|
|
SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SREDNJE I ISTOČNE BOSNE > PLANINE ISTOČNE BOSNE > Kopito
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Velika Ćiluša, 1317 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.9767, 18.8790
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Velika Ćiluša, 1317 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.9767, 18.8790
|
|
UvodKopito (oko Han Pijeska) je manje poznata gora u istočnoj Bosni, u širem planinskom prostoru između Romanije, Javora, Javornika i Žepske planine, između Sokoca i Han Pijeska, i uglavnom se spominje u nekim planinarskim i kartografskim izvorima, a ne u turističkoj literaturi. Najviši vrh Kopita je Velika Ćiluša (1317 m). Zbog apsolutne visine Kopito bi ulazilo u kategoriju gore, međutim u relativnom odnosu na oklunu nadmorsku visinu visoravni, ima karakter brda.
Područje je šumovito (smreka, jela, bukva), kao i veći dio Han Pijeska. Teren je blag do umjereno strm, s brdima i visoravnima, pogodnim za planinarenje i šumske puteve. Klima je planinska i svježa, s dugim zimama i kratkim ljetima. Regija oko Han Pijeska je visokoplaninsko područje (oko 1.000–1.200 m), često opisivano kao “zračna banja” zbog čistog i kvalitetnog zraka. Na samoj planini nema većih naselja. Područje se koristi uglavnom za: šumarstvo, lokalne šetače i planinarske ture, lov i boravak u prirodi. Uz sjeverozapadne padine Kopita prolazi magistralna cesta na dionici Sokolac - Han Pijesak – Vlasenica. ENGLISH SUMMARY: Kopito
Kopito (around Han Pijesak) is a lesser-known mountain in eastern Bosnia, in a wider mountainous area between Romanija, Javor, Javornik and Žepska planina, between Sokolac and Han Pijesak, and is mostly mentioned in some mountaineering and cartographic sources, rather than in tourist literature. The highest peak of Kopito is Velika Ćiluša (1317 m). Due to its absolute height, Kopito would be classified as a mountain, but in relative relation to the surrounding plateau's altitude, it has the character of a hill. The area is forested (spruce, fir, beech), as is most of Han Pijesak area. The terrain is gentle to moderately steep, with hills and plateaus, suitable for hiking and forest roads. The climate is mountainous and cool, with long winters and short summers. The region around Han Pijesak is a high mountain area (about 1,000–1,200 m), often described as an "air spa" because of the clean and high-quality air. There are no major settlements on the mountain itself. The area is used mainly for: forestry, local walking and hiking tours, hunting and being in nature. Along the northwestern slopes of Kopit passes the main road on the section Sokolac - Han Pijesak - Vlasenica. 
Položaj planine Kopito
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:300.000 |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI: Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA
Planina Kopito, prostorni prikaz
Izvor: Google Earth, 2021.
Izvor: Google Earth, 2021.
Luburić polje
|
Luburić(a) polje je krško polje u Bosni i Hercegovini. Nalazi se kod Sokoca, u istočnoj Bosni. Omeđeno je brdom Kratelj od sjevera, Kopitom sa istoka i nizom brijegova koji ga odvajaju od Glasinačkog polja (Grad 1012, Rastovac 999 m, Rasovača 1003, Krajna glava, Kračni vrh 1008 m i dr.). Za vremena austro-ugarske uprave nosilo je ime Bandino polje. Najdublji ponor u Luburić polju je Leava duboka 885 metara.
U Luburić polju nalaze se prapovijesni tumuli i nekropole sa stećcima koji su zaštićeni kao nacionalni spomenici BiH. Nacionalni spomenik čine: nekropola s tumulom i 51 stećkom na lokalitetu Ploče i nekropola s 83 stećka na lokalitetu Bare. Oba lokaliteta smještena su kod naselja Košutica. 
|
Stećci u Luburić polju
Autor Bojana Wiki PG - Vlastito djelo postavljača, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=50455012 |
Sijerci
Margetići
Košutica
KOORDINATE 43.968761430159795, 18.848631143065575 (džamija) NADMORSKA VISINA 903 m
KOORDINATE 43.968761430159795, 18.848631143065575 (džamija) NADMORSKA VISINA 903 m
Košutica je naseljeno mjesto u sastavu općine Sokolac, smješteno na u pristanku na sjeveroistočnom obodu Luburić polja. U blizini se nalaze prapovijesni tumuli i nekropole sa stećcima koji su zaštićeni kao nacionalni spomenici BiH.
Stanovništvo. 90 (2013.); 179 (1991.; od toga Muslimani - 143, Srbi - 36).
Stanovništvo. 90 (2013.); 179 (1991.; od toga Muslimani - 143, Srbi - 36).
Mjesna džamija. Bila je uništena u Ratu u BiH (1992.-1995.), a obnovljena je i ponovno otvorena 2009. godine.
|
Historijsko područje - Prahistorijski tumuli i nekropole sa stećcima u Luburića polju, općina Sokolac. Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine čini nekropola sa tumulom i 51 stećkom na lokalitetu Ploče i nekropola sa 83 stećka na lokalitetu Bare.
Opis. U selu Košutica udaljenom od Sokoca oko 6 km na prostranom predjelu Luburić polja smještene su dvije nekropole sa stećcima, međusobno udaljene oko 150 metara zračne linije. Nastale su na prahistorijskim tumulima što je pokazatelj prakse kontinuiteta sahranjivanja. Prva nekropola – lokalitet Ploče - broji 51 nadgrobnik. Svi stećci su u formi sanduka izuzev jednog sljemenjaka. Ukrašena su tri stećka. Stećci u ovoj nekropoli položeni su radijalno u odnosu na centar tumula. Tri stećka su izdvojena iz grupe na udaljenosti 10 metara u pravcu sjevera. Druga nekropola – lokalitet Bare: broji 83 stećka ili dijela stećka, od čega su na 6 stećaka zabilježeni ukrasi: linija koja označava dvojni grob, rozeta, mač i krst. Za razliku od prve nekropole, na ovoj su stećci orijentirani u pravcu sjever–jug. Povijesni pregled. Glasinac (Glasinačka visoravan i Glasinačko polje) nalazi se na području općine Sokolac, na planini Romaniji. Glasinac je u historiji predstavljao raskršće važnih puteva koji su spajali doline rijeka Bosne i Drine. Visoravan se sastoji od livada i pašnjaka, karakterističnih za istočni dio države. Na Glasinačkom polju evidentirano je preko 50 praistorijskih gradina i više od 1.200 tumula koncentriranih u grupe. U nauci je utvrđeno da grobne gomile na prostoru Bosne i Hercegovine pripadaju prahistorijskim Ilirima, zbog čega nazivaju ilirskim tumulima. Tumuli su grupirani oko gradina s ostacima suhozida i na taj način čine nekropole. Veliki dio tumula je istražen, a od gradina iskopavane su Kusače, Košutica, Kadića brdo, Ilijak, Loznik i neke druge. Najvažnije nekropole su: Taline, Laze, Kusače, Čavorine, Potpećine, Čitluk, Maravići, Planje, Brezje, Ilijak, Rusanovići, Gosinja, Osovo, Brankovići, Sjeversko. Najstariji tumuli pripadaju ranobrončanom razdoblju, i budući da su najbrojniji i najbogatiji, tumuli iz halštatskog razdoblja se smatraju pravom glasinačkom kulturom. Kao i u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine, posebno u istočnoj Hercegovini, stanovništvo je i u kasnijim periodima nastavilo praksu sahranjivanja u grobne gomile, tako da je i veliki broj srednjovjekovnih nekropola sa stećcima nastao na grobnim gomilama ili uz njih. U srednjem vijeku ovi prostori pripadali su župi Mokro-Glasinac, kojoj je iz stare Olovske župe priključena Glasinačka ravan, a u slivu paljanske Miljacke, župa Pale. Ove župe bile su sastavni dio zemlje Pavlovića kao i susjedna Prača. Iz navedenog se zaključuje da je i područje današnje opštine Sokolac u srednjem vijeku ulazilo u sastav zemlje Pavlovića. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi. Istraživanja gradina i tumula na ovom prostoru započela su 1886–1891. godine. Istraživanja su vodili Đorđe Stratimirović, Ćiro Truhelka, Vejsil Ćurčić, i najviše Franjo Fiala. U 20. stoljeću istraživali su Borivoj Čović i B. Govedarica. Istraživačke radove – evidentiranje stećaka 1971. godine obavio je Šefik Bešlagić. U Arheološkom leksikonu III navodi se podatak da je Đ. Stratimirović 1891. godine u Luburića Polju istražio nekoliko tumula i utvrdio da jedan pripada srednjem bronzanom dobu, dok su ostali iz željeznog doba. Nije navedeno koji tumuli su u pitanju. IZVOR / PROČITAJ VIŠE Prahistorijski tumulusi i nekropole sa stećcima u Luburića polju Arhivirana inačica izvorne stranice od 3.11.2014. (Wayback Machine), Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, preuzeto 22.5.2026. |
Tumuli ili grobne gomile su nadgrobni spomenici sagrađeni od većih skupina kamena i imaju kupast oblik, a ispod njih ili u njima utvrđeni su ljudski grobovi. Za takvu vrstu nadgrobnih spomenika narod kaže: gomila (gomile). Nazivi koji se upotrebljavaju u nauci za kamene gomile su: gomile, gromile, kamene gomile, grobne gomile, tumuli (tumulusi) i humke. Grobne gomile na prostoru Bosne svojim izgledom su male i niske, za razliku od onih u Hercegovini, koje su znatno veće. Lokalitet Ploče. Nekropola na lokalitetu Ploče - nalazi se na prahistorijskom tumulu radijusa od 40 metara. U centru tumula uočava se udubljenje kvadratne osnove za koje se može pretpostaviti da je mjesto nekog srednjovjekovnog objekta(4). Tumul je visine oko 3 metra, a njegov obim iznosi oko 90 metara. Zatravljen je i na njemu nema visoke vegetacije izuzev šiblja koje se nalazi sa sjeveroistočne strane.
Stećci u ovoj nekropoli položeni su radijalno u odnosu na centar tumula. Tri stećka su izdvojena iz grupe na udaljenosti 10 metara u pravcu sjevera. Nekropola broji 51 nadgrobnik. Za neke od nadgrobnika nije moguće utvrditi da li su stećci ili dijelovi stećaka. Svi stećci su u formi sanduka izuzev jednog sljemenjaka. Ukrašena su tri stećka. KOORDINATE 43.95651514097172, 18.845636021775075 Lokalitet Bare. Nekropola na lokalitetu Bare: nalazi se na uzvišenju (mogući tumul) koje nema kružnu osnovu. Dužina uzvišenja iznosi 80, a širina oko 30 metara. Za razliku od prve nekropole, na ovoj su stećci orijentirani u pravcu sjever–jug. Š. Bešlagić je 1971. godine na ovoj nekropoli evidentirao 80 stećaka, od čega je bilo 79 sanduka i 1 sljemenjak.
Uvidom koji je obavljen 2010. godine evidentirana su 83 stećka ili dijela stećaka, od čega su na 6 stećaka zabilježeni ukrasi: linija koja označava dvojni grob, rozeta, mač i krst. KOORDINATE 43.95786796725131, 18.842934199686006 |
Žljebovi
