KONJUH
Područje: Planine srednje i istočne Bosne
Grupa: Planine istočne Bosne
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Vrh Konjuha / Konjuh (1328 m)
Koordinate najvišeg vrha: 44.3012, 18.5450
Grupa: Planine istočne Bosne
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Vrh Konjuha / Konjuh (1328 m)
Koordinate najvišeg vrha: 44.3012, 18.5450
O planini ...
|
|
UvodKonjuh je planina u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Planina je omeđena: rijekama Seona, Turija, Litva i Oskova na sjeveru, rijekom Gosteljom i magistralnom cestom Tuzla-Sarajevo na sjeveroistoku, te rijekom Krivajom na jugu i zapadu. S Ozrenom, Javorom i Javornikom Konjuh čini dio lanca rubnih (viših) planina koje zajedno s Trebavcem i Majevicom predstavljaju prijelaz dinarskog planinskog sustava u prostranu Panonsku nizinu.
Prosječna visina planine je 1000 metara. Iznad te visine uzdižu se vrhovi: Šuplji Javor (1157 m), Vina Kruška (1088 m), Suho Drvlje (1206 m), Zidine (1180 m), Brezina (1120 m), Vrh Konjuha (1328 m), i Bijeli Vrh (1272 m) i Zečiji Rat (1275 m) na jugozapadnom grebenu Smolin. ENGLISH SUMMARY: KonjuhKonjuh is a mountain in north-east part of Bosnia and Herzegovina. Mountain is bordered by rivers of Seona, Turija, Litva, and Oskova on the north, river Gostelja and highway Tuzla–Sarajevo on north-east, and river Krivaja on south and west. With the mountains of Ozren, Javor and Javornik, Konjuh makes part of mountain chain which with Trebavac and Majevica present transition of Dinaric mountain system to the spacious Panonian plain. Average height of this mountain is 1000 meters. Above this height there are tops: Šuplji Javor (1157 m), Vina Kruška (1088 m), Suho Drvlje (1206 m), Zidine (1180 m), Brezina (1120 m), Vrh Konjuha (1328 m) and Bijeli Vrh (1272 m) and Zečiji Rat (1275 m) on southwestern ridge of Smolin. Konjuh is covered with dense vegetation in which coniferous trees prevails (pine and spruce), and also beech, maple and in a small number oak. On the mountain also grows very rare and curative lincura – srčanik (Gentiana lutea), which is on this mountain protected and endangered. In the woods of Konjuh there are wild animals like: brown bear, roe deer, wild boar, wolf, fox, squirrel, grouse, and in the streams and rivers trout and crayfish. Snakes that live here are horned viper, common viper, copperhead, and also lizard, green lizard and salamander. On the mountain of Konjuh there are many necropolises stećaks, and only in the municipality of Kladanj 500 stećaks are known. There are also ruins of caravan road which is used for transport of salt from Tuzla, as well as monuments from World War II in Yugoslavia. SOURCE Wikipedia 
Položaj planine Konjuh
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:300.000 -
|
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici planine Konjuh
Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA
Reljef Konjuha sa Djedinskom planinom i Smolinom
Podloga: Elastic Terrain 
Vrh Konjuha fotografiran sa Zidina
Autor: Banoviciminer |
-
|
PRIRODA
Biljni svijet
Masiv Konjuha pokriven je gustim šumskim zajednicama u kojima preovladava crnogorica (bor, jela i smreka), bukva, javor i u manjem broju hrast. Na planini raste i rijetka i ljekovita lincura – srčanik (Gentiana lutea), koja je na ovoj planini zaštićena i ugrožena.
Životinjski svijet
U šumama Konjuha od divljači se mogu naći mrki medvjed, srna, divlja svinja, vuk, lisica, vjeverica, tetrijeb, a u potocima i rijekama pastrmka i potočni rak. Od zmija na planini žive poskok, šarka, bjelouška, zatim gušter zelembać i daždevnjak.
Zaštita prirode i ekologija
|
Planinarska udruženja i ljubitelji prirode godinama su nastojali uvjeriti vlasti da dio planine, smješten u jugozapadnom dijelu Tuzlanskog kantona, proglase zaštićenom prirodnom zonom. Tako je, s ciljem zaštite i očuvanja izvornih prirodnih vrijednosti planine Konjuh, osiguravanja nesmetanog odvijanja prirodnih procesa, održivog i uravnoteženog korištenja prirodnih i kulturnohistorijskih dobara, te razvoja rekreacije i turizma, Skupština Tuzlanskog kantona, 2009. godine donijela Zakon o proglašenju dijela područja planine Konjuh zaštićenim pejzažom "Konjuh", a poslove upravljanja vrijednostima prostora, povjerila Javnoj ustanovi Zaštićeni pejzaž "Konjuh", 2011. godine.
Područje zaštićenog pejzaža "Konjuh" pretežno je šumsko područje na planini Konjuh, koje se nalazi na dijelovima općina Banovići, Kladanj i Živinice. Ispresijecan je porječjima rijeka Oskova na sjeveru i Drinjača na jugu. Sadrži brojna prirodna bogatstva, kulturno-povijesne vrijednosti, vrijedne vrste flore i faune, velike hidrološke potencijale i dr. ZAŠTIĆENE ZONE PLANINE KONJUH Na površini od 8.139,77 hektara i na nadmorskoj visini od 300 do 1.328 metara Zaštićeni pejzaž "Konjuh" podijeljen je u tri zone zaštite , na čiju su podjelu utjecali brojnost i raspored prirodnih vrijednosti područja:
Prva zaštićena zona (zona A) obuhvata površinu od 2.411,42 ha, i podliježe najstrožijem režimu zaštite. Druga zaštićena zona (zona B) je površine od 5.093,70 ha. Treća zaštićena zona (zona C) sa površinom od 511,49 ha. Područje je brdsko - planinsko, sa visinama koje se kreću u dijapazonu od 300 do 1328 mnm. Na centralnom grebenu Konjuha i Javora nalaze se i najviši vrhovi na ovom području odakle se ka sjeveru u pravcu Sprečke ravnice teren postepeno spušta. Ovo područje je gotovo u potpunosti prekriveno šumskim ekosustavima u kojima su sadržane veoma brojne prirodne vrijednosti i fenomeni. Izgrađene površine zauzimaju svega 0.4 % ukupne površine obuhvata. Ovo zaštićeno područje se prostire na dva slivna područja, i to: slivno područje rijeke Oskove na sjeveru, i slivno područje rijeke Drinjače na jugu. Osnovne vrijednosti prve zaštićene zone - Zona "A" Osnovne vrijednosti prve zaštićene zone čine: a) Geološka raznolikost i prirodno nasljeđe na zaštićenom području: - Prirodne vrijednosti geomorfološkog karaktera (pećine, vrtače, jame) - Izražena geološka profilacija terena - Varijabilnost reljefnih i orografskih formi. b) Visok stepen florističke raznolikosti: - Rijetke biljne vrste: bosanski ljiljan, bosanska perunika, sunovrat, iva, lincura, hrizantema - Rijetke i reliktne biljne zajednice: šume bijelog i crnog bora na peridotitu i serpentitu. c) Ornitološke karakteristike: Reliktne vrste ptica: lještarka Ugrožene vrste ptica: planinska sova, lještarka. d) Rijetke i ugrožene vodene životinje: vidra, riječni rak, autohtona potočna pastrmka i potočna mrenica. e) Hidrološke karakteristike: - Planinska izvorišta čiste vode -Izvorište vode "Muška voda" - Prirodna planinska jezerca - Vodene sesije (vodopadi i skakavci) - Atraktivnost vodotoka (Drinjača i Oskova sa pritokama), te izvornost dolinskog pejzaža i riječnih korita. f) Kulturno - historijsko nasljeđe. Osnovne vrijednosti druge zaštićene zone - Zona "B" Osnovne vrijednosti druge zaštićene zone čine: a) Geološka raznolikost i prirodno nasljeđe na zaštićenom području: - Prirodne vrijednosti geomorfološkog karaktera (pećine, vrtače, jame) - Izražena geološka profilacija terena - Varijabilnost reljefnih i orografskih formi. b) Visok stepen florističke raznolikosti: - Rijetke biljne vrste: bosanski ljiljan, bosanska perunika, sunovrat, iva, lincura, hrizantema - Rijetke i reliktne biljne zajednice: šume bijelog i crnog bora na peridotitu i serpentitu. c) Ornitološke karakteristike: - Reliktne vrste ptica: veliki tetrijeb - Ugrožene vrste ptica: veliki tetrijeb, planinska sova, lještarka. d) Rijetke i ugrožene vodene životinje: vidra, riječni rak, autohtona potočna pastrmka i potočna mrenica. e) Ugrožene vrste životinja: bosanska divokoza i bosanski mrki medvjed. f) Hidrološke karakteristike: - Planinska izvorišta čiste vode - Prirodna planinska jezerca - Atraktivnost vodotoka (Drinjača i Oskova sa pritokama), te izvornost dolinskog pejzaža i riječnih korita. g) Kulturno - povijesno¸nasljeđe. |
Ilegalna sječa
Planinari se godinama bore protiv nelegalne sječe šume u Konjuhu. Posljedice ovoga vidljive su i po mutnoj vodi koju dobijaju stanovnici Banovića, jer se šuma sječe i oko izvorišta pitke vode. Vlasti su pokazale da su nemoćne zaustaviti ovu praksu kao što su dugo pokazivale nerazumijevanje oko inicijative da se središnji dio planine Konjuh proglasi zaštićenim parkom prirode. IZVOR KAHROVIĆ, Samir: Planina Konjuh - mjesto za odmor i relaksaciju. Deutsche Welle, 8.8.2008. Unexplored Konjuh
Autor: CISPorg; Datum objavljivanja: 17.10.2018. Opis: Progetto del CISP, "Biodiversità per lo Sviluppo" (BIOSVI) in Bosnia Herzegovina 2017-2020. Fauna del Paesaggio Protetto Konjuh nel Cantone di Tuzla CISP' project "BIOSVI - Biodiversty for sustainable local development in Bosnia Herzegovina" The Wildlife in the Protected Landscape Konjuh, Tuzla Canton " |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Povijesni pregled
2009.
