|
|
|
|
UvodMaganik je planina u Crnoj Gori. Nalazi se u središnjem dijelu države, oko 30 km istočno od Nikšića, prema kanjonu Morače te sjeverno od Podgorice. Radi se o vrlo razvedenom planinskom prostoru, s brojnim vrhovima uglavnom povezanim prijevojima i sedlima, a nekada vertikalnim i čak nepristupačnim stijenama. Takve su stijene koje s istoka i sjevera okružuju najviši Međeđi vrh (2139 m), koji je na istoku masiva i u pravcu Mrtvičkih greda i istoimenog kanjona. Drugi po visini je Petrov vrh sa 2124 m nadmorske visine.
Maganik je uglavnom izgrađen od vapnenaca. Okružen je rijekama Zetom, Moračom i Mrtvicom. Rijeka Mrtvica se kanjonski i desnom obalom duboko usijeca u okomite stijene Maganika. Na zapadu i jugozapadu planine nalaze se prostrane šume, gdje je posebno karakterističan plato visoravni Štitovo s kopovima rudnika boksita. IZVOR Maganik. Wikipedija (sr) ENGLISH SUMMARY: MaganikMaganik (pronounced [maɡǎniːk]) is a mountain range in Central Montenegro. The highest point of Maganik is Međeđi Vrh ("Bear's summit"), which is 2,139 m (7,018 ft) high. Maganik is 20 km long and 10 km wide mountain range, located in central Montenegro. It is bordered by Zeta, Morača and Mrtvica rivers. The geological composition of Maganik is made of cretaceous limestone. The base of the mountain range from the Nikšić side and the Morača River valley is made up of Triassic limestone. The canyon slopes of the river Mrtvica are formed by Triassic, Jurassic and cretaceous limestone, which created a rich vertical jaggedness to the Maganik mass. Its relief is enriched with deep karst hollows, valleys and funnel-shaped depressions. The rock formations are razor-sharp on some places. Thus, Maganik is considered one of the most demanding and inaccessible mountaineering destinations in Montenegro. The highest peaks of Maganik are: Međeđi Vrh 2,139 m (7,018 ft), Petrov Vrh 2,124 m (6,969 ft), Babin Zub 2,119 m (6,952 ft), Žuta Greda 2,104 m (6,903 ft), Rogođed 2,037 m (6,683 ft), Kokotov Vrh 2,001 m (6,565 ft), Cakmakov Vrh 1,974 m (6,476 ft). On September 11th, 1973, Jat Airways Sud Aviation SE-210 Caravelle 6-N (YU-AHD) flew into the Babin Zub peak while attempting to start the descent towards the Titograd Airport. All 41 people on board were killed. SOURCE Wikipedia (en) |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  BOOKING Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Oglašavajte ovdje:
|
|
Dogodilo mi se u par navrata da sam čuo ili pročitao komentare od strane lokalnog rovačkog stanovništva kako jugoistočni dio Moračkih planina, onaj južnije od Kapetanova jezera, a posebice Maganik, smatraju rovačkim planinama, a "ne moračkima". Očiti su razlozi za ovakve primjedbe bili u činjenici kako dio stanovništva crnogorskog plemena Rovca, u nazivu "Moračke planine" vidi ime sjevernog i susjednog plemena Moračana - istog imena koje ima i rijeka Morača, čiji gornji tok ovo pleme nastanjuje. Ipak, velik dio autora koji koriste naziv Moračke planine ovo ime tumači time što srednji i gornji i izvorišni tok rijeke Morače s istočne i sjeverne strane zaokružuju ovu planinsku grupu, a ne isključivo samo iz razloga što to područje nastanjuje pleme Moračana.
Zaseban je slučaj planine Maganik, koju dio autora izdvaja iz osnovne grupe Moračkih planina, a praktički se cijeli Maganik prostire na području Srednje Morače, te također i plemena Rovca. Dodatni problem leži u činjenici kako se geomorfološki sklop planinskog prostora Moračkih planina prema zapadu i sjeverozapadu poprilično udaljava od prostora Gornje i Srednje Morače te obuhvaća planine koje se izdižu iz visoravni Lukavice i protežu se sve do visoravni Krnovo i obronaka planine Vojnik. Dvojba koji zajednički naziv odabrati za ovu planinsku grupu koju čine Moračke (i Lukavičke) planine i Maganik odnosila se na kriterij koji može biti korišten: a) geomorfološki - prikladan bi naziv bio Moračke planine i Maganik; varijanta Moračko-lukavičke planine i Maganik; b) antropogeografski (socijalna i populacijska geografija) - prikladan bi naziv bio: Moračke i rovačke planine (poput pr. Kučkih planina - iako u Kučkim planinama žive još i pripadnici Vasojevića, Bratonožića i arbanaških Klimenta i Gruda). Ovdje bi pak iz dosljednosti trebalo dodati i pleme Uskoka koje nastanjuje dijelove planine Lole. Zbog već ustaljene publicističke, pa i znanstvene prakse, u kojoj gotovo u potpunosti prevladava prvi, reljefni kriterij, te usprkos potpunom razumijevanju za emotivne argumente rovačkog stanovništva, na stranici Dinarsko gorje koristiti će se naziv Moračke planine i Maganik. (Administrator stranice Dinarsko gorje) |
|
PLANINA MAGANIK - POSLEDNJI NOMADSKI KATUN - POLJANA
Datum objave: 4.8.2020. Objavio: Zmajevac 159 Opis: PRICA SA KATUNA POLJANA koji se nalazi ispod planine Maganik na 1650 metara nadmorske visine. Ovo je sigurno jedan od poslednjih nomadskih katuna u Crnoj Gori.Ovaj katun potvrdjuje pricu da je Maganik najkršovitija planina u Crnoj Gori. Zoran Bulatovic drzi preko 300 ovaca i 6 krava. Dnevno se muze 150 ovaca , ujutru i uvece. Prodaju samo mladi sir po cijeni od 3.5e Urednica i voditeljka emisije Agrosaznanje: Jelica Pantovic Autorke reportaza: Aleksandra Sjekloca i Milica Stijepović Organizatorka: Lela Perovic Reditelj: dr. Radoslav T. Stanisic |
TV Crne Gore, dokumentarna emisija: Maganik 11 09
Datum objave: 13.9.2013. Objavio: Duklja - Zeta - Crna Gora OPis: Premijerno emitovano 11. septembra 2013. Četrdeset godina od najveće avionske nesreće u Crnoj Gori. Rekonstrukcija, detalji, svjedoci i akteri. Urednici: Nataša Baranin i Siniša Adamović Reditelj: Saša Terzić |
Kanjon Mrtvice (Lokalni Hodači)
Datum objave: 18.10.2021. Autor: Lokalni Hodači Opis: Kanjon Mrtvice je česta destinacija hiking grupa i tura, ali koliko ga god puta posjetili oduševljava vas iznova i iznova. Prošetajte sa nama do Kapije želja, Mrtvičkih greda i ostalih djelova ovog magičnog mjesta u srcu Crne Gore. Rijeka Mrtvica je jedna od desnih pritoka rijeke Morače. |
|
Uspon na Maganik (Medjedji vrh) i Tornu (Babji zub)
Datum objave: 6.6.2012. Autor: Dragana Jovanovic Opis: Uspon na Maganik (Medjedji vrh 2139mnv) i Tornu (Babji zub 2277mnv) u zajednickoj akciji PK Gucevo Loznica i PK Policajac-Josif Pancic iz Beograda. jun, 2012. |
|
|
Trešteni vrh (1980 mnv) - Maganik
Datum objave: 3.11.2020. Autor: Geografija za sve Opis: Snimio: Strahinja Živaljević |
Maganik "Dan državnosti" VI prvenstven smjer AK Slobodni penjači-Cetinje jul 2022
Autor: rajko popovic Datum objave: 12.11.2022.Opis. U dva dana boravka na Maganiku 13,14.07.2022god. ispeli smo dva prvenstvena smjera u istočnim stijenama Treštenog vrha. Povod ove alpinističke avanture bio je alpinistički kamp u organizaciji Malog alpinističkog kluba iz Podgorice. Prvog dana ispeli smo prvenstven smjer "Dan državnosti" VI, 150m, 3h u lijevom sektoru istočnih stijena Treštenog vrha. Naveza: Dejan i Rajko Popović Alpinistički klub "Slobodni penjači-Cetinje" |
|
Most knjaza Danila na rijeci Mrtvici
Nad rijekom Mrtvicom, oko kilometar uzvodno od ušća Mrtvice u Moraču, iznad Zelenog vira, nalazi se stari kameni most iz vremena knjaza Danila. Zovu ga Danilov most, odn. most knjaza Danila. Knjaz ga je ovdje podigao u čast svoje majke koja je bila iz tog kraja. Ova lokacija nalazi se na plemenskom putu između Pipera i Bjelopavlića s jedne strane i Gornje i Donje Morače i Rovaca s druge strane rijeke. Na temelju spomen ploče, ugrađene u stijeni na sjevernoj strani mosta, saznaje se godina završetka izgradnje, 1858. i posveta gdje se navodi da je knjaz Danilo sagradio most za dušu svoje majke Krstinje Stankove Petrović Njegoš. Sagrađen je u kanjonu rijeke Mrtvice, s konstrukcijom od dva luka nejednakih raspona. Dužina mosta je oko 30 metara, širina oko 1,67 metara, visina ograde oko 0,80 metara. Most je kulturno dobro pod zaštitom države. Bio je saniran u više navrata. 
|
|
|
Meljestak - Gornja Rovca
Autor: Svetlim Nocu Datum objave: 24.5.2022. Opis. Copyright on music goes to the artist, I reserve the rights to the videos and photos |
|
Velje Duboko (1971)
Postavio: Duh Crnih Brda . Дух Црних Брда Datum objave: 16.12.2021. Opis. Velje Duboko 1971. godine. TV Titograd 02. 08. 1971. |
|
Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen. ODGOVARAM NA SVAKI UPIT! Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019
|
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.
All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator. 
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
|