DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • O Dinarskom gorju >
      • Struktura i podjela Dinarskog gorja
      • Interaktivna karta Dinarskog gorja
      • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
      • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječki primorski hrbat
          • Vinodolski primorski hrbat
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
        • Cres
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Bjelolasica
          • Višnjevica
          • Bijele stijene
          • Samarske stijene
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Petehovac
          • Viševica
          • Ričičko bilo
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

Konjuh

Facebook instagram youtube email

SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SREDNJE I ISTOČNE BOSNE > PLANINE ISTOČNE BOSNE > Konjuh
​
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh:
Vrh Konjuha / Konjuh, 1328 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.3012, 18.5450

O planini

Uvod
Ime planine, etimologija
Geografija/zemljopis planine
Reljef planine
Geologija planine
Vrhovi
Reljefni i ostali oblici u prostoru
Klima
Hidrologija – vode (rijeke i jezera)
Priroda
Prirodna baština
Biljni svijet - flora
Životinjski svijet - fauna
Zaštita prirode i ekologija
Stanovništvo i naselja
Povijesni / historijski pregled
Kulturno-povijesna baština
Tradicionalne aktivnosti i narodna baština
Tradicionalna gastronomija – jela i pića
Turizam
Priče iz planine …
Vodič po planini i kraju
Praktične informacije
Aktivnosti
Kada boraviti u planini?
Pješačenje i planinarenje
Slobodno penjanje i alpinizam
Biciklizam – brdski i klasični
Aktivnosti na vodi
Aktivnosti u zraku
Boravak u planini i kraju
Pristupi planini
Smještaj
Ugostiteljski objekti i usluge
Vremenska situacija / Vremenske prilike
Prometna situacija / Saobraćajne prilike
Upozorenja i sigurnost u planini
Izvori

Uvod


Konjuh je planina u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Planina je omeđena: rijekama Seona, Turija, Litva i Oskova na sjeveru, rijekom Gosteljom i magistralnom cestom Tuzla-Sarajevo  na sjeveroistoku, te rijekom Krivajom na jugu i zapadu. S Ozrenom, Javorom i Javornikom Konjuh čini dio lanca rubnih (viših) planina koje zajedno s  Trebavcem i  Majevicom predstavljaju prijelaz dinarskog planinskog sustava u prostranu Panonsku nizinu.
​
Prosječna visina planine je 1000 metara. Iznad te visine uzdižu se vrhovi: Šuplji Javor (1157 m), Vina Kruška (1088 m), Suho Drvlje (1206 m), Zidine (1180 m), Brezina (1120 m), Vrh Konjuha (1328 m), i Bijeli Vrh (1272 m) i Zečiji Rat (1275 m) na jugozapadnom grebenu Smolin.


Masivu Konjuha, u širem smislu, pripadaju i gorski ogranci: ​Smolin, Mošulj, Papala i Djedinska planina.

ENGLISH SUMMARY: Konjuh

Konjuh is a mountain in north-east part of Bosnia and Herzegovina. Mountain is bordered by rivers of Seona, Turija, Litva, and Oskova on the north, river Gostelja and highway Tuzla–Sarajevo on north-east, and river Krivaja on south and west. With the mountains of Ozren,  Javor and Javornik, Konjuh makes part of mountain chain which with  Trebavac  and  Majevica  present transition of Dinaric mountain system to the spacious Panonian plain.
Average height of this mountain is 1000 meters. Above this height there are tops: Šuplji Javor (1157 m), Vina Kruška (1088 m), Suho Drvlje (1206 m), Zidine (1180 m), Brezina (1120 m), Vrh Konjuha (1328 m) and Bijeli Vrh (1272 m) and Zečiji Rat (1275 m) on southwestern ridge of Smolin.
Konjuh is covered with dense vegetation in which coniferous trees prevails (pine  and spruce), and also beech, maple and in a small number oak. On the mountain also grows very rare and curative lincura – srčanik (Gentiana lutea), which is on this mountain protected and endangered. In the woods of Konjuh there are wild animals like: brown bear, roe deer, wild boar, wolf, fox, squirrel, grouse, and in the streams and rivers  trout  and  crayfish. Snakes that live here are horned viper,  common viper, copperhead, and also  lizard, green lizard and salamander.
On the mountain of Konjuh there are many necropolises stećaks, and only in the municipality of Kladanj 500 stećaks are known. There are also ruins of caravan road which is used for transport of salt from Tuzla, as well as monuments from World War II in Yugoslavia.

SOURCE Wikipedia
Picture
Položaj planine Konjuh
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:300.000
ŽELJOVA Konjuh
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​​:
Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici planine Konjuh
Oglašavajte ovdje:
  • lokalnu ponudu,
  • usluge i servise
  • smještaj
  • gastronomsku ponudu
  • lokalne proizvode
  • turističku ponudu
  • aktivnosti na otvorenom i dr.
Picture

ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA


Picture
Reljef Konjuha sa Djedinskom planinom i Smolinom
Podloga: Elastic Terrain
Picture
Vrh Konjuha fotografiran sa Zidina
Autor: Banoviciminer
Picture
Naslovna fotografija
Rijeka Mala Zlača

PRIRODA


Biljni svijet

Masiv Konjuha pokriven je gustim šumskim zajednicama u kojima prevladava crnogorica (bor, jela i smreka), bukva, javor i u manjem broju hrast. Na planini raste i rijetka i ljekovita  lincura – srčanik (Gentiana lutea), koja je na ovoj planini zaštićena i ugrožena.

Životinjski svijet

U šumama Konjuha od divljači se mogu naći mrki medvjed, srna, divlja svinja, vuk, lisica, vjeverica, tetrijeb, a u potocima i rijekama pastrmka i potočni rak. Od zmija na planini žive poskok, šarka, bjelouška, zatim gušter zelembać i daždevnjak.

Zaštita prirode i ekologija

Picture
​Planinarska udruženja i ljubitelji prirode godinama su nastojali uvjeriti vlasti da dio planine, smješten u jugozapadnom dijelu Tuzlanskog kantona, proglase zaštićenom prirodnom zonom. Tako je, s ciljem zaštite i očuvanja izvornih prirodnih vrijednosti planine Konjuh, osiguravanja nesmetanog odvijanja prirodnih procesa, održivog i uravnoteženog korištenja prirodnih i kulturnohistorijskih dobara, te razvoja rekreacije i turizma, Skupština Tuzlanskog kantona, 2009. godine donijela Zakon o proglašenju dijela područja planine Konjuh zaštićenim pejzažom "Konjuh", a poslove upravljanja vrijednostima prostora, povjerila Javnoj ustanovi Zaštićeni pejzaž "Konjuh", 2011. godine. 

​Područje zaštićenog pejzaža "Konjuh" pretežno je šumsko područje na planini Konjuh, koje se nalazi na dijelovima općina Banovići, Kladanj i Živinice. Ispresijecan je porječjima rijeka Oskova na sjeveru i Drinjača na jugu. Sadrži brojna prirodna bogatstva, kulturno-povijesne vrijednosti, vrijedne vrste flore i faune, velike hidrološke potencijale i dr.


ZAŠTIĆENE ZONE PLANINE KONJUH

Na površini od 8.139,77 hektara i na nadmorskoj visini od 300 do 1.328 metara Zaštićeni pejzaž "Konjuh" podijeljen je u tri zone zaštite , na čiju su podjelu utjecali brojnost i raspored prirodnih vrijednosti područja:
  • Zona A, površine 2.503,39 hektara je zona najviših vrijednosti koje moraju ostati u potpunosti očuvane - podliježe najstrožem režimu zaštite,
  • Zona B, površine 5.85,62 hektara je zona očuvanja izvornog stanja prirode i
  • Zona C, površine 550,76 hektara namijenjena je isključivo za turizam, sport i rekreaciju.
 
