ZRINSKA GORA
Područje: Peripanonske odnosno preddinarske planine
Grupa: -
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Piramida (616 m)
Koordinate najvišeg vrha: 45.2038, 16.2987
Grupa: -
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Piramida (616 m)
Koordinate najvišeg vrha: 45.2038, 16.2987
O planini ...
|
|
UvodZrinska gora nalazi se u Hrvatskoj, na području Banovine (Banije), u Sisačko-moslavačkoj županiji - zahvaća glavninu južnog djela ove županije. Grad Petrinja se nalazi sjeverno od Zrinske gore, a Sisak na sjeveru-sjeveroistoku. Prostire se na preko 30.000 hektara na teritoriju između gradova Gline, Petrinje i Hrvatske Kostajnice, te općina Dvor i Donji Kukuruzari. Svojom visinom i smjerom pružanja Zrinska gora dijeli Banovinu na glinsko-petrinjski i dvorski dio.
Zrinska je gora zapravo šire bregovito područje između rijeka Kupe, Save, Une, Gline i Glinice. Reljef Zrinske gore je razgranat i s više relativno zasebnih cjelina: Zrinska gora, pobrđe Trgovske gore ili Bužimske i pobrđe Hrastovičke gore. Sama Zrinska gora izgrađena je od uzvisina ili kosa od kojih su najvažnije Šamarica, Anđelina kosa, Popov gaj, Vješala, Kobiljak i Vratnik. Šamarica je središnji i najveći dio Zrinske gore, koji se od njezina glavnog vrha Piramide proteže prema sjeveru i sjeveroistoku u dužini od 10-ak kilometara. Nazvana je po starom gradu Zrinu, a poznato je da su njoj ime dobili slavni Hrvatski velikaši Zrinski koji su već u srednjem vijeku izgradili poznatu utvrdu Zrin na Zrinskoj gori i iskorištavali prirodna i rudna bogatstva. U Gvozdanskom se iskapalo srebro i kovao novac (hrvatski banovac). Bilo je i rudnika olova te cinka. Zrinska gora je geološki stara gora bogata rudama, vodom i biljnim te životinjskim svijetom. Najviši vrh Piramida visok je 616 metara. Područje cijele Zrinske gore objedinjuje niz pojedinačnih lokaliteta izuzetne vrijednosti na području Dvora, Petrinje i Gline. Zrinska gora je prirodno, povijesno i geološki zanimljivo područje koje treba zaštiti (već su razvijene inicijative zaštite Zrinske gore kao regionalnog parka). Izuzev bogate flore i faune, Zrinska gora obiluje obiluje riječnim tokovima i izvorima. Iako se radi o prilično velikom prostoru, zbog njezina perifernog položaja u Hrvatskoj i činjenice da ju mnogi prometni pravci zaobilaze, Zrinska gora je slabo naseljena, slabo posjećena i izolirana. [1] [3] ENGLISH SUMMARY: Zrinska goraZrinska gora (Zrin mountain) is a mountain located in Croatia, in the Sisak-Moslavina County. The town of Petrinja is located north of Zrinska gora and Sisak in the north-northeast. Hrvatska Kostajnica is located to the east, Glina to the northwest and Dvor to the south of Zrin Mountain. Zrinska gora is actually a wider hilly area between the Kupa, Sava, Una, Glina and Glinica rivers, named after the medieval castle of Zrin, with several relatively separate entities: Zrinska gora, Trgovska gora (or Bužimska) and Hrastovička gora. It is known that the famous Croatian nobles Zrinski were named after Zrinska gora, who already in the Middle Ages built the famous Zrin castle on Zrinska gora and exploited natural and ore resources. In Gvozdansko settlement, silver was mined and coins were made (Croatian coins banovci). There were also lead and zinc mines. Zrinska gora is a geologically old mountain rich in ores, water, flora and fauna. The highest peak 616 meters high is called Piramida. Šamarica is the central and largest part of the Zrinska gora, extending from its main peak Piramida to the north and northeast for 10 kilometers. Due to its height and direction, Zrinska gora divides Banovina region into Glina-Petrinja and Dvor na Uni parts. 
Krajolik Zrinske gore
Autor fotografije: Modzzak; Wikipedija |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici Zrinske gore
Oglašavajte ovdje:
|
Ime (Etimologija)
|
Zrinska gora je dobila naziv po srednjovjekovnoj utvrdi Zrin i staroj hrvatskoj plemićkoj obitelji Zrinski koja je od dolaska na područje današnje Zrinske gore sredinom 14 stoljeća upravljala brojnim posjedima na tom prostoru, poput Zrina (po kojem su dobili ime), Goričke, Pedlja, Kostajnice i Gvozdanskog.
Pojmovi "Zrin", "Zrinzka Planina" i "Zrinzko Polie" upisani su već u kartama Stjepana Glavača iz 1673. te Johanna Weikharda Valvasora iz 1689. godine. U oba slučaja, pojam "Zrinzka Planina" odnosi se na pounjsku stranu današnje Zrinske gore. Pojam Zrinska gora pojavljuje se i zemljopisnim kartama Maximiliana Schimecka iz 1788. i Heinricha Kieperta iz 1870., u njemačkoj verziji kao Zriner Gebirge. |
Obronci Zrinske gore
Autor fotografije: Glosator; Wikipedija |
ZEMLJOPIS
Reljef
Reljef Zrinske gore
Podloga: Elastic Terrain |
Reljefni oblici na Zrinskoj gori i njezinom bližoj okolici nastali su u nedavnoj geološkoj prošlosti. Najniži dijelovi prostora (nizinski, dolinski prostori uz rijeke) prekrivaju najmlađi aluvijalni sedimenti pijesak i šljunak. Različite su debljine, a prekriveni su muljevitim i nepropusnim glinovitim tlom razne debljine.
U višim predjelima Zrinske gore ima jezerskih sedimenata starijeg neogena i oligocena, a u njenim najvišim dijelovima su paleogenski konglomerati i različiti slojevi mezozojskog porijekla. Rubni dijelovi ovog dijela prostora Banovine su glinoviti tereni koji stvaraju klizišta. Zrinska gora čini jednu od prepoznatljivih prostornih cjelina Sisačko – moslavačke županije, a zahvaća glavninu njezina južnog dijela. Izgrađena je od uzvisina ili kosa od kojih su najvažnije Šamarica, Anđelina kosa, Popov gaj, Vješala, Kobiljak i Vratnik. Razgranat reljef Zrinske gore uključuje pobrđe Hrastovičke i Trgovske gore. Šamarica je središnji, i najveći, dio Zrinske gore, koji se, od njezina glavnog vrha (Piramida), proteže prema sjeveru i sjeveroistoku u dužini od 10-ak kilometara. Svojom visinom i smjerom pružanja dijeli Banovinu na glinsko-petrinjski i dvorski dio. [3] Na sjevernim padinama Zrinske gore nalazi se špilja kod Šušnjara izuzetna i rijetka podzemna geomorfološka pojava specifična za naš plitki krš s nešto više od 600 metara za sada istraženih kanala, prolaza i proširenja. |
Geologija
Zrinska gora prema izgledu i drugim obilježjima predstavlja tipičan primjer gore složenog geološkog sastava masivnog izgleda. Gora je heterogene građe i sastava. Veći dio građen je od eocenog fliša i magmatsko-sedimentnog sklopa jurske i donjokredne starosti. Središnji dio Zrinske gore (Šamarica i okolne uzvisine) građen je od paleogenih naslaga. Na pojedinim lokalitetima gdje se nalazilo Panonsko more postoje fosilni ostaci biljnog i životinjskog svijeta stari preko 65 milijuna godina.
Regija Banovina i Trgovska gora predstavljaju produženje rudonosne jedinice Sana-Una i pripadaju unutrašnjim Dinaridima.
Regija Banovina i Trgovska gora predstavljaju produženje rudonosne jedinice Sana-Una i pripadaju unutrašnjim Dinaridima.
Vode
Zrinska gora obiluje riječnim tokovima i izvorima. Prema procjenama geologa i hidrogeografa područje Banovine, posebno prostor Zrinske gore, ubraja se u tri najbogatije regije u Hrvatskoj po zalihama pitke vode. Vode Zrinske gore pripadaju porječjima Kupe, Save i Une te pripadaju dunavskom slivu. Za ovo područje značajne su rijeke Sunja, Petrinjčica, Žirovac, Maja, i Utinja.
PRIRODA
Biljni svijet
Vrhovi i obronci Zrinske gore obrasli su gustom šumskom vegetacijom. Šume pokrivaju oko dvije trećine površine gore. Dominiraju tri tipa šume: bukove šume, šume hrasta kitnjaka i graba i šume hrasta kitnjaka i kestena. Preostalu trećinu površine najvećim dijelom čine travnjaci, livade i pašnjaci.
Životinjski svijet
U dosadašnjim istraživanjima gorskih područja, posebno Zrinske gore, zabilježena je 41 vrsta sisavaca, vjerojatno nešto više od 2/3 ukupnog broja vrsta. Fauna je tipična srednjoeuropska. Zakonom strogo zaštićene vrste u Hrvatskoj su sve vrste šišmiša, dvije vrste puhova, vidra i vuk, koji se nedavno vratio na ovo područje.
Od 27 različitih vrsta ribe, 12 je vrsta na popisu Crvene knjige (popis ugroženih vrsta).
Od 27 različitih vrsta ribe, 12 je vrsta na popisu Crvene knjige (popis ugroženih vrsta).
Ekologija i zaštita prirode
|
PLANOVI ZAŠTITE
Zrinska gora sa svojim geografskim, prirodnim i kulturno-povijesnim karakteristikama, predstavlja izuzetnu vrijednost koju skupina stručnjaka i znanstvenika okupljena oko Udruge Zrinska gora već duže vrijeme pokušava službeno zaštititi i valorizirati po principima održivog razvoja, i s tim ciljem vode se aktivnosti kako bi se Zrinska gora proglasila regionalnim parkom. Zbog izuzetnih krajobraznih obilježja i kulturno-povijesnog nasljeđa prostor Zrinske gore se u prostorno-planskim dokumentima Sisačko – moslavačke županije izdvaja kao pejzažno atraktivni brdski kompleks s velikim potencijalima za razvoj turističkih i rekreativnih sadržaja, te je svrstan u kategoriju posebnih povijesno kulturnih krajolika. I u prostornim planovima pojedinih gradova i općina koji zahvaćaju Zrinsku goru, izdvojene su posebne prostorne jedinice kao park šume, zaštićeni spomenici prirode, zaštićeni krajolici, posebni rezervati i sl. S obzirom na prekogranični značaj ovoga prostora te izražene krajobrazne vrijednosti i važnost za očuvanje biološke raznolikosti Državni zavod za zaštitu prirode je, u sklopu svojih djelatnosti propisanih člankom 157. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08), izradio stručnu podlogu za zaštitu područja Une u kategoriji regionalnog parka. Definirani naziv regionalnog parka je "Una". Granica regionalnog parka prati tok rijeke Une od Dvora do ušća u Savu, obuhvaćajući područje Sisačko-moslavačke županije. ZAŠTIĆENA PODRRUČJA
BRDO DJED Kategorija zaštite: Park-šuma Godina zaštite: 2000. Površina: 27,59 ha Registarski broj: 427 Ekološka mreža: Obuhvaćeno ekološkom mrežom NATURA 2000- Područje oko Hrvatske Kostajnice HR2001370 Ciljevi očuvanja: krajobrazne vrijednosti, izletničke i rekreacijske funkcije Opis: Nalazi se iznad Hrvatske Kostajnice na 205 m nadmorske visine, a čini ju autohtona šuma hrasta kitnjaka običnog graba s pitomim kestenom, uređenim šetnicama i vidikovcem s pogledom na Kostajnicu i dolinu rijeke Une. Park šuma je sađena od 1890-1990. godine pod vodstvom Davorina Trstenjaka. Na vrhu brda nalazila se utvrda građena 1736. od koje danas postoje tek tragovi. Neke od zaštićenih vrsta temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05) koje obitavaju na području park šume su kasni noćnjak (Eptesicus serotinus), bjeloprsi jež (Erinaceus concolor), šumska rovka (Sorex araneus), vjeverica (Sciurus vulgaris), zelembać (Lacerta viridis), sljepić (Anguis fragilis), poskok (Vipera ammodytes), šareni daždevnjak (Salamandra salamandra), mekolisna veprina (Ruscus hypoglossum) itd. SUNJSKO POLJE Kategorija zaštite: značajni krajobraz Površina: 20270,25 ha Ekološka mreža: NATURA 2000 područje- Sunjsko polje HR2000420, Donja Posavina HR1000004 Registarski broj: 471 Ciljevi očuvanja: ptice močvarice, vidra; autohtona pasmina hrvatski posavac; poplavne šume, poplavni travnjaci, stari rukavci; krajobrazne vrijednostiPreventivno zaštićeni značajni krajobraz Sunjsko polje nalazi se s desne strane rijeke Save i čini prirodnu cjelinu s Parkom prirode Lonjsko polje, a obuhvaća područje uz rijeku Sunju i njezine pritoke. Ukupne površine od 20.270,25 ha na području Sunjskog polja izmjenjuju se poplavne šume hrasta lužnjaka, crne johe i poljskog jasena – 50%, a vlažne i mezofilne livade, nitrofilni travnjaci i pašnjaci čine ostalih 50% površine. Sunjsko polje sa svim svojim dosadašnjim sadržajima područje je od međunarodnog značaja te zahtijeva posebnu brigu i pažnju u daljnjem gospodarenju ovim prostorom. Ove pašnjačke površine izuzetno su bitne za održanje ekstenzivnog stočarstva koje predstavlja važnu tradicionalnu gospodarsku djelatnost lokalnog stanovništva. Lokalna udruga uzgajivača posavskog konja brine o očuvanju ugrožene autohtone pasmine ovoga kraja. Stoka uzgajana na tradicionalan način održava travnjačku vegetaciju i sprečava zarastanje pašnjaka. Također, uzgoj stoke uvjetuje i košnju ovih livada radi osiguravanja zimske prehrane stoke u štalama. Na ovaj način održavaju se livade koje su ujedno i važno stanište strogo zaštićenih i ugroženih vrsta ptica – kosca (Crex crex) i eje livadarke (Cyrcus pygargus), štekavca (Haliaetus albicilla), crne rode (Ciconia nigra), orla kliktaša (Aquila pomarina). Sunjsko polje čini ekološku cjelinu s područjem parka prirode Lonjsko polje te je kao takvo dio područja značajnog za ptice “Donja Posavina”. |
NATURA 2000
Karta zaštićenih područja i eko mreže Sisačko-moslavačke županije i susjednih županija 
Zrinska gora
Autor fotografije: Glosator; Wikipedija |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Povijesni razvoj
Prvi tragovi naseljavanja na području Zrinske gore mogu se pratiti od bakrenog doba. Najstariji arheološki ostaci bakrenog doba pripadaju nositeljima kasne faze vučedolske kulture (2500. - 2000. godine prije Krista). U to je vrijeme uspostavljen i put kojim se dobavljala ruda bakra od rudnika na području Trgovske gore do obala Dunava. Dio tog puta, koji je vodio kroz Zrinsku goru, bio je kontroliran utvrdom Osječenica, izgrađenom u tu svrhu. Razdoblje starijeg željeznog doba obilježeno je pojavom tehnologije obrade novog metala - željeza (halštatska kultura). Naselja tog vremena dobro su uređena i utvrđena. Organizirana je i nova mreža putova, a na područjima bogatim sirovinama zapažen je zamjetan prirast stanovništva. Već potkraj vučedolske kulture počinje rudarska i metalurška aktivnost na prostoru Zrinske i Trgovske gore. To je razdoblje mlađeg željeznog doba koje je obilježeno dolaskom Kelta sa zapada Europe (keltsko-latenska kultura). Kelti su bili izuzetni metalurzi koji su ubrzo, svojom usavršenom obradom željeza te drugim tehnološkim inovacijama, osvojili golemi prostor Europe (zna se da su iskorištavali željeznu rudaču - limonit, te srebrnu i olovnu rudaču - galenit). Na strateški povoljnom položaju uz rijeku Kupu, na području Siska oni osnivaju jedan od svojih glavnih centara - Segesticu. Ona je bila centar uprave, trgovine i obrta. Organizirana je mreža trgovačkih putova i sustav kontrole nad cijelim područjem. U rimsko doba Sisak (Siscia) i njegova šira okolica (uključivo i prostor današnje Općine Dvor) postali jedno od najvećih metalurških središta čitava carstva s metalurškim radionicama za izradu oružja i oruđa te kovnicama novca. Područje Zrinske gore bogato je arheološkim nalazima iz razdoblja antike. Blizina Siscije utjecala je na brzo uključivanje prostora u proces romanizacije. Tome je pridonijela izgradnja mreže cesta koje su povezivale Sisciju s ostalim dijelovima carstva. Poslije propasti Rimskog Carstva metalurška djelatnost zamire da bi ponovo bila obnovljena krajem 10. st. dolaskom Sasa. U srednjovjekovnom razdoblju dolazi do otvaranja rudokopa ruda željeza, bakra i olova te pokretanja prvih talionica i kovnica novca (rudarenje se odvijalo do dolaska Turaka 1578., a nakratko je obnovljeno i nakon njihova povlačenja).
Nakon okončanja antike na ovom području, nisu poznati bilo kakvi nalazi sve do razvijenog srednjeg vijeka (13. - 14. stoljeće). Prema povijesnim izvorima, tada se u ovom kraju podižu srednjovjekovni utvrđeni gradovi (stari gradovi, burgovi) te brojne crkve. Nešto kasnije se, krajem 15. pa sve do početka 17. stoljeća, zbog turske opasnosti, grade se novi oblici utvrđenja - kašteli. Na južnim padinama Zrinske gore nalazimo ruševine srednjovjekovnih gradova Zrina i Pedlja, čija je prošlost povezana s poznatom hrvatskom vlastelinskom obitelji Zrinski.
Nakon okončanja antike na ovom području, nisu poznati bilo kakvi nalazi sve do razvijenog srednjeg vijeka (13. - 14. stoljeće). Prema povijesnim izvorima, tada se u ovom kraju podižu srednjovjekovni utvrđeni gradovi (stari gradovi, burgovi) te brojne crkve. Nešto kasnije se, krajem 15. pa sve do početka 17. stoljeća, zbog turske opasnosti, grade se novi oblici utvrđenja - kašteli. Na južnim padinama Zrinske gore nalazimo ruševine srednjovjekovnih gradova Zrina i Pedlja, čija je prošlost povezana s poznatom hrvatskom vlastelinskom obitelji Zrinski.
Po planini, i po kraju ...
Karta Zrinske gore (središnji i zapadni dio)
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:300.000 |
Karta Zrinske gore (istočni dio)
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:300.000 |
TRGOVSKA GORA
Reljef Trgovske gore
Podloga: Elastic Terrain |
Praktično ...
IZVORI I LITERATURA
Reference
[1] WIKIWAND: Zrinska gora
[2] WIKIPEDIJA: Zrinska gora
[3] GRUPA AUTORA: Strategija razvoja općine Dvor 2011-2015. Svibanj, 2011.
[2] WIKIPEDIJA: Zrinska gora
[3] GRUPA AUTORA: Strategija razvoja općine Dvor 2011-2015. Svibanj, 2011.
Ostali izvori i literatura
BUČAR, Matija: ur. Zrinska gora: regionalni park prirode. Petrinja: Grad Petrinja: Učiteljski fakultet: Matica hrvatska, ogranak; Sisak: Sisačko-moslavačka županija; Zagreb: Sveučilište u Zagrebu. Petrinja, 2010.
LONČAR, Sanja: Zrinska gora: regionalni park prirode - Recenzija. Ekonomska i ekohistorija: časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša, Vol. 6 No. 1, 2010. (PDF)
ROKSANDIĆ, Drago: Zrinska gora u ranome novom vijeku: kartografske percepcije. Ekonomska i ekohistorija: časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša, Vol. 6 No. 1, 2010. (PDF)
ELEKTRONSKI IZVORI
PRERAD, Danijel: Inicijativa da Zrinska gora postane regionalni park. Lokalni.hr, 8.2.2017.
IZVORI O TRGOVSKOJ GORI
BOROJEVIĆ ŠOŠTARIĆ, S., PALINKAŠ, L.A., STRMIĆ-PALINKAŠ, S., BERMANEC, V., NEUBAUER, F., SPANGENBERG, J., PROCHASKA, W.: Origin of siderite mineralization in Petrova and Trgovska Gora Mts., NW Dinarides. Miner. Petrol., 97, 11−128. 2009
BRAUN, K.: Godišnji izvještaj o izvršenim radovima u području Trgovske gore (lokacija Gradski potok). IGI, 1975.
BRAUN, K.: Regionalna istraživanja bakronosnog područja Trgovske gore. IGI, 1977.
HAUER, K.: Izvještaj o rudnim pojavama u Trgovskoj gori (prijevod s njemačkog). IGI, 1870.
JOVIĆ, P.: Izvještaj o izvršenim radovima u području Trgovske gore (lokacija Gradski potok) IGI, 1976.
JURKOVIĆ, I.: Cooper ore deposits in the Gradski potok ore field of the Trgovska gora district of Croatia. Geol. vj. 42, 347-369, Zagreb, 1989.
KOSTIĆ-PODGORSKA, V. (1955): Oberkarbonische Korallen von Trgovska Gora (Croatien). Geološki vjesnik, 8−9 (1954–55), 115−121. 1955.
MAJER, V., JURKOVIĆ, I.: Studija metalogene oblasti Trgovske gore (područje Najdan-Gradski potok). Dio I. i II. IGI, 1962.
TUĆAN, F.: Mineraloško-petrografsko istraživanje Trgovske gore. Ljetopis Jugosl.akad., 53, Zagreb, 1941.
TUĆAN, F.: Izvještaj o rudnim i mineraloškim prilikama Trgovske i Petrove gore. IGI, 1947.
LONČAR, Sanja: Zrinska gora: regionalni park prirode - Recenzija. Ekonomska i ekohistorija: časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša, Vol. 6 No. 1, 2010. (PDF)
ROKSANDIĆ, Drago: Zrinska gora u ranome novom vijeku: kartografske percepcije. Ekonomska i ekohistorija: časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša, Vol. 6 No. 1, 2010. (PDF)
ELEKTRONSKI IZVORI
PRERAD, Danijel: Inicijativa da Zrinska gora postane regionalni park. Lokalni.hr, 8.2.2017.
IZVORI O TRGOVSKOJ GORI
BOROJEVIĆ ŠOŠTARIĆ, S., PALINKAŠ, L.A., STRMIĆ-PALINKAŠ, S., BERMANEC, V., NEUBAUER, F., SPANGENBERG, J., PROCHASKA, W.: Origin of siderite mineralization in Petrova and Trgovska Gora Mts., NW Dinarides. Miner. Petrol., 97, 11−128. 2009
BRAUN, K.: Godišnji izvještaj o izvršenim radovima u području Trgovske gore (lokacija Gradski potok). IGI, 1975.
BRAUN, K.: Regionalna istraživanja bakronosnog područja Trgovske gore. IGI, 1977.
HAUER, K.: Izvještaj o rudnim pojavama u Trgovskoj gori (prijevod s njemačkog). IGI, 1870.
JOVIĆ, P.: Izvještaj o izvršenim radovima u području Trgovske gore (lokacija Gradski potok) IGI, 1976.
JURKOVIĆ, I.: Cooper ore deposits in the Gradski potok ore field of the Trgovska gora district of Croatia. Geol. vj. 42, 347-369, Zagreb, 1989.
KOSTIĆ-PODGORSKA, V. (1955): Oberkarbonische Korallen von Trgovska Gora (Croatien). Geološki vjesnik, 8−9 (1954–55), 115−121. 1955.
MAJER, V., JURKOVIĆ, I.: Studija metalogene oblasti Trgovske gore (područje Najdan-Gradski potok). Dio I. i II. IGI, 1962.
TUĆAN, F.: Mineraloško-petrografsko istraživanje Trgovske gore. Ljetopis Jugosl.akad., 53, Zagreb, 1941.
TUĆAN, F.: Izvještaj o rudnim i mineraloškim prilikama Trgovske i Petrove gore. IGI, 1947.
|
Recenzija
Objavljeno u: Ekonomska i ekohistorija: časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša, Vol. 6 No. 1, 2010. (PDF) U travnju 2010. godine objavljen je jedan od rijetkih zbornika stručnih i znanstvenih radova posvećenih prostoru Banovine, naslovljen Zrinska gora: regionalni park prirode. Zbornik je rezultat višegodišnjeg rada Inicijative za pokretanje postupka zaštite Zrinske gore čiji su nositelji udruge građana s područja grada Petrinje, uz podršku lokalnih gradskih vlasti. Ideja pravne zaštite ove velike prostorne cjeline Sisačko-moslavačke županije, problematiziram i na Okruglom stolu održanom u svibnju 2008. godine u Petrinji, okupila je lokalno stanovništvo petrinjskog dijela Banovine te veliki broj stručnjaka i znanstvenika, uglavnom prirodoslovnog usmjerenja. Zbornik okuplja više od sedamdeset autora te trideset i osam radova u osam tematskih cjelina naslovljenih Geografija / geologija / rudarstvo, Flora/gljive, Fauna, Arheologija/ Graditeljstvo, Gospodarske aktivnosti, Edukacija, Civilne inicijative i zaštita Zrinske gore, Sažetci. Najveći dio radova donosi preglede geografskih i geoloških osobina Zrinske gore te podatke o posebnostima flore i faune pri čemu je naglasak stavljen na isticanje izuzetnih i rijetkih geomorfoloških pojava te endemskih, ugroženih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta. Tek su tri rada u potpunosti posvećena kulturno-povijesnom nasljeđu i donose podatke o arheološkoj baštini, utvrdama i starim gradovima te tradicijskom graditeljstvu. Slijede radovi o postojećim gospodarskim aktivnostima na području Zrinske gore, ponajviše šumarstvu, voćarstvu i pčelarstvu, kao i onima čiji se znatniji razvoj tek očekuje - ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, uzgoju pitomog kestena, iskorištavanju serpentinita. Nekoliko radova posvećeno je edukacijskim aktivnostima, programima i projektima za školsku djecu koji se provode na području Zrinske gore. Posljednji radovi govore o spomenutoj Inicijativi, njenim pokretačima kao i o dosadašnjim valorizacijama Zrinske gore. Radovi u Zborniku razlikuju se pristupom temi, kvalitetom i opsežnošću. Zajedničko im je isticanje tri temeljne vrijednosti i resursa Banovine - šuma, izvora pitke vode i stijena - koji osiguravaju život biljnim i životinjskim vrstama i ljudima. Navodeći primjere dosadašnjih nekontroliranih iskorištavanja resursa te nestanka pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, dio autora upozorava kako je buduća planirana i kontrolirana iskorištavanja šuma, voda i stijena nužno temeljiti na istraživanjima i interdisciplinarnim promišljanima, a razvoj poljoprivrede i ostalih djelatnosti prilagoditi postojećem ekosustavu i bioraznolikosti. Vrijednost je nekolicine radova što po prvi put donose rezultate terenskih istraživanja provedenih na području Banovine (uglavnom osamdesetih godina 20. stoljeća, manje posljednjih nekoliko godina) te opsežne popise literature i dosad neobjavljenih izvještaja s provedenih istraživanja. Time su, prema autorima, stvoreni temelji i prepoznati prioriteti budućih istraživanja koja su neophodna za utvrđivanje stvarne raširenosti i brojnosti pojedinih vrsta flore i faune. Kvalitetu određenog broja radova umanjilo je višestruko ponavljanje podataka, izostanak referenci ili neujednačen način referiranja te, u jednom radu, suviše pristran i neprimjeren politički diskurs. Iznenađuju popisi literature u kojima je u originalnim naslovima pojedinih djela riječ Banija zamijenjena riječju Banovina. Primjena metode find and replace rezultirala je u pojedinim radovima Zbornika nesuvislim rješenjima (umjesto riječi Albanije stoji riječ AlBanovine) (97). Konačna svrha okupljenih radova trebalo je biti stvaranje temelja za valoriziranje prirodnih i kulturnih vrijednosti koje će biti podloga za pravnu zaštitu područja Zrinske gore, preispitivanje suvremenog i planiranje budućeg iskorištavanja prirodnih i kulturnih resursa. Često spominjane sintagme - prirodne i kulturne značajke/vrijednostiiM prirodna i kulturna baština - trebale bi upućivati na činjenicu da je kod istraživanja, vrednovanja i zaštite prostora, bez obzira na njegov obuhvat, važno jednakovrijedno pristupanje ovim dvama, po značaju izjednačenim pojmovima - prirodi i kulturi. Razmišljanje o prostoru kao rezultatu djelovanja prirodnih i ljudskih čimbenika ugrađeno je u suvremene znanstvene i stručne smjernice za vrednovanje i zaštitu prostora te u zakonodavstvo o zaštiti prirodne i kulturne baštine. Upravo je zbog toga neočekivana odluka Uredništva da valorizaciju Zrinske gore u ovom Zborniku osloni najvećim dijelom na prirodnu baštinu. Time je, unatoč izrečenoj namjeri da se “tematikja] zahvatji] što cjelovitije i ujednačenije” (12), izostalo jasno i sveobuhvatno definiranje i vrednovanje baštine ovog prostora. Od cjelokupne kulturne baštine izlučena je samo arheološka baština, stari gradovi i tradicijsko graditeljstvo, a preskromni povijesni pregledi zaustavljeni su na 17. stoljeću. Posljednja tri stoljeća povijesnih događanja i kulturnog oblikovanja ovog prostora, nužna za razmijevanje suvremenosti i planiranje budućnosti, nisu tematizirana. Spregu prirode i kulture indirektno je istaknulo nekoliko autora koji su lokalno, tradicijsko, nezapisano znanje prepoznali kao važan faktor u očuvanju prostora Zrinske gore te istaknuli potrebu njegovog istraživanja, prenošenja i primjene pri razvoju gospodarskih djelatnosti. Time je, možda nedovoljno glasno, rečeno da su prisustvo ljudi i njihovo, generacijama prenošeno, znanje o životu u prirodi i s prirodom ključ daljnjeg očuvanja ovog prostora. Stoga se osjeća da je u Zborniku izostao detaljan uvid u suvremene probleme Banovine koje je neophodno imati na umu pri izradi valorizacija i smjernica za buduće upravljanje ovim prostorom. Posebno je potrebno istaknuti demografske prilike, minirane površine, gospodarsku neaktivnost, prazna seoska naselja, neobrađene i neodržavane poljoprivredne površine, neprohodnost šuma.... U konačnici, Zbornik je otvorio brojna pitanja o budućnosti Banovine te ovaj, nepravedno zapostavljen prostor, prikazao kao Eldorado za stručni i znanstveni rad, razvoj ekološke poljoprivrede i turizma. Zbornik donosi temelje za valorizaciju prirodnih vrijednosti Zrinske gore, razvoj pojedinih djelatnosti, pravnu zaštitu te preispitivanje suvremenog i planiranje budućeg iskorištavanja prirodnih resursa. Očekuje se da će se aktivnostima koje slijede odgovoriti na još uvijek otvorena pitanja, između ostalih, pitanje jasnog i argumentiranog postavljanja granica Zrinske gore te prijedloga promjene stupnja zaštite Zrinske gore sa značajnog krajobraza (kako je taj prostor već vrednovan u prostorno-planskoj dokumentaciji Sisačko-moslavačke županije) u park prirode. Sanja Lončar |
Vanjske poveznice i adrese
|
Turistička zajednica Grada Petrinje; službena stranica
Turistička zajednica grada Hrvatska Kostajnica; službena stranica Udruga Zrinska gora; Udruga Zrinska gora se zalaže da se područje Zrinske gore proglasi parkom prirode, čime bi se osigurao gospodarski razvoj cijelog područja na principima održivog razvoja |
|
