|
|
PRIMORSKI POJAS > PLANINE PRIMORSKE I SREDIŠNJE CRNE GORE > PLANINE KATUNSKE KRŠKE ZARAVNI > Pusti Lisac
Država: Crna Gora
Najviši vrh: Pusti Lisac, 1475 m (može se pronaći i podatak o 1476 m)
Koordinate najvišeg vrha: 42.6883, 18.7950
Država: Crna Gora
Najviši vrh: Pusti Lisac, 1475 m (može se pronaći i podatak o 1476 m)
Koordinate najvišeg vrha: 42.6883, 18.7950
|
|
UvodPusti Lisac je vrh koji se izdiže jugozapadno od Nikišća, s Katunske krške zaravni u Katunskoj nahiji. Visinom je najviši vrh u Katunskoj nahiji, a također zbog svoga kupolastog oblika i izdvojenosti, dominira nad susjednim visovima u ovome dijelu krške zaravni.
Sjeveroistočno od Pustog Lisca nalazi se Slansko jezero i Nikšićko polje, prema zapadu područje Grahova, na sjeveru Banjani. S vrha se vidi prostor Katunske krške zaravni s vrhovima Budoš, Kopitnik, Garač i dr., zatim primorske planine u Crnoj Gori, prostor crnogorskih Brda (Bioč, Volujak, Durmitor, Vojnik, Prekornica, Moračke planne, Kučke planine, Prokletije), te hercegovačke planine. ENGLISH SUMMARY: Pusti LisacPusti Lisac is the peak that rises southwest of the city of Nikišć, rising from the Katun karstic plateau in Katunska nahija region of Montenegro. Is the highest peak rising from this plateau, and also dominating visually the neighboring heights because of its dome shape and isolated position. Northeast of Pusti Lisac is Slano Lake and Nikšićk field, west is the Grahovo area, to the north is Banjani region. From the top you can see the Katunska karst plateau with its summits (Budoš, Kopitnik, Garač and others), then the coastal mountains in Montenegro, the area of the Montenegrin high mountains (Bioč, Volujak, Durmitor, Vojnik, Crossing, Morava plan, Kučke planine, Prokletije), and also Hercegovian mountains. 
Položaj planine Lisac
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:300.000 
Pogled na Krupačko jezero i Pusti Lisac na horizontu
|
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI
 Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici Pustog Lisca
Oglašavajte ovdje:
|
|
Pusti Lisac
Pogled od Orjena, preko Bijele gore i Lisca na Bijeloj gori (stjenovite padine lijevo), na katunsko "kameno more" iz kojega izranja prepoznatljiva silueta Pustog Lisca. AUTOR FOTOGRAFIJE: IVAN IVANKOVIĆ - FJAKA |
PRIČE IZ PLANINE
Maša i Brundo
|
Početkom 2017. godine, u podnožju planine Pusti Lisac pronađena su u brlogu dva medvjedića bez majke. Medvjediće su spasili Vuko Simović i njegova 60-godišnja sestra Ilinka Bigović, iz obližnjeg sela Brestica. O čemu je Lela Šćepanović napisala članak za Radio Slobodnu Europu (članak 10.4.2017. Maša i Brundo na putu podivljavanja), u kojemu, među ostalim, stoji:
Ruka hrabre šezdesetogodišnje žene, koja je čitav život provela na toj planini sa životinjama – Ilinke Bigović. Planinu je naučila da osluškuje pa poznaje svaki njen zvuk, a životinje osjeća na poseban način. Posjetili smo je u njenom domu, u selu Brestica, i zatekli pored furune gdje je, nakon što ih je uzela iz napuštenog brloga, položila iznemoglu mečad i oporavila ih. Ali se ona od rastanka sa njima nije još oporavila. "Čula sam krik i jauk. Taj sam krik slušala tri dana i tri dana sam ih tražila dok ih nijesam pronašla. Onda sam pozvala brata koji mi je pomogao i donijeli smo ih ovdje. Bili su jedva živi, jedva. I taj njihov krik je poslednjeg dana već bio stišan sto mi je otežalo potragu", priča Bigović. Kako se prisjeća, nakon što ih dovela ni kap kozjeg mlijeka nijesu mogli da progutaju. "Hranila sam ih varenikom (slatko mlijeko) i medom sve dok se nisu malo oporavili. Kad su se oporavili išli su svuda za mnom i niko ih nije dirao i nijesam ih krila. Onda se sve pročulo iako ovdje ima malo kuća. Došli su novinari, pa neke nevladine organizacije, ali im nijesam dala mečiće. Sve dok nije došao sa potrebnim papirima Miljan Miličković kod koga su sada. Teško sam se rastala od njih, a tačno je da sam ih ispratila sa teglom meda", iskreno će Ilinka Bigović. Medvjedići su zbrinuti u "Utočištu za divlje životinje", u Piperima, u okolici Podgorice, jedinog te vrste u Crnoj Gori, kojime upravlja Miljan Miličković. PROČITAJ VIŠE REDAKCIJSKI ČLANAK: Vuko Simović pronašao mečiće u podnožju planine, majka vjerovatno ustrijeljena (VIDEO). Fokus. 28.3.2017. ŠĆEPANOVIĆ, Lela: Maša i Brundo na putu podivljavanja. Radio Slobodna Evropa. 10.4.2017. |