Prva zaštićena zona (zona A) obuhvata površinu od 2.411,42 ha, i podliježe najstrožijem režimu zaštite.
Druga zaštićena zona (zona B) je površine od 5.093,70 ha.
Treća zaštićena zona (zona C) sa površinom od 511,49 ha.


Područje je brdsko - planinsko, sa visinama koje se kreću u dijapazonu od 300 do 1328 mnm. Na centralnom grebenu Konjuha i Javora nalaze se i najviši vrhovi na ovom području odakle se ka sjeveru u pravcu Sprečke ravnice teren postepeno spušta. Ovo područje je gotovo u potpunosti prekriveno šumskim ekosustavima u kojima su sadržane veoma brojne prirodne vrijednosti i fenomeni. Izgrađene površine zauzimaju svega 0.4 % ukupne površine obuhvata. Ovo zaštićeno područje se prostire na dva slivna područja, i to: slivno područje rijeke Oskove na sjeveru, i slivno područje rijeke Drinjače na jugu. 

Osnovne vrijednosti prve zaštićene zone - Zona "A"

Osnovne vrijednosti prve zaštićene zone čine:
a) Geološka raznolikost i prirodno nasljeđe na zaštićenom području: - Prirodne vrijednosti geomorfološkog karaktera (pećine, vrtače, jame) - Izražena geološka profilacija terena - Varijabilnost reljefnih i orografskih formi.
b) Visok stepen florističke raznolikosti: - Rijetke biljne vrste: bosanski ljiljan, bosanska perunika, sunovrat, iva, lincura, hrizantema - Rijetke i reliktne biljne zajednice: šume bijelog i crnog bora na peridotitu i serpentitu.
c) Ornitološke karakteristike: Reliktne vrste ptica: lještarka Ugrožene vrste ptica: planinska sova, lještarka.
d) Rijetke i ugrožene vodene životinje: vidra, riječni rak, autohtona potočna pastrmka i potočna mrenica.
e) Hidrološke karakteristike: - Planinska izvorišta čiste vode -Izvorište vode "Muška voda" - Prirodna planinska jezerca - Vodene sesije (vodopadi i skakavci) - Atraktivnost vodotoka (Drinjača i Oskova sa pritokama), te izvornost dolinskog pejzaža i riječnih korita.
f) Kulturno - historijsko nasljeđe.

Osnovne vrijednosti druge zaštićene zone - Zona "B"

Osnovne vrijednosti druge zaštićene zone čine:
a) Geološka raznolikost i prirodno nasljeđe na zaštićenom području: - Prirodne vrijednosti geomorfološkog karaktera (pećine, vrtače, jame) - Izražena geološka profilacija terena - Varijabilnost reljefnih i orografskih formi.
b) Visok stepen florističke raznolikosti: - Rijetke biljne vrste: bosanski ljiljan, bosanska perunika, sunovrat, iva, lincura, hrizantema - Rijetke i reliktne biljne zajednice: šume bijelog i crnog bora na peridotitu i serpentitu.
c) Ornitološke karakteristike: - Reliktne vrste ptica: veliki tetrijeb - Ugrožene vrste ptica: veliki tetrijeb, planinska sova, lještarka.
d) Rijetke i ugrožene vodene životinje: vidra, riječni rak, autohtona potočna pastrmka i potočna mrenica.
e) Ugrožene vrste životinja: bosanska divokoza i bosanski mrki medvjed.
f) Hidrološke karakteristike: - Planinska izvorišta čiste vode - Prirodna planinska jezerca - Atraktivnost vodotoka (Drinjača i Oskova sa pritokama), te izvornost dolinskog pejzaža i riječnih korita.
g) Kulturno - povijesno¸nasljeđe.

Ilegalna sječa
Planinari se godinama bore protiv nelegalne sječe šume u Konjuhu. Posljedice ovoga vidljive su i po mutnoj vodi koju dobijaju stanovnici Banovića, jer se šuma sječe i oko izvorišta pitke vode. Vlasti su pokazale da su nemoćne zaustaviti ovu praksu kao što su dugo pokazivale nerazumijevanje oko inicijative da se središnji dio planine Konjuh proglasi zaštićenim parkom prirode. 
IZVOR KAHROVIĆ, Samir: ​Planina Konjuh - mjesto za odmor i relaksaciju. Deutsche Welle, 8.8.2008.
​Unexplored Konjuh
Autor: CISPorg; Datum objavljivanja: 17.10.2018.
Opis: 
Progetto del CISP, "Biodiversità per lo Sviluppo" (BIOSVI) in Bosnia Herzegovina 2017-2020. Fauna del Paesaggio Protetto Konjuh nel Cantone di Tuzla CISP' project "BIOSVI - Biodiversty for sustainable local development in Bosnia Herzegovina" The Wildlife in the Protected Landscape Konjuh, Tuzla Canton "
Sounds of Nature BIOSVI
Datum objave: 
16.11.2020. Autor: FishEye Media

STANOVNIŠTVO I NASELJA


Povijesni pregled

2009.
Na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 9.11.2009. godine, donijela je Zakon o proglašenju dijela područja planine Konjuh zaštićenim pejzažom "Konjuh".

Kulturno - povijesna baština

Na planini Konjuh postoji više nekropola stećaka, a samo na općini Kladanj poznato je preko 500 stećaka. Tu su i ostaci karavanskog puta kojime se sol prenosila iz Tuzle, kao i više spomenika iz NOB-a.

Priče iz planine


​EKO SAT KONJUH BORIN MEMORIJAL
Proizvodnja:  RTVTK Datum objave: 17.5.2016.
Opis: Planinarsko društvo Konjuh Tuzla, svakog maja organizuje memorijalni Pohod - Borina staza, tradicionalni spomen na planinare Borisa Ljubića i Milana Georgijevića.
Konjuh BiH
Autor: 
Caze; Datum objave: 27.11.2017.
Nena Ivosevic - Konjuh Planinom
Postavio: ZZTopKotor Datum objave: 24.4.2009.
Oskar Danon / Miloš Popović-Đurin

Picture
Turistička karta sjevernog dijela Zaštićenog pejzaža "Konjuh" - područje Zlaća

Po planini i po kraju

1 PLANINSKO PODRUČJE


Javorje

Picture
​KONJUH Javorje - Bandera - Jasenski potok - Stupari - Rimska kapija - vrh Bandera
Autor: Slobo Stefanovic Datum objave: 6.11.2022.
Opis. Laka planinarska staza koja vodi raznolikim predelima istočnog dela planine Konjuh. Pored lepe prirode, ovde ćete naići na gostoprimstvo planinara iz Planinarskog društva "Konjuh" iz Tuzle i uslužnost Kule, domaćina u istoimenom planinarskom domu na Javorju. Do ovog doma se stiže iz pravca Kladnja i mesta Tuholj i Goletići.
U NASTAVKU: Karta planinarskih staza na Konjuhu - područje Zobika (autor PD "Konjuh" iz Tuzle) >

Zlača

Banovici Zlaca
Autor: 
almedinmesic; Datum objave: 12.10.2008.

Zobik

Planinarski dom "Zobik"

Na prostoru izletišta Zobik, 17 km udaljenog od Banovića, nalazi se planinarski dom "Varda". 
Raspolaže s 20 kreveta. Uz njega su uređeni šadrvani, kamini, stolovi i klupe, te uređeni tereni za mali nogomet, košarku i odbojku, kao i parking prostor. Od njega vode planinarske staze na Konjuh, Zidine, Vardu. Planinarskim domom Zobik upravlja i gazduje Planinarsko društvo “Varda” iz Banovića.

Svake godine održavaju se tri planinarske akcije:
1. Izlet na Zelemboj koji se izvodi 2. siječnja/januara;
2. Masovni izlet za građanstvo u Zobik pod nazivom "Pozdrav proljeću"
3. PPK (planinarski put Konjuhom). Ovaj proljetni izlet za planinare i druge ljubitelje prirode postao je izlet Kantona i na njemu zna biti i više od 3000 sudionika.
Posljednjih godina redovno se izvodi izlet pod nazivom "Veljača" u veljači/februaru. PPK-planinarski put Konjuhom ranije se izvodio posljednji vikend u lipnju/junu, a sada se izvodi u rujnu/septembru u sklopu obilježavanja dana općine Banovići.
Konjuh, uspon na Veliki Konjuh (1178mnv) + vožnja "Ćirom" Banovići
Datum objave: 28.9.2018. Autor: Sarafanje
Opis: Planinarenje i izlet na prelijepu planinu Konjuh. Turu smo započeli od planinarskog doma Zobik, gdje smo se popeli na Jezero. Dalje smo nastavili na greben Zidine (1150 mnv) gdje se pruža prelijep pogled na Mali i Veliki Konjuh. Nastavljamo dalje prema Velikom Konjuhu (1328 mnv). Na nekih 15 minuta do vrha ulazimo u maglu, tako da smo na žalost bili uskraćeni za pogled sa vrha. Nakon kratkog odmora u radio amaterskoj kućici počinjemo sa veoma strmim i teškim spuštanjem na vrhove Mali Konjuh (1178 mnv), te vrh Varda (791 mnv), gdje smo izašli iz magle i uspjeli vidjeti okolne vrhove. Sljedeći dan nastavljamo sa društvom PSD Prenj Mostar u obilazak Etno Avije Mačkovac i spuštamo se do Banovića, gdje smo se provozali nekih 45 minta "Ćirom". Detalji rute: https://www.strava.com/activities/185...
Planina Konjuh (Zobik, Varda, Mali Konjuh, Veliki Konjuh, Zidine)
Autor: 
anel brigic; Datum objave: 11.9.2017.

Zidine

Konjuh izlet na Zidine
Autor: 
Brkić Harun; Datum objave: 18.3.2015.
​ZIDINE KONJUH PLANINA 2 01 2017
Proizvodnja: RTVTK; Datum objave: 2.1.2017.
Zidine Konjuh Planina
Autor: anel brigic; Datum objave: 16.10.2016.

Zelemboj

Uspon na Zelemboj - Konjuh
Autorica: 
Azra Mešić; Datum objave: 12.12.2012.
Opis: Drugog dana januara svake godine, planinari i drugi ljubitelji prirode penju se na jedan od proplanaka Konjuha - Zelemboj. Do ovog odredišta nadomorske visine 1060 metara, vode staze s dvije strane strane: pješačka iz banovićkog sela Mrljevići i šumski put koji se od regionalne ceste Banovići - Zavidovići u pravcu Zelemboja odvaja na Marinom brdu.

2 SJEVERNA I SJEVEROZAPADNA PODGORINA


Banovići  WIKIPEDIJA 

Banovići su općina i rudarski grad u sjeveroistočnoj Bosni. Grad je smješten na sjeverozapadnim obroncima planine Konjuh na nadmorskoj visini između 330 i 380 metara, na magistralnoj cesti koja povezuje dva industrijska centra Tuzlu i Zenicu. Banovići se graniče s općinama Lukavac, Živinice, Kladanj, Olovo i  Zavidovići i na taj način predstavljaju tromeđu kantona Tuzlanskog, Sarajevskog i Zeničko-dobojskog. Banovići su udaljeni od Tuzle 30 km.
Kontinentalna i umjereno-kontinentalna klima u Banovićima ima za posljedicu topla ljeta s pljuskovima i oštre vjetrovite zime s manjim količinama snježnih padavina. U prosjeku je svaki treći dan oblačno vrijeme s tim što je ljetna oblačnost kratkotrajna. Najčešći su vjetrovi iz sjevernog kvadranta. Relativno često javlja se i grad. Analize i procjene klimatskih karakteristika Banovića i okoline proizvoljne su i uglavnom empirijske jer na području općine nema niti jedne meteorološke stanice. Na području općine nalaze se porječja rijeka Krivaje  i  Spreče, a općina je orijentirana prema dolinama rijeka Litve i Turije.  Ponivka, Hodžin potok, Jablanica, Bukovac, Turija, Litva,  Radina,  Brestica, Brložnik,  Draganja, Ostružnica,  Begov potok, pripadaju sjevernom području općine i porječju Spreče, a u zapadnom dijelu, južnog, brdsko-planinskog područja razvijeno je nekoliko manjih porječja koja pripadaju glavnom toku rijeke Krivaje. Čitavo područje odlikuje se nagibom terena prema sjeveru i dijelom prema istoku te se prema tome može podijeliti na ravničarske, na sjeveru i na sjeveroistoku, brdsko-planinsko sjeverno od ravničarske depresije i brdsko-planinsko s više izraženim obiježjima planinskog reljefa u području južno od ravničarske depresije.


POVIJESNI RAZVOJ
Današnje ime Banovići su dobili prema stećku Božićka Banovića, nadgrobnom spomeniku iz srednjeg vijeka koji je lociran u istoimenom selu nedaleko od grada. Stećak je u obliku  sarkofaga s kamenim postoljem veličine 2,20 x 0,90 x 0,70 m. na prednjoj strani je stiliziran cvijet, a s bočne strane je natpis na bosančici sljedećeg sadržaja:
Ase (ovdje) leži Božićko Banović, na svojoj zemlji, na plemenitoj Dramešini, a postaviše (stećak) Hlapac i Obodin i Branko sa braćom.
Na području Banovića je pronađen i kovani novac za koga se pretpostavlja da potječe iz vremena 250 godina prije nove ere, dakle iz Rimskog razdoblja. Raniji naziv Litva, što ga je grad dobio po istoimenoj rijeci koja kroz njega protječe, etimološki je nedefiniran.
Postanak, razvoj i rast općine obilježen je eksploatacijom vrlo kvalitetnog ugljena koji je i danas značajan izvor energije. Kao jedan od centara bosanskohercegovačkog rudarstva Banovići su u dosadašnjoj prošlosti postigli izuzetne rezultate u eksploataciji ugljena. 
Picture
Jezero Brestica
Jezero, nastalo u drogoj polovini 20. stoljeća, udaljeno je od Banovića oko 3 km. Dugo je oko 150 m i isto toliko široko. Bogato je šaranom, smuđem, štukom, somom, manjićima, klenom, deverikom i ostalom sitnom ribom,
Autor fotografije: Banoviciminer, Wikipedija

Repnik

Etno avlija Mačkovac
​U dolini rijeke Oskove, jugoistočno od banovićkog naselja Resnik, nalazi se Etno avlija Mačkovac. Etno avlija je privatni projekt Refika Halilovića. Uređena je kao etno cjelina koju čini više kuća, radionica, vodenica i drugih starih objekata, koji su prije više od stotinu godina bili dio tradicije naroda ovog kraja.

Etno avlijom se nastoji prikazati tipičan bosanski ambijent, na način što su restaurirane srednjovijekovne zidine bez upotrebe morta, stare bosanske kuće šeperuše, s više od 3.000 bakarnih, srebrnih, drvenih i keramičkih rukotvorina, ručnih radova domaćica, vezova i više od 1,600 starih knjiga i dokumenata, dobivenih od  potomaka čuvenog đurđevičkog kroničara Mumina Trumića, koji je nastavio bilježiti sva zbivanja užeg i šireg zavičaja od svojih predaka - tako da ova dokumentacija obuhvaća vrijednu zbirku staru više od 200 godina.

Etno avlija je svojevrstan Zavičajni muzej, izgrađen pod vedrim nebom. Zanatlije posjetiteljima nude informacije o tome kako se izrađuju određeni predmeti i kakav je njihov značaj bio kroz povijest. Tu su Begova, Bukina i Adin-begova kuća, sa svim pratećim objektima  iz nekadašnjih vremena, sa starim namještajem, hamandžicima, pokućstvom, raznim predmetima i alatima koji su  služili za rad u kući i oko nje. Posebno je zanimljivo što je navedeni prostor prenesena i rekonstruirana rodna kuća jednog velikog čovjeka iz Sela Banovića, poznata po snimanju filma Ugljari, davne 1966.godine. Ovdje se nalaze i dvije vodenice – Aljićka i Hrvatska (nazvana prema obližnjem naselju Hrvati), s planovima da se etno avlija obogati za još nekoilko bosanskih kuća i sojenica na rijeci Oskovi.
​
IZVOR  Turistička zajednica Tuzlanskog kantona
INFORMACIJE  Etno Avlija Mačkovac - Facebook

Picture
Turistički vlak i "Ćiro"
Javna ustanova “Centar za zaštitu, razvoj i promociju turizma” Banovići u suradnji s Rudnikom mrkog uglja "Banovići" d.d. organizira turističke vožnje turističkim vlakom "Ćirom", koji vozi kroz prirodni ambijent od  Banovića (u kojemu se nalazi rudnik smeđeg, odn. mrkog ugljena), uz rijeku Osovu, do podnožja Konjuha - lokaliteta Zlaća, gdje se nalazi istoimeni hotel (60 postelja). Vozi prilagođenom brzinom od 26-35 km/h parnom lokomotivom koja je raritet u Bosni i Hercegovini i koja je pripadala Rudniku Banovići. Trajanje vožnje u oba smjera traje oko 60 minuta. Kapacitet tri vagona od kojih su dva opremljeni za sjedenje je oko 100 putnika. Kompozicija koju vuče lokomotiva "Ćiro" raspolaže s tri zatvorena i dva otvorena, panoramska turistička vagona. U skladu sa zahtjevima grupa, na turi se organizira i osvježenje (kokteli, zakuske,mini bar). U cijenu vožnje turističkim vlakom uključen je i obilazak i korištenje izletišta Mačkovac sa svim mobilijarom.
Trasa turističke pruge prati staru trasu koja je korištena u vrijeme austrougarske vlasti kada se iz Konjuha izvlačila šuma. 
Godine 2020. planira se da istom trasom vozi turistički vlakić, koji se do 2019. gradio u Srbiji.


POVIJEST LOKOMOTIVE "ČIRE"
Za potrebe rudnika "Banovići" razvijena je u drugoj polovici 20. stoljeća pruga uskog kolosijeka. Njome je od tada prometovalo preko stotinu raznih uskotračnih lokomotiva. Jedna od njih, nazvana "Ćiro", parna lokomotiva 55-99, postala je simbolom Banovića. Nakon što je bila eksponat 35 godina,  u Željeznčkom saobraćaju RMU Banovići su ju renovirali, kako bi služila kao turistička atrakcija zajedno s dva preuređena vagona. 
 
INFORMACIJE TZ Banovići

K.A.: Banovići unapređuju turističku ponudu: Uz popularnog Ćiru dolazi i turistički vozić. Klix.ba, 21.2.2019.
​Bosnia Steam Tour 2010: 6 - Banovici mine, April 4
Autor: ronik24; Datum objave: 20.4.2010.
Opis: Narrow and standard gauge steam shunting at Oskova station (the standard gauge part of the station is called Banovici), where coal from the surrounding mines is collected by narrow gauge and transferred to the mainline. Including Skoda steamer 19-12 as well as 25-30, 83-158 and diesel classes 661 & 740.
​Banovići Iz Zraka - 4K VIDEO
Proizvodnja: 
Triton Produkcija; Datum objave: 3.4.2016.
Opis: Ove godine navršava se 70 ljeta otkako je nastao Grad. Triton produkcija Vam zato poklanja pogled iz zraka na Banoviće i to u vrhunskoj 4K rezoluciji. Preporučujemo da podesite vaše Youtube playere na najveću moguću kvalitetu, ukoliko Vam to brznina Interneta dozvoljava.

3 ISTOČNA POBRĐA

KLADANJSKI KRAJ - IZMEĐU KONJUHA, SMOLINA, DJEDINSKE PLANINE, JAVORNIKA I JAVORA

VOLIM OVO MJESTO - KLADANJ
Proizvodnja: RTVTK; Datum objave: 30.10.2018.
Opis: U sjeveroistočnoj Bosni, u podnožju planine Konjuh prostire se općina Kladanj s istoimenim središtem. Grad Kladanj se razvio na ušću rijeke Ujiče u rijeku Drinjaču, kada je bio tek malo naselje s nekoliko stambenih i trgovačkih objekata. Prije svega Kladanj je bio naselje radnika koji su radili na sječi i transportu drveća iz tog područja. Prvi pisani spomen grada Kladanja je iz 1138. godine, u spisima Krisztofa Emerika, mađarskog velikana. Postoji mnogi pisani zapisi o gradu Kladnju kao što je u putopisu fra Marinića iz 1366. godine gdje se spominje kao najveće mjesto u tuzlanskom kraju, u Dubrovačkim spisima iz 1431. godine, 1469. godine u turskim zapisima. U općini Kladanj postoje ostatci srednjovjekovnog grada Gojsalića, odnosno Gradina, te 53 lokaliteta s 436 stećaka koji su od izuzetne kulturne vrijednosti. Za vrijeme Osmanskog carstva Kladanj se spominje 1557. godine kao naselje u Sarajevskom kadiluku odnosno sudsko upravnom području, te kasnije postaje samostalan kadiluk. Za vrijeme osmanskog razdoblja u Kladanj se doseljava mnogo bošnjačkog stanovništva iz raznih mađarskih gradova. Dolaskom Austro-Ugarske došle su i mnoge promjene u administrativnom i političkom smislu, te sudski i zakonodavni sustav. Za vrijeme Austro- Ugarske podižu se škole, stambeni i javni objekti te se započinje s iskorištavanjem šuma. Iz tog razdoblja, očuvano je dosta kulturno i povijesno značajnih objekata. Kladanj u doba Austro- Ugarske postaje važno prometno središte, a njegove bogate šume odredile su glavno djelatnost u ovim krajevima. Grad Kladanj je bio poznat po mineralnim i lječilišnim vrelima, od kojih je daleko najpoznatiji onaj za koji se vjeruje da sadrži izvor „muške vode“ kojoj su se pripisivale afrodizijačke moći i koja je važan izvozni proizvoda Kladnja. Provode se analize ove ljekovite mineralne vode još od 1968. godine koje potvrđuju njenu ljekovitost: utvrdilo se da pozitivno djeluje na smanjenje krvnog pritiska i šećera u krvi, da poboljšava cirkulaciju krvi, utječe na brže izlučivanje vode te jača organizam. Pored lječilišnog turizma te drvne industrije, u Kladnju postoje i značajni pogoni tekstila i proizvodnje magnezita te odlični uvjeti za razvoj zimskog turizma, te lovnog i ribolovnog turizma.​
Esma Redžepova - Muška Voda ( Audio ) HQ
Objavio: HDteam fotoivideo; Datum objave: 8.2.2018.
Opis: Esma Redžepova ‎– Muška Voda IFIS GLAS Records Smederevo Yugoslavia Style:Folk Romani Digializovao sa Flexi-disc, 5½", 33 ⅓ RPM : HDteam​
Federacija plus na Muškoj vodi kod Kladnja
Objavio: Dino Durmic; Datum objave: 27.10.2018.
Opis: Ljekovita voda u netaknutoj prirodi Kladnja. Izvor i kompleks Muška voda danas je zapušten, a budući da je do njega uskim šumskim putem veoma teško doći, tek rijetki se usude popeti do vrha.  Video prilog iz Federacije plus Federalne TV novinar Dino Durmić snimatelj Edis Mešanović montažer Amir Dedić
​Dvadeset miliona - Muška voda (Kladanj 1968.)
Objavio: 
Igor Stegic; Datum objave: 11.3.2020.
Opis: DVADESET MILIONA – MUŠKA VODA 1968.

Brateljevići

Via ferrata "Paolo Dieci"
​Bosnia and Herzegovina - Via ferrata Paolo Dieci - Kladanj
Datum objave: 
15.12.2020. Autor: bhmap
Opis; Nedavno izgrađena ferata (staza osigurana metalnim stepenicama, sajlom i ostalim dodacima) u blizini Kladnja u mjestu Brateljevići. Dužina je oko 200 m a visinska razlika oko 150 m.
​FERRATA "Paolo Dieci" KLADANJ
Datum objave: 
6.4.2021. Autor: Novica Koroman
Opis; PD Javorina je isprobala adrenalinsku poslasticu u selu Brateljevići na planini Konjuh
Via ferrata “Paolo Dieci” - Kladanj (Konjuh)
Datum objave: 
10.12.2020. Autor: Wild and Free BiH
Opis; Via ferrata “Paolo Dieci” je nedavno otvorena ferrata u blizini Kladnja, nedaleko od sela Brataljevići. Nudi fenomenalan pogled i nezaboravno iskustvo! Sve preporuke!

4 DOLINOM KRIVAJE


Konjuh-Predražići,Maoča by Harun Brkić
Autor: 
Brkić Harun; Datum objave: 11.5.2015.

Praktično

BORAVAK


Sigurnost

Na Konjuhu nema minskih niti minski sumnjivih područja.

IZVORI I LITERATURA


(1) Konjuh (planina). Wikipedija
(2) http://www.dw.de/planina-konjuh-mjesto-za-odmor-i-relaksaciju/a-3546841
(3) http://www.zone-2000.net/arhiv/06/032konj/doc01.html


GRUPA AUTORA: Plan upravljanja zaštićenim pejzažom “Konjuh” 2017-2027. Sarajevo, 2016. (PDF)
NOĆAJEVIĆ, Sead; OVČINA, Jasmina; MUSIĆ, Admir; IMŠIROVIĆ, Emir; SALKIĆ, Besim; KARIĆ, Said: Biodiverzitet voćnih šumskih vrsta u zaštićenom pejzažu "Konjuh". Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu 2021, 49, str. 43-51. (PDF1) (PDF2)
  • Sažetak. Područje zaštićenog pejzaža "Konjuh" odlikuju se kvalitetnim šumskim ekosistemima, koji sadrže raznolike voćne šumske vrste, što doprinosi očuvanju biodiverziteta zaštićenog pejzaža "Konjuh". Cilj rada je procijeniti stanje biološke raznolikosti voćnih vrsta u šumskim ekosistemima istraživanog područja, s naglaskom na utvrđivanju rodnog bogatstva kao osnove za očuvanje (in / ex situ), uzgoj i ekonomsku upotrebu . Tokom vegetacijske sezone 2015. i 2016. godine, u zaštićenom pejzažu "Konjuh" napravljeno je nekoliko izdanja (fitosociološka parcela). Rezultati istraživanja ukazuju na visok nivo varijabilnosti većine vrsta u skladu sa karakteristikama biologije, pomologije i ekologije. Voćke su poput plemenitog tvrdog drveta divlje trešnje (Prunus avium L.), divlje kruške (Pyrus communis L.), divlje jabuke (Malus sylvestris Mill.), Breče (Torminalis clusii M.Roem.), Sorbus aria L. et all, Divlja trešnja, Vrapcarka (Prunus avium L.) najpoznatiji je uzgajivač šumskog voća, javlja se kao pojedinačno stablo ili u manjim skupinama (Noćajević, 2009). Blagodati plodonosnih šumskih vrsta naglašavaju se u vremenu cvjetanja i plodonošenja, kada „okićena“ šuma pruža bogatu pčelinju pašu i hranidbu za šumsku faunu (Orešković i sur. 2006). Voćne šumske vrste značajne su kao rodovi sorti i kao osnova za kalemljenje visokokvalitetnih sorti. Također, za ljude su važni s aspekta ekologije, prehrane, dijetetske terapije, farmakologije i bioenergetske ravnoteže.
ZAKON o osnivanju Javne ustanove Zaštićeni pejzaž “Konjuh” (PDF)
- Preuzmi Afišu - Zaštićeni Pejzaž "Konjuh"
- Preuzmi Brošuru - Zaštićeni Pejzaž "Konjuh"
- Drveće u Zaštićenom pejzažu "Konjuh"
- Insekti u Zaštićenom pejzažu "Konjuh"
- Vodene životinje u Zaštićenom pejzažu "Konjuh"
- Životinje (sisari) u Zaštićenom pejzažu "Konjuh"
- Ostale životinje u Zaštićenom pejzažu "Konjuh"
- Ljekovito bilje u Zaštićenom pejzažu "Konjuh"
- Ugrožene biljke u Zaštićenom pejzažu "Konjuh"
- Gljive u Zaštićenom pejzažu "Konjuh"

- Ptice u Zaštićenom pejzažu "Konjuh"
​ PROSTORNI PLAN PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA - ZAŠTIĆENI PEJZAŽ "KONJUH" 2010-2030
  • PROSTORNI PLAN PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA ZAŠTIĆENI PEJZAŽ „KONJUH" 2010 - 2030
  • PROSTORNI PLAN PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA ZAŠTIĆENI PEJZAŽ „KONJUH" 2010 - 2030
Grafički dio:
link
​
http://www.vladatk.kim.ba/135-vlada/dokumenti/prostorsni-plan-tk/825-obavjestenja-i-javni-konkursi-2
  1. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA TUZLANSKOG KANTONA
  2. SINTEZNI PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA
  3. SISTEM NASELJA
  4. VLASNIČKA STRUKTURA
  5. RELJEF I HIDROGRAFIJA
  6. NAGIBI TERENA
  7. ŠUMSKA I POLJOPRIVREDNA ZEMLJIŠTA
  8. VODE VODNE POVRŠINE I VODNA INFRASTRUKTURA
  9. MINERALNE SIROVINE
  10. ELEKTROENERGETIKA I TELEKOMUNIKACIJE
  11. SAOBRAĆAJNA INFRASTRUKTURA
  12. KULTURNO-HISTORIJSKO I PRIRODNO NASLJEĐE
  13. KARTA OGRANIČENJA
  14. SINTEZNI PRIKAZ KORIŠTENJA PROSTORA
  15. SINTEZNI PRIKAZ KORIŠTENJA (MUŠKA VODA)
  16. SINTEZNI PRIKAZ KORIŠTENJA (KLADANJ)
  17. SINTEZNI PRIKAZ KORIŠTENJA (BANOVIĆI)
  18. OSNOVA PROSTORNOG RAZVOJA SISTEMA NASELJA
  19. OSNOVA PROSTORNOG RAZVOJA (PRIVRED_JAVNE_INF)
  20. OSNOVA PROSTORNOG RAZVOJA OKOLINE

​HAJDEMO O PLANINE: Divljina u zaštićenom krajoliku od koje će vam zastati dah By Radiokam1 - 2019-08-19
https://radiokameleon.ba/2019/08/19/hajdemo-o-planine-divljina-u-zasticenom-krajoliku-od-koje-ce-vam-zastati-dah/

Planina na kojoj nije bilo rata u BiH: Pitoma, raznolika i mjesto s najvećim mrestilištem opasnih zmijaBy Elma  - 2020-02-19
https://radiokameleon.ba/2020/02/19/planina-na-kojoj-nije-bilo-rata-u-bih-pitoma-raznolika-i-mjesto-s-najvecim-mrestilistem-opasnih-zmija/
​
https://www.researchgate.net/publication/330321141_CONTRIBUTION_TO_THE_KNOWLEDGE_OF_THE_MAGNESITE_DEPOSITS_IN_BOSNIA_AND_HERZEGOVINA
Picture
Picture
Javna ustanova Zaštićeni pejzaž “Konjuh” Osnovana je aprila mjeseca 2011. godine, Zakonom o osnivanju Javne ustanove Zaštićeni pejzaž “Konjuh”. Registracija JU kod nadležnog Suda završena je 22.11.2011. god. Ustanova otpočinje sa radom početkom 2012. god. Zadaća Ustanove je da obavlja djelatnost upravljanja Zaštićenim pejzažom “Konjuh” u skladu sa članom 7. Zakona o osnivanju JU, odnosno da vodi aktivnu brigu o svim njegovim vrijednostima u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog i unaprijeđenog načina korištenja prirodnih dobara, te da nadzire sprovođenje svih dozvoljenih djelatnosti u prostoru zaštite, kontroliše ispunjavanje uslova i mjera zaštite prirode i insistira na njihovom provođenju na cijelom području. Javnom ustanovom upravlja Upravni odbor od 3 člana, koji je imenovala Skupština TK. 
KONTAKT
+387 (0)35 880 636
kontakt@zpkonjuh.ba
http://www.zpkonjuh.ba
Facebook
JU "Zaštićeni pejzaž" Konjuh
Tel/fax: 035 880 636
Adresa: Grab potok bb Banovići
Picture
Planinarsko društvo "Varda", Banovići (FACEBOOK)
TEKSTOVI
Zaštićeni pejzaž Konjuh

Tuzlanski kanton ne bi  bio  kakav  jeste  da  nema planine Konjuh. Kao prirodna granica kantona  proteže se s jugozapad ne strane preko četiri općine — Tuzle, Banovića, Živinica i Kladnja. Za stanovnike Tuzlanskog kantona, Konjuh je mala oaza. Nadomak ruke, najviše tridesetak kilometara daleko, Konjuh je pristupačno mjesto za puno toga – odmor, izlet, druženje, šetnje, nezaboravno iskustvo, a mnogima i mjesto za život.
Ko je jednom kročio na Konjuh, prošetao njegovim stazama, udahnuo svježi zrak, napio se vode iz njegovih potočića i osvojio neki od njegovih vrhova, uvijek će mu se vraćati. Ćak bismo mogli reći da Konjuh ima neku čudnu privlačnu moć. Pristupačan sa svake strane polako vas izdaleka mami svojim zelenilom. Kad pridete malo bliže brzo ćete ostati očarani žuborom mnogobrojnih potočića i rječica koje se probijaju kroz kamenita korita sve do okolnih naselja. I kad ste već tu, pogled na pitome vrhove obrasle šumom mami vas sve dalje. Nijedan vrh Konjuh planine nije neosvojiv. Naprotiv, vrlo su pristupačni u svako doba  godine. Bilo da se zaputite ka Vardi, Zidinama, Javorju, Malom Konjuhu ili samom vrhu na  1328  metara,  očekuje  vas poseban doživljaj. Osjećaj spajanja s prirodom, mogućnost istinski biti dio nje, osjećaj zadovoljstva koji vas preplavi kroz sva vaša čula.
S obzirom na spoj Konjuha i Ijudi kroz vjekove pronaći ćete puno dokaza  življenja  na  ovim  prostorima,  pa  čak i u višim predjelima. Konjuh je izuzetno bogat stećcima, njegove mnogobrojne pećine na svojim zidovima otkrivaju crteže stare hiljadama godina, a obronci i padine i danas  su  nastanjeni.  Na  Konjuhu ćete na više mjesta  naći zanimljive  sadržaje,  od  hotela i motela Zlača iz pravca Banovića, preko Etno avlije Mačkovac, lokacije Muške vode, te više planinarskih domova  i  uredenih  izletišta  kao  što  su  Zobik,  Drenik i Javorje.
Možda se  pitate  zašto je Konjuh  baš  toliko značajan za stanovnike okolnih mjesta. Odgovor leži u kvaliteti vode koja se mrežom potočića i rječica spušta u dolinu. Vodeni  kapacitet  Konjuha je toliki  da snabdijeva  sve stanovnike područja Tuzle, Banovića, Kladnja i Živinica čistom, pitkom vodom, a kvaliteta vode je takva da je skoro ljekovita.
Svim zaljubljenicima u prirodu sigurno će biti zanimljivi predjeli netaknute prirode Konjuha, endemske vrste biljaka, te obilje vode koje bez straha možete piti. Posebno je zadovoljstvo šetati  šumama  Konjuha.  Za one koji su više  avanturistički  raspoloženi  dobro  je znati da su dijelovi Konjuha i dalje slobodna  staništa vuka i medvjeda, a nerijetko možete susresti i divlju svinju i lisicu, srndaća ili tetrijeba.
Konjuh je pristupačan svima — rekreativcima, planinarima,  djeci   i   penzionerima   ili   čak  alpinistima i  speleolozima.  Nerijetko  ga  posjete  i   biciklisti   koji na drugačiji način savladavaju njegove uspone i uzvišenja. Svi oni pronaći će barem djelić ove čudesne planine da u njemu uživaju  na  svoj  specifičan  način  i svi će se opet nekad vratiti po tu svojevrsnu  energiju koju Konjuh nesebično daje.
IZVOR TZ TUZLANSKOG KANTONA
FLORA I FAUNA ZP KONJUH
https://www.zpkonjuh.ba/index.html
​

Ekološko - vegetacijske karakteristike
Prema ekološko-vegetacijskoj rejonizaciji (Stefanović et al), područje planine Konjuh pripada oblasti unutrašnjih Dinarida.

​Ovo područje se nalazi pod uticajem izmijenjene umjereno kontinentalne klime sa jačim prodorima mediteranske klime u periodu juni - avgust. U vegetacionom periodu prosječno padne oko 56% godišnjih padavina, stvarajući povoljan odnos padavina i potencijalne evapotranspiracije. Vegetacioni period traje od 180 da 190 dana, koliko iznosi u Kladnju.

Najrasprostranjeniji zemljišni tipovi ovog područja su eutrični kambisol na peridotitu i serpentinitu, kao i distrični kambisol na kiselim silikatnim stijenama, dok su manje zastupljeni eutrični kambisol na preostalim silikatnim stijenama, pseudoglejevi, mozaik kalkomelanosola i kalkokambisola. Posebnu specifičnost ovom području, upravo daje peridotitska i serpentinska geološka podloga, koja se u kontinuitetu proteže od planine Kozare na sjeverozapadu BiH, pa sve do planine Konjuh, Kladnja i Banovića, omogućavajući na ovim prostorima razvoj specifičnih i jedinstvenih serpetinskih ekosistema tercijerno-reliktnog karaktera.
Floristički sastav šumskih ekosistema ovog područja je veoma bogat i isti je uslovljen različitim tipovima šuma koji egzistiraju na ovom prostoru. U zavisnosti od pedoloških i ekoloških karakteristika pojedinih lokacija, na području Zaštićenog pejzaža "Konjuh" razvilo se 30 tipova šumskih fitocenoza, koje su podijeljene u isto toliko gazdinskih klasa. Pokraj tipičnih serpetinsko-peridotitiskih predstavnika flore, ovo područje karakterišu i ostali ekosistemi, uglavnom vezani za različite geološko-pedološke kombinacije i orografske uslove. To su: ekosistemi šuma bukve i jele sa smrčom (Abieti fagetum serpentinicum), zatim šuma bukve i jele (Abieti - Fagetum), kao i šume hrasta kitnjaka (Querco - Ostryetum carpinifoliae). Takođe, ovo područje pokrivaju i velike površine ekosistema smrče mrazišnog montanog pojasa. U manjoj mjeri su zastupljeni ekosistemi čistih montanih šuma bukve, i borovih šuma unutar zone šuma hrasta kitnjaka.

Florističke vrijednosti:
- Rijetke biljne vrste: bosanski ljiljan (Lilium bosniacum), bosanska perunika (Iris bosniaca), sunovrat (Leucojum vernum), iva, lincura (Gentiana lutea), (Chrysanthemum sp.)
- Rijetke i reliktne biljne zajednice: šume bijelog i crnog bora na peridotitu i serpentinitu Pinetum silvestris – nigrae serpentinicum, Erico-Pinetum nigrae serpentinicum
- Reliktne i endemske biljne vrste: Aspleniuum cuneifolium, Minuartia bosniaca, Notholaena marantae, Halacsya sendtneri, Potentilla visianii, Fumana bonapartei, Haplophyllum bossierianum, Gypsophila spergulaefolia
- Ugrožene vrste životinja: mrki medvjed (Ursus arctos)


Karakteristike faune:
Dominacija šumskog fonda, velikog diverziteta, a zatim i iskonski netaknuti predjeli, omogućili su postojanje veoma velikog broja životinjskih vrsta na području Zaštićenog pejzaža "Konjuh".
Kao poseban ekskluzivitet i vrijednost ovog prostora, svakako je potrebno istaći postojanje Tetrijeba gluhana (Tetrao urogalis), prorijeđene i ugrožene vrste šumske ptice, koja živi isključivo na izvornim netaknutim staništima, što je još jedna potvrda kvaliteta životne sredine područja Zaštićenog pejzaža Konjuh.
Pokraj tetrijeba, ovo područje naseljavaju i sljedeće životinjske vrste, interesantne za lovno gazdovanje.
To su: medvjed (Urcus arctros), divlja svinja (Sus scrofa), vuk (Canis lupus), srneća divljač (Capreolus capreolus), lisica (Vulpes vulpes), divlja mačka (Felis silvestris), zec (Lepus europeus), a zatim i kuna zlatica, vjeverica, tvor, lasica, krtica, puhovi, miševi, voluharice, i dr.
Od gmizavaca, na ovom prostoru egzistiraju zelembać, živorodni gušter, sljepić, šarka, a od vodozemaca, šareni daždevnjak, kreketuša, šumska žaba, i šumska krastava žaba.

 Ornitološke vrijednosti:
- Reliktne vrste ptica: veliki tetrijeb (Tetrao urogallus) i lještarka (Bonasa bonasia)
- Ugrožene vrste ptica: veliki tetrijeb (Tetrao urogallus), planinska sova (Strix uralensis) i lještarka (Bonasa bonasia)

 Karakteristike vodene faune:
- Rijetke i ugrožene vodene životinje: vidra (Lutra lutra), riječni rak (Astacus astacus), autohtona potočna pastrmka (Salmo trutta) као i potočna mrenica (Barbucus balcanicus), koja ima status LC4

 Posebne faunističke vrijednost
- Ugrožene vrste životinja: mrki medvjed (Ursus arctos)



HIDROLOŠKE VRIJEDNOSTI ZP KONJUH
Hidrološke vrijednosti:
- Planinska izvorišta čiste vode
- Izvorište "Muška voda"
- Prirodna planinska jezerca
- Vodene sesije (vodopadi i skakavci)
- Atraktivnost vodotoka (Drinjača i Oskova sa pritokama)
- Izvorni dolinski pejzaži i pejzaži riječnih korita
Hidrološke karakteristike
Dominantni vodotoci na ovom području su rijeke Drinjača i Oskova. Oba vodotoka nastaju na površini predmetnog obuhvata, spajanjem manjih vodenih tokova. Specifičnost ovog područja jeste upravo činjenica da se područje Zaštićenog pejzaža "Konjuh" prostire na dva riječna sliva, i to sliv rijeke Oskove i sliv rijeke Drinjače. Naime, u hidrografskom pogledu, Zaštićeni pejzaž obuhvata u svom sjevernom dijelu slivno područje rijeke Oskove i slivno područje Velike Zlače, a u južnom dijelu slivno područje rijeke Drinjače - gornji dio sliva rijeke Drinjače i slivno područje Krabanje. Na području Zaštićenog pejzaža "Konjuh", egzistira i jedino prirodno jezero i to Paučko jezero, koje se nalazi na koti 711 m. Njegova površina iznosi 0,44 km2. U obuhvatu Zaštićenog pejzaža nalaze se kaptirana vrela Studešnice i Krabašnice koja se koriste za vodosnabdijevanje Banovića, vrelo Muške vode, zatim vrela Gluha Bukovica i Starička Rijeka kaptirana u svrhu vodosnabdijevanja Kladnja i Brateljevića. Pored pomenutih, na teritoriji Zaštićenog pejzaža evidentirana su, ali neispitana mnoga izvorišta. Neka od njih su na lokalitetu Mačkovac, Zlaća, Zobik, na prevoju Čemerika i lokalitetu Sarino Korito, zatim u blizini naselja Tuholj, Pauč, Brateljevići i Hotani.


KULTURNO I POVIJESNO NASLIJEĐE NA PROSTORU ZP KONJUH
Na području Zaštićenog pejzaža, evidentirani su spomenici iz raznih perioda što predstavlja svjedočanstvo kontinuiteta naseljenosti ovih prostora od prahistorije do danas. Ovi spomenici u najvećem broju nisu registrovani od strane nadležnih službi zaštite.
Prostor Zaštićenog pejzaža bogat je spomenicima kulture čiji datum nastanka seže do kasnog bronzanog doba (prahistorijski period) čemu svjedoče arheološki nalazi kao što su gravure u Pećini Brateljevići (Djevojačkoj pećini) kod Kladnja.
Naziv „Djevojačka“ pećina je dobila zahvaljujući legendi koja govori o djevojci koja je iskazujući svoju hrabrost pred okupljenim društvom, otišla na izvor po vodu u samo središte pećine i tu je prilikom zabadanja vretena u zemlju, što je trebao da bude dokaz da je zaista bila na izvoru, probola svoju haljinu. Pri polasku natrag vreteno zabodeno u zemlju zajedno sa krajem haljine, povuklo je djevojku nazad, te je ona od straha umrla na licu mjesta. Djevojka je neposredno pokraj izvora i sahranjena, gdje se nedugo zatim i njen mezar okamenio. Zahvaljujući i ovoj legendi pećina je postala nadaleko poznata i jedno od najvećih dovišta u Bosni i Hercegovini. Svake godine u toku posljednje sedmice avgusta mjeseca tradicionalno se održava kulturna manifestacija „Dani djevojačke pećine“ koja okupi i do 50.000 posjetilaca.
Brojni su i lokaliteti srednjovjekovnih stećaka, najviše sačuvani na području Kladnja i Banovića, nastali kao karakteristična kulturna pojava srednjevjekovne bosanske države.
Nekropola „Kuman“ u predjelu sela Brdijelji datira iz kasnog Srednjeg vijeka, a zbog svoje kulturno-historijske vrijednosti uvrštena je na preliminarni spisak nacionalnih spomenika. Memorijalni spomenici na prostoru Zaštićenog pejzaža odnose se na pojedinačne objekte u formi spomen-obilježja (Memorijalno spomen-obilježje u „Koritima“ i memorijalno spomen-obilježje „Miljkovac“), a svjedoče o ratnim stradanjima iz bliže i dalje prošlosti.

Prirodno nasljeđe
Prirodno-geografski položaj planine Konjuh, uslovio je stvaranje veoma raznolikog pejzaža i prirodnih ljepota, kao i brojnih prirodnih fenomena, po kojima je ovo područje nadaleko poznato. Pokraj specifičnih geomorfoloških i hidroloških ovo područje posjeduje i veoma vrijedne florističko-vegetacijske i faunističke pojave, koje su rezultat specifične geološke historije.

1.Geološke vrijednosti:
- Prirodne vrijednosti geomorfološkog karaktera (pećine, vrtače, jame)
- Izrađena geološka profilacija terena
- Varijabilnost reljefnih i orografskih formi

Pećina Brateljevići
Posebnu prirodnu vrijednost ovom području, zasigurno daje pećina u Brateljevićima, koja se još naziva i Djevojačka pećina, uz istovremenu neprocjenjivu arheološku i memorijalnu dimenziju. Pokraj arheoloških nalazišta, prostranih dvorana od kojih je i specifičnih geomorfoloških oblika, ovu pećinu krasi i jezero dimenzija 18x10 m i dubina 0,5 m. Pećina se sastoji od nekoliko dvorana, od kojih najveća ima dužinu od 200 m i visinu stropa od 18 – 25 m. Na ulazu u ovu pećinu se nalaze uklesani crteži-gravure sa likovima konjanika, stojeće muške i tri ženske figure i životinje, jelena i konja.

Pećina Bebrava
Za razliku od pećine u Brateljevićima, pećinu Babrava koju karakteriše hodnik dužine oko 500 metara. Pećina je sastavljena od hodnika i dvorana, i kroz cijelu pećinu protiče spiljski potok. Pećina obiluje pećinskim nakitom – sigama, različitih oblika. Ovu pećinu dodatno krasi i izvor čiste i pitke vode. Pećina Bebrava posjeduje veoma veliki turistički potencijal, te je potrebno izvršiti aktivnosti na uređenju iste, a u skladu sa rješenjima datim u Studiji "Istraživanje Bebrovske špilje sa aspekta valorizacije iste u turističke svrhe". Takođe potrebno je intenzivirati turističku promociju ove pećine.

Turizam i ugosteljstvo

Ono što čini ovo područje specifičnim je okruženost netaknutom prirodom na predivnim obroncima planine Konjuh, pruža uživanje u svim prirodnim ljepotama i izuzetan je potencijal za visinske pripreme sportista, kongrese, seminare, izlete, ekskurzije.

Hotel „Zlača“ raspolaže sa smještajnim kapacitetom od 59 ležaja i jednog apartmana. Ovaj kompleks zajedno sa „Standard i usluge“ RMU Banovići zapošljava 120 radnika. Kompleks „Muška voda“, koji je trenutno van funkcije jer se nalazi u fazi privatizacije, ima kapacitet 36 ležaja. Od smještajnog kapaciteta tu je i vila „Sensi“ koja raspolaže kapacitetom od 59 kreveta. U neposrednoj blizini je i planinarski dom „Zobik“ smještajnog kapaciteta 20 ležajeva. Planinarski dom „Javorje“ nalazi se na zapadnim obroncima Konjuha, njegovi kapacitet iznosi 30 ležaja.

U planskom periodu predviđena je adaptacija postojećih i izgradnja novih smještajnih kapaciteta u vidu hotela, bungalova, kampova. Na lokalitetu Muška voda predviđena je rekonstrukcija postojećih hotela i proširenje kapaciteta na 65-90 ležajeva. U blizini tog lokaliteta predviđeni su i bungalovi sa kapacitetima oko 150 ležaja. A u skladu sa potrebama i mogućnostima izgradnja hotela kategorije četiri zvjezdice kapaciteta 200 ležajeva. Na području Zlače planirana su proširenja smještajnog kapaciteta. Predviđena je izgradnja hotela srednje kategorije kapaciteta 100 ležajeva, kao i kampovi kapaciteta cca 100-150 kampista

Glavni nosioci pozicioniranja turizma su turistički proizvodi namijenjeni porodicama, edukativni turizam, seminari i konferencije, zabava i akcija. Razvoj turističkih i ugostiteljskih sadržaja planine Konjuh bazira se na planiranju turističko-ugostiteljskih zona i prateće ponude, sa posebnim naglaskom na razvoj i afirmaciju novih vidova turizma (sportsko-avanturistički, eko i etno turizam, izletnički, ribolovni i lovni, tranzitni, vjerski i sl.) uz maksimalno korištenje postojećih turističkih potencijala prostora.

Jedinstvenost lokacije u odnosu na slična planinska područja u okruženju određuje bogato prirodno i kulturno-historijsko nasljeđe i specifična mjesta hodočašća. Na ovim atributima između ostalog treba da se baziraju napori na formiranju ekskluzivnih "turističkih proizvoda", iskustava i atraktivnosti kojima će se prostor Zaštićenog pejzaža pozicionirati na konkurentskom tržištu i stvoriti uslovi za održiv turistički razvoj. Oblikovanje "turističkih proizvoda" ustvari predstavlja tematizovanje prostora s ciljem stvaranja inovativne ponude većeg kvaliteta, a za istu cijenu u odnosu na konkurentske destinacije (npr. Kozara, Vlašić, Jahorina, Bjelašnica, Zlatibor i sl.). Integralna turistička ponuda treba da se bazira na prožimanju što većeg broja turističkih programa, proizvoda, aktivnosti i tipova turizma, kao i ponude smještaja raznovrsnih vidova i kategorija.

Osnovni turistički proizvod treba da se bazira na sljedećem:
- Posjete mjestima dovišta (kvalitetno osmišljeni programi i manifestacije - vjerski turizam);
- Odmor na planini, ljeti i zimi: aktivnosti na snijegu i u prirodi, a koje su u vezi sa razvojem zdravstvenog turizma, a podrazumijevaju tretmane vezane za stanja izazvana savremenim načinom života, kao i wellness turizam;
- Specijalni interesi (aktivnosti vezane za obrazovanje i kulturu, vjerski programi).
Prostor Zaštićenog pejzaža pogodan je za razvoj raznih oblika sportsko-avanturističkog turizma koji podrazumijeva spoj avanture, rekreacije, relaksacije i zabave: adrenalinski parkovi, treking (planinarenje uz pratnju planinskih vodiča), hajking (duže šetnje u prirodi), klajmbing (penjanje uz stijene), paraglajding (letenje zmajevima), skokovi specijalizovanim padobranima, planinski biciklizam, jahanje u prirodi, speleologija, lov, ribolov, preživljavanje, orijentiring i sl. S ciljem stvaranja bogate prateće turističke ponude poseban naglasak je stavljen na prožimanje turističkih i sportsko-rekreativnih zona.

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Prilažem iznos / I donate (in €):

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • O Dinarskom gorju >
      • Struktura i podjela Dinarskog gorja
      • Interaktivna karta Dinarskog gorja
      • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
      • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječki primorski hrbat
          • Vinodolski primorski hrbat
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
        • Cres
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Bjelolasica
          • Višnjevica
          • Bijele stijene
          • Samarske stijene
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Petehovac
          • Viševica
          • Ričičko bilo
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact