|
|
|
|
UvodŠavrinska brda i Zrenjski plato (Šavrinsko gričevje in Zrenjski ravnik)
Šavrinska brda, odn. Šavrinsko gričevje na slovenskom, umjetni je naziv kojim se opisuje pretežno brežuljkasto područje krajnjeg sjeverozapadnog dijela Istarskog poluotoka. To je prostor gdje se između područja zaravni Bujskog krša (Bujski kras) i krške visoravni iznad Tršćanskog zaljeva prilično široko otvara krajolik znatno drugačijeg reljefa u porječjima Rokave i Rižane, kao i nekih manjih rijeka koje izravno utječu u more, Teren je raščlanjen brežuljcima koji se postupno spuštaju prema obali. Brda i područje visoravni s obje strane pobrežja velike su morfološke cjeline, koje daju osnovna obilježja reljefa sjeveroistočne Istre. Šavrinska brda jedno su od nižih obalnih područja, nastala u morskim i priobalnim sedimentima mora, koji su u eocenu preplavili prostrani pojas dinarskog kopna, od donjeg toka Soče do Albanije. ENGLISH SUMMARY: Šavrinska brda
- |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
|
Lingvistika
Šavrinski dijalekt
Poddijalekt Šavrinskih brda (šavrinski govor, šavrinščina, šavrinsko podnarečje) je slovenski poddijalekt istarskog dijalekta u primorskoj dijalektnoj skupini. Govori se u Šavrinskim brdima (slovenski: Šavrinsko gričevje) južno od crte koja ide od Kopra uz rijeku Rižanu do južno od Zazida, do granice s Hrvatskom. Obuhvaća naselja Kopar, Izola, Portorož, Sečovlje, Šmarje, Sočerga i Rakitovec. Šavrinsko se područje u literaturi različito nazivalo. Ramovš i Ribarić nazivaju ga šavrinskim, a Mafecki pomjanski po mjestu Pomjan. Dijalekt toga područja graniči s govorom domaćina simpozija grada Kopra, koji spada u rižanski govor. Šavrinsko područje u slovenskom dijelu Istre ima, kako navodi i Logar u pregledu istraživanja, nekoliko značajki hrvatskih, odnosno čakavskih govora. Dijalekt toga dijela Slovenije prema jugu ima sve više obilježja hrvatskih čakavskih govora, kako piše Karin Marc Bratina (2005). Ona navodi kako miješanost šavrinskih govora dokazuje različit razvitak izoglosa za pojedine jezične pojave, bliskost čakavskim govorima i jednostavni i pretežito monoftonoški sustavi dugoga vokalizma. No te značajke nisu tolika opsega kao one slovenske u buzetskoj čakavštini. IZVOR I PROČITAJ VIŠE KEKEZ, Stipe; LONČARIĆ, Mijo: Osvrt na istraživanje hrvatsko-slovenskih jezičnih dodira u Istri. Annales, Series Historia et Sociologia, 16 (2006), 2; 383-390 (PDF) |
|
Po Šavrinskem gričevju (P19). Praktične informacije. visitkoper.si (HTML)
|
|
|
Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen. ODGOVARAM NA SVAKI UPIT! Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019
|
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.
All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator. 
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
|