|
1 OD SLANSKOG JEZERA DO PUSTOG LISCA
Slansko jezero (Akumulacija Slano; Slano jezero)
Panoramski pogled na Slansko jezero s magistralne ceste Nikšić-Velimlje
Slansko jezero je umjetno jezero, s branom dužine 1.663 m, površine 8,9 km², smješteno je u zapadnom dijelu Nikšićkog polja. Jezero je stvoreno 1950. godine za potrebe hidroelektrane Perućica, kao i obližnja jezera Krupac i Vrtac. Sva tri jezera su međusobno povezana kanalima. Teren na kom su izgrađena jezera je zbog velike propustljivosti morao biti ojačan betonom. Obala Slanskog jezera je dosta razvedena s nekoliko otoka, od kojih je naveći Viza. Voda jezera je bistra i čista, i koristi se za ribolov i lov na pernatu divljač. Na području Slanskog jezera postojao je vodotok rijeke Opačice formiran od brojnih stalnih i povremenih vrela, među kojima su bila najveća Kusidska, Klačinska, Slansko oko, Slanska pećina i Manito oko. Natrijum klorid u vodi Slanske pećine u vrijeme poplava zaslanjivao je tlo, pa je ovaj dio Nikšićkog polja po tome i dobio ime. Planirana je i značajnija turistička valorizacija ovog područja. Pored jezera nalaze se naselja Bubrežak, Orlina i Kuside.
Slansko jezero
|
Slansko vs. Slano U publicistici i medijima se mogu sresti varijante naziva Slansko i Slano jezero. U Nikšićkom polju je postojao veći broj stalnih i povremenih izvora. Zbog krškog terena voda se gubila, a 1950. godine, zapadno od Nikšića u sklopu projekta hidroregulacije polja formirano je umjetno jezero. Kako se taj predjel nazivao Slano, iz toga je toponima izveden naziv Slansko jezero, koji je kao takav upisan i u topografske karte. U prilog pridjeva slansko govori i podatak da na istom području postoje i Slansko oko, Slanska pećina. U službenim se dokumentima i projektima ova površina također naziva i naziva Akumulacija "Slano". Odavdje je možda došla i izvedenica Slano. |
Na obali Slanskog jezera; Pusti Lisac u pozadini
Broćanac Nikšićki
Ponikvice
Ponikvice (raniji naziv Ponikvica) je naselje u općini Nikšić. Prema popisu iz 2003. imalo je 29 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo ih je 72 ).
Brestice
Crkva Sv. Trojice u selu Brestice ispod P. Lisca
Autor fotografije: Slavko Krivokapić |
Prema popisu iz 2003. selo Brestice imalo je 35 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 53 stanovnika).
U selu se nalazi crkva Sv. Trojice iz 1863. godine. Prema narodnom kazivanju selo su naselili oko 1840. doseljenici iz Cuca i drugih krajeva. Priča se kako su prije naseljavanja poslali par izvidnika da vide kakav je to kraj, i kada su se vratili, znatiželjno su ih upitali kako je tamo, na što ovi odgovoriše "Brez `tice!", od čega je nastao naziv sela Brestice. (Onogošt.me, 2018.) 
Azil za pse podno P. Lisca
Autor fotografije: Slavko Krivokapić |
Aluge
Pogled na Aluge s Pustog Lisca
Autor fotografije: Slavko Krivokapić |
Aluge, selo Brestice, CUCE - Stara Crna Gora
Autor: Slavko Krivokapić; Datum objavljivanja: 24.6.2017. Opis videa: Aluge su zeseok sela Brestice. Nalaze se u podnozju planine Pusti Lisac sa sjeverozapadne strane. Kroz Aluge je nekada prolazila granica između Stare Crne Gore i Hercegovine a sada se tu graniče teritorije opština Cetinje i Nikšić. Predio Aluge su do skoro bile bile najbogatiji dio središnje i južne CG šumskom vegetacijom (bukva, bor, jela...)..pogledati Gogle mapu.. Nažalost, više to nije tako jer je Vlada CG dozvolila nekontrolisanu sječu šumskog blaga a zli ne/ljudi podmeću požare! |
|
Pusti Lisac
Panoramski pogled na Pusti Lisac (vidi se kao vrh u obliku piramide) i njegova pobrđa, gledani s vrha Budoša. |
Pusti Lisac
Naslovna fotografija
Pogled prema Pustom Liscu i njegovom pobrđu s obale Slanskog jezera u Nikšićkom polju 
Planina Pusti Lisac i zaselak Aluge, zimska panorama
Autor fotografije: Slavko Krivokapić 
Repeški dô, podno Pustog Lisca
Autor fotografije: Slavko Krivokapić 
Pogled na glavni greben Pustog Lisca, sa zapadne strane
Autor fotografije: Slavko Krivokapić |
Bijela je pokliknula vila svrh Pustoga Lisca visokoga. 
Pusti Lisac, signalizacija za Donju jamu
Autor fotografije: Slavko Krivokapić 
Pusti Lisac, Ulaz u Donju jamu
Autor fotografije: Slavko Krivokapić |
|
Opis uspona na Pusti Lisac
IZVOR OPIS USPONA NA PUSTI LISAC (2012. GODINE), Preuzeto sa stranice "PD Unlimited" (STRANICA VIŠE NIJE AKTIVNA) http://www.pdunlimited.org/index.php/2012/05/pusti-lisac-1476-mnv/). Autor: Željko Musović, 16. maj, 2012. Period: Mart-novembar. (Može i tokom januara ili februara ako je snijeg iznad 1200 mnv.) Visinska razlika: oko 400 m Prilaz: Nikšić – put za Trebinje – Kuside – Trubjela – skretanje za Brestice (postoji putokaz) – Repićke Aluge. Od skretanja sa asfaltnog puta do "parkinga" ima nešto više od 5 km makadama. Imate dva važna razdvajanja – na prvom idete lijevo, odnosno pravo (desno su Jabuke i Trešnjevo), a na drugom idete desno (lijevo su Brestice). Na sve ostale sporedne puteve ne morate obraćati pažnju jer su vidljivo slabije korišćeni. Nakon zaseoka Repićke Aluge (par kuća sa lijeve strane do kojih se spušta pristupni put) slijedi krivina na desno a zatim na lijevo. Na početku druge krivine sa desne strane nalazi se mala kružna livada. Tu ostavljate automobil. (Nema potrebe da vozite dalje do Savine kruške – put je sve lošiji, a osim toga, odatle i uspon traje manje od sat vremena.) Opis ture: Pusti Lisac je najveće šumom pokriveno uzvišenje koje vidite. Put ga obilazi sa desne strane. Nastavite da hodate sve dok ne vidite greben koji se postepeno spušta i bukvalno spaja sa putem. Na tom mjestu počinje i posljednja, velika krivina u lijevo prije zaseoka Savina kruška (nekoliko limom pokrivenih kuća). Završni uspon prvo ide tim travnato-kamenitim grebenom, a ubrzo uočavate i drugi koji se skoro paralelno pruža sa desne strane. Šuma je rijetka, pa nećete imati problema da se u pogodnom trenutku "prebacite" na njega. Čak postoji i prirodni ulaz kojim je možda nekada išla staza. Savladavate dva "lažna" vrha i dolazite na cilj. Na žalost, sa vrha nemate pogled prema sjeverozapadu, jer vas u tome sprečava gusta bukova šuma. Ali zato, ako imate sreće, sa Pustog Lisca se pod određenim vremenskim uslovima može viđeti Jadransko more, desno od Lovćena. Napomene: Staza od puta nemarkirana, dijelom i nepostojeća. Do Pustog Lisca se ranije dolazilo iz Broćanca (Nikšićkog) vrlo lošim makadamskim putem. Staza kroz šumu do Međedovog dola, koja se odvajala od jedne nagle krivine u lijevo na šestom kilometru, je sada skoro nevidljiva. Uspon ka vrhu je počinjao od ograđenih livada (prije kuća). Staza je išla kroz lijepu borovu šumu prema jugozapadu i vodila do nekoliko dolova. Do vrha se dolazilo preko par manjih uzvišenja.
|
|
2 ZAPADNIM PADINAMA PUSTOG LISCA
Perkovića Dô
Jabuke
Rokoče (Rokoči, Rokoč)
3 JUŽNIM PADINAMA PUSTOG LISCA
Bijele Poljane
Kobilji Dô
IZVORI I LITERATURA
DRAGIĆEVIĆ, Ana; KOMNENIĆ, Jovanka: Zaboravljenim stazama: Brestice. Onogošt.me, 18.3.2018.
MRDAK, Jelena: IZVJEŠTAJ SA AKCIJE: Pusti Lisac 1476mnv. PK Gorica. 9.11.2011.
POPOVIĆ, Predrag: Pusti Lisac 1.476 mnm. Vrhovi Crne Gore. 23.12.2016.
MRDAK, Jelena: IZVJEŠTAJ SA AKCIJE: Pusti Lisac 1476mnv. PK Gorica. 9.11.2011.
POPOVIĆ, Predrag: Pusti Lisac 1.476 mnm. Vrhovi Crne Gore. 23.12.2016.