Na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 9.11.2009. godine, donijela je Zakon o proglašenju dijela područja planine Konjuh zaštićenim pejzažom "Konjuh".
Na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 9.11.2009. godine, donijela je Zakon o proglašenju dijela područja planine Konjuh zaštićenim pejzažom "Konjuh".
Kulturno - povijesna baština
Na planini Konjuh postoji više nekropola stećaka, a samo na općini Kladanj poznato je preko 500 stećaka. Tu su i ostaci karavanskog puta kojime se sol prenosila iz Tuzle, kao i više spomenika iz NOB-a.
Turistička karta sjevernog dijela Zaštićenog pejzaža "Konjuh" - područje Zlaća
|
EKO SAT KONJUH BORIN MEMORIJAL
Proizvodnja: RTVTK Datum objave: 17.5.2016. Opis: Planinarsko društvo Konjuh Tuzla, svakog maja organizuje memorijalni Pohod - Borina staza, tradicionalni spomen na planinare Borisa Ljubića i Milana Georgijevića. |
Po planini i po kraju ...
1 PLANINSKO PODRUČJE
Javorje
Zlača
|
-
|
|
Zobik
|
Planinarski dom "Zobik"
Na prostoru izletišta Zobik, 17 km udaljenog od Banovića, nalazi se planinarski dom "Varda". Raspolaže s 20 kreveta. Uz njega su uređeni šadrvani, kamini, stolovi i klupe, te uređeni tereni za mali nogomet, košarku i odbojku, kao i parking prostor. Od njega vode planinarske staze na Konjuh, Zidine, Vardu. Planinarskim domom Zobik upravlja i gazduje Planinarsko društvo “Varda” iz Banovića. Svake godine održavaju se tri planinarske akcije: 1. Izlet na Zelemboj koji se izvodi 2. siječnja/januara; 2. Masovni izlet za građanstvo u Zobik pod nazivom "Pozdrav proljeću" 3. PPK (planinarski put Konjuhom). Ovaj proljetni izlet za planinare i druge ljubitelje prirode postao je izlet Kantona i na njemu zna biti i više od 3000 sudionika. Posljednjih godina redovno se izvodi izlet pod nazivom "Veljača" u veljači/februaru. PPK-planinarski put Konjuhom ranije se izvodio posljednji vikend u lipnju/junu, a sada se izvodi u rujnu/septembru u sklopu obilježavanja dana općine Banovići. |
Konjuh, uspon na Veliki Konjuh (1178mnv) + vožnja "Ćirom" Banovići
Autor: Sarafanje; Datum objave: 28.9.2018. Opis: Planinarenje i izlet na prelijepu planinu Konjuh. Turu smo započeli od planinarskog doma Zobik, gdje smo se popeli na Jezero. Dalje smo nastavili na greben Zidine (1150 mnv) gdje se pruža prelijep pogled na Mali i Veliki Konjuh. Nastavljamo dalje prema Velikom Konjuhu (1328 mnv). Na nekih 15 minuta do vrha ulazimo u maglu, tako da smo na žalost bili uskraćeni za pogled sa vrha. Nakon kratkog odmora u radio amaterskoj kućici počinjemo sa veoma strmim i teškim spuštanjem na vrhove Mali Konjuh (1178 mnv), te vrh Varda (791 mnv), gdje smo izašli iz magle i uspjeli vidjeti okolne vrhove. Sljedeći dan nastavljamo sa društvom PSD Prenj Mostar u obilazak Etno Avije Mačkovac i spuštamo se do Banovića, gdje smo se provozali nekih 45 minta "Ćirom". Detalji rute: https://www.strava.com/activities/185... Planina Konjuh (Zobik, Varda, Mali Konjuh, Veliki Konjuh, Zidine)
Autor: anel brigic; Datum objave: 11.9.2017. |
Zidine
|
|
Zelemboj
|
-
|
Uspon na Zelemboj - Konjuh
Autorica: Azra Mešić; Datum objave: 12.12.2012. Opis: Drugog dana januara svake godine, planinari i drugi ljubitelji prirode penju se na jedan od proplanaka Konjuha - Zelemboj. Do ovog odredišta nadomorske visine 1060 metara, vode staze s dvije strane strane: pješačka iz banovićkog sela Mrljevići i šumski put koji se od regionalne ceste Banovići - Zavidovići u pravcu Zelemboja odvaja na Marinom brdu. |
2 SJEVERNI I SJEVEROZAPADNI OBRONCI
Banovići WIKIPEDIJA
|
Banovići su općina i rudarski grad u sjeveroistočnoj Bosni. Grad je smješten na sjeverozapadnim obroncima planine Konjuh na nadmorskoj visini između 330 i 380 metara, na magistralnoj cesti koja povezuje dva industrijska centra Tuzlu i Zenicu. Banovići se graniče s općinama Lukavac, Živinice, Kladanj, Olovo i Zavidovići i na taj način predstavljaju tromeđu kantona Tuzlanskog, Sarajevskog i Zeničko-dobojskog. Banovići su udaljeni od Tuzle 30 km.
Kontinentalna i umjereno-kontinentalna klima u Banovićima ima za posljedicu topla ljeta s pljuskovima i oštre vjetrovite zime s manjim količinama snježnih padavina. U prosjeku je svaki treći dan oblačno vrijeme s tim što je ljetna oblačnost kratkotrajna. Najčešći su vjetrovi iz sjevernog kvadranta. Relativno često javlja se i grad. Analize i procjene klimatskih karakteristika Banovića i okoline proizvoljne su i uglavnom empirijske jer na području općine nema niti jedne meteorološke stanice. Na području općine nalaze se porječja rijeka Krivaje i Spreče, a općina je orijentirana prema dolinama rijeka Litve i Turije. Ponivka, Hodžin potok, Jablanica, Bukovac, Turija, Litva, Radina, Brestica, Brložnik, Draganja, Ostružnica, Begov potok, pripadaju sjevernom području općine i porječju Spreče, a u zapadnom dijelu, južnog, brdsko-planinskog područja razvijeno je nekoliko manjih porječja koja pripadaju glavnom toku rijeke Krivaje. Čitavo područje odlikuje se nagibom terena prema sjeveru i dijelom prema istoku te se prema tome može podijeliti na ravničarske, na sjeveru i na sjeveroistoku, brdsko-planinsko sjeverno od ravničarske depresije i brdsko-planinsko s više izraženim obiježjima planinskog reljefa u području južno od ravničarske depresije. POVIJESNI RAZVOJ Današnje ime Banovići su dobili prema stećku Božićka Banovića, nadgrobnom spomeniku iz srednjeg vijeka koji je lociran u istoimenom selu nedaleko od grada. Stećak je u obliku sarkofaga s kamenim postoljem veličine 2,20 x 0,90 x 0,70 m. na prednjoj strani je stiliziran cvijet, a s bočne strane je natpis na bosančici sljedećeg sadržaja: Ase (ovdje) leži Božićko Banović, na svojoj zemlji, na plemenitoj Dramešini, a postaviše (stećak) Hlapac i Obodin i Branko sa braćom. Na području Banovića je pronađen i kovani novac za koga se pretpostavlja da potječe iz vremena 250 godina prije nove ere, dakle iz Rimskog razdoblja. Raniji naziv Litva, što ga je grad dobio po istoimenoj rijeci koja kroz njega protječe, etimološki je nedefiniran. Postanak, razvoj i rast općine obilježen je eksploatacijom vrlo kvalitetnog ugljena koji je i danas značajan izvor energije. Kao jedan od centara bosanskohercegovačkog rudarstva Banovići su u dosadašnjoj prošlosti postigli izuzetne rezultate u eksploataciji ugljena. 
Jezero Brestica
Jezero, nastalo u drogoj polovini 20. stoljeća, udaljeno je od Banovića oko 3 km. Dugo je oko 150 m i isto toliko široko. Bogato je šaranom, smuđem, štukom, somom, manjićima, klenom, deverikom i ostalom sitnom ribom, Autor fotografije: Banoviciminer, Wikipedija |
Turistički vlak i "Ćiro" Javna ustanova “Centar za zaštitu, razvoj i promociju turizma” Banovići u suradnji s Rudnikom mrkog uglja "Banovići" d.d. organizira turističke vožnje turističkim vlakom "Ćirom", koji vozi kroz prirodni ambijent od Banovića (u kojemu se nalazi rudnik smeđeg, odn. mrkog ugljena), uz rijeku Osovu, do podnožja Konjuha - lokaliteta Zlaća, gdje se nalazi istoimeni hotel (60 postelja). Vozi prilagođenom brzinom od 26-35 km/h parnom lokomotivom koja je raritet u Bosni i Hercegovini i koja je pripadala Rudniku Banovići. Trajanje vožnje u oba smjera traje oko 60 minuta. Kapacitet tri vagona od kojih su dva opremljeni za sjedenje je oko 100 putnika. Kompozicija koju vuče lokomotiva "Ćiro" raspolaže s tri zatvorena i dva otvorena, panoramska turistička vagona. U skladu sa zahtjevima grupa, na turi se organizira i osvježenje (kokteli, zakuske,mini bar). U cijenu vožnje turističkim vlakom uključen je i obilazak i korištenje izletišta Mačkovac sa svim mobilijarom. Trasa turističke pruge prati staru trasu koja je korištena u vrijeme austrougarske vlasti kada se iz Konjuha izvlačila šuma. Godine 2020. planira se da istom trasom vozi turistički vlakić, koji se do 2019. gradio u Srbiji. POVIJEST LOKOMOTIVE "ČIRE" Za potrebe rudnika "Banovići" razvijena je u drugoj polovici 20. stoljeća pruga uskog kolosijeka. Njome je od tada prometovalo preko stotinu raznih uskotračnih lokomotiva. Jedna od njih, nazvana "Ćiro", parna lokomotiva 55-99, postala je simbolom Banovića. Nakon što je bila eksponat 35 godina, u Željeznčkom saobraćaju RMU Banovići su ju renovirali, kako bi služila kao turistička atrakcija zajedno s dva preuređena vagona. INFORMACIJE TZ Banovići K.A.: Banovići unapređuju turističku ponudu: Uz popularnog Ćiru dolazi i turistički vozić. Klix.ba, 21.2.2019. Bosnia Steam Tour 2010: 6 - Banovici mine, April 4
Autor: ronik24; Datum objave: 20.4.2010. Opis: Narrow and standard gauge steam shunting at Oskova station (the standard gauge part of the station is called Banovici), where coal from the surrounding mines is collected by narrow gauge and transferred to the mainline. Including Skoda steamer 19-12 as well as 25-30, 83-158 and diesel classes 661 & 740. Banovići Iz Zraka - 4K VIDEO
Proizvodnja: Triton Produkcija; Datum objave: 3.4.2016. Opis: Ove godine navršava se 70 ljeta otkako je nastao Grad. Triton produkcija Vam zato poklanja pogled iz zraka na Banoviće i to u vrhunskoj 4K rezoluciji. Preporučujemo da podesite vaše Youtube playere na najveću moguću kvalitetu, ukoliko Vam to brznina Interneta dozvoljava. |
3 ISTOČNA POBRĐA
KLADANJSKI KRAJ - IZMEĐU KONJUHA, SMOLINA, DJEDINSKE PLANINE, JAVORNIKA I JAVORA
|
VOLIM OVO MJESTO - KLADANJ
Proizvodnja: RTVTK; Datum objave: 30.10.2018. Opis: U sjeveroistočnoj Bosni, u podnožju planine Konjuh prostire se općina Kladanj s istoimenim središtem. Grad Kladanj se razvio na ušću rijeke Ujiče u rijeku Drinjaču, kada je bio tek malo naselje s nekoliko stambenih i trgovačkih objekata. Prije svega Kladanj je bio naselje radnika koji su radili na sječi i transportu drveća iz tog područja. Prvi pisani spomen grada Kladanja je iz 1138. godine, u spisima Krisztofa Emerika, mađarskog velikana. Postoji mnogi pisani zapisi o gradu Kladnju kao što je u putopisu fra Marinića iz 1366. godine gdje se spominje kao najveće mjesto u tuzlanskom kraju, u Dubrovačkim spisima iz 1431. godine, 1469. godine u turskim zapisima. U općini Kladanj postoje ostatci srednjovjekovnog grada Gojsalića, odnosno Gradina, te 53 lokaliteta s 436 stećaka koji su od izuzetne kulturne vrijednosti. Za vrijeme Osmanskog carstva Kladanj se spominje 1557. godine kao naselje u Sarajevskom kadiluku odnosno sudsko upravnom području, te kasnije postaje samostalan kadiluk. Za vrijeme osmanskog razdoblja u Kladanj se doseljava mnogo bošnjačkog stanovništva iz raznih mađarskih gradova. Dolaskom Austro-Ugarske došle su i mnoge promjene u administrativnom i političkom smislu, te sudski i zakonodavni sustav. Za vrijeme Austro- Ugarske podižu se škole, stambeni i javni objekti te se započinje s iskorištavanjem šuma. Iz tog razdoblja, očuvano je dosta kulturno i povijesno značajnih objekata. Kladanj u doba Austro- Ugarske postaje važno prometno središte, a njegove bogate šume odredile su glavno djelatnost u ovim krajevima. Grad Kladanj je bio poznat po mineralnim i lječilišnim vrelima, od kojih je daleko najpoznatiji onaj za koji se vjeruje da sadrži izvor „muške vode“ kojoj su se pripisivale afrodizijačke moći i koja je važan izvozni proizvoda Kladnja. Provode se analize ove ljekovite mineralne vode još od 1968. godine koje potvrđuju njenu ljekovitost: utvrdilo se da pozitivno djeluje na smanjenje krvnog pritiska i šećera u krvi, da poboljšava cirkulaciju krvi, utječe na brže izlučivanje vode te jača organizam. Pored lječilišnog turizma te drvne industrije, u Kladnju postoje i značajni pogoni tekstila i proizvodnje magnezita te odlični uvjeti za razvoj zimskog turizma, te lovnog i ribolovnog turizma. Esma Redžepova - Muška Voda ( Audio ) HQ
Objavio: HDteam fotoivideo; Datum objave: 8.2.2018. Opis: Esma Redžepova – Muška Voda IFIS GLAS Records Smederevo Yugoslavia Style:Folk Romani Digializovao sa Flexi-disc, 5½", 33 ⅓ RPM : HDteam Federacija plus na Muškoj vodi kod Kladnja
Objavio: Dino Durmic; Datum objave: 27.10.2018. Opis: Ljekovita voda u netaknutoj prirodi Kladnja. Izvor i kompleks Muška voda danas je zapušten, a budući da je do njega uskim šumskim putem veoma teško doći, tek rijetki se usude popeti do vrha. Video prilog iz Federacije plus Federalne TV novinar Dino Durmić snimatelj Edis Mešanović montažer Amir Dedić Dvadeset miliona - Muška voda (Kladanj 1968.)
Objavio: Igor Stegic; Datum objave: 11.3.2020. Opis: DVADESET MILIONA – MUŠKA VODA 1968. |
4 DOLINOM KRIVAJE
|
|
Praktično ...
BORAVAK NA PLANINI I U KRAJU
Sigurnost
Na Konjuhu nema minskih niti minski sumnjivih područja.
IZVORI I LITERATURA
|
(1) Konjuh (planina). Wikipedija
(2) http://www.dw.de/planina-konjuh-mjesto-za-odmor-i-relaksaciju/a-3546841 (3) http://www.zone-2000.net/arhiv/06/032konj/doc01.html Zakon o osnivanju Javne ustanove Zaštićeni pejzaž “Konjuh” (PDF) - Preuzmi Afišu - Zaštićeni Pejzaž "Konjuh" - Preuzmi Brošuru - Zaštićeni Pejzaž "Konjuh" - Drveće u Zaštićenom pejzažu "Konjuh" - Inse¸kti u Zaštićenom pejzažu "Konjuh" - Vodene životinje u Zaštićenom pejzažu "Konjuh" - Životinje (sisari) u Zaštićenom pejzažu "Konjuh" - Ostale životinje u Zaštićenom pejzažu "Konjuh" - Ljekovito bilje u Zaštićenom pejzažu "Konjuh" - Ugrožene biljke u Zaštićenom pejzažu "Konjuh" - Gljive u Zaštićenom pejzažu "Konjuh" - Ptice u Zaštićenom pejzažu "Konjuh" PROSTORNI PLAN PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA - ZAŠTIĆENI PEJZAŽ "KONJUH" 2010-2030
linki http://www.vladatk.kim.ba/135-vlada/dokumenti/prostorsni-plan-tk/825-obavjestenja-i-javni-konkursi-2
HAJDEMO O PLANINE: Divljina u zaštićenom krajoliku od koje će vam zastati dahBy Radiokam1 - 2019-08-19 https://radiokameleon.ba/2019/08/19/hajdemo-o-planine-divljina-u-zasticenom-krajoliku-od-koje-ce-vam-zastati-dah/ Planina na kojoj nije bilo rata u BiH: Pitoma, raznolika i mjesto s najvećim mrestilištem opasnih zmijaBy Elma - 2020-02-19 https://radiokameleon.ba/2020/02/19/planina-na-kojoj-nije-bilo-rata-u-bih-pitoma-raznolika-i-mjesto-s-najvecim-mrestilistem-opasnih-zmija/ https://www.researchgate.net/publication/330321141_CONTRIBUTION_TO_THE_KNOWLEDGE_OF_THE_MAGNESITE_DEPOSITS_IN_BOSNIA_AND_HERZEGOVINA |
Javna ustanova Zaštićeni pejzaž “Konjuh” Osnovana je aprila mjeseca 2011. godine, Zakonom o osnivanju Javne ustanove Zaštićeni pejzaž “Konjuh”. Registracija JU kod nadležnog Suda završena je 22.11.2011. god. Ustanova otpočinje sa radom početkom 2012. god. Zadaća Ustanove je da obavlja djelatnost upravljanja Zaštićenim pejzažom “Konjuh” u skladu sa članom 7. Zakona o osnivanju JU, odnosno da vodi aktivnu brigu o svim njegovim vrijednostima u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog i unaprijeđenog načina korištenja prirodnih dobara, te da nadzire sprovođenje svih dozvoljenih djelatnosti u prostoru zaštite, kontroliše ispunjavanje uslova i mjera zaštite prirode i insistira na njihovom provođenju na cijelom području. Javnom ustanovom upravlja Upravni odbor od 3 člana, koji je imenovala Skupština TK.
KONTAKT +387 (0)35 880 636 kontakt@zpkonjuh.ba http://www.zpkonjuh.ba JU "Zaštićeni pejzaž" Konjuh Tel/fax: 035 880 636 Adresa: Grab potok bb Banovići 
Planinarsko društvo "Varda", Banovići (FACEBOOK)
|
TEKSTOVI
Zaštićeni pejzaž Konjuh
Tuzlanski kanton ne bi bio kakav jeste da nema planine Konjuh. Kao prirodna granica kantona proteže se s jugozapad ne strane preko četiri općine — Tuzle, Banovića, Živinica i Kladnja. Za stanovnike Tuzlanskog kantona, Konjuh je mala oaza. Nadomak ruke, najviše tridesetak kilometara daleko, Konjuh je pristupačno mjesto za puno toga – odmor, izlet, druženje, šetnje, nezaboravno iskustvo, a mnogima i mjesto za život.
Ko je jednom kročio na Konjuh, prošetao njegovim stazama, udahnuo svježi zrak, napio se vode iz njegovih potočića i osvojio neki od njegovih vrhova, uvijek će mu se vraćati. Ćak bismo mogli reći da Konjuh ima neku čudnu privlačnu moć. Pristupačan sa svake strane polako vas izdaleka mami svojim zelenilom. Kad pridete malo bliže brzo ćete ostati očarani žuborom mnogobrojnih potočića i rječica koje se probijaju kroz kamenita korita sve do okolnih naselja. I kad ste već tu, pogled na pitome vrhove obrasle šumom mami vas sve dalje. Nijedan vrh Konjuh planine nije neosvojiv. Naprotiv, vrlo su pristupačni u svako doba godine. Bilo da se zaputite ka Vardi, Zidinama, Javorju, Malom Konjuhu ili samom vrhu na 1328 metara, očekuje vas poseban doživljaj. Osjećaj spajanja s prirodom, mogućnost istinski biti dio nje, osjećaj zadovoljstva koji vas preplavi kroz sva vaša čula.
S obzirom na spoj Konjuha i Ijudi kroz vjekove pronaći ćete puno dokaza življenja na ovim prostorima, pa čak i u višim predjelima. Konjuh je izuzetno bogat stećcima, njegove mnogobrojne pećine na svojim zidovima otkrivaju crteže stare hiljadama godina, a obronci i padine i danas su nastanjeni. Na Konjuhu ćete na više mjesta naći zanimljive sadržaje, od hotela i motela Zlača iz pravca Banovića, preko Etno avlije Mačkovac, lokacije Muške vode, te više planinarskih domova i uredenih izletišta kao što su Zobik, Drenik i Javorje.
Možda se pitate zašto je Konjuh baš toliko značajan za stanovnike okolnih mjesta. Odgovor leži u kvaliteti vode koja se mrežom potočića i rječica spušta u dolinu. Vodeni kapacitet Konjuha je toliki da snabdijeva sve stanovnike područja Tuzle, Banovića, Kladnja i Živinica čistom, pitkom vodom, a kvaliteta vode je takva da je skoro ljekovita.
Svim zaljubljenicima u prirodu sigurno će biti zanimljivi predjeli netaknute prirode Konjuha, endemske vrste biljaka, te obilje vode koje bez straha možete piti. Posebno je zadovoljstvo šetati šumama Konjuha. Za one koji su više avanturistički raspoloženi dobro je znati da su dijelovi Konjuha i dalje slobodna staništa vuka i medvjeda, a nerijetko možete susresti i divlju svinju i lisicu, srndaća ili tetrijeba.
Konjuh je pristupačan svima — rekreativcima, planinarima, djeci i penzionerima ili čak alpinistima i speleolozima. Nerijetko ga posjete i biciklisti koji na drugačiji način savladavaju njegove uspone i uzvišenja. Svi oni pronaći će barem djelić ove čudesne planine da u njemu uživaju na svoj specifičan način i svi će se opet nekad vratiti po tu svojevrsnu energiju koju Konjuh nesebično daje.
IZVOR: TZ TUZLANSKOG KANTONA
https://www.zpkonjuh.ba/index.html
FLORA I FAUNA ZP KONJUH
Ekološko - vegetacijske karakteristike
Prema ekološko-vegetacijskoj rejonizaciji (Stefanović et al), područje planine Konjuh pripada oblasti unutrašnjih Dinarida.
Ovo područje se nalazi pod uticajem izmijenjene umjereno kontinentalne klime sa jačim prodorima mediteranske klime u periodu juni - avgust. U vegetacionom periodu prosječno padne oko 56% godišnjih padavina, stvarajući povoljan odnos padavina i potencijalne evapotranspiracije. Vegetacioni period traje od 180 da 190 dana, koliko iznosi u Kladnju.
Najrasprostranjeniji zemljišni tipovi ovog područja su eutrični kambisol na peridotitu i serpentinitu, kao i distrični kambisol na kiselim silikatnim stijenama, dok su manje zastupljeni eutrični kambisol na preostalim silikatnim stijenama, pseudoglejevi, mozaik kalkomelanosola i kalkokambisola. Posebnu specifičnost ovom području, upravo daje peridotitska i serpentinska geološka podloga, koja se u kontinuitetu proteže od planine Kozare na sjeverozapadu BiH, pa sve do planine Konjuh, Kladnja i Banovića, omogućavajući na ovim prostorima razvoj specifičnih i jedinstvenih serpetinskih ekosistema tercijerno-reliktnog karaktera.
