---

SREDIŠNJI POJAS >​ SREDIŠNJE BOSANSKO-HERCEGOVAČKE PLANINE > Grupa Bioč - Maglić - Volujak
Države: Crna Gora, Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Veliki Vitao (planina Bioč, Crna Gora), 2396 m
Koordinate najvišeg vrha: 

O PLANINI VODIČ PRAKTIČNO

Grupa Bioč-Maglić-Volujak

Država: Crna Gora, Bosna i Hercegovina

Najviši vrh: Veliki Vitao, planina Bioč, Crna Gora (2396 m)

B. SREDIŠNJI POJAS
Područja, grupe i poveznice (linkovi): KRŠKE VISORAVNI (PLANOTE) SLOVENIJE I HRVATSKE 01. Grupa Trnovskog gozda 02. Snežničko – gorskokotarska visoravan 03. Krške visoravni Notransjke i Dolenjske 04. Velika Kapela PLANINE LIKE 05. Masiv Velebita 06.a Mala Kapela 06.b Ličko sredogorje 07. Masiv Ličke Plješivice (Plješvice) PLANINE ZAPADNE BOSNE I DINARA 08. Masiv Dinare 09. Šatorsko-golijski niz 10. Grupa Cincara 11. Klekovačko-grmečka grupa 12. Planinski niz Raduše PLANINE VISOKE HERCEGOVINE 13. Područje Čvrsnice 14. Masiv Prenja 15. Velež i hercegovačke Rudine 16. Planinski niz Crvanj-Lebršnik SREDIŠNJE BOSANSKO-HERCEGOVAČKE PLANINE 17. Grupa Zelengore 18. Grupa Bioč-Maglić-Volujak 19. Grupa Vranice 20. Bjelašnička grupa POVRŠI I BRDA CRNE GORE I PROKLETIJE 21. Planinski niz Golija-Vojnik 22. Masiv Prekornice 23. Durmitorsko područje 24. Masiv Sinjajevine 25. Moračke planine i Maganik 26. Grupa Ljubišnje 27. Masiv Bjelasice 28. Masiv Komova 29. Grupa Visitora 30. Kučke planine (Žijovo) 31. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna)

Opis planinske grupe

Ova manja visokoplaninska grupa koju zajednički dijele Bosna i Hercegovina i Crna Gora smjestila se između kanjona rijeka Sutjeske (sa zapadne strane, prema Zelengori), Pive, Drine (sa istočne i sjeveroistočne strane) i Vrbnice (sa južne strane, pritoka Pive). 

Grupu čine planine:
- Maglić,
- Volujak (sa Vlasuljom),
- Bioč.

Ovdje se nalazi i najviši vrh Bosne i Hercegovine bosanski Maglić, odn. Mali Maglić (2386 m), koji međutim nije ni najviši vrh grupe pa čak niti same planine Maglić - najviši u grupi je Veliki Vitao (2396 m) na Bioču, dok je na planini Maglić to crnogorski Veliki Maglić (2388 m).

Ove planine obiluju tragovima glacijacije, poput morena, ledenjačkih cirkova i dolina te krškim oblicima, oštrim planinskim vrhovima i ivicama, ali i visoravnima i planinskim pašnjacima.

Niži obronci su šumoviti - do oko 1600 metara n.v. nalaze se mješavine bukove i crnogorične (četinarske) šume. 

U središtu planina ove gurpe, na crnogorskom teritoriju, smjestili su se Veliko i Malo Mratinjsko jezero,

Uobičajeni i najlakši pristupi najvišim vrhovima skupine i Trnovačkim jezerima su iz doline rijeke Sutjeske (bh strana) te od Plužina preko Stabna.

Ime

Grupa nikada nije imala zajedničko ili jedinstveno ime, i kada se - zanemarivši državne granice koje ju dijele - percipira kao jedna planinska cjelina obično se naziva planinskom grupom Bioč-Maglić-Volujak, po imenima tri visoke planinske mase koje ju čine.

... u šali, zbog asocijacije na ime poznate njemačke marke automobila, ovu planinsku grupu nazivaju BMV (be-em-ve) prema početnim slovima imena najvažnijih planina Bioč-Maglić-Volujak...

U SURADNJI S: VIA DINARICA

Oglašavajte ovdje:

• lokalnu ponudu,
• usluge i servise
• smještaj
• gastronomsku ponudu
• lokalne proizvode
• turističku ponudu
• aktivnosti na otvorenom i dr.

Vrhovi Bioča
Iznad uvale Smrekovac diže se (desno) greben s najvišim vrhovima Bioča - u sredini Veliki Vitao i desno od njega Mali Vitao. Fotografija je snimljena s najvišeg vrha planine Lebršnik.

GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS

---

Na grebenu Maglića

Trnovačko jezero

Bioč, jugozapadne padine u proljeće

Planine Bosne i Hercegovine; 1. dio Maglić
Autor: Adnan Adilović

Vrhovi Balkana: Maglić
Proizvodnja: Al Jazeera Balkans

Tarapana od Volujaka do Bioča
Autor: Adnan Adilovic

Vrhovi
Moćni vrhovi planinske grupe; pogled s Biočke grede, s lijeva nadesno: Trzivka (2333 m), planina Maglić (u pozadini), bezimeni vrh ili Pločnik (u sredini) te Veliki Vitao (desno, 2396 m).

Bioč
​U prvom planu je Veliki Vitao (2396 m), desno od njega Mali Vitao (2220 m), a ijevo, iza Velikog Vitla je bezimeni vrh, odn. Pločnik. Grebenom desno dalje od Malog Vitla nalaze se dva vrha; prvi je kota 2178 m te drugi, odvojen prijevojem Kežunovo ždrijelo, je Teljevića lastva (2193 m). 

PRIRODA

---

Prirodna baština BIH - Na krovu BiH
Proizvodnja: BHRT

Prašuma Perućica i vodopad Skakavac
Autor: Igor Škero

---

Zaštita prirode

NACIONALNI PARK SUTJESKA REPORTAZA
Proizvodnja: RTRS, 14.8.2014 .

OK Fest 2015, Nacionalni park Sutjeska
Proizvodnja: OK Fest
Promo video za Nacionalni park Sutjeska

Nacionalni Park Sutjeska i Piva ...
Datum objave: 5.7.2021. Autor: Branislav Andrić

Nacionalni park Sutjeska - mrtvi kapital ili laboratorija u prirodi
Proizvodnja: Centar za životnu sredinu
Opis videa: U sklopu kampanje ''Bitka za Sutjesku'' realizovano je naučno istraživanje kanjona rijeka Sutjeska i Hrčavka u Nacionalnom parku Sutjeska.
Istraživanje je sprovedeno u periodu od 25. juna do 2. jula 2015. godine i kao rezultat dalo veliki broj jako interesantnih podataka. Od novih vrsta za područje parka, preko novih vrsta za BiH, pa da novih vrsta za nauku. Ojačana je naučna mreža BiH i regiona, ali i ostvareno ono najvažnije – dobijena je izuzetno jaka i načuno teška argumentacija kojom još jednom pokazujemo koliki je značaj Sutjeske i koliko nam je ona još uvijek nepoznata. Publikacija je dostupna na http://czzs.org/wp-content/uploads/20...

Bitka za Sutjesku
“Nacionalni park Sutjeska – ‘mrtvi kapital’ ili laboratorija u prirodi”
Publikacija sadrži rezultate znanstvenog istraživanja kanjona rijeka Sutjeske i Hrčavke koje je banjalučki Centar za životnu sredinu proveo u okviru kampanje “Bitka za Sutjesku”.

Lokva
Jedna od par lokava na južnom platou Bioča koji se diže iznad Stabana, mjesto je na kome je obično moguće naići na goveda tj. volove, konje i ovce koji ju koriste. U pozadini lijevo je vrh Jajac (2100 m).

STANOVNIŠTVO I NASELJA

---

Zemljom hercegovom: Katuni Volujaka i Lebršnika
Proizvodnja: Herceg Televizija

Veliko Stabansko jezero
Jezero se nalazi u dubokoj uvali pod jugozapadnim rubom Bioča. Neposredno nad jezerom greben je Brda (vrh Šančevi, 1809 m) koji skroz desno završava vrhom Kuk (1860 m). Desno od jezera i pod Brdima je Ljubotin klanac, koji ih odvaja od Vlasulje. Na horizontu,  lijevo planina je Lebršnik (vrh Orlovac, 1985 m).

Pivsko jezero
Pogled na Bioč s obale Pivskog jezera na njegovom sjevernom dijelu, nasuprot selu Mratinje (u uvali, desno). U sredini fotografije dominira vrh Nož (2299 m), lijevo od kojega se nastavlja Zmajeva greda te podno lijevog ruba grebena područje zvano Previja. Desno u pozadini je planina Maglić.

Po planini i po kraju

Praktično

-

Sjeverna stijena Maglića i visoravan Vučevo

Uspon na Maglić sa Prijevora
Autor: Igor Škero

Trnovačko jezero i Trnovački Durmitor
Autor: Adnan Adilović
​Opis videa: 

​VOLUJAK - Uspon na vrh Velika Vlasulja - planinarenje
Autor: Slobodan Stefanovic
Opis: Iz Papinog Dola je izvršen uspon na vrh Velika Vlasulja (2336 m).

MAGLIĆ Vodopad Skakavac u prašumi Perućici
Autor: Slobodan Stefanovic
Opis: Planinarski klub ,,ERA,, iz Užica je u petak 26. juna 2015. godine posetio vodopad Skakavac u prašumi Perućici na planini Maglić. Planinarska ekipa se do vodopada spustila od Dragoš sedla.

​Turno uspon na Volujak, 18.05.13.
Autor: Nenad Rajic

Zimski uspon na Veliki Vitao - Bioč
Autor: Igor Škero
Opis: Ruta: Papin do - Krvavac - Ljubota - Smrekovac - Urdeni dolovi - Ćuprija - Veliki Vitao. Trajanje uspona- 6h.

Smrekovac
Široka dolina Smrekovac proteže se u smjeru jugozapad-sjeveroistok i dijeli planine Bioč (lijevo, Biočke grede) i Volujak (desno). Njezino dno prekriveno je travnjacima i niskim šumarcima bora krivulja, koje su mjestimično teško prohodne. 

IZVORI I LITERATURA

---

Literatura

BJELČIĆ, Ž., ŠILIĆ, Č., LAKUŠIĆ, R., KUTLEŠA, Lj., MIŠIĆ, Lj., GRGIĆ, P.: Neke rijetke i interesantne vrste biljaka sa područja planina Maglića, Volujka i Zelengore. Posebna izdanja Odjeljenja prirodnih i matematičkih nauka ANUBiH – Osnovne prirodne karakteristike, flora i vegetacija nacionalnog parka “Sutjeska”. 3, 1969. str. 91–106.
GRUPA AUTORA: Sutjeska. Zbornik radova, Knjiga I. Beograd, 1959. (PDF)
GRUPA AUTORA: Sutjeska. Zbornik radova, Knjiga II. Beograd, 1959. (PDF)
GRUPA AUTORA: Sutjeska. Zbornik radova, Knjiga III. Beograd, 1959. (PDF)
MILANOVIĆ, Đorđije: Vaskularna flora akvatičnih i vlažnih staništa uz glacijalna jezera u Nacionalnom parku Sutjeska (Republika Srpska, Bosna i Hercegovina). Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci. 26(26):75–93 (PDF) 

• Sažetak;  U radu je obrađena vaskularna flora akvatičnih i vlažnih ekosistema razvijenih u i oko glacijalnih jezera u Nacionalnom parku Sutjeska. Tokom višegodišnjih terenskih istraživanja na ovim staništima pronađeno je 140 vrsta viših biljaka, od kojih se Carex limosa prvi put navodi za floru Bosne i Hercegovine. Floristička analiza pokazuje sličnost flore ovih ekosistema sa florom sjevernih dijelova Evrope.

RUCNER, Dragutin, OBRATIL, Svjetoslav; Prilog poznavanju avifaune planinskog područja Maglića, Volujka i Zelengore. LAURUS, vol. 25, 1973, pp. 61-93. (PDF)

Članci, napisi, blogovi
Najočuvanija i najveća prašuma u Evropi: Perućica nominovana za upis na Tentativnu listu UNESCO-a, Nezavisni.ba, 13.4.2017.
Sutjeska / Amerikanci savjetuju: U 2017. obavezno posjetiti najstariji nacionalni park u BiH, Radio Sarajevo, 2.2.2017.
Ima i raritetnih vrsta: Nacionalni park Sutjeska je carstvo gljiva, Radio Sarajevo, 27.7.2016.

​Suva jezerina
Kotlina Suva jezerina stisnula se između stijena Volujka (desno) i padina Maglića. Ispod kotline, na oko 1310 m n.v., nalazi se izvorišni dio Suškog potoka.