|
|
SREDIŠNJI POJAS > PLANINE ZAPADNE BOSNE I DINARA > KLEKOVAČKO-GRMEČKA GRUPA > Grmeč
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Crni vrh, 1605 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.6005,16.5268
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Crni vrh, 1605 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.6005,16.5268
Uvod
|
|
Grmeč (ćir. Грмеч) je planina u BiH, koja se pruža smjerom sjeverozapad-jugoistok, sjeverozapadnim dijelom Bosne dužinom oko 65-70 km od rijeke Une (najzapadnija točka iznad naselja Pokoj na obali Une) i Sanice. S tom dužinom Grmeč je jedna od najdužih planina Bosne i Hercegovine.
Nadvisuje ga njegov najviši vrh u jugoistočnom dijelu zvani Crni vrh s 1605 m nadmorske visine. Ostali viši vrhovi su Trovrh (Gredoviti Vrh) (1209 m) i Javornjača (kod Hrg(a)ra) (1164 m), Carigrad (Željeznik)(1279 m), Kekića vrh (1287 m), Runjevačka greda (1289 m) Stražbenica (1194 m), Lisina (1114 m), Javornjača (kod Lušci Palanke)(1480 m), Ilijina greda (1301 m), Javornjača (kod Smoljane) (1432 m), Javornjača (kod Međeđeg Brda)(1456 m) i greben Jadovik s vrhovima Kotlarski vrh (1199 m) i Jadovički vrh (1170 m). Na jugozapadnoj strani teren se spušta prema Uni i Bihaću (231 m), a na sjeveroistočnoj strani prema Bosanskoj Krupi (178 m), Budimlić Japri, Podvidači (619 m) i Sanskom Mostu (182 m). U njegovom podnožju proteže se prostrani Podgrmeč s nižim planinskim obroncima Majdan planine i Srnetice. Naslanjajući se tako na svoja okolna polja kao što su: Bravsko, Petrovačko, Bjelajsko i Lušci polje, te kanjoni i doline kao što je Unska, Japranska i Sanička dolina. Veća mjesta i gradovi koji ga okružuju su: Bihać, Bosanski Petrovac, Ključ, Sanski Most i Bosanska Krupa. Visoke planine u okolini Grmeča su: Osječenica (1791 m), Klekovača (1961 m), Srnetica (1375 m) i Plješivica/Plješevica (1649 m). IZVOR Grmeč. Wikipedija ENGLISH SUMMARY: GrmečGrmeč (Cyrillic: Грмеч) is a mountain in north-western Bosnia and Herzegovina. It is around 70 kilometres long, stretching between the city of Bihać and the town of Ključ. The highest peak of Grmeč is Crni vrh ("Black Peak") at 1605 metres (5,266 ft) above sea level. Grmeč is surrounded by the city of Bihać and towns Bosanski Petrovac, Ključ, Sanski Most, and Bosanska Krupa. Grmeč is the best-known place of traditional bullfights or bull wrestling in the Balkans. They are called the Corrida of Grmeč (Grmečka korida) and have been organised on every first Sunday in August for over 200 years, attracting thousands of visitors. These are fights between bulls themselves and there is no death of a bull. Fights happen in an empty field. SOURCE Wikipedia (en) 
Naslovna fotografija
Pogled na Crni vrh, najviši grmečki vis, od Kapljuha, na cesti Bihać-Jajce |
 Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici Grmeča
Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA
Reljef
Zapadni dio Bravskog polja pruža se u Podgrmeč(j)u pravcem sjeverozapad-jugoistok i među petrovačkim stanovništvom naziva se Smoljana.
|
Ovo područje je nisko planinsko s blagim padinama, brdima i brežuljcima. Najviši vrh Grmeča je Crni vrh sa svojih 1604 m visine koji se nalazi na jugoistočnom dijelu. Najlakši uspon na vrh je iz Bravskog polja. Šire područje podgrmečja smješteno je između 200 i 1200 metara nadmorske visine, gdje se susreću raznoliki oblici reljefa u svom punom kontrastu, od stijenovitih vrhova i valovitih brežuljaka, preko visoravni i poljana, kroz riječne kanjone i klisure i na kraju do polja i ravnica.
Današnji reljef obilježavaju krški fenomeni, s mnoštvom jama i špilja. Od velikog broja, do danas je ispitano njih 15, od kojih je 14 suhih i jedna s vodenim površinama i tokovima. O kakvom je bogatstvu riječ može se vidjeti iz popisa istraženih: Jojkinovac s istraženih 460 m (svojevremeno najdublja jama u Jugoslaviji), jama Grmeč s 237 m, Čatrnja 115 m, Dvogrla 112 m, Kaluđerica u Skakavcu 100 m, Gorana 81 m, Brezno iza Šiljatog Šljemena 80 m, Brezno na Pločevcu 71 m, Brezno u Dulidbahu 61 m, Pećina pod Vrščelikom, odnosno jama s 60 m, Brezno na cesti 58 m, Brezno na Torovima 43 m, Brezno na Udoru breznom 42 m, Brezno na željezničkoj pruzi s 30 m, Okruglo brezno s 30 m i Tomaševo Brezno s 24 m. Od ostalih krških fenomena u sjeverozapadnom dijelu se ističu brojne vrtače. |
Geologija
Grmeč predstavlja posebnu tektonsku jedinicu, a položaj sedimenata ukazuje na vrlo jake tektonske pokrete. Na Grmeču su uglavnom utvrđeni slojevi iz razdoblja mezozoika. Analizom strukturne građe Grmeč je izgrađen od srednjotrijaskih i gornjotrijaskih dolomita na kojima leže kredni vapnenci.
Klima
Grmeč i njegova okolica područja su pod utjecajem planinske i umjereno kontinentalne klime, ovisno je li se radi o planinskim obroncima ili kotlinama i ravnicama koje ga okružuju. U planinskom dijelu zime su duge, a ljeta svježa. Vremenske prilike Grmeča i njegovih obronaka dirigirane su strujanjem toploga zraka koji dolazi s Jadranskoga mora i ohlađenog visinskog sloja koji nastaje nad Grmečom i okolnim planinama koje utječu na česte promjene vremena i temperatura. Prosječna godišnja količina padalina iznosi 1250 mm. Mrazovi su također česta pojava u ovim predjelima. Grmečom puše hladni vjetar sjeverac koji donosi snježne padaline u zimskim mjesecima, a u proljeće i jesen kišu. Snježne padavine u višim predjelima dosta su visoke.
Vode
|
Rijeka Sanica nastaje od dva izvora koja izviru ispod sjevernih padina Grmeča. Prvi izvor je s manjim jezerom, a drugo je špiljski izvor. Bosanski Petrovac se opskrbljuje pitkom vodom snabdijeva s ovih izvora.
Naselje Risovac, smješteno na padinama Grmeča bogato je vodom. U njemu ima oko stotinu vrela. Neka od tih vrela sastavljaju svoje vode te formiraju potoke, koji su ponornice. Risovac je na krajnjem sjeverozapadu Petrovačkog polja i predstavlja treću ponorsku zonu polja. Voda se pojavljuje u slivu Une kod Bosanske Krupe, stvarajući poznati izvor rijeke Krušnice. Periodički tok i ponornica Vođenica izbija ispod Željeznika (1274 m) koji je i sabirno područje vrela. Izvorišna čelenka potoka Vođenice ima preko 50 vrela i taj dio naselja nosi ime Vrela. Najjače vrelo je Stublići a tu su još: Dražići, Crno vrelo, Zanoglina i Pećina vrelo. Potok Vođenica je vodotok s najviše vode u petrovačkom kraju i nekad na njemu je bilo preko 40 vodenica. U vrijeme najvećeg vodostaja gubi vodu u ravni Petrovačkog polja, u Trnjacima. Potok Suvaja izvire na Grmeču iz dva izvorišna kraka koji su na 1100 m. nadmorske visine. U ovom izvorišnom dijelu, javljaju se skokoviti padovi u dužnom riječnom profilu. Takav pad riječnog korita je i u obliku vodopada Maglaj, koga stanovnici zovu Skakavac. Vodopad je visok 13-15m. i nastao je procesom erozije. Potok Suvaja ukopao se u kamenito korito pa mu na jednom mjestu tok prelazi u klisuru. Za vrijeme maksimalnog protjecanja dolazi do Medenog polja (620 m) koje mu je ponorska zona iz koje vode otječu podzemnim putem ka slivu rijeke Unca. Od ostalih većih hidrografskih kapaciteta izdvajaju se rijeke: Vojskova, Japra, i Korčanica koje sve pripadaju Crnomorskome slivu. Od prirodnih jezera treba istaći Saničko i Jabukovačko jezero. |
Krusnica (rijeka) - Bosna i Hercegovina - Dokumentarni filmovi o prirodi
Datum objave: 17.10.2014. Proiozvodnja: Vision production TV Opis: Dokumentarni film Krusnica (rijeka) + podvodni snimci Reportaze Iz Seriala Druga Dimenzija - Reportazni film - Bosanska Krupa Bosanski reportazni filmovi. Kompletan Serial Druga dimenzija mozete pogledati na https://www.youtube.com/playlist?list... Vision Produkcija Video by "VISION" Autor: Zeljko Mirkovic Grga Directed by DeNjo Cavkic Najnovija speleo-ronilačka ekspedicija potvrdila da se radi o vrlo rijetkom, potpuno ekološki očuvanom izvorištu sa bogatom speleo-faunom i nevjerovatnim količinama pitke vode. Da i ovu priču učinimo malo čudnom krenućemo, ne od početka već od kraja, dakle od ušća, koje je praktično u sred grada te odatle uglavnom kreću i svi znatiželjnici i zaljubljenici u iznenadjenja kojima je priroda ovu rijeku nagradila. Naime, Krušnica se sa Unom ne susreće na jednom mjestu, kao i druge rijeke, već prvo na sastavcima prima Unadžik, ispod starogradske tvrdjave riječnim ostrvom odvojeni rukavac Une. Sa izdašnim vodotokom širine 15 do 30 i dubine 5 do 7 metara Krušnica je rijeka, premda je njena dužina samo 6,5 km. Kome je ta dužina nedostatna, rijeka to u cjelosti nadoknadjuje brzinom, pa od izvora do ušća teče neobično polako, tiho i skoro teatralno mirno. Ako, recimo, ploveći za mirna vremena ladjom ostavite vesla, vazdušna struja od grada za čas će vas ponijeti uzvodno. Tišinu i mir rijeke u potpunosti dopunjuje ničim narušena tišina cijele njene doline oivičene šumovitim uzvišenjima Pučenika sa jedne i Vranjske i Gudavca sa druge strane. Neki strastveni zaljubljenici u čarolije rijeka kažu da se prosto ne mogu naslušati te tišine. Krušnica je uz to pitka od izvora do ušća a ribolovce u njenim vodama očekuju mladica, pastrmka, lipljen… Međutim, do nedavno niko nije ni slutio da će za otkrivanje pravog vrela ove rijeke trebati sveobuvatniji stručni i naučno istraživački poduhvati. Na to nedvosmisleno upućuju zadnja senzacionalna otkriće ovogodišnje speleo-ronilačke kampanja i ekspedicije koju je izvela češko-mađarska ekipa iz Asocijacije TDI SDI za jugoistočnu Evropu pod vodstvom Michala Piskule. Vrsni ronioci Jiri Štetina, Jiri Moninec, Szabolcs Strozynski, Laszlo Mullner, uz asistenciju domaćih ronilaca ( iz Bihaća) Željka Mirkovića, Anesa Halkića i Amira Šarganovića zaronili su na dubinu od 112 metara i nisu dosegli ni dno ali ni dimenzije podzemnih, do sada nepoznatih hodnika i galerija. Prema svedočenju i nalazima čeških i madjarskih ronilaca otkrivene galerije su široke do 20 a dužine oko 750 metara i strmo se spuštaju tako da njihove tehničke mogućnosti i plan ronjenja nisu dopustili dalje napredovanje. Uz čovječje ribice, naišli su na mnoštvo isopoda, monlistri i neobičnih račića koje do tada nisu imali priliku vidjeti. Bez sumnje radi se o vrlo rijetkom, potpuