna biljka jedić. Kerber je bjesnio što je uplašilo kralja Euristeja, pa ga je Heraklo vratio u Had.
Picture
otrovna biljka Aconitum Napellus.
Picture
Logor Jadovno (Šaranova jama)
Picture
Picture
Picture
Picture
Put žrtava od željezničke stanice do ustaškog logora Jadovno
Put žrtava od željezničke stanice do ustaškog logora Jadovno
Picture
Picture
Studijsko putovanje - Jadovno
Autor: documentacentar Datum objave: 24.7.2014.
Opis. Documenta encourages the process of dealing with the past in Croatia and the region, documenting and investigating pre-war, wartime and post-war events.
Bastasic: "Cross over the pit" - Documentary film
Autor: Udruženje Jadovno 1941 (Јадовно) Datum objave: 5.2.2020.
Opis. Documentary film produced by the Citizens' Association "Jadovno 1941." from Banja Luka. The film entitled The Cross over the Pit - a Warning and a Reminder A film that cannot be enjoyed, but the story of which can be passed down from generation to generation, "The Cross above the Pit" film tells us about the importance of remembrance. Without a single violent scene or photo, this documentary about the suffering of the Serbian people from the territory of the Independent State of Croatia during the Second World War is full of emotions. "This film is different from those with a similar theme. 95% of the material was recorded in the field, at the site of the suffering. We searched for the crime scene and out of 32 registered pits, we found 11 of them, as well as two mass graves. One of them is in Slana, on the island of Pag," said author Dušan J. Bastašić, president of the "Jadovno 1941" Association. 38,000 Serbs died in four months! "The Cross above the Pit" film reminds us of the suffering of Orthodox Serbs and Jews in the Independent State of Croatia in 1941, more precisely from April to August. In that period, 38,000 Serbs and 2,000 Jews perished. Unfortunately, crimes of this kind were repeated during the war in the nineties, in Gospić. The former concentration camp complex Gospić - Jadovno - Pag hides the bones of the new martyrs, whose bodies were never exhumed or buried in the cemeteries where their ancestors were. Ten honorable crosses above the pits In addition to saving the victims from the oblivion and not burying them with stones, as was done in some of the pits, the aim of this film was to bring this topic closer to young people who know almost nothing about it. Not for the sake of spreading hatred, but for the sake of eternity. Premiered in Banja Luka on April 26, 2018. Author: Dušan J. Bastašić Camera: Bojan Mičić, Siniša Kovačević, Dušan J. Bastašić Editing: Bojan Mičić, Dušan J. Bastašić Graphic design: Dragan Zeljković Music: Petar SOPOT Topalović Tone: Dragan Šukalo
Јадовно, мјесто гдје ни птице на пјевају - Jadovno, mjesto gdje ni ptice na pjevaju
Autor: Udruženje Jadovno 1941 (Јадовно) Datum objave: 22.11.2022.
Opis. Jadovno, Gospić, Pag.. Mjesta bola, patnje, stradanja. Mjesta tišine koja je tamo tako glasna. Toliko glasna, da se ni cvrkut ptica ne čuje. Decenijama. ПРИЈАВИ СЕ ОДМАХ НА КАНАЛ ЈАДОВНО 1941.    / @jadovno1941  тебе то не кошта ништа, а удружењу ће много значити -ЗАПРАТИ УДРУЖЕЊЕ ЈАДОВНО 1941. И НА ОСТАЛИМ МРЕЖАМА Facebook   / jadovno1941   Instagram   / jadovno1941   Telegram https://t.me/jadovno1941 Twitter   / jadovno1941   Сајт https://jadovno.com
Picture
Spomen područje Jadovno 1988. godine
Spomen područje Jadovno 1988. godine
Oštarijsko, odn. Oštarsko polje
Oštarijsko, odn. Oštarsko polje, predstavlja usjek koji dijeli Srednji od Južnog Velebita. Nastao je na dodiru dviju orografskih cjelina koje su sukladne morfostrukture denudacijsko-tektonskog tipa. Oštarijsko polje pruža se u smjeru istok-zapad 3,75 km, a širina mu varira od 250 m na istočnoj strani (do sela Linići) do 2 km zapadno. Polje se nalazi 900 m n.v. na zapadnom kraju, dok se sjeverno uzdiže do 980 m na području Stupačinova. Poljem teče potok Ljubica.

