|
|
|
|
Hrbljina (Hrbine) je planina, obilježja visoravni u Bosni i Hercegovini, u povijesnoj regiji Tropolju (Završju). Danas se nalazi na prostoru općine Glamoč. Najviši vrh planine je Hamzin vrh (1543 m). Hrbljina se nalazi sjeverozapadno od Cincara, a pruža se dinarskim smjerom sjeverozapad-jugoistok paralelno s Vitorogom i Slovinjom, između kojih se nalazi.
Obilježja ove visoravni su slična kao kod obližnje Krug-planine. Prekrivena je brojnim vrtačama i drugim krškim oblicima, kao što su ponori i špilje. Svojstvene biocenoze ove visoravni su siromašne planinske livade, koje se prostiru na visinama od oko 1250 m pa naviše. Nalaze se na stjenovitoj i krškoj vapnenačkoj podlozi. Presijecaju ih oštri grebeni i duboke doline. Zbog dosta zemljišne vlage i niskog šiblja među kojim prevladava vrba, većina dolina obrasla je johom. ENGLISH SUMMARY: Hrbljina- Ime planine (etimologija)
-
|
 Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici Hrbljine By clicking on the Booking.com logo, you can directly find accommodation in the vicinity of Hrbljina Oglašavajte ovdje:
|
|
Planine oko Glamoča (izvadak: Hrbljina i Slovinj) Sakib Kliko IZVOR KLIKO, Sakib: Planine oko Glamoča. Naše planine, br. 3 1980., str. 70-72. (PDF) HRBLJINA I SLOVINJ S jedne strane Velika Golija, a s druge strane Hrbljina i Slovinj «tiskaju i onako uzani dio Glamočkog polja koje se ispod Cincara ponovo proširuje dobivši malo slobode. Taj dio Glamočkog polja krasi velik broj malih jezeraca od kojih se najviše ističe Bukvensko jezero. Kada se u proljeće otapa snijeg u obližnjim planinama, daje sliku prostranog jezera. Pretpostavlja se da sva voda otječe potokom ponornicom Kriva Jaruga. Prvo što će svakog zaljubljenika prirode privući kad se zatekne u Glamoču, jesu prostrana gola prostranstva Hrbljine i Slovinja. Šuma se rijetko susreće, ali ono malo se dobro čuva. Iz Glamoča se dobro vide i izraziti vrhovi Hrbljine: Matrag 1413, Amziča 1435, Slavić 1506, Bumac 1402, i najviši, bezimena kota 1526. Iz Potkraja Brda, Isakovića i Dubrava su glavni prilazi za Hrbljinu. Iz ovih sela su i vlasnici ljetnih stanova na Hrbljini. Zajaruga i Potkraj su glavna ishodišta za Slovinj. Na ovoj planini se ističu tri vrha svojom visinom i elegantnom linijom. Mali Slovinj 1586, Veliki Slovinj 1669 i najviši vrh visok 1746 — Sajkića kuk, poznat u narodu pod tim imenom. Na kartama nema imena, stoji kao bezimena kota 1746 m. Hrbljinu i Slovinj ne razdvaja nikakva velika dolina ili vodeni tok, skoro kao da su jedna planina i osobine su im iste te se stoga o Hrbljini ii Slovinju može govoriti kao o jednoj planini. Planinarsko društvo »Energoinvest« iz Sarajeva je ove dvije planine spojilo, zajedno s Vitorogom i Cincarom, trasom transverzale »Ivo Lola Ribar« (Vidi NP 3—4, 1977 str. 82) vodeći tom prilikom računa da se prođe kroz najinteresantnije predjele ovih planina. Obilazeći ovu transverzalu mnogo toga ćete saznati o ovim dvjema malo poznatim, ali nadasve lijepim i interesantnim planinama. Svi oni koji se bar malo zadrže na Slovinju i Hrbljini bit će zadivljeni ljudima koji žive na ovim planinama. Koliko gostoljubivosti i prijaznosti u tih ljudi, kolika snalažljivost, posebno za ljetnih dana kada s vrlo malo vode treba da izdrže i stoka i gospodari. Za vrijeme ljetnog perioda mnogobrojne porodice izjavljuju svoju stoku na Hrbljinu i Slovinj. Poznate porodice s Hrbljine i Slovinja po uzgoju ovaca i proizvodnji mliječnih proizvoda premašuju proizvođače sa Vlašića. Velik je broj stočara od Jajca, Skender Vakufa, Kotor Varoši i drugih mjesta Bosanske Krajine koji svoju stoku za vrijeme ljetnih dana izgone na ove dvije planine. |
Zanimljivosti
Prof. Umberto Girometta zapisao je 1937. godine da su najvažnija nalazišta salepa u zapadnoj Bosni sjeverna Hrbljina sve do jugoistočnih proplanaka Vitoroga te Veliki i Mali Slovinj (Slovin, kako ga on zove). Područje Hrbljine, između Cincara i Vitoroga, nekada je bio raj za velikog i malog tetrijeba. a isto tako i za svu divljač visokog lova. U svojoj knjizi Karl Eniz Diesel "Jagd auf die Nieder Wild I Ausgabe" (Lov na nisku divljač, 1849.) spominje Hrbljinu. Z.F. Kesterčanek i Z. Turkalj navode Hrbljinu kao "bogato lovište malim i velikim tetrijebom u kotaru gamočkom". Austrijski prijestolonasljednik Ferdinand ovdje je lovio sa svojom svitom i započeo graditi ljetnikovac na lokalitetu zvanom Hamzin vrh, u čemu ga je onemogućila nasilna smrt u Sarajevu 1914. godine. Na Hrbljini je u vrijeme Kraljevine Jugoslavije bio sazidan tzv. kraljev lovački dvorac. |
|
Hrbine | Lovište za cara i kralja (ispod Vitoroge, od Kupresa do Glamoča, preko Hrbine)
Autor: Zoran Gajic - Offroad Gastro Cyclist Datum objave: 10.5.2024. Opis. Full video: Hrbine | Lovište za cara i kralja - Od Kupresa go Glamoča preko Hrbina ispod Vitoroge, 74km dugačka avantura preko planinskih pustopoljina i divnih crnogoričnih šuma. Praznina prostora, kameni kućni temelji kao podsjetnik na stara vremena, nigdje čovjeka, samo poneka zvijer. Hladan vjetar preko snijegom pokrivenih planinskih vrhova Cincara i Vitoroga, preko još žute trave po Hrbinama. Steže čovjeku srce, kako priroda, tako i pustoš prostora i sela Pribelja. Odatle spust na suncem okupano Glamočko polje, koje dođe kao metropola nakon Hrbina. Sav ovaj prostor je raj za avanturiste i prirodnjake, njegovo vrijeme tek dolazi! - Full video: Hrbine | Hunting Ground for Emperors and Kings - From Kupres to Glamoč across Hrbine beneath Vitoroga, a 74km-long adventure across mountainous wastelands and beautiful coniferous forests. The emptiness of space, stone house foundations as reminders of old times, no one around, just occasional wildlife. Cold wind over snow-covered mountain peaks of Cincar and Vitoroga, over yet yellow grass on Hrbine. It tightens one's heart, both due to nature and the desolation of space and the village of Pribelja. From there, a descent to sun-soaked Glamočko polje, which feels like a metropolis after Hrbine. All this space is a paradise for adventurers and nature lovers, its time is yet to come! |
Bike - Hrbina, Hamzin vrh 1543 mnv, 25.11.20.
Datum objave: 22.9.2021. Autor: Nenad Rajic Opis: Biciklom sam krenuo iz Glamoča, posjetio znameniti izvor vode Petrovo vrelo, gacao po Glamočkom polju punom vode (sreća zaleđeno ispod pa sam mogao proći), te se, putem prema selu Pribelja, popeo na Hrbinu. Uz to sam doživio temperaturni šok, jer kada sam krenuo bilo je -3, a usput se, zbog temperaturne inverzije, temperatura stalno dizala i došla do nevjerojatnih 20 stepeni. Normalno, kada sam ušao u šumu u sjeni, palo je to na nekih 3-4 C iznad nule, a napadali snijeg se nije uspio istopiti, pa sam i po snijegu vozio. Standardna guračnina do vrha, nekih 150 m visinskih, uz probijanje po oborenoj šumi i otpadnim granama, ali kada sam izišao na vršnu zaravan, bijah nagrađen prekrasnim pogledom na okolne planine, skoro pola BiH. Standardno slikanje na vrhu, uz kavicu i pivicu i uživanje na suncu, na nekih 16 C, brzo završi, ipak se trebalo vratiti nekih 30-tak km do auta. Uživanje u 7 h vožnje, na čistom zraku i hrani za oči i dušu, sa 57 km i oko 1020 m uspona. Mraka za ovo doba godine. Jedini nedostatak koji me je tištio cijelo vrijeme, nedostatak je društva, jer sam bio sam. Stay safe, connected i disinfected, kao što kaže Dubioza kolektiv. |
|
Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen. ODGOVARAM NA SVAKI UPIT! Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: [email protected] 
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.
All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator. INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019
|
1. KLIKNI NA LOGO / CLICK ON LOGO
ILI / OR 2. SKENIRAJ KOD / SCAN THE CODE
ILI/OR 3. POVEZNICA / DIRECT LINK: DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE (Paypal) 
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
|