SREDIŠNJI POJAS > SREDIŠNJE BOSANSKO-HERCEGOVAČKE PLANINE > Grupa Bioč - Maglić - Volujak
Države: Crna Gora, Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Veliki Vitao (planina Bioč, Crna Gora), 2396 m
Koordinate najvišeg vrha:
Države: Crna Gora, Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Veliki Vitao (planina Bioč, Crna Gora), 2396 m
Koordinate najvišeg vrha:
Opis planinske grupeOva manja visokoplaninska grupa koju zajednički dijele Bosna i Hercegovina i Crna Gora smjestila se između kanjona rijeka Sutjeske (sa zapadne strane, prema Zelengori), Pive, Drine (sa istočne i sjeveroistočne strane) i Vrbnice (sa južne strane, pritoka Pive).
Grupu čine planine: - Maglić, - Volujak (sa Vlasuljom), - Bioč. Ovdje se nalazi i najviši vrh Bosne i Hercegovine bosanski Maglić, odn. Mali Maglić (2386 m), koji međutim nije ni najviši vrh grupe pa čak niti same planine Maglić - najviši u grupi je Veliki Vitao (2396 m) na Bioču, dok je na planini Maglić to crnogorski Veliki Maglić (2388 m). Ove planine obiluju tragovima glacijacije, poput morena, ledenjačkih cirkova i dolina te krškim oblicima, oštrim planinskim vrhovima i ivicama, ali i visoravnima i planinskim pašnjacima. Niži obronci su šumoviti - do oko 1600 metara n.v. nalaze se mješavine bukove i crnogorične (četinarske) šume. U središtu planina ove gurpe, na crnogorskom teritoriju, smjestili su se Veliko i Malo Mratinjsko jezero, Uobičajeni i najlakši pristupi najvišim vrhovima skupine i Trnovačkim jezerima su iz doline rijeke Sutjeske (bh strana) te od Plužina preko Stabna. ImeGrupa nikada nije imala zajedničko ili jedinstveno ime, i kada se - zanemarivši državne granice koje ju dijele - percipira kao jedna planinska cjelina obično se naziva planinskom grupom Bioč-Maglić-Volujak, po imenima tri visoke planinske mase koje ju čine.
... u šali, zbog asocijacije na ime poznate njemačke marke automobila, ovu planinsku grupu nazivaju BMV (be-em-ve) prema početnim slovima imena najvažnijih planina Bioč-Maglić-Volujak... |
U SURADNJI S: VIA DINARICA
|
Vrhovi Bioča
Iznad uvale Smrekovac diže se (desno) greben s najvišim vrhovima Bioča - u sredini Veliki Vitao i desno od njega Mali Vitao. Fotografija je snimljena s najvišeg vrha planine Lebršnik. |
GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS
Planine Bosne i Hercegovine; 1. dio Maglić
Autor: Adnan Adilović Vrhovi Balkana: Maglić
Proizvodnja: Al Jazeera Balkans Tarapana od Volujaka do Bioča
Autor: Adnan Adilovic |
Vrhovi
Moćni vrhovi planinske grupe; pogled s Biočke grede, s lijeva nadesno: Trzivka (2333 m), planina Maglić (u pozadini), bezimeni vrh ili Pločnik (u sredini) te Veliki Vitao (desno, 2396 m). |
Bioč
U prvom planu je Veliki Vitao (2396 m), desno od njega Mali Vitao (2220 m), a ijevo, iza Velikog Vitla je bezimeni vrh, odn. Pločnik. Grebenom desno dalje od Malog Vitla nalaze se dva vrha; prvi je kota 2178 m te drugi, odvojen prijevojem Kežunovo ždrijelo, je Teljevića lastva (2193 m). |
PRIRODA
Prirodna baština BIH - Na krovu BiH
Proizvodnja: BHRT |
Prašuma Perućica i vodopad Skakavac
Autor: Igor Škero |
Zaštita prirode
NACIONALNI PARK SUTJESKA REPORTAZA
Proizvodnja: RTRS, 14.8.2014 . |
Nacionalni park Sutjeska - mrtvi kapital ili laboratorija u prirodi
Proizvodnja: Centar za životnu sredinu Opis videa: U sklopu kampanje ''Bitka za Sutjesku'' realizovano je naučno istraživanje kanjona rijeka Sutjeska i Hrčavka u Nacionalnom parku Sutjeska. Istraživanje je sprovedeno u periodu od 25. juna do 2. jula 2015. godine i kao rezultat dalo veliki broj jako interesantnih podataka. Od novih vrsta za područje parka, preko novih vrsta za BiH, pa da novih vrsta za nauku. Ojačana je naučna mreža BiH i regiona, ali i ostvareno ono najvažnije – dobijena je izuzetno jaka i načuno teška argumentacija kojom još jednom pokazujemo koliki je značaj Sutjeske i koliko nam je ona još uvijek nepoznata. Publikacija je dostupna na http://czzs.org/wp-content/uploads/20... |
Lokva
Jedna od par lokava na južnom platou Bioča koji se diže iznad Stabana, mjesto je na kome je obično moguće naići na goveda tj. volove, konje i ovce koji ju koriste. U pozadini lijevo je vrh Jajac (2100 m). |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Zemljom hercegovom: Katuni Volujaka i Lebršnika
Proizvodnja: Herceg Televizija |
Veliko Stabansko jezero
Jezero se nalazi u dubokoj uvali pod jugozapadnim rubom Bioča. Neposredno nad jezerom greben je Brda (vrh Šančevi, 1809 m) koji skroz desno završava vrhom Kuk (1860 m). Desno od jezera i pod Brdima je Ljubotin klanac, koji ih odvaja od Vlasulje. Na horizontu, lijevo planina je Lebršnik (vrh Orlovac, 1985 m). |
Priče iz planine
Trnovacko jezero ,uspon na Maglic 2386m i Veliki Vitao 2397m
Autor: Slobodan Vld Datum objave: 28.10.2023. Opis. Jesenja avantura pocinje od doline Suhe kojom se penjem uzbrdo ka trnovackom jezeru,prelepa suma u zoru,potoci ,gljive i pokoja zivotinjica su pravile drustvo.Posle par sati ukazalo se i Trnovacko jezero ,iako mi ovo nije prvi put da dolazim odusevljanje je uvek tu.Vreme je nazalost pocelo da se kvari,izuzetno jak vetar je poceo da duva tako da dva dana nije bilo penjanja na vrhove,umesto toga ugodan boravak kod cuvara Milosa u brvnari,pasulj ,pastrmka i cepanje drva su doprineli da vreme brze prodje.Prvi lepdan sam iskoristio za uspon na Maglic od jezera preko sarene lastve pa grebenom do vrha,vetar i oblaci su bili tu ali svakako lep uspon.Sledeci dan i uspon je bio razlog mog dolaska,Bioc i Veliki vitao,polazak je preko katuna iznad jezera siparom i kamenjarom prema Bojanskim vratima gde se moze levo ici ka Trnovackom durmitoru ,a desno ka Volujku i Velikoj vlasulji,staza (neobelezena) dalje ide nizbrdo kroz vrtace Bojanskih vrata gde se dolazi podno Velikog vitla,put ka vrhu je odlicno obelezen,prilicno naporan ali volja je bila jaka,na samom vrhu su bili oblaci ali na momente se pruzao predivan pogled na vrhove okolo,Bezimeni vrh,Bubreg,Trzivka i greben Volujka |
Trnovačko lake - National Park Sutjeska, Republic Of Srpska, Bosna and Hercegovina
Autor: Serbian On The Road Datum objave: 24.1.2023. Opis. Consider Supporting the Channel Buying me a coffee https://www.buymeacoffee.com/serbianotr Trnovačko jezero - Nacionalni Park Sutjeska, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina #trnovackojezero Trnovačko lake - National Park Sutjeska, Republic Of Srpska, Bosna and Hercegovina #trnovackojezero Travel blog of musician from Belgrade, Serbia Please subscribe to my channel, I wish to quit daily job and live from traveling and making videos. I hope you will like my videos, and if you have any suggestion, please write to me. |
Sutjeska i Durmitor. Putovanje po Balkanu
Autor: Pavle Varinac Datum objave: 12.7.2024. Opis. Spakovao sam neophodne stvari u veliki ranac, seo u bus i uputio se na 12odnevnu avanturu po Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Nešto od toga sam i dokumentovao u ovom videu. Muzika: Frula tune - Ensemble Branko Belobrk Innocent Heart - Trio Balkan Strings Beyond - Estas Tonne 00:00 - Intro 00:49 - Intermezzo 01:11 - Background info 02:23 - Banjo 04:07 - Maglić 04:30 - Hiking 07:26 - Bobotov Kuk 07:43 - Hiking |
Pivsko jezero
Pogled na Bioč s obale Pivskog jezera na njegovom sjevernom dijelu, nasuprot selu Mratinje (u uvali, desno). U sredini fotografije dominira vrh Nož (2299 m), lijevo od kojega se nastavlja Zmajeva greda te podno lijevog ruba grebena područje zvano Previja. Desno u pozadini je planina Maglić. |
-
Uspon na Maglić sa Prijevora
Autor: Igor Škero |
Trnovačko jezero i Trnovački Durmitor
Autor: Adnan Adilović Opis videa: |
VOLUJAK & TRNOVAČKI DURMITOR & TRNOVAČKO JEZERO | PLANINARENJE prema RAJSKIM vidicima
Autor: Svijet Dinarida Datum objave: 8.9.2023. Opis. Planinarenje prema RAJSKIM vidicima | VOLUJAK & TRNOVAČKI DURMITOR & TRNOVAČKO JEZERO SMJER: Čemerno - Papin do - Vraćan polje - Velika Vlasulja - Bojanska vrata - Trnovački Durmitor Video prikazuje uspon od Papinog dola preko Vraćan poljane do najvišeg vrha Volujaka, Velike Vlasulje visokog 2336 m/nv. S Vlasulje smo se spustili do Bojanskih vrata i zatim popeli do Trnovačkog Durmitora (2242 m/nv) odakle se pruža najljepši pogled na srcoliko Trnovačko jezero... PRATITE NAS I NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: - Instagram: https://instagram.com/svijet.dinarida - Facebook: https://facebook.com/profile.php?id=6... VOLUJAK Volujak je planina u graničnom području Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Jugozapadni je dio masiva Maglić-Volujak-Bioč, jednog od najljepših planinarskih područja u BiH koji se nalazi između rijeka Sutjeske, Drine, Pive i Vrbnice. Volujak se pruža smjerom Sjeverozapad-jugoistok, a od Magliča ga odvaja potok Suha na sjeveru. Najviši vrhovi na Volujku su Velika Vlasulja 2.337 m, Široka Točila, 2.297 m, Studenac 2.294 m i Previja 2.273 m. Do visine od 1.600 m Volujak je pod bukovom i četinarskom šumom. Iznad te visine su travnjaci. Podnožjem planine ide put Foča - Gacko. Trnovačko jezero Trnovačko jezero se nalazi u neposrednoj blizini granice Crne Gore i BiH. Jezero je sa istoka, zapada i juga okruženo planinama a neke od njih su Maglić, Volujak, Bioč te Trnovački Durmitor, Kom, Zgura i druge. Trnovačko jezero mnogi smatraju najljepšim planinskim jezerom u Crnoj Gori a u svijetu je prepoznatljivo i kao „heart-shaped lake“ odnosno jezero u obliku srca. Taj srcoliki oblik i smaragdno zelena boja oduševiće sve koji ga posjete. Trnovačko jezero je dugo oko 800m a širine do 700 m, a dubine oko 9 m. Vodu dobija od otapanja snijega i kišnih padavina, kao i od manjih izvora, a zabilježeno je da je temperatura vode iznosila čak i do 22 °C. Planinarski dom Volujak (Papin Do) Papin Do je prelijep kameni planinarski dom, u blizini Volujaka. Ovim domom upravlja planinarsko društvo "Volujak" iz Gackog. Dugim makadamskim putem sa prevoja Čemerno može se doći sve do ovog doma. U blizini je i masiv Zelengore, tako da je ovo mjesto planinarski raj. |
MAGLIĆ Vodopad Skakavac u prašumi Perućici
Autor: Slobodan Stefanovic Opis: Planinarski klub ,,ERA,, iz Užica je u petak 26. juna 2015. godine posetio vodopad Skakavac u prašumi Perućici na planini Maglić. Planinarska ekipa se do vodopada spustila od Dragoš sedla. |
Turno uspon na Volujak, 18.05.13.
Autor: Nenad Rajic |
Zimski uspon na Veliki Vitao - Bioč
Autor: Igor Škero Opis: Ruta: Papin do - Krvavac - Ljubota - Smrekovac - Urdeni dolovi - Ćuprija - Veliki Vitao. Trajanje uspona- 6h. |
Smrekovac
Široka dolina Smrekovac proteže se u smjeru jugozapad-sjeveroistok i dijeli planine Bioč (lijevo, Biočke grede) i Volujak (desno). Njezino dno prekriveno je travnjacima i niskim šumarcima bora krivulja, koje su mjestimično teško prohodne. |
IZVORI I LITERATURA
Literatura
BJELČIĆ, Ž., ŠILIĆ, Č., LAKUŠIĆ, R., KUTLEŠA, Lj., MIŠIĆ, Lj., GRGIĆ, P.: Neke rijetke i interesantne vrste biljaka sa područja planina Maglića, Volujka i Zelengore. Posebna izdanja Odjeljenja prirodnih i matematičkih nauka ANUBiH – Osnovne prirodne karakteristike, flora i vegetacija nacionalnog parka “Sutjeska”. 3, 1969. str. 91–106.
GRUPA AUTORA: Sutjeska. Zbornik radova, Knjiga I. Beograd, 1959. (PDF)
GRUPA AUTORA: Sutjeska. Zbornik radova, Knjiga II. Beograd, 1959. (PDF)
GRUPA AUTORA: Sutjeska. Zbornik radova, Knjiga III. Beograd, 1959. (PDF)
MILANOVIĆ, Đorđije: Vaskularna flora akvatičnih i vlažnih staništa uz glacijalna jezera u Nacionalnom parku Sutjeska (Republika Srpska, Bosna i Hercegovina). Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci. 26(26):75–93 (PDF)
BJELČIĆ, Ž., ŠILIĆ, Č., LAKUŠIĆ, R., KUTLEŠA, Lj., MIŠIĆ, Lj., GRGIĆ, P.: Neke rijetke i interesantne vrste biljaka sa područja planina Maglića, Volujka i Zelengore. Posebna izdanja Odjeljenja prirodnih i matematičkih nauka ANUBiH – Osnovne prirodne karakteristike, flora i vegetacija nacionalnog parka “Sutjeska”. 3, 1969. str. 91–106.
GRUPA AUTORA: Sutjeska. Zbornik radova, Knjiga I. Beograd, 1959. (PDF)
GRUPA AUTORA: Sutjeska. Zbornik radova, Knjiga II. Beograd, 1959. (PDF)
GRUPA AUTORA: Sutjeska. Zbornik radova, Knjiga III. Beograd, 1959. (PDF)
MILANOVIĆ, Đorđije: Vaskularna flora akvatičnih i vlažnih staništa uz glacijalna jezera u Nacionalnom parku Sutjeska (Republika Srpska, Bosna i Hercegovina). Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci. 26(26):75–93 (PDF)
- Sažetak; U radu je obrađena vaskularna flora akvatičnih i vlažnih ekosistema razvijenih u i oko glacijalnih jezera u Nacionalnom parku Sutjeska. Tokom višegodišnjih terenskih istraživanja na ovim staništima pronađeno je 140 vrsta viših biljaka, od kojih se Carex limosa prvi put navodi za floru Bosne i Hercegovine. Floristička analiza pokazuje sličnost flore ovih ekosistema sa florom sjevernih dijelova Evrope.
Članci, napisi, blogovi
Najočuvanija i najveća prašuma u Evropi: Perućica nominovana za upis na Tentativnu listu UNESCO-a, Nezavisni.ba, 13.4.2017.
Sutjeska / Amerikanci savjetuju: U 2017. obavezno posjetiti najstariji nacionalni park u BiH, Radio Sarajevo, 2.2.2017.
Ima i raritetnih vrsta: Nacionalni park Sutjeska je carstvo gljiva, Radio Sarajevo, 27.7.2016.
Najočuvanija i najveća prašuma u Evropi: Perućica nominovana za upis na Tentativnu listu UNESCO-a, Nezavisni.ba, 13.4.2017.
Sutjeska / Amerikanci savjetuju: U 2017. obavezno posjetiti najstariji nacionalni park u BiH, Radio Sarajevo, 2.2.2017.
Ima i raritetnih vrsta: Nacionalni park Sutjeska je carstvo gljiva, Radio Sarajevo, 27.7.2016.
Suva jezerina
Kotlina Suva jezerina stisnula se između stijena Volujka (desno) i padina Maglića. Ispod kotline, na oko 1310 m n.v., nalazi se izvorišni dio Suškog potoka. |