IZVOR  PERICA, Dražen; BOGNAR, Andrija; LOZIĆ, Sanja: Geomorphological Features of the Baške Oštarije Karst Polje. Izvorni znanstveni članak. Geoadria 7, br. 2 (2002): 23-34. (PDF)
  • Sažetak. Zavala Oštarijskog polja u kršu proteže se u smjeru I-Z u dužini od 3,75 km, dok širina varira od 0,25 do 2,0 km. Ovo polje dijeli središnji od južnog dijela Velebita i oblikovano je na kontaktu dvije orografske cjeline. U oblikovanju reljefa najizraženiji su, uz krški i fluviokrški, i derazijski i periglacijalni procesi. Voda koja dotječe s rubnih dijelova polja zbog svoje korozijske agresivnosti ima veliku važnost u oblikovanju reljefa.  ​
Picture
Karta Oštarijskog polja
Izvor: Perica, Bognar, Lozić, 2002.
Picture
Picture
Hipsometrijska karta Oštarijskog polja
Izvor: Perica, Bognar, Lozić, 2002.
Potok Ljubica teče od istočnog prema središnjem dijelu Oštarijskog polja. Ostali potoci u tome polju su pritoke Ljubice. U središnjem dijelu polja potok Ljubica ulijeva se u područje mikrotektonski frakturiranihy karbonata i ponire u liniji sitastog tipa. Otvorene vrtače leže ispod uzvisine Linić vršak. Glavna karakteristika potoka Ljubice, kao i njegovih pritoka, je oscilacija protoka. Stoga potok Ljubica obično poplavljuje središnje polje tijekom hladnih razdoblja (blizu sela Linići) i presušuje tijekom ljeta. Tok vode je tektonski uvjetovan i skreće iz smjera I-Z u smjer S-SZ te ponire ispod zapadne padine Linić Vrška. (Perica, Bognar, Lozić, 2022.)
Baške Oštarije
Baške Oštarije nalaze se na 924 – 940 m nadmorske visine, na 20. kilometru ceste Gospić – Karlobag iz smjera Gospića, odnosno na 18. kilometru iste ceste iz smjera Karlobaga. Naselje je smješteno uz rub krškoga Oštarskog, odn. Oštarijskog polja. Do 1900. godine ime mjesta je bilo Oštarije, a tada je promijenjeno u Baške Oštarije.
Područje Baških Oštarija smatra se razdjelnicom srednjeg i južnog dijela Velebita. Južni dio odavdje seže do prijevoja Mali Alan (Halan), a srednji do uvale Mireva i prijevoja Veliki Alan.
Iako administrativno pripada općini Karlobag, lokalno se stanovništvo osjeća dijelom Like.

Pogled od Kubusa na Oštarsko polje
Pogled od Kubusa na Oštarsko polje
Picture
PROČITAJ VIŠE
MIOČIĆ, Kristina: Toponimija Baških Oštarija. Folia onomastica Croatica , br. 21 (2012): 147-171. (PDF)
  • Sažetak. Ovim istraživanjem željeli smo, prije svega, sustavno popisati toponime Baških Oštarija te ih objaviti kako bi se otrgli zaboravu, ali i na jezičnoj razini posvjedočiti lički štokavsko-ikavski govor kakav je zasad zapisan u knjigama i radovima Marka Čuljata, Ivana Milkovića, Stjepana Pavičića, Milana Japunčića i Grgura Budislava Tomljenovića. Istraživanje je provedeno uglavnom na terenu u kontaktu s izvornim govornicima – informatorima, a tek manji dio u različitim gradskim i državnim ustanovama. Prikupljeno je ukupno 165 toponima. Toponimija Baških Oštarija je hrvatska, osim jednoga turcizma (Ȁlaginac) i jednoga romanizma (Oštàrije).
Picture
Picture
Picture
Oštarijsko sedlo ili Stara vrata
​Kubus (Ura)