Floristički sastav šumskih ekosistema ovog područja je veoma bogat i isti je uslovljen različitim tipovima šuma koji egzistiraju na ovom prostoru. U zavisnosti od pedoloških i ekoloških karakteristika pojedinih lokacija, na području Zaštićenog pejzaža "Konjuh" razvilo se 30 tipova šumskih fitocenoza, koje su podijeljene u isto toliko gazdinskih klasa. Pokraj tipičnih serpetinsko-peridotitiskih predstavnika flore, ovo područje karakterišu i ostali ekosistemi, uglavnom vezani za različite geološko-pedološke kombinacije i orografske uslove. To su: ekosistemi šuma bukve i jele sa smrčom (Abieti fagetum serpentinicum), zatim šuma bukve i jele (Abieti - Fagetum), kao i šume hrasta kitnjaka (Querco - Ostryetum carpinifoliae). Takođe, ovo područje pokrivaju i velike površine ekosistema smrče mrazišnog montanog pojasa. U manjoj mjeri su zastupljeni ekosistemi čistih montanih šuma bukve, i borovih šuma unutar zone šuma hrasta kitnjaka.
Florističke vrijednosti:
- Rijetke biljne vrste: bosanski ljiljan (Lilium bosniacum), bosanska perunika (Iris bosniaca), sunovrat (Leucojum vernum), iva, lincura (Gentiana lutea), (Chrysanthemum sp.)
- Rijetke i reliktne biljne zajednice: šume bijelog i crnog bora na peridotitu i serpentinitu Pinetum silvestris – nigrae serpentinicum, Erico-Pinetum nigrae serpentinicum
- Reliktne i endemske biljne vrste: Aspleniuum cuneifolium, Minuartia bosniaca, Notholaena marantae, Halacsya sendtneri, Potentilla visianii, Fumana bonapartei, Haplophyllum bossierianum, Gypsophila spergulaefolia
- Ugrožene vrste životinja: mrki medvjed (Ursus arctos)
Karakteristike faune:
Dominacija šumskog fonda, velikog diverziteta, a zatim i iskonski netaknuti predjeli, omogućili su postojanje veoma velikog broja životinjskih vrsta na području Zaštićenog pejzaža "Konjuh".
Kao poseban ekskluzivitet i vrijednost ovog prostora, svakako je potrebno istaći postojanje Tetrijeba gluhana (Tetrao urogalis), prorijeđene i ugrožene vrste šumske ptice, koja živi isključivo na izvornim netaknutim staništima, što je još jedna potvrda kvaliteta životne sredine područja Zaštićenog pejzaža Konjuh.
Pokraj tetrijeba, ovo područje naseljavaju i sljedeće životinjske vrste, interesantne za lovno gazdovanje.
To su: medvjed (Urcus arctros), divlja svinja (Sus scrofa), vuk (Canis lupus), srneća divljač (Capreolus capreolus), lisica (Vulpes vulpes), divlja mačka (Felis silvestris), zec (Lepus europeus), a zatim i kuna zlatica, vjeverica, tvor, lasica, krtica, puhovi, miševi, voluharice, i dr.
Od gmizavaca, na ovom prostoru egzistiraju zelembać, živorodni gušter, sljepić, šarka, a od vodozemaca, šareni daždevnjak, kreketuša, šumska žaba, i šumska krastava žaba.
Ornitološke vrijednosti:
- Reliktne vrste ptica: veliki tetrijeb (Tetrao urogallus) i lještarka (Bonasa bonasia)
- Ugrožene vrste ptica: veliki tetrijeb (Tetrao urogallus), planinska sova (Strix uralensis) i lještarka (Bonasa bonasia)
Karakteristike vodene faune:
- Rijetke i ugrožene vodene životinje: vidra (Lutra lutra), riječni rak (Astacus astacus), autohtona potočna pastrmka (Salmo trutta) као i potočna mrenica (Barbucus balcanicus), koja ima status LC4
Posebne faunističke vrijednost
- Ugrožene vrste životinja: mrki medvjed (Ursus arctos)
HIDROLOŠKE VRIJEDNOSTI ZP KONJUH
Hidrološke vrijednosti:
- Planinska izvorišta čiste vode
- Izvorište "Muška voda"
- Prirodna planinska jezerca
- Vodene sesije (vodopadi i skakavci)
- Atraktivnost vodotoka (Drinjača i Oskova sa pritokama)
- Izvorni dolinski pejzaži i pejzaži riječnih korita
Hidrološke karakteristike
Dominantni vodotoci na ovom području su rijeke Drinjača i Oskova. Oba vodotoka nastaju na površini predmetnog obuhvata, spajanjem manjih vodenih tokova. Specifičnost ovog područja jeste upravo činjenica da se područje Zaštićenog pejzaža "Konjuh" prostire na dva riječna sliva, i to sliv rijeke Oskove i sliv rijeke Drinjače. Naime, u hidrografskom pogledu, Zaštićeni pejzaž obuhvata u svom sjevernom dijelu slivno područje rijeke Oskove i slivno područje Velike Zlače, a u južnom dijelu slivno područje rijeke Drinjače - gornji dio sliva rijeke Drinjače i slivno područje Krabanje. Na području Zaštićenog pejzaža "Konjuh", egzistira i jedino prirodno jezero i to Paučko jezero, koje se nalazi na koti 711 m. Njegova površina iznosi 0,44 km2. U obuhvatu Zaštićenog pejzaža nalaze se kaptirana vrela Studešnice i Krabašnice koja se koriste za vodosnabdijevanje Banovića, vrelo Muške vode, zatim vrela Gluha Bukovica i Starička Rijeka kaptirana u svrhu vodosnabdijevanja Kladnja i Brateljevića. Pored pomenutih, na teritoriji Zaštićenog pejzaža evidentirana su, ali neispitana mnoga izvorišta. Neka od njih su na lokalitetu Mačkovac, Zlaća, Zobik, na prevoju Čemerika i lokalitetu Sarino Korito, zatim u blizini naselja Tuholj, Pauč, Brateljevići i Hotani.
KULTURNO I POVIJESNO NASLIJEĐE NA PROSTORU ZP KONJUH
Na području Zaštićenog pejzaža, evidentirani su spomenici iz raznih perioda što predstavlja svjedočanstvo kontinuiteta naseljenosti ovih prostora od prahistorije do danas. Ovi spomenici u najvećem broju nisu registrovani od strane nadležnih službi zaštite.
Prostor Zaštićenog pejzaža bogat je spomenicima kulture čiji datum nastanka seže do kasnog bronzanog doba (prahistorijski period) čemu svjedoče arheološki nalazi kao što su gravure u Pećini Brateljevići (Djevojačkoj pećini) kod Kladnja.
Naziv „Djevojačka“ pećina je dobila zahvaljujući legendi koja govori o djevojci koja je iskazujući svoju hrabrost pred okupljenim društvom, otišla na izvor po vodu u samo središte pećine i tu je prilikom zabadanja vretena u zemlju, što je trebao da bude dokaz da je zaista bila na izvoru, probola svoju haljinu. Pri polasku natrag vreteno zabodeno u zemlju zajedno sa krajem haljine, povuklo je djevojku nazad, te je ona od straha umrla na licu mjesta. Djevojka je neposredno pokraj izvora i sahranjena, gdje se nedugo zatim i njen mezar okamenio. Zahvaljujući i ovoj legendi pećina je postala nadaleko poznata i jedno od najvećih dovišta u Bosni i Hercegovini. Svake godine u toku posljednje sedmice avgusta mjeseca tradicionalno se održava kulturna manifestacija „Dani djevojačke pećine“ koja okupi i do 50.000 posjetilaca.
Brojni su i lokaliteti srednjovjekovnih stećaka, najviše sačuvani na području Kladnja i Banovića, nastali kao karakteristična kulturna pojava srednjevjekovne bosanske države.
Nekropola „Kuman“ u predjelu sela Brdijelji datira iz kasnog Srednjeg vijeka, a zbog svoje kulturno-historijske vrijednosti uvrštena je na preliminarni spisak nacionalnih spomenika. Memorijalni spomenici na prostoru Zaštićenog pejzaža odnose se na pojedinačne objekte u formi spomen-obilježja (Memorijalno spomen-obilježje u „Koritima“ i memorijalno spomen-obilježje „Miljkovac“), a svjedoče o ratnim stradanjima iz bliže i dalje prošlosti.
Prirodno nasljeđe
Prirodno-geografski položaj planine Konjuh, uslovio je stvaranje veoma raznolikog pejzaža i prirodnih ljepota, kao i brojnih prirodnih fenomena, po kojima je ovo područje nadaleko poznato. Pokraj specifičnih geomorfoloških i hidroloških ovo područje posjeduje i veoma vrijedne florističko-vegetacijske i faunističke pojave, koje su rezultat specifične geološke historije.
1.Geološke vrijednosti:
- Prirodne vrijednosti geomorfološkog karaktera (pećine, vrtače, jame)
- Izrađena geološka profilacija terena
- Varijabilnost reljefnih i orografskih formi
Pećina Brateljevići
Posebnu prirodnu vrijednost ovom području, zasigurno daje pećina u Brateljevićima, koja se još naziva i Djevojačka pećina, uz istovremenu neprocjenjivu arheološku i memorijalnu dimenziju. Pokraj arheoloških nalazišta, prostranih dvorana od kojih je i specifičnih geomorfoloških oblika, ovu pećinu krasi i jezero dimenzija 18x10 m i dubina 0,5 m. Pećina se sastoji od nekoliko dvorana, od kojih najveća ima dužinu od 200 m i visinu stropa od 18 – 25 m. Na ulazu u ovu pećinu se nalaze uklesani crteži-gravure sa likovima konjanika, stojeće muške i tri ženske figure i životinje, jelena i konja.
Pećina Bebrava
Za razliku od pećine u Brateljevićima, pećinu Babrava koju karakteriše hodnik dužine oko 500 metara. Pećina je sastavljena od hodnika i dvorana, i kroz cijelu pećinu protiče spiljski potok. Pećina obiluje pećinskim nakitom – sigama, različitih oblika. Ovu pećinu dodatno krasi i izvor čiste i pitke vode. Pećina Bebrava posjeduje veoma veliki turistički potencijal, te je potrebno izvršiti aktivnosti na uređenju iste, a u skladu sa rješenjima datim u Studiji "Istraživanje Bebrovske špilje sa aspekta valorizacije iste u turističke svrhe". Takođe potrebno je intenzivirati turističku promociju ove pećine.
TURIZAM I UGOSTITELJSTVO
Ono što čini ovo područje specifičnim je okruženost netaknutom prirodom na predivnim obroncima planine Konjuh, pruža uživanje u svim prirodnim ljepotama i izuzetan je potencijal za visinske pripreme sportista, kongrese, seminare, izlete, ekskurzije.
Hotel „Zlača“ raspolaže sa smještajnim kapacitetom od 59 ležaja i jednog apartmana. Ovaj kompleks zajedno sa „Standard i usluge“ RMU Banovići zapošljava 120 radnika. Kompleks „Muška voda“, koji je trenutno van funkcije jer se nalazi u fazi privatizacije, ima kapacitet 36 ležaja. Od smještajnog kapaciteta tu je i vila „Sensi“ koja raspolaže kapacitetom od 59 kreveta. U neposrednoj blizini je i planinarski dom „Zobik“ smještajnog kapaciteta 20 ležajeva. Planinarski dom „Javorje“ nalazi se na zapadnim obroncima Konjuha, njegovi kapacitet iznosi 30 ležaja.
U planskom periodu predviđena je adaptacija postojećih i izgradnja novih smještajnih kapaciteta u vidu hotela, bungalova, kampova. Na lokalitetu Muška voda predviđena je rekonstrukcija postojećih hotela i proširenje kapaciteta na 65-90 ležajeva. U blizini tog lokaliteta predviđeni su i bungalovi sa kapacitetima oko 150 ležaja. A u skladu sa potrebama i mogućnostima izgradnja hotela kategorije četiri zvjezdice kapaciteta 200 ležajeva. Na području Zlače planirana su proširenja smještajnog kapaciteta. Predviđena je izgradnja hotela srednje kategorije kapaciteta 100 ležajeva, kao i kampovi kapaciteta cca 100-150 kampista
Glavni nosioci pozicioniranja turizma su turistički proizvodi namijenjeni porodicama, edukativni turizam, seminari i konferencije, zabava i akcija. Razvoj turističkih i ugostiteljskih sadržaja planine Konjuh bazira se na planiranju turističko-ugostiteljskih zona i prateće ponude, sa posebnim naglaskom na razvoj i afirmaciju novih vidova turizma (sportsko-avanturistički, eko i etno turizam, izletnički, ribolovni i lovni, tranzitni, vjerski i sl.) uz maksimalno korištenje postojećih turističkih potencijala prostora.
Jedinstvenost lokacije u odnosu na slična planinska područja u okruženju određuje bogato prirodno i kulturno-historijsko nasljeđe i specifična mjesta hodočašća. Na ovim atributima između ostalog treba da se baziraju napori na formiranju ekskluzivnih "turističkih proizvoda", iskustava i atraktivnosti kojima će se prostor Zaštićenog pejzaža pozicionirati na konkurentskom tržištu i stvoriti uslovi za održiv turistički razvoj. Oblikovanje "turističkih proizvoda" ustvari predstavlja tematizovanje prostora s ciljem stvaranja inovativne ponude većeg kvaliteta, a za istu cijenu u odnosu na konkurentske destinacije (npr. Kozara, Vlašić, Jahorina, Bjelašnica, Zlatibor i sl.). Integralna turistička ponuda treba da se bazira na prožimanju što većeg broja turističkih programa, proizvoda, aktivnosti i tipova turizma, kao i ponude smještaja raznovrsnih vidova i kategorija.
Osnovni turistički proizvod treba da se bazira na sljedećem:
- Posjete mjestima dovišta (kvalitetno osmišljeni programi i manifestacije - vjerski turizam);
- Odmor na planini, ljeti i zimi: aktivnosti na snijegu i u prirodi, a koje su u vezi sa razvojem zdravstvenog turizma, a podrazumijevaju tretmane vezane za stanja izazvana savremenim načinom života, kao i wellness turizam;
- Specijalni interesi (aktivnosti vezane za obrazovanje i kulturu, vjerski programi).
Prostor Zaštićenog pejzaža pogodan je za razvoj raznih oblika sportsko-avanturističkog turizma koji podrazumijeva spoj avanture, rekreacije, relaksacije i zabave: adrenalinski parkovi, treking (planinarenje uz pratnju planinskih vodiča), hajking (duže šetnje u prirodi), klajmbing (penjanje uz stijene), paraglajding (letenje zmajevima), skokovi specijalizovanim padobranima, planinski biciklizam, jahanje u prirodi, speleologija, lov, ribolov, preživljavanje, orijentiring i sl. S ciljem stvaranja bogate prateće turističke ponude poseban naglasak je stavljen na prožimanje turističkih i sportsko-rekreativnih zona.
Zaštićeni pejzaž Konjuh
Tuzlanski kanton ne bi bio kakav jeste da nema planine Konjuh. Kao prirodna granica kantona proteže se s jugozapad ne strane preko četiri općine — Tuzle, Banovića, Živinica i Kladnja. Za stanovnike Tuzlanskog kantona, Konjuh je mala oaza. Nadomak ruke, najviše tridesetak kilometara daleko, Konjuh je pristupačno mjesto za puno toga – odmor, izlet, druženje, šetnje, nezaboravno iskustvo, a mnogima i mjesto za život.
Ko je jednom kročio na Konjuh, prošetao njegovim stazama, udahnuo svježi zrak, napio se vode iz njegovih potočića i osvojio neki od njegovih vrhova, uvijek će mu se vraćati. Ćak bismo mogli reći da Konjuh ima neku čudnu privlačnu moć. Pristupačan sa svake strane polako vas izdaleka mami svojim zelenilom. Kad pridete malo bliže brzo ćete ostati očarani žuborom mnogobrojnih potočića i rječica koje se probijaju kroz kamenita korita sve do okolnih naselja. I kad ste već tu, pogled na pitome vrhove obrasle šumom mami vas sve dalje. Nijedan vrh Konjuh planine nije neosvojiv. Naprotiv, vrlo su pristupačni u svako doba godine. Bilo da se zaputite ka Vardi, Zidinama, Javorju, Malom Konjuhu ili samom vrhu na 1328 metara, očekuje vas poseban doživljaj. Osjećaj spajanja s prirodom, mogućnost istinski biti dio nje, osjećaj zadovoljstva koji vas preplavi kroz sva vaša čula.
S obzirom na spoj Konjuha i Ijudi kroz vjekove pronaći ćete puno dokaza življenja na ovim prostorima, pa čak i u višim predjelima. Konjuh je izuzetno bogat stećcima, njegove mnogobrojne pećine na svojim zidovima otkrivaju crteže stare hiljadama godina, a obronci i padine i danas su nastanjeni. Na Konjuhu ćete na više mjesta naći zanimljive sadržaje, od hotela i motela Zlača iz pravca Banovića, preko Etno avlije Mačkovac, lokacije Muške vode, te više planinarskih domova i uredenih izletišta kao što su Zobik, Drenik i Javorje.
Možda se pitate zašto je Konjuh baš toliko značajan za stanovnike okolnih mjesta. Odgovor leži u kvaliteti vode koja se mrežom potočića i rječica spušta u dolinu. Vodeni kapacitet Konjuha je toliki da snabdijeva sve stanovnike područja Tuzle, Banovića, Kladnja i Živinica čistom, pitkom vodom, a kvaliteta vode je takva da je skoro ljekovita.
Svim zaljubljenicima u prirodu sigurno će biti zanimljivi predjeli netaknute prirode Konjuha, endemske vrste biljaka, te obilje vode koje bez straha možete piti. Posebno je zadovoljstvo šetati šumama Konjuha. Za one koji su više avanturistički raspoloženi dobro je znati da su dijelovi Konjuha i dalje slobodna staništa vuka i medvjeda, a nerijetko možete susresti i divlju svinju i lisicu, srndaća ili tetrijeba.
Konjuh je pristupačan svima — rekreativcima, planinarima, djeci i penzionerima ili čak alpinistima i speleolozima. Nerijetko ga posjete i biciklisti koji na drugačiji način savladavaju njegove uspone i uzvišenja. Svi oni pronaći će barem djelić ove čudesne planine da u njemu uživaju na svoj specifičan način i svi će se opet nekad vratiti po tu svojevrsnu energiju koju Konjuh nesebično daje.
IZVOR: TZ TUZLANSKOG KANTONA
https://www.zpkonjuh.ba/index.html
FLORA I FAUNA ZP KONJUH
Ekološko - vegetacijske karakteristike
Prema ekološko-vegetacijskoj rejonizaciji (Stefanović et al), područje planine Konjuh pripada oblasti unutrašnjih Dinarida.
Ovo područje se nalazi pod uticajem izmijenjene umjereno kontinentalne klime sa jačim prodorima mediteranske klime u periodu juni - avgust. U vegetacionom periodu prosječno padne oko 56% godišnjih padavina, stvarajući povoljan odnos padavina i potencijalne evapotranspiracije. Vegetacioni period traje od 180 da 190 dana, koliko iznosi u Kladnju.
Najrasprostranjeniji zemljišni tipovi ovog područja su eutrični kambisol na peridotitu i serpentinitu, kao i distrični kambisol na kiselim silikatnim stijenama, dok su manje zastupljeni eutrični kambisol na preostalim silikatnim stijenama, pseudoglejevi, mozaik kalkomelanosola i kalkokambisola. Posebnu specifičnost ovom području, upravo daje peridotitska i serpentinska geološka podloga, koja se u kontinuitetu proteže od planine Kozare na sjeverozapadu BiH, pa sve do planine Konjuh, Kladnja i Banovića, omogućavajući na ovim prostorima razvoj specifičnih i jedinstvenih serpetinskih ekosistema tercijerno-reliktnog karaktera.
Floristički sastav šumskih ekosistema ovog područja je veoma bogat i isti je uslovljen različitim tipovima šuma koji egzistiraju na ovom prostoru. U zavisnosti od pedoloških i ekoloških karakteristika pojedinih lokacija, na području Zaštićenog pejzaža "Konjuh" razvilo se 30 tipova šumskih fitocenoza, koje su podijeljene u isto toliko gazdinskih klasa. Pokraj tipičnih serpetinsko-peridotitiskih predstavnika flore, ovo područje karakterišu i ostali ekosistemi, uglavnom vezani za različite geološko-pedološke kombinacije i orografske uslove. To su: ekosistemi šuma bukve i jele sa smrčom (Abieti fagetum serpentinicum), zatim šuma bukve i jele (Abieti - Fagetum), kao i šume hrasta kitnjaka (Querco - Ostryetum carpinifoliae). Takođe, ovo područje pokrivaju i velike površine ekosistema smrče mrazišnog montanog pojasa. U manjoj mjeri su zastupljeni ekosistemi čistih montanih šuma bukve, i borovih šuma unutar zone šuma hrasta kitnjaka.
Florističke vrijednosti:
- Rijetke biljne vrste: bosanski ljiljan (Lilium bosniacum), bosanska perunika (Iris bosniaca), sunovrat (Leucojum vernum), iva, lincura (Gentiana lutea), (Chrysanthemum sp.)
- Rijetke i reliktne biljne zajednice: šume bijelog i crnog bora na peridotitu i serpentinitu Pinetum silvestris – nigrae serpentinicum, Erico-Pinetum nigrae serpentinicum
- Reliktne i endemske biljne vrste: Aspleniuum cuneifolium, Minuartia bosniaca, Notholaena marantae, Halacsya sendtneri, Potentilla visianii, Fumana bonapartei, Haplophyllum bossierianum, Gypsophila spergulaefolia
- Ugrožene vrste životinja: mrki medvjed (Ursus arctos)
Karakteristike faune:
Dominacija šumskog fonda, velikog diverziteta, a zatim i iskonski netaknuti predjeli, omogućili su postojanje veoma velikog broja životinjskih vrsta na području Zaštićenog pejzaža "Konjuh".
Kao poseban ekskluzivitet i vrijednost ovog prostora, svakako je potrebno istaći postojanje Tetrijeba gluhana (Tetrao urogalis), prorijeđene i ugrožene vrste šumske ptice, koja živi isključivo na izvornim netaknutim staništima, što je još jedna potvrda kvaliteta životne sredine područja Zaštićenog pejzaža Konjuh.
Pokraj tetrijeba, ovo područje naseljavaju i sljedeće životinjske vrste, interesantne za lovno gazdovanje.
To su: medvjed (Urcus arctros), divlja svinja (Sus scrofa), vuk (Canis lupus), srneća divljač (Capreolus capreolus), lisica (Vulpes vulpes), divlja mačka (Felis silvestris), zec (Lepus europeus), a zatim i kuna zlatica, vjeverica, tvor, lasica, krtica, puhovi, miševi, voluharice, i dr.
Od gmizavaca, na ovom prostoru egzistiraju zelembać, živorodni gušter, sljepić, šarka, a od vodozemaca, šareni daždevnjak, kreketuša, šumska žaba, i šumska krastava žaba.
Ornitološke vrijednosti:
- Reliktne vrste ptica: veliki tetrijeb (Tetrao urogallus) i lještarka (Bonasa bonasia)
- Ugrožene vrste ptica: veliki tetrijeb (Tetrao urogallus), planinska sova (Strix uralensis) i lještarka (Bonasa bonasia)
Karakteristike vodene faune:
- Rijetke i ugrožene vodene životinje: vidra (Lutra lutra), riječni rak (Astacus astacus), autohtona potočna pastrmka (Salmo trutta) као i potočna mrenica (Barbucus balcanicus), koja ima status LC4
Posebne faunističke vrijednost
- Ugrožene vrste životinja: mrki medvjed (Ursus arctos)
HIDROLOŠKE VRIJEDNOSTI ZP KONJUH
Hidrološke vrijednosti:
- Planinska izvorišta čiste vode
- Izvorište "Muška voda"
- Prirodna planinska jezerca
- Vodene sesije (vodopadi i skakavci)
- Atraktivnost vodotoka (Drinjača i Oskova sa pritokama)
- Izvorni dolinski pejzaži i pejzaži riječnih korita
Hidrološke karakteristike
Dominantni vodotoci na ovom području su rijeke Drinjača i Oskova. Oba vodotoka nastaju na površini predmetnog obuhvata, spajanjem manjih vodenih tokova. Specifičnost ovog područja jeste upravo činjenica da se područje Zaštićenog pejzaža "Konjuh" prostire na dva riječna sliva, i to sliv rijeke Oskove i sliv rijeke Drinjače. Naime, u hidrografskom pogledu, Zaštićeni pejzaž obuhvata u svom sjevernom dijelu slivno područje rijeke Oskove i slivno područje Velike Zlače, a u južnom dijelu slivno područje rijeke Drinjače - gornji dio sliva rijeke Drinjače i slivno područje Krabanje. Na području Zaštićenog pejzaža "Konjuh", egzistira i jedino prirodno jezero i to Paučko jezero, koje se nalazi na koti 711 m. Njegova površina iznosi 0,44 km2. U obuhvatu Zaštićenog pejzaža nalaze se kaptirana vrela Studešnice i Krabašnice koja se koriste za vodosnabdijevanje Banovića, vrelo Muške vode, zatim vrela Gluha Bukovica i Starička Rijeka kaptirana u svrhu vodosnabdijevanja Kladnja i Brateljevića. Pored pomenutih, na teritoriji Zaštićenog pejzaža evidentirana su, ali neispitana mnoga izvorišta. Neka od njih su na lokalitetu Mačkovac, Zlaća, Zobik, na prevoju Čemerika i lokalitetu Sarino Korito, zatim u blizini naselja Tuholj, Pauč, Brateljevići i Hotani.
KULTURNO I POVIJESNO NASLIJEĐE NA PROSTORU ZP KONJUH
Na području Zaštićenog pejzaža, evidentirani su spomenici iz raznih perioda što predstavlja svjedočanstvo kontinuiteta naseljenosti ovih prostora od prahistorije do danas. Ovi spomenici u najvećem broju nisu registrovani od strane nadležnih službi zaštite.
Prostor Zaštićenog pejzaža bogat je spomenicima kulture čiji datum nastanka seže do kasnog bronzanog doba (prahistorijski period) čemu svjedoče arheološki nalazi kao što su gravure u Pećini Brateljevići (Djevojačkoj pećini) kod Kladnja.
Naziv „Djevojačka“ pećina je dobila zahvaljujući legendi koja govori o djevojci koja je iskazujući svoju hrabrost pred okupljenim društvom, otišla na izvor po vodu u samo središte pećine i tu je prilikom zabadanja vretena u zemlju, što je trebao da bude dokaz da je zaista bila na izvoru, probola svoju haljinu. Pri polasku natrag vreteno zabodeno u zemlju zajedno sa krajem haljine, povuklo je djevojku nazad, te je ona od straha umrla na licu mjesta. Djevojka je neposredno pokraj izvora i sahranjena, gdje se nedugo zatim i njen mezar okamenio. Zahvaljujući i ovoj legendi pećina je postala nadaleko poznata i jedno od najvećih dovišta u Bosni i Hercegovini. Svake godine u toku posljednje sedmice avgusta mjeseca tradicionalno se održava kulturna manifestacija „Dani djevojačke pećine“ koja okupi i do 50.000 posjetilaca.
Brojni su i lokaliteti srednjovjekovnih stećaka, najviše sačuvani na području Kladnja i Banovića, nastali kao karakteristična kulturna pojava srednjevjekovne bosanske države.
Nekropola „Kuman“ u predjelu sela Brdijelji datira iz kasnog Srednjeg vijeka, a zbog svoje kulturno-historijske vrijednosti uvrštena je na preliminarni spisak nacionalnih spomenika. Memorijalni spomenici na prostoru Zaštićenog pejzaža odnose se na pojedinačne objekte u formi spomen-obilježja (Memorijalno spomen-obilježje u „Koritima“ i memorijalno spomen-obilježje „Miljkovac“), a svjedoče o ratnim stradanjima iz bliže i dalje prošlosti.
Prirodno nasljeđe
Prirodno-geografski položaj planine Konjuh, uslovio je stvaranje veoma raznolikog pejzaža i prirodnih ljepota, kao i brojnih prirodnih fenomena, po kojima je ovo područje nadaleko poznato. Pokraj specifičnih geomorfoloških i hidroloških ovo područje posjeduje i veoma vrijedne florističko-vegetacijske i faunističke pojave, koje su rezultat specifične geološke historije.
1.Geološke vrijednosti:
- Prirodne vrijednosti geomorfološkog karaktera (pećine, vrtače, jame)
- Izrađena geološka profilacija terena
- Varijabilnost reljefnih i orografskih formi
Pećina Brateljevići
Posebnu prirodnu vrijednost ovom području, zasigurno daje pećina u Brateljevićima, koja se još naziva i Djevojačka pećina, uz istovremenu neprocjenjivu arheološku i memorijalnu dimenziju. Pokraj arheoloških nalazišta, prostranih dvorana od kojih je i specifičnih geomorfoloških oblika, ovu pećinu krasi i jezero dimenzija 18x10 m i dubina 0,5 m. Pećina se sastoji od nekoliko dvorana, od kojih najveća ima dužinu od 200 m i visinu stropa od 18 – 25 m. Na ulazu u ovu pećinu se nalaze uklesani crteži-gravure sa likovima konjanika, stojeće muške i tri ženske figure i životinje, jelena i konja.
Pećina Bebrava
Za razliku od pećine u Brateljevićima, pećinu Babrava koju karakteriše hodnik dužine oko 500 metara. Pećina je sastavljena od hodnika i dvorana, i kroz cijelu pećinu protiče spiljski potok. Pećina obiluje pećinskim nakitom – sigama, različitih oblika. Ovu pećinu dodatno krasi i izvor čiste i pitke vode. Pećina Bebrava posjeduje veoma veliki turistički potencijal, te je potrebno izvršiti aktivnosti na uređenju iste, a u skladu sa rješenjima datim u Studiji "Istraživanje Bebrovske špilje sa aspekta valorizacije iste u turističke svrhe". Takođe potrebno je intenzivirati turističku promociju ove pećine.
TURIZAM I UGOSTITELJSTVO
Ono što čini ovo područje specifičnim je okruženost netaknutom prirodom na predivnim obroncima planine Konjuh, pruža uživanje u svim prirodnim ljepotama i izuzetan je potencijal za visinske pripreme sportista, kongrese, seminare, izlete, ekskurzije.
Hotel „Zlača“ raspolaže sa smještajnim kapacitetom od 59 ležaja i jednog apartmana. Ovaj kompleks zajedno sa „Standard i usluge“ RMU Banovići zapošljava 120 radnika. Kompleks „Muška voda“, koji je trenutno van funkcije jer se nalazi u fazi privatizacije, ima kapacitet 36 ležaja. Od smještajnog kapaciteta tu je i vila „Sensi“ koja raspolaže kapacitetom od 59 kreveta. U neposrednoj blizini je i planinarski dom „Zobik“ smještajnog kapaciteta 20 ležajeva. Planinarski dom „Javorje“ nalazi se na zapadnim obroncima Konjuha, njegovi kapacitet iznosi 30 ležaja.
U planskom periodu predviđena je adaptacija postojećih i izgradnja novih smještajnih kapaciteta u vidu hotela, bungalova, kampova. Na lokalitetu Muška voda predviđena je rekonstrukcija postojećih hotela i proširenje kapaciteta na 65-90 ležajeva. U blizini tog lokaliteta predviđeni su i bungalovi sa kapacitetima oko 150 ležaja. A u skladu sa potrebama i mogućnostima izgradnja hotela kategorije četiri zvjezdice kapaciteta 200 ležajeva. Na području Zlače planirana su proširenja smještajnog kapaciteta. Predviđena je izgradnja hotela srednje kategorije kapaciteta 100 ležajeva, kao i kampovi kapaciteta cca 100-150 kampista
Glavni nosioci pozicioniranja turizma su turistički proizvodi namijenjeni porodicama, edukativni turizam, seminari i konferencije, zabava i akcija. Razvoj turističkih i ugostiteljskih sadržaja planine Konjuh bazira se na planiranju turističko-ugostiteljskih zona i prateće ponude, sa posebnim naglaskom na razvoj i afirmaciju novih vidova turizma (sportsko-avanturistički, eko i etno turizam, izletnički, ribolovni i lovni, tranzitni, vjerski i sl.) uz maksimalno korištenje postojećih turističkih potencijala prostora.
Jedinstvenost lokacije u odnosu na slična planinska područja u okruženju određuje bogato prirodno i kulturno-historijsko nasljeđe i specifična mjesta hodočašća. Na ovim atributima između ostalog treba da se baziraju napori na formiranju ekskluzivnih "turističkih proizvoda", iskustava i atraktivnosti kojima će se prostor Zaštićenog pejzaža pozicionirati na konkurentskom tržištu i stvoriti uslovi za održiv turistički razvoj. Oblikovanje "turističkih proizvoda" ustvari predstavlja tematizovanje prostora s ciljem stvaranja inovativne ponude većeg kvaliteta, a za istu cijenu u odnosu na konkurentske destinacije (npr. Kozara, Vlašić, Jahorina, Bjelašnica, Zlatibor i sl.). Integralna turistička ponuda treba da se bazira na prožimanju što većeg broja turističkih programa, proizvoda, aktivnosti i tipova turizma, kao i ponude smještaja raznovrsnih vidova i kategorija.
Osnovni turistički proizvod treba da se bazira na sljedećem:
- Posjete mjestima dovišta (kvalitetno osmišljeni programi i manifestacije - vjerski turizam);
- Odmor na planini, ljeti i zimi: aktivnosti na snijegu i u prirodi, a koje su u vezi sa razvojem zdravstvenog turizma, a podrazumijevaju tretmane vezane za stanja izazvana savremenim načinom života, kao i wellness turizam;
- Specijalni interesi (aktivnosti vezane za obrazovanje i kulturu, vjerski programi).
Prostor Zaštićenog pejzaža pogodan je za razvoj raznih oblika sportsko-avanturističkog turizma koji podrazumijeva spoj avanture, rekreacije, relaksacije i zabave: adrenalinski parkovi, treking (planinarenje uz pratnju planinskih vodiča), hajking (duže šetnje u prirodi), klajmbing (penjanje uz stijene), paraglajding (letenje zmajevima), skokovi specijalizovanim padobranima, planinski biciklizam, jahanje u prirodi, speleologija, lov, ribolov, preživljavanje, orijentiring i sl. S ciljem stvaranja bogate prateće turističke ponude poseban naglasak je stavljen na prožimanje turističkih i sportsko-rekreativnih zona.
