---

PLANINE SJEVEROZAPADNE SRBIJE > Kablar
Država: Srbija
Najviši vrh: Kablar, 889 m
Koordinate najvišeg vrha: ​43.9126, 20.1914

O PLANINI VODIČ PRAKTIČNO

O planini

Uvod

Ime planine, etimologija

Geografija/zemljopis planine

Reljef planine

Geologija planine

Vrhovi

Reljefni i ostali oblici u prostoru

Klima

Hidrologija – vode (rijeke i jezera)

Priroda

Prirodna baština

Biljni svijet - flora

Životinjski svijet - fauna

Zaštita prirode i ekologija

Stanovništvo i naselja

Povijesni / historijski pregled

Kulturno-povijesna baština

Tradicionalne aktivnosti i narodna baština

Tradicionalna gastronomija – jela i pića

Turizam

Priče iz planine …

Vodič po planini i kraju

Praktične informacije

Aktivnosti

Kada boraviti u planini?

Pješačenje i planinarenje

Slobodno penjanje i alpinizam

Biciklizam – brdski i klasični

Aktivnosti na vodi

Aktivnosti u zraku

Boravak u planini i kraju

Pristupi planini

Smještaj

Ugostiteljski objekti i usluge

Vremenska situacija / Vremenske prilike

Prometna situacija / Saobraćajne prilike

Upozorenja i sigurnost u planini

Izvori

Uvod

---

Kablar (ćiril. Каблар), s najvišim vrhom od 889 m, planina je u zapadnoj Srbiji, između Zapadne Morave i njenih pritoka Kamenice i Asanovca. Udaljen je oko 13 km zračne linije od Čačka. S planinom Ovčar ''gradi'' Ovčarsko-kablarsku klisuru, kroz koju protječe rijeka Zapadna Morava. Dva vrha udaljena su jedan od drugog samo dva i po kilometra zračne linije. 

Kablar je građen od kraljušti dijabaz-rožnjaka, vapnenaca i serpentina. Tercijarne naslage iz Požeške i Čačanske kotline pokrivaju planinu do prijevoja između najviših vrhova. U klisuri prema Zapadnoj Moravi padina je strma, vertikalna i dijelom prekrivena šumom. Tom stranom planine, pored rijeke prolazi magistralna cesta (dionica Čačak-Požega) i željeznička pruga. Prema sjeveru se tjeme Kablara blaže spušta na zaravni oko sela Kamenice, gdje je šuma pretežito iskrčena, a tlo iskorišteno za njive i voćnjake. Klima je planinska i umjereno kontinentalna.
Na vrhu se nalazi vidikovac s koga se pruža pogled, jedan od najljepših u Srbiji, na meandre Zapadne Morave, Ovčarsko-kablarsku klisuru, grad Čačak, i dr. U podnožju planine nalazi se turističko mjesto Ovčar Banja u kojoj se nalazi izvor termalne i ljekovite vode. Prepoznatljiva obilježja Ovčarsko-kablarske klisure su njezine vrlo strme strane i dvostruki uklješteni meandri. Područje klisure je zbog raznovrsnosti biljnog i životinjskog sveta, deset aktivnih manastira te izuzetne ljepote, proglašeno Predjelom izuzetnih odlika, zaštićenim područjem prve kategorije.

Na planinama Ovčar i Kablar nalaze se brojni pravoslavni manastiri (10 aktivnih manastira i dva sveta mjesta obilježena crkvicama), tako da se ovaj kraj često naziva "srpskom Svetom gorom". Ovčar i  Kablar vidljivi su po vedrom vremenu s viših krajeva Beograda.

Kablar je dio velikog dinarskog vijenca koji kreće na jugoistoku od starovlaških planina Golije, Čemerna, Troglava, Jelice, zatim klisurom Zapadne Morave razvojenih Ovčara i Kablara, sve do Subjela  na sjeverozapadu - vijenac koji se u prostoru između Subjela, Kozomora i Divčibara sastaje s maljensko-povlenskom masom, koja ima smjer prostiranja istok-zapad. Jedan manji i razlomljeniji ogranak toga vijenca pruža se paralelno sa Subjelom i Kablarom (i pobrđima između ove dvije planine), i čine ga planine Crnokosa i Drmanovina. Na suprotnoj, sjeveroistočnoj strani su brojne  dugačke, neprekinute kose koje se također u dinarsome smjeru spuštaju od Maljena, Suvobora i Rajca prema čačanskoj kotlini. 

Prethodno navedeno je bitno, jer je u nekim izvorima moguće naići na slijedeću (nepreciznu) tvrdnju:  "Položaj ove planine veoma je specifičan. Ona se nalazi na samom jugozapadnom obodu Šumadije, dok se njoj susedna, veoma bliska planina Ovčar (985 m) nalazi već u Dinarskom predelu". Naime, radi se o poistovjećivanju dva različita pojma ("kruške i jabuke"). Područje istočno od Kablara, točnije područje Čačka, zaista jest zapadni rubni dio Šumadije, ali Šumadije kao zemljopisne regije Srbije, a ne Šumadije kao reljefno-morfološke cjeline kakva je dinarska. Čak se i takozvane šumadijske planine  i pobrđa nalaze još istočnije od Kablara i Čačka. Dakle, ispravnije bi bilo reći kako je položaj Kablara i Ovčara na graničnom prostoru Šumadije i Zapadnog Pomoravlja - prije svega i zbog činjenice da je Kablar također dinarska planina, poput Ovčara.

ENGLISH SUMMARY: Kablar

Kablar (Serbian Cyrilic, Каблар), with its highest peak at 889 m, is a mountain in western Serbia, between the West Morava river and its tributaries Kamenica and Asanovac. It is about 13 km away from the town of Čačak. With the Ovčar Mountain, Kablar builds the Ovčar-Kablar gorge through which the West Morava River flows. The two peaks are only two and a half kilometers away (air distance) from each other.

Kablar is made of diabase chert, limestone and serpentine. Tertiary deposits from the Požega and Čačak basins cover the mountain to the saddles between the highest peaks. The slopes of Kablar on the side of West Morava river (Ovčar-Kablar gorge) are steep, vertical and partly covered with forests. At the foothill of the mountain, along the river, passes the main road (Čačak-Požega section) and the railway. To the north, the Kablar hills fall slightly to the plateau around the village of Kamenice, where the ground is mostly deforested and the soil used for fields and orchards. The climate on the mountain is mountainous and moderately continental.

From the highest peak of Kablar there is a view, one of the most beautiful in Serbia, on the meanders of the West Morava, Ovčar-Kablar gorge, the town of Čačak, etc. At the foot of the mountain lays the tourist resort Ovcar Banja, with the source of thermal water. The distinctive features of the Ovčar-Kablar Gorge are its very steep sides and double-wedged meanders. Due to the diversity of flora and fauna, monasteries and exceptional beauty, the area of ​​the gorge was proclaimed the landscape of exceptional characteristics, a protected natural area of ​​the first category.

There are numerous Orthodox monasteries on Ovčar and Kablar mountains (10 active monasteries and two sacred sites marked with churches), so this area is often referred to as the "Serbian Holy Mountain". Ovčar and Kablar are visible in clear weather from the higher parts of Belgrade.

Položaj Kablara
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:300.000

---

Ime (Etimologija)

-

OVCAR BANJA Kablar

ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​​:

Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici planine Kablar

Oglašavajte ovdje:

• lokalnu ponudu,
• usluge i servise
• smještaj
• gastronomsku ponudu
• lokalne proizvode
• turističku ponudu
• aktivnosti na otvorenom i dr.

STANOVNIŠTVO I NASELJA

---

Kulturno-povijesna baština

Manastiri Ovčara i Kablara

Ova skupina manastrira na planinama Ovčaru i Kablaru broji 10 aktivnih manastira i dva sveta mjesta obilježena kapelom. 
Ovčar (manastiri): Vavedenje, Vaznenje, Preobraženje, Sretenje, Sv. Trojica i jedno sveto mjesto obiježeno kapelom: pećina Kađenica.
Kablar (manastiri): Jovanje, Uspenje, Nikolje, Blagoveštenje, Ilinje, i jedno sveto mjesto obiježeno kapelom: Savinje 

Položaj manastira Ovčarsko-kablarske klisure, od kojih su četiri (redni brojevi 1, 2, 4 i 6) pod zaštitom države kao nepokretni spomenici kulture od izuzetne vrijednosti.
Izvor: Tadić, Petrović, Veselinović, 2013.

Položaj i orijentacija manastirskih crkava Ovčarsko-kablarske klisure
Izvor: Tadić, Petrović, Veselinović, 2013.

MANASTIRI OVČARSKO - KABLARSKE KLISURE
Postavio: Stamenko Mijatovic; Datum objave: 5.8.2011.

Povijesni pregled

2022. Nereća na mostu
Dvije žene smrtno su stradale 13.10.2022., kada je došlo do rušenja pješačkog visećeg mosta nad Zapadnom Moravom, sjeveroistočno od Ovčar Banje. Do tragedije je došlo kada je oko 20-30 turista iz BiH, koji su hodočastili po manastirima ovčarsko-kablarskog kraja, na putu prema manastiru Jovanje, krenulo istovremeno prelaziti most. Znalo se da taj most ne može izdržati više osoba, ali da se dogodilo da je više ljudi u tom trenutku krenulo preći preko njega. U jednom trenutku je pukla sajla navodno dotrajalog mosta i ljudi su pali u ledenu rijeku. Poginule su dvije osobe. Putovanje je trebalo trajati dva dana i krajnje odredište im je bio manastir Đunis gdje su trebali doći na noćnu liturgiju povodom Pokrova.

Po planini i po kraju

PO KABLARU

---

Planinarenje po Kablaru

Zbog svoje pristupačnosti, prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti, planine Kablar i Ovčar su popularne među planinarima i alpinistima od sredine dvadesetog stoljeća kada su markirane prve staze. Danas ovdje postoji desetak obiježenih staza, ukupne dužine oko 90 kilometara, raličitih težina - od laganih do zahtjevnih. 
Uobičajena polazna, a i završna tačka za planinarenje na Kablar (jednako kao i na obližnji Ovčar) je na dnu klisure, uz Zapadnu Moravu, u Ovčar Banji. U tome mjestu se nalazi i planinarski dom PSD "Železničar" iz Beograda.
Za uspon na Kablar treba savladati visinsku razliku od 610 m. 
Zbog velikog broja staza moguće su brojne varijante uspona, čija dužina i vremensko trajanje može varirati. Uobičajene rute mogu biti i do 10-15 km u trajanju 4-6 sati. Pored toga mnoge od staza prolaze pored nekog od manastira i pored uređenih česmi s vodom.

Kablar, karta
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:50.000

Naslovna fotografija
Pogled u smjeru zapada, s južne obale akumulacijskog jezera Međuvršje na Zapadnoj Moravi. U pozadini, djelomice prekriven oblacima uzdiže se vrh Kablar.

KABLAR - planinarenje 2015
Autor: Slobodan Stefanovic; Datum objave: 26.2.2015.
Opis videa: Planinarski klub ,,ERA,, iz Užica je u subotu 21. februara 2015. godine organizovao zimski uspon na vrh Kablar 885 m.n.v. iz Ovčar Banje.
Polazak 18 članovana Planinarskog kluba ,,ERA,, iz Užica na uspon je bio u 9,45 časova. Posetili smo manastir Nikolje, prošli pored planinarskog doma ,,Kablar,, , zaseoka Čvrkići do vrha Kablar. Povratak u Ovčar Banju pored manastira Blagoveštenje je u 16,00 časova.

Via ferrata do pećine Turčinovac, Kablar ||2019|| HD
Datum objave: 18.8.2019. Autor: ECO PRO VIDEOS

​Srednja Dobrinja - Čarapići - vrh Maloparsko brdo - Gornja Dobrinja
Datum objave: 21.2.2021. Autor: Slobodan Stefanovic
Opis: DOBRINJA vrh Maloparsko brdo – 07. februar 2021. PK ,,ERA,, iz Užica je u nedelju 07. februara 2021. godine organizovao planinarsku akciju u području sela Srednje i Gornje Dobrinje na obroncima Kablara i Gojne Gore za 36 planinara iz kluba domaćina akcije, kao i iz PPD ,,Maljen” iz Požege i PD ,,Sunčevica” iz Arilja. Iz Užica se krenulo vozilima u 8,00 časova i oko 9,15 časova smo stigli do zadružnog doma u Srednjoj Dobrinji preko Požege. Dalje nastavljamo peške pored mesta Prlovi, uzdužnih strmih jaruga od laporovitog krečnjaka, nastalih erozijom do vrha Lokva (787 m). Nakon ovog uspona vraćamo se do makadamskog puta i nastavljamo njime kroz zaseok Čarapići do vrha Kremenje (751 m). Sledi prelaz kroz zaseok Mitrovići do vrha Maloparsko brdo (730 m) i spuštanje do spomen kompleksa posvećenog Milošu Obrenoviću i njegove zadužbine - crkve Svetih apostola Petra i Pavla. Povratak u Srednju Dobrinju u 15,30 časova preko brda Pear nakon pređenih 16, 1 km i tačno 500 metara visinske razlike u usponu. Vreme tokom akcije oblačno sa visokom temperaturom od uobičajne za ovo doba godine, a samo pred kraj akcije vedro. Teren bez snežnog pokrivača.

Planinarske staze na Kablaru
Cijelu kartu Planinarske staze Ovčara i Kablara pogledaj OVDJE

Sjeverna strana Kablara
Autor: Gmihail; Wikipedija

Kablar, do najlepšeg vidikovca, stazom 1 Sa Vanjom u planine 05 Balkan Trip
Datum objave: 26.4.2020. Autor: Sa Vanjom u planine

Kablar: vidikovac od milion dolara
Datum objave: 14.5.2021. Autor: prePRIRODI se

Uspon na Kablar "Stazom Svetog Save" (Mt. Kablar Ascent along the "Saint Sava's Trail")
Autor: Marko Randjic; Datum objave: 31.5.2016.
Opis: 29. 05. 2016. Uspon na Kablar "Stazom Svetog Save" / Mt. Kablar Ascent along the "Saint Sava's Trail"

​KABLAR Tradicionalni uspon na vrh Kablar 2012. godine - planinarenje
Autor: Slobodan Stefanovic; Datum objave: 31.3.2012.
Opis: Planinarsko društvo ,,Kablar,, iz Čačka je 31. marta 2012. godine organizovalo tradicionalnu planinarsku akciju - uspon na vrh Kablar. Učešće je uzelo ukupno oko 100 planinara . Pored užičkih planinara gostovali su planinari iz PSD ,,Stolac,, iz Višegrada, PK ,,Gorštak,, iz Mladenovca i drugih društava iz Srbije. Snimatelj : Stefanović Slobodan iz Užica.

Ovčarsko Kablarska Klisura | Manastir Preobraženje | Penjanje na Stenu | Izazovi Avanturu
Datum objave: 11.10.2020. Autor: Izazovi Avanturu
Opis: Ovčarsko Kablarska Klisura | Manastir Preobraženje | Penjanje na Stenu | Izazovi Avanturu Radovan je ove nedelje rešio da poseti jednu od najpoznatiji klisura u Srbiji - Ovčar Kablar. Ovčarsko Kablarska klisura obiluje nizom prirodnih lepota a jedan od najpoznatijih je svakako i vidikovac sa Kablara sa koga puca pogled na Moravu i Zapadnu Srbiju. Drugog dana je usledila poseta manastiru Preobraženje, što i ne čudi jer Ovčarsko Kablarsku klisuru zovi i Srpska Sveta Gora zbog velikog broja manastira.

Manastir Blagoveštenje

Crtež manastira Blagoveštenje (autor: D. Milutinović, 1875.)
Izvor: Istorijski muzej Srbije, Fond Milutinović/Valtrović

Manastir Jovanje

Crtež manastira Jovanje (autor: D. Milutinović, 1875.)
Izvor: Istorijski muzej Srbije, Fond Milutinović/Valtrović

TURISTICKA EMISIJA ATLAS IZ ISTORIJE MANASTIRI SRETENJE I JOVANJE
Proizvodnja: Bsprodukcija Kragujevac; Datum objave: 2.2.2011.

​Film Jovanje
Autor: Natalija Curcic; Datum objave: 29.7.2014.
Opis: Stari manastir Jovanje je potopljen prilikom izgradnje hidrocentrale Medjuvršje, ovo što vidimo to je novi manastir podignut 1958. Izdavači filma Radenko Ćurčić i Dejan Krsmanović.

Međuvršje

Međuvršje je najveće umjetno jezero na Zapadnoj Moravi, nalazi se na izlasku iz Ovčarsko-kablarske klisure. Nastalo je izgradnjom (1957.) betonske brane za potrebe MHE Međuvršje, u Međuvršju, uzvodno od željezničkog mosta, na trasi nekadašnje pruge uskog kolosijeka Užice—Čačak. Ukupan obujam akumulacije je 18,5 milijuna m³, dok je obujam korisnog prostora oko 5,6 milijuna m³. Nadmorska visina jezera je 273 m, a najveća dubina je neposredno kod temeljnog propusta i iznosi oko 20 m. U vrijeme visokih vodostaja dužina jezera doseže 11 km i ukupni pad od 21,3 m. Područje jezera je uglavnom brdovito i pošumljeno, slabo naseljeno, a sama akumulacija, formirajući meandre između planina Ovčar i Kablar, upotpunjava divnu sliku i krajolik uz Moravu. Na desnoj obali jezera je uređena staza za sportski ribolov duga 800 m. U neposrednoj blizini su Ovčar Banja i Ovčarsko-kablarsko jezero. Ispitivanjem mulja sa dna jezera Međuvršje ustanovljeno je da u njemu ima dosta mangana  (1,000 mg/l), barija (0,285 mg/l) i cirkonija (0,250 mg/l), a najmanje barilijuma (0,003 mg/l), skandija (0,010 mg/l) i galija (0,013 mg/l).
IZVOR  Međuvršje (jezero). Wikipedija (sr)

​Manastiri
U priobalju jezera Međuvršje, s obje njegove strane, nalaze se poznati, dobro restaurirani i zakonom zaštićeni manastiri. To su: Vavedenje, Vaznesenje,  Preobraženje, Sretenje, Sveta Trojica,  Blagoveštenje, Ilinje, Jovanje,  Nikolje i Uspenje. Skromni su po dimenzijama, arhitektonskim konstrukcijama, freskama, ikonama, riznicama, ikonostasima, posjedima i konacima, ali predstavljaju jedinstvenu cjelinu, koja nosi naziv Srpska Sveta gora.

Pejice

Kada se za potrebe MHE "Međuvršje" (otvorena 1957,) formiralo jezero Međuvršje, voda akumulacije poplavila je dijelove Ovčarsko-kablarske klisure i formirala vrlo atraktivni krajolik, kojime dominiraju meandri - riječni zavoji, koji također oblikuju i nekoliko poluotoka.  
Jedan od njih, poluotok Pejice, nastao je kada se formiralo i samo jezero 1954. godine. Na njemu živi nekoliko obitelji i svi se oni prezivaju Pejice. Pored njih, ovdje ima i oko 30-ak vikendica, pa tijekom sezone značajno naraste i broj stanovnika.
Kako ga turisti često uspoređuju s otokom u Sloveniji, Pejice nazivaju i "srpskim Bledom".
Jugoistočno (i uzvodno) Pejice, u meandrima Zapadne Morave nalazi se još jedan poluotok na kome se nalaze manastiri Jovanje i Uspenje.

PROSTOR POBRĐA IZMEĐU
KABLARA, MALJENA I SUVOBORA

---

Karta područja pobrđa između planina Kablar, Maljen i Suvobor
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:200.000

Najznačajniji vrhovi u pobrđu između planina Kablar, Maljen i Suvobor
Podloga: Elastic Terrain

Reljef pobrđa između planina Kablar, Maljen i Suvobor
Podloga: Elastic Terrain

Požeška kotlina

Požeška kotlina je kotlina u zapadnoj Srbiji. Središte kotline se nalazi u Požegi, ali ona obuhvaća i dijelove općina Užice,  Kosjerić, Lučani, Arilje i Čačak. Ova kotlina predstavlja prvo proširenje u kompozitnoj dolini Zapadne Morave, i na nju se nastavlja Ovčarsko-kablarska klisura.

ZEMLJOPISNA OBILJEŽJA
Granice kotline su:

• na severu je ograničena padinama Orovice (856 m) i Loreta (841 m), nakon kojeg prelazi dolinu rijeke Skrapež, i nastavlja se Bobijom (696 m) i Crnokosom, sve do izvorišne čelenke Lužnice;
• na zapadu desno razvođe Lužnice do Trešnjice, Šerelja (651 m) i Pjevinog groba (557 m), prelazi rijeku Đetinju, sve do brda Blagaje (846 m);
• na jugu granica nastavlja Blagajom do Barjakove stene, gdje prelazi rijeku Golijsku Moravicu, i obuhvaća doline Kravaričke reke i Bjelice;
• na istoku, granica se prostire vijencem planine Jelice do Ovčara (985 m), gdje prelazi Zapadnu Moravu i penje se na Kablar (989 m).

Kotlina se prteže pravcem sjeverozapad-jugoistok i dužine je 54 km, a širine 14 km, i nepravilnog elipsastog oblika. Srednja nadmorska visina kotline iznosi 400 m. Centralni dio kotline ispresijecan je tokovima Skrapeža, Lužnice, Đetinje, Golijske Moravice i Zapadne Morave. U kotlini se mogu izdvojiti tri osnovna dijela: kotlinsko dno, koje je skoro potpuno zaravnjeno, blago nagnute kotlinske strane (padine) i strmi obodni dijelovi.

GEOLOŠKA OBILJEŽJA
Kotlinsko dno se sastoji od aluvijalnih šljunkova, pijeskova i glina, u čijoj se podini nalaze miocenski neogeni sedimenti. Niže kotlinske strane su obložene miocenskim laporcima, dolomitima, pijeskovima i pješčenjacma (sela Visibaba, Gorobilje, Bakionica i niži dijelovi Lužnice). Viši obod je izgrađen na Loretu i Blagaji od trijaskih vapnenaca; na Crnokosi i na zapadnom obodu Lužnice od filita, mramora i jurskih škriljevaca; na desnoj obali Bjelice od krednih  sedimenata i fliša, u višim dijelovima miocenski laporasti vapnenci, a na vrhu Jelice su paleozojski škriljevci i filiti.

GEOLOŠKI RAZVOJ
Postanak Požeške kotline; Snažnim orogenim pokretima u oligomiocenu, prostor zapadnog Balkanskog poluotoka je naboran, čime nastaju dinarske planine. Kako se prostor današnje Požeške kotline nalazio na obodu tog antiklinorija, njegova visina je bila nešto niža: između 440 i 460 m nadmorske visine. Kotlina je postojala i pred nailazak jezerske transgresije, ali je bila dosta plića i odvojena od Čačanske kotline samo niskim pineplenom Jelice, a smatra se i da je prije dinarske orogeneze ovdje postojalo plitko jezero. Snažnim rasjedom koji je prolazio duž Đetinje, ovaj prostor je razlomljen, i rastavljeni su Ovčar i Kablar, što je omogućilo otjecanje rijeka ka istoku. Cvijić je na ovom prostoru utvrdio čitavu seriju abrazijskih terasa, počevši od Dunava, pa sve do podnožja  Zlatibora.  Od naročitog značaja su Mačkatska abrazijska površ, jugozapadno od Užica, i površ Metaljka, između Užica i Kosjerića, koji su formirani tijekom posljednje morske faze u donjem pliocenu. Veliki klifovi Mačkatske površi, koji su predstavljali obale tijekom morske faze, utvrđeni su ispod Ovčara i iznad Guglja. Taj bazen se prostirao od Ražane, sjeverno od Kosjerića, pa sve do Ivanjice, a voda je otjecala klisurom koja se postupno otvarala između Ovčara i Kablara. Smanjivanjem razine Panonskog mora dolazi i do smanjenja razine vode u Požeškom jezeru, koje se dijeli na više manjih jezera: oko Kosjerića, na prostoru Srednje Dobrinje, u dolini Lužnice i u Dragačevu. Kao posljedica dinarske orogeneze, dolazi do izdizanja Ovčara i Kablara, što je primoralo Zapadnu Moravu da vrši pojačano usijecanje i da gradi klisuru. Nasuprot tome izdizanju, došlo je do spuštanja dna Požeške kotline.

Požeška kotlina, prostorni prikaz
Izvor: Google Earth, 2020.

---

VODE (HIDROLOGIJA)
Prije Prvog svjetskog rata, Skrapež je redovno plavio Požeško polje, zbog obešumljenosti porječja. Između dva svjetska rata, njegov tok je reguliran, a nakon Drugog svetskog rata i tokovi njegovih pritoka Bakioničkog i Erića potoka. Đetinja je duboko usjekla svoje korito, tako da ona ne plavi, osim 1896. godine kada su se sve tri glavne rijeke izlile. U Golijsku Moravicu s desne strane utječe Kravarička reka; u Đetinju se sa desne strane ulijeva Godovička reka, a sa lijeve strane Skrapež; najveća pritoka Skrapeža je Lužnica, sa desne strane, a od lijevih pritoka se izdvajaju Dobrinjska reka i Gradnja. Spajanjem Đetinje s lijeve i Golijske Moravice sa desne strane nastaje Zapadna Morava, u koju se ulijeva Bjelica.
IZVOR  Požeška kotlina. Wikipedija

KLIMATSKA OBILJEŽJA
Mnogi klimatski faktori poput zemljopisne širine, nadmorske visine, brojnost riječnih tokova, ekspozicija ka jugu, uvjetovali su umereno kontinentalnu klimu s elementima subhumidne i mikrotermalne klime.
Srednja godišnja temperatura u Požegi iznosi 9,5 °C, sa sijenjem/januarom kao najhladnijim mjesecom (-2.9 °C) i srpnjem/julom kao najtoplijim (19.5 °C), a tijekom zimskih mjeseci je specifična temperaturna inverzija, koja može dovesti do toga da temperatura u Požegi padne na republički minimum. U zimskim mjesecima prevladavaju sjeverni i zapadni vjetrovi, zbog postojanja polja visokog zračnog pritiska u unutrašnjosti i polja niskog zračnog pritiska nad Sredozemljem. Tijekom hladnijih jesenskih i zimskih dana, ovdje se javlja strujanje u pravcu istok-zapad, tj. slabiji intenzitet košave koji se ovde zove ustoka, i donosi suho i stabilno vreme.
Padalina ima tijekom čitave godine, najviše krajem proljeća i početkom ljeta (svibanj/maj 82 mm, jun 83 mm, srpanj/jul 89 mm), a najmanje u veljači/februaru (44 mm). Srednja godišnja količina iznosi 764 mm, tj. u prosjeku 63.7 mm mjesečno. Požega je poznata i po velikoj oblačnosti i magli; najmanja oblačnost je u kolovozu/avgustu (33%), a najveća u siječnju/januaru i prosincu/decembru (70%). Magle su česte i dugo traju; najviše ih je u proljeće i jesen, kada su i padaline najčešće. U proljeće one počinju u zoru i traju do 10 ili 11 h, a u jesen i duže. Preko ljeta ih ima samo kada je isparavanje veliko. Magle su česte jer je Požeška kotlina zatvorena depresija s mnogim rijekama, i one povoljno utječu na kukuruz i voće, a nepovoljno na pšenicu. Po zapisivanju trgovca Milivoja Jovičića osamdesetih godina 19. stoljeća, jedne godine je bilo 230 maglovitih dana.

LORET  NADMORSKA VISINA: 841 m

Loret, karta
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:50.000

---

Loret

Najudaljenije kablarsko selo, južno od Tabanovića po Smišlju i njegovoj plećatoj kosi Loretu, nad samom Požegom sa severne strane na visini preko 900 metara nalazi se selo Loret. Selo je rastureno po vrtačama i razdeljeno na nekoliko vrlo malih grupa. Loretom se zvao istočni deo sela nad Prijanovićima i Gugljem, a zapadni deo činio je sastavni deo Tabanovića. Redovnim putem u novije doba stvoreno je zasebno selo Loret, ali je među samim meštanima u tom smislu vlada još uvek pometnja.
Loret ima dva zasebna kraja, istočni se zove Loret a zapadni Brezjak. Kuće su poređano kao i po svima karsnim dolinama, zbijene, sa malim okućnicama, malim brojem zgrada sakrivene od vetrova i smetova i oko izvora.

PROČITAJ VIŠE
Poreklo prezimena, selo Loret (Požega). Portal Poreklo ​Priredio saradnik portala Poreklo Slobodan Milić Milodan ​(HTML)
IZVORNIK
Ljubomir Pavlović – Užička Crna Gora. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 19) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXXIV), Zemun 1925. 

Prirodnjačko – planinarsko društvo "Maljen" iz Požege krajem listopada/oktobra organizira tradicionalni uspon na Loret.

Loret
Autor fotografije: Гојко031; Panoramio/Wikipedija

​15 11 2014 Požega - Loret
Autor: Nebojsa Rosic; Datum objave: 16.11.2014.

OROVICA  NADMORSKA VISINA: 856 m

Orovica, karta
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:50.000

​Uspon na vrh Orovica od Tučkova - planinarenje
Autor: Slobodan Stefanovic; Datum objave: 21.1.2012.
Opis: Akcija planinara iz Užica od 07.02.2009. godine. Vodič i snimatelj: Stefanović Slobodan iz PK ,,ERA,, iz Užica. Ukupno 20 učesnika.

Planina Orovica-skrivena lepotica | Sa Vanjom u planine 09 Balkan Trip
Datum objave: 31.5.2020. Autor: Sa Vanjom u planine

GOJNA GORA  NADMORSKA VISINA: 793 m

Gojna gora, karta
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:50.000

Pogled na selo Gojna Gora
Autorica: Јелена Продановић -; Wikipedija

---

МОЈЕ СЕЛО ГОЈНА ГОРА
Autor: Miloljub Ristanovic; Datum objave: 23.10.2017.

​GOJNA GORA - april 2015.
Autor: Goran Nedeljkovic; Datum objave: 29.5.2015.
Opis: Gojna Gora april 2015. godine

Gojna Gora, ceo spust biciklom / SWOutdoor / GoPro
Autor: SW Outdoor; Datum objave: 15.2.2016.
Opis: https://www.facebook.com/SWOutdoor/ Ceo spust sa Gojne Gore do Jančića u povratku sa Divčibara za Čačak. Prelep planinski ambijent u smiraj februarskog dana. Ovo je jedan od najatraktivinijih puteva u Zapadnoj Srbiji. Uživajte!

Gojna Gora   NADMORSKA VISINA: 753 m; BROJ STANOVNIKA: 610 (2011.); WIKIPEDIJA

Gojna Gora je selo u općini Gornji Milanovac u Moravičkom okrugu. U selu je rođen Arsenije Loma (oko 1778.-Brusnica, 181.5), vojvoda Kačerski i Jevto Jevtović (1892.-1977.), redov srpske vojske koji je, pri srpskom povlačenju u Prvom svjetskom ratu preko Albanije, na leđima prenio brdski top i donio ga u Drač. U selu je također rođen i Mardarije Šišović (1919.-2006.) arhimandrit.

---

Dobrinja

Kvadratura kruga: Zeleni rudnik Dobrinja
Datum objave: 25.12.2021. Autor: RTS Kvadratura kruga - Zvanični kanal
Opis: Dobrinja je selo u kome još ima života i mladosti. Više od 3.000 ljudi vezalo je svoje živote za ovo selo i za zemlju od koje većina njih i živi. Oko milion kilograma krompira godišnje se proizvede na području Dobrinje kao i stotine tona maline, kupine, jabuke i šljive i na desetine hiljada kilograma mesa i meda. U Dobrinji je rođen rodonačelnik moderne srpske države Miloš Obrenović koji je u svom rodnom selu ostavio nekoliko zadužbina; Crkvu Svetih apostola Petra i Pavla, osnovnu školu, vajat i česmu. U porti crkve u Dobrinji počivaju Miloševa braća i njegov otac Teodor. Istraživači litijuma nisu zaobišli ni Dobrinju. Uz još devet požeških sela, Dobrinja je predviđena kao mesto za eksploataciju i budući rudnik litijuma. U januaru ove godine Ministarstvo rudarstva i energetike, firmi „Litijum Jadar" izdalo je dozvolu za istraživanje litijuma, bora, geotermalnih voda i izvora pijaće vode na području Požege i Kosjerića. U aprilu ove godine istraživači iz „Jadar Litijuma" su došli na teritoriju Dobrinje i započeli kopanje i uzimanje uzoraka, na privatnim posedima, bez saglasnosti vlasnika parcela i bez naloga za rad. Meštani Dobrinje su pozvali policiju i uz njihovu pomoć oterali istraživače sa svojih parcela, na koje su protivzakonito ušli. Stanovnici Dobrinje, ali i drugih sela sa teritorije Požega na kojima je predviđena eksploatacija litijuma istrajni su u svojoj odluci da njihovo područje i dalje bude zeleni rudnik, a ne rudnik litijuma. Urednik: Branko Stanković Snimatelj: Darko Bursać Montaža: Marija Baronijan Šašić

LJUBIĆ

---

Brdo Ljubić je posljednji izdanak brdskog vijenca koje se proteže dinarskim smjerom sjeverozapad-jugoistok, od Velike Zajčice, preko Gojne Gore i Kite, sve do Ljubića. Sa sjevera je omeđen rijekom Čemernicom, s istoka Dičinom i s juga Zapadnom Moravom.
Ljubić je prvo od ukupno dva veća brda koja se nalaze u Čačku. Udaljeno je oko dva kilometra do centra grada, odnosno od Crkve Vaznesenja Gospodnjeg. Brdo Ljubić pripada naselju Ljubić prigradskom naselju Čačka.
Brdo Ljubić se nalazi u Šumadiji na nadmorskoj visini od 450-500 metara. Brdo Ljubić s Kablarom, Ovčarom, Jelicom i planinom Vujan čini prsten oko grada, pa je i sam grad u kotlini okružen brdima i planinama.
​Klima je umjereno-kontinentalna. Padaline su česte tijekom III. IV. X i XI mjeseca. Vjetrovi na ovom prostoru pušu iz više pravaca. Košava puše sa sjevera iz pravca planine Rudnik, hladni vjetrovi pušu s dinarskog predjela što uglavnom donosi kišu na ove prostore.
Na Ljubić brdu se nalazi Memorijalni kompleks i spomenik na Ljubiću. Ispod spomenika se nalazi crkva posvećena  velikomučeniku Caru Lazaru, građena u srpsko-bizantskom stilu. Crkva je završena 2009. godine.
S Ljubića se pruža pogled na okolicu Čačka kao i na rijeku Zapadnu Moravu koja protječe nedaleko od brda.
IZVOR  Ljubić (brdo). Wikipedija

Reljef Ljubića
Podloga: Elastic Terrain

Položaj Ljubić brda, karta
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:300.000

Ljubić (brdo), karta
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:50.000

---

Crkva Sv. Lazara na Ljubiću
Autor: Ванилица; Wikipdija

Spomenik na Ljubiću
Autor: Ванилица; Wikipdija

Praktično

AKTIVNOSTI

---

Ovcar i Kablar Avantura
Autor: Ve Ve; Datum objave: 18.9.2019.
Opis: Ovcar Kablar Avantura. Poseta Zen Muku u klisuri kod mog prijatelja Okwang-a. Voznja bicikle, Popravka motora na camcu i voznja camcem, kupanje u ovcar banji... Dva predivno provedena dana. :)

---

Aktivnosti u zraku

Uzletište za paraglajding Loret
Uzletište za paraglajding Loret nalazi se u općini Požega, a njegova lokacija je 43°52'50,51"N i 20° 5'11,61"E. Nalazi se na nadmorskoj visini od 791 m. Izloženo je južnim i jugoistočnim vjetrovima. Uzlijetati mogu napredni početnici, a slijetati početnici. Uzlet je lagan i bez vjetra. uzletišt se može prići i vozilom.
IZVOR  Paragliding Serbia

Obnovljeni letovi sa Loreta - ARES ARILJE
Autor: CIRO Ares; Datum objave: 4.4.2012.
Opis: Posle neke pauzice rasciscen novi Jug na Loretu i tan kada su obnovljeni letovi sa ove Planine​

Planinarski dom "Bogoljub Đurić", Ovčar Banja

IZVORI I LITERATURA

---

Literatura

BOŠKOVIĆ, Đurđe: Spomenici kulture u Ovčarsko-kablarskoj klisuri. Gradac : časopis za književnost, umetnost i društvena pitanja. 19, 98/99, str. 71-73. (1991.)
ČANAK-MEDIĆ, Milka: Blagoveštenje pod Kablarom. Izd. Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, Beograd, 1970.
DJERIĆ, Nevenka, GERZINA , Nataša: Late Triassic Radiolarians from the Ovčar-Kablar Gorge (SW Serbia). Geološki anali Balkanskog poluostrva. Knj. 69 (2008), str. 39-47
ĐOKOVIĆ, Milan: Pesma "Sa Ovčara i Kablara" stariji od jednog veka. Članak. Zbornik radova Narodnog muzeja Beograd. 20 (1990), str. 319-327. 1990.
​GLUŠEVIĆ, Miodrag D.: Požega u XIX i prvoj polovini XX veka. Narodna biblioteka Požega. Požega, 2018.
JOVANOVIĆ, Branislav P.: Kablar. Članak. Enciklopedija Jugoslavije. Svezak 5, str. 167. Zagreb, 1962.
KANIC, Feliks: O ovčarsko-kablarskim manastirima. Članak. Gradac : časopis za književnost, umetnost i društvena pitanja 19, 98/99, str. 27-33. 1991.
MAJSTOROVIĆ, Gordana: Ovčarsko-kablarska klisura. Čačak, 2007. / 2009.
MILOVANOVIĆ, Branislav: O stratografiji i tektonskoj strukturi ovčarsko-kablarske klisure (Zapadna Srbija). Članak. Vesnik Geoloskog instituta Kraljevine Jugoslavije. Knjiga VII. str. 65-94. Beograd, 1938.
PANTIĆ, Smiljka: Prvi nalazak trijaskih mikrofosila u oblasti Mučnja, Ovčara, Kablara i Jelice (Zapadna Srbija). Članak. Glasnik Prirodnjačkog muzeja; ser. A, knj. 27, str.223-241. Beograd, 1972
RAJIĆ, D., TIMOTIJEVIĆ, D.: Manastiri Ovčarsko-Kablarske klisure. Čačak, Narodni muzej. Službeni glasnik. Beograd, 2012.
TADIĆ, Мilutin, PETROVIĆ, Аleksandar S., VESELINOVIĆ, Ratomir: Orientation of the Monastery Churches of Ovčar-Kablar Gorge (the Republic of Serbia). Članak. Glasnik Srpskog geografskog društva. Br. 1, sv. 93, str. 35-50. Beograd, 2013. (PDF)
SAŽETAK: Posle Fruške Gore, Ovčarsko-kablarska klisura jeste prostor najveće koncentracije starih srpskih manastira. U radu je sa matematičko geografskog stanovišta analizirana orijentacija crkava svih devet tamošnjih manastira, sa težištem na crkve šest manastira koje potiču iz tzv. produženog
srednjeg veka. Od njih šest, tačno ka ravnodnevačkom istoku usmerena je samo osa crkve Sv. Trojice. Uzimajući u obzir sredstva i metode koje je mogao koristiti protomajstor, tačnom se može smatrati i orijentacija crkve manastira Vavedenje čiji je otklon samo 4°. Taj otklon mogao je biti i posledica protomajstorove zablude o datumu ravnodnevice, isto kao i otklon ose crkve manastira Sretenja. Osa crkve manstira Blagoveštenja usmerena je približno ka tački izlaska sunca letnjeg soslsticijuma. Od šest uslovno srednjovekovnih crkava, samo se osa crkve manastira Nikolje, najstarije u toj grupi, nalazi van istočnog sektora horizonta, tj. jedina ona nije orijentisana u skladu idealtipskim crkvenim pravilom.
VUJIĆ, Joakim: Ovčarsko-kablarski manastiri. Članak. Gradac: časopis za književnost, umetnost i društvena pitanja. 19, 98/99, str. 22-27. 1991.
​ZOTOVIĆ, Mihailo: Geološka i arheološka prošlost Požege. Opštinski odbor Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata Požege i Gradska biblioteka Požege. Požega, 1978.