Nedaleko od ceste, koja preko Velebita vodi od Gospića ka Karlobagu, par kilometara nakon Baških Oštarija, na 927 m nadmorske visine, 1846. godine postavljen je spomenik gradnji ceste Karlobag – Gospić, takozvani Kubus (Ura). 
Cesta se gradila od 1844. do 1850. godine.
Od podnožja do malog povišenog platoa na kome je postavljen spomenik vode 33 stepenice. Spomenik ima oblik kocke (Kubus, Ura) postavljene na četiri kugle. S jedne strane Kocke nalazi se natpis Ferdinandus I. Austriae imperr MDCCCXLVI, a na drugoj strani : Der kulminations punchtdes neuen Carlobagenen Strassen zuges an der Sudlichen Grenzedes Velebit Gebirges bei Stara vrata ist uber der Adriatischen Meeres flasche Wiener fur erhaben.

Kubus je posjećeno mjesto jer se odavdje pruža prekrasan pogled na more – Karlobag, otok Pag i čitav Velebitski kanal. Osim morskog pogleda atraktivan je i pogled prema unutrašnjosti na velebitske vrhove dabarske i sadikovačke skupine.
Picture
Zanimljivosti. 2000. godine je kod tunela na Baškim Oštarijama bura za promet zatvorila tunel na cesti Gospić-Karlobag snježnim nanosima visokim oko četiri metra.

BUŽIMSKO BILO


Picture
PROČITAJ VIŠE
BOŽIĆ, Vlado: Bužimske podzemne utvrde. Stručni rad. Senjski zbornik: prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu, Vol. 45 No. 1, 2018. str. 503-517 (PDF)
  • Sažetak. Bužim je općina udaljena petnaestak kilometara sjeverozapadno od Gospića, čije se područje u literaturi spominje od 11. stoljeća. U njezinom središtu sada se nalazi gradina (ostatak utvrde) za koju nema točnih podataka kada je sagrađena, ali je poznato da su njome vladali poznati lički velikaši do dolaska Osmanlija u Liku u 16. stoljeću. Kao i drugdje u Hrvatskoj, narod se od osvajača nastojao spasiti skrivanjem u planinama i špiljama koje je radi obrane dorađivao u prave podzemne utvrde. Na području Bužima speleolozi su istražili špilju Vrbas, Špilju ispod gradine i špilju Kalvariju. Nažalost, špilje još nisu istražili povjesničari i arheolozi pa o njima zasad postoje samo podaci do kojih su došli speleolozi u svojim speleološkim istraživanjima. Posebna Zanimljivost tih špilja su građevinski zahvati u njima, odnosno gradnja zidova koji su nepoželjnim ljudima sprječavali prodor u dublji dio špilje.

VELEBITSKO PODGORJE I PRIMORJE


Uređena nova staza na Velebitu


14.2.2024.
Tijekom 2023. godine, članovi “Osmice”, društva za planinarenje, istraživanje i očuva­nje prirodoslovnih vrijednosti iz Karlovca, trasirali su i markirali planinarski put koji povezuje Karlobag s Baškim Oštarijama, koristeći velikim dije­lom trase starih velebitskih cesta Karoline i Terezijane. Staza povezuje Karlobag na moru s  Baškim Oštarijama, gdje završava Premužićeva staza.  Prolazi zanimljivim krajolikom, s posebno atraktivnim vidicima na more.
Svečano otvorenje Planinarske staze Karlobag – Baške Oštarije (61), povodom 150. obljetnice organiziranog planinarstva u Hrvatskoj i 10. obljetnice Društva održat će se u nedjelju, 21.04.2024. s početkom u 9.30 sati. 
TEHNIČKI PODACI O STAZI

​Planinarska staza Karlobag – Baške oštarije

Staza povezuje Karlobag i Baške Oštarije koristeći dobrim dijelom trase starih velebitskih cesta: Karoline i Terezijane, odnosno na neki način čini poveznicu Premužićeve staze, koja završava u Baškim Oštarijama, s morem, odnosno Karlobagom. Također staza prolazi zanimljivim krajobrazom sa prelijepim pogledima na otok Pag i vrhove srednjeg Velebita.
Zanimljivosti: dionice starih cesta (Karolinske i Terezijanske ceste), crkva Svetog Vida, 2 vidikovca s prekrasnim pogledima na Paški zaljev, otok Pag i vrh Velinac, vrh Basača (1089m) s kojeg se pružaju vidici na vrhove Žuti kuk, Kiza, Grabar, Ljubičko brdo i Sadikovac, spomenik Kubus, sirana i dr.
Planina: Velebit (središnji dio)
Početak puta: Karlobag, Baška draga / Kraj puta: Hostel Baške Oštarije
Duljina puta: 11,3 km / Visinska razlika: 1083 m
Najniža točka: Karlobag (6 mnm) / Najviša točka: vrh Basača (1089 mnm)
Vrijeme potrebno za obilazak:
Karlobag – Baške Oštarije 4 h 20 min / Baške Oštarije – Karlobag 3 h 45 min
Kontakt: Vitomir Murganić, mob: 091 133 3331
Za više informacija obratite se na e-mail: [email protected]
IZVOR  Osmica.hr (Pristupljeno 14.2.2024.)
Picture
Picture
Picture
Zavratnica kod Jablanca
Izvor: Viktor Cerić: Vodič kroz gornje Primorje: Od Sušaka do Obrovca: sa 68 slika. Udruženje privrednika u Bakru. Bakar, 1923.

Karlobaško primorje

Karlobag

Na Trgu Giardin u Karlobagu 2022. godine započela je gradnja Ribarskog muzeja na otvorenom. Prva faza radova podrazumijeva uređenje pročelja okolnih zgrada i već je završena pa se pristupilo uređenju samog platoa s fontanom i multimedijalnima, sa stiliziranim jedrom i klupom u obliku starog broda.
IZVOR Novi list, 2023.

OBALNI GREBEN


KUROZEB

VELINAC

Praktično

AKTIVNOSTI


Pješačenje i planinarenje

Obilaznice i transverzale
​Podgorske staze na srednjem Velebitu

PD Kamenjak, Rijeka
Tip obilaznice: Vezna
Kontrolnih točaka: ukupno 8 (obaveznih: 8)
Kontrolne točke: 
1. Cesarica (5 m),
2. Stari put (550 m),
3. Pejakuša (800 m),
4. Sklonište Skorpovac (960 m),
5. Kurozeb (1167 m),
6. Radlovac, kapelica sv. Roka (960 m),
7. Stipčev vrh (545 m),
8. Uvala Badnjina (15 m) - Cesarica

Uvjeti za stjecanje priznanja: Obilazak obaveznih kontrolnih točaka
Dužina (sati hoda): 10-12
Navigacija: Web prikaz ili GPX i KMZ (za Garmin uređaje i Google karte)

Picture
Picture
Planinarsko društvo Kamenjak ovaj je dnevnik prvi puta izdalo 2011. godine. U ovome vodiču opisan je preporučeni način obilaska "Podgorskih staza", ali planinari mogu, naravno, pojedinim stazama proći u sklopu svojih, malo drugačije "skrojenih", izleta.
Za upis u počasnu knjigu i značku: Treba se fotografirati na kontrolnim točkama. Kontrolne točke uz koje se treba fotografirati obilježene su natpisom crvene boje. Žigova na KT nema. Crkva u Cesarici, sklonište u Skorpovcu i kapelica u Radlovcu nisu posebno obilježeni.
U dnevniku uz osobne podatke treba ulijepiti fotografiju obilaznika, po mogućnosti snimljenu na Velebitu.
Glavna nagrada planinaru nakon obilaska "Podgorskih staza" bit će doživljaj Velebita koji ostaje u srcu. Planinari koji obiđu Podgorske staze trebaju dnevnik s fotografijama uz kontrolne točke poslati na ovjeru u PD "Kamenjak", Korzo 40/I, 51000 Rijeka, koji će ih nagraditi upisom u počasnu knjigu i prigodnom značkom.
Dnevnik se može kupiti u PD Kamenjak osobno ili pouzećem, u domovima na Alanu i Baškim Oštarijama, u bistrou "Riva" u Sv. Jurju i caffe baru "Baška bura" u Karlobagu.



IZVORI I LITERATURA


BOGNAR, Andrija; FAIVRE, Sanja; PAVELIĆ, Josip: Tragovi oledbe na srednjem Velebitu. Izvorni znanstveni članak. Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu, Vol. 24 No. 1, 1997. str. 1-16 (PDF)
  • Sažetak; Autori članka bave se problemom oledbe i njezinih tragova na srednjem Velebitu. Oni se osvrću na niz radova koji govore o ledenjacima i o koncepciji ledenoga doba, i uz analizu misli koje su u njima iznesene daju i svoja zapažanja i svoje zaključke. U članku su se usredotočili na pitanje reljefne predispozicije za razvoj oledbe i raspravljaju o klimatskim obilježjima na području Velebita u razdoblju kvartara i o morfološkim tragovima oledbe. Oni zaključuju da su reljefni odnosi na srednjem Velebitu uz uvjete niskih temperatura i bogatstvo snježnih padalina tijekom pleistocena bili vrlo povoljna predispozicija za razvoj oledbe na tom području.
GUŠIĆ Branimir: Dabri (Antropogeografski prikaz). Dabri i susjedna sela Srednjeg Velebita. Izd. JAZU. Zagreb 1959.
PERICA, Dražen; BOGNAR, Andrija; LOZIĆ, Sanja: Geomorphological Features of the Baške Oštarije Karst Polje. Izvorni znanstveni članak. Geoadria 7, br. 2 (2002): 23-34. (PDF)
  • Sažetak. Zavala Oštarijskog polja u kršu proteže se u smjeru I-Z u dužini od 3,75 km, dok širina varira od 0,25 do 2,0 km. Ovo polje dijeli središnji od južnog dijela Velebita i oblikovano je na kontaktu dvije orografske cjeline. U oblikovanju reljefa najizraženiji su, uz krški i fluviokrški, i derazijski i periglacijalni procesi. Voda koja dotječe s rubnih dijelova polja zbog svoje korozijske agresivnosti ima veliku važnost u oblikovanju reljefa.  
RENDIĆ-MIOČEVIĆ, Duje: Novi Dolabelin "terminacijski" natpis iz okolice Jablanca. Izvorni znanstveni članak. Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, Vol. 3 No. 1, 1968. (PDF)
  • Opis: Aktivnost Kornelija Dolabele (P. CorneUus Dolabella), jednog od najistaknutijih namjesnika Ilirika — iz vremena kad se ova provincija, kojom je on upravljao nekih šest godina, počela nazivati i Dalmatia — već je uočena i ocijenjena u historiografiji tih krajeva . Niz natpisa, važnih za poznavanje razvoja antičkog Ilirika i života njegova stanovništva u vrijeme ranog carstva, govori o bogatoj i vrlo raznolikoj Dolabelinoj aktivnosti u povjerenoj mu provinciji. Ta se aktivnost posebno odražava u gradnji brojnih utilitarnih građevina u gradskim centrima provincije, u izgradnji široke cestovne mreže u provinciji koja se nadovezivala na značajne prometne arterije susjednih krajeva, kao i u reguliranju graničnih pitanja između ilirskih plemenskih općina i područja koja su im pripadala. Samo u ovom poslijeratnom razdoblju došla su na vidjelo u području Ilirika (Dalmacije) tri nova natpisa s Dolabelinim imenom, u kojima obavezno nalazimo i njegovu namjesničku titulu (legatus Augusti pro praetore). Zanimljivo je da su u istom razdoblju otkrivena i dva Dolabelina natpisa u području Prokonzulame Afrike , gdje je ovaj bivši namjesnik Ilirika (Dalmacije), u rangu odnosno s titulom prokonzula, vršio također, kroz kratko vrijeme, namjesničku dužnost i istakao se — kao vojskovođa, ugušivši Tacfarinatovu pobunu.
ŠUPE. Lucija: Strukturna obilježja bukovo-jelove prašume Klepina duliba. Završni rad. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet. Zagreb, 2018. (PDF)
  • Zaključak. Provedena istraživanja prašume Klepina duliba pomogla su pri definiranju granica, površina, temeljnih ekoloških čimbenika, strukturnih obilježja, vegetacijskih i sinekoloških parametara ovog, iznimno vrijednog, područja koje krije najljepše smrekove šume zajednice Aremonio-Piceetum (Horvat 1938) na širem području. Samo je područje vrlo vrijedno i u ekonomskom smislu. Analizom dobivenih rezultata dolazimo do novih spoznaja o sastavu, strukturi i funkcioniranju šumskih ekosustava kao prirodnih područja koja su izuzeta iz gospodarenja. Specifičnost flornog sastava rezultirala je opisom fitocenoza (posebno smreke) koje u tom sastavu ne dolaze nigdje u Hrvatskoj i razlikuju se od ostalih lokaliteta dinarskog područja. Ukupni volumen živih stabala iznosi 1031,52 m³ na plohi 1 u Klepinoj dulibi, dok volumen mrtvog dubećeg drveta iznosi 8,06 m³ na plohi 2. Vrijednost mrtvog ležećeg drva je 518,44 m³ na plohi 2 u Klepinoj dulibi. Broj stabala iznosi 348 na plohi 1, a 1256 na plohi 3. Vrijednost temeljnice je 57,84 m² na plohi 2 u Klepinoj dulibi. Cilj prikaza ovih podataka je poznavanje varijabilnosti pojedinih parametara u različitim ekološkim uvjetima. Prašume predstavljaju zatečeno nulto stanje prirode i mogu se smatrati najsavršenijim i najstabilnijim oblikom razvoja šumske vegetacije koje taj lokalitet ili područje mogu u tom trenutku pružiti. Koliko je neki šumski ekosustav degradiran ili promijenjen u odnosu na nulto stanje, dokazuje njegova mogućnost povratka na prvotno prirodno stanje, po mogućnosti i na prašume. Na temelju njegovih rezultata moguće je propisati i provesti mjere koje osiguravaju stabilnost i dugoročan opstanak pojedinog stanišnog tipa.
VULETIĆ, Anja: Floristička obilježja livada na području Štirovače (NP Sjeverni Velebit). Diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet. Zagreb, 2019. (PDF)
  • Sažetak; Štirovača je dolina smještena u južnom dijelu Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Među rijetkim je lokalitetima Parka s izvorom pitke vode i potočićima koji znatno vlaže okolne livade. Danas su livade najugroženiji tip staništa u Parku te im prijeti nestanak. Kako bi utvrdili biološku vrijednost Štirovače provedeno je istraživanje samonikle vaskularne flore koje je dalo uvid u brojnost i raznolikost vrsta ovih livada. Na livadama Štirovače utvrđene su 134 biljne vrste s podvrstama, a najzastupljenije su svojte porodica Asteraceae i Poaceae. U inventariziranoj flori prevladavaju hemikriptofiti te svojte europsko-azijskog flornog elementa. Zabilježeno je pet strogo zaštićenih biljnih vrsta od kojih i jedan endem. Sedam svojti nalazi se u nekoj od kategorija ugroženosti. Ustanovljene su dvije alohtone vrste u kategoriji invazivnih neofita. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na izričitu bioraznolikost vrsta livada Štirovače s naglaskom na vrijednost vlažnih livada za prirodnu i kulturnu baštinu Hrvatske.
Picture
Dabri i susjedna sela srednjeg Velebita
Autori: Grupa autora, uredio B. Kesić
Broj stranica: 133
Godina izdanja: 1959.
Mjesto izdanja: Zagreb
Izdavač: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (JAZU), Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: [email protected]

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Picture
DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE (Paypal)

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Reljef >
        • Dinarski krš
        • Polja u dinarskom kršu >
          • Polja u kršu - Sjeverni Jadran
          • Polja u kršu - Dalmacija
          • Polja u kršu - Primorska i središnja Crna Gora
          • Polja u kršu - Niska Hercegovina
          • Polja u kršu - Krške visoravi Slovenije i Hrvatske
          • Polja u kršu - Lika
          • Polja u kršu - Zapadna Bosna i Dinara
          • Polja u kršu - Visoka Hercegovina
          • Polja u kršu - Dolenjska i središnja Hrvatska
          • Polja u kršu - Srednja i istočna Bosna
          • Polja u kršu - Stari Vlah i Raška (Sandžak)
      • Geologija Dinarskog gorja
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera >
          • Jezera sjevernog Jadrana
          • Jezera Dalmacije
          • Jezera niske Hercegovine
          • Jezera primorske i središnje Crne Gore
          • Jezera krških visoravni (planota) Slovenije i Hrvatske
          • Jezera Like
          • Jezera zapadne Bosne
          • Jezera visoke Hercegovine
          • Jezera središnjeg bosansko-hercegovačkog planinskog područja
          • Jezera crnogorskih Brda i površi i Prokletija
          • Jezera slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske
          • Jezera sjeverozapadne, srednje i istočne Bosne
          • Jezera Starog Vlaha i Raško-sandžačkog područja
          • Jezera peripanonskog, odn. preddinarskog područja
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
            • Vrhpoljska brda
          • Šavrinsko pobrežje
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Pobrđe Bukovice
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Jelinak (kod Segeta)
          • Prača
          • Labinštica
          • Trećanica
          • Opor
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žrnjevo
          • Pobrđa Hrašanjske visoravni
          • Marin vijenac (kod Neuma)
          • Žaba >
            • Gradina (kod Hutova)
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
          • Zubačka brda
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Sestrunj
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
            • Žirje
          • Drvenik (Drvenik veli i Drvenik mali)
          • Čiovo
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Lastovo
          • Mljet
          • Elafitski otoci
          • Lokrum
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Skorča gora
          • Babljak - ilijino brdo
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Busovnik
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Dajbabska gora i Ljubović
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
          • Vranjina
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Trebinjska brda (Zagora trebinjska)
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
          • Idrijsko hribovje
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Kamenjak
          • Turnić
          • Risnjak
          • Tuhobić
          • Drgomalj
          • Rogozno i Brloško
          • Petehovac
          • Skradski vrh
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Stožac (Kapela)
          • Bijela kosa - Mirkovica
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Gorski blok Jezera – Bok (s Rajincima i Apatišanom)
            • Zavižanska skupina
            • Rožanski kukovi
            • Hajdučki kukovi
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Dabarski kukovi
            • Skupina Metle
            • Velinac - Razvršje
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak >
            • Panos - Sekulin vrh
            • Gologlav
            • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Bogutovca
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tribunj
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Ljutoč
          • Lupina i Krš
          • Čava
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smojnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
          • Orlov kuk (Gradina)
          • Bukovac
          • Pliševica
          • Triskavac
          • Košutija glava
          • Greda (kod Tribistova)
          • Rujan (Kušanovac-Snigutina)
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Lipnik (kod Davidovića)
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica >
            • Kanjonima Rakitnice i Ljute
            • Južno predgorje Visočice
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora >
            • Istočni dio Zelengore
            • Središnji vršni dio Zelengore
            • Zapadni i jugozapadni dijelovi Zelengore
            • Uz rijeku Sutjesku
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Miljevac
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič >
              • Kanjon rijeke Tare - Od Đurđevića Tare do Šćepan-Polja
              • Južno durmitorsko podgorje
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Ilijin vrh i Mali Žurim
          • Gackove grede i Veliki Žurim
          • Lola
          • Ostrvica i Krnovska glavica
          • Borovnik
          • Dažnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje čelo (Plani)
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio >
            • Sjenice
            • Brdsko-planinsko područje između Morače i Lijeve Rijeke (Vjeternik-Ostrvica)
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Golishit
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Divljak
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
          • Niski Dolenjski kras (Istočno pobrđe Suhe krajine)
          • Zapadno pobrđe Suhe krajine
          • Škocjansko pobrđe (Škocjanski hribi)
          • Ilova gora
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Gorjanci - istočni dio - vodič
            • Gorjanci - središnji dio - vodič
            • Gorjanci - jugozapadni dio - vodič
            • Žumberačka gora - vodič
            • Samoborsko gorje
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Ljuben
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
            • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • Lisac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
          • Stolac (kod Ustikoline)
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv >
            • Sjeverni dio zlatiborske visoravni (Mačkatska površ)
            • Čigota i središnji dio Zlatibora
            • Tornik
            • Murtenica
            • Sjeveroistočni dio Zlatibora
            • Semegnjevska gora
            • Sjeverozapadno podgorje Zlatibora (Mokra Gora)
            • Zapadno predgorje Zlatibora
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Hrastovička gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2025.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde, stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Narodna likovna umjetnost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • Dinarsko "naj"
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2025. >
      • Arhiva vijesti 2024. >
        • Arhiva vijesti 2023.
        • Arhiva vijesti 2022.
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Albumi arhivskih fotografija
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Naslovnice
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
      • Dinarsko gorje u crno-bijeloj boji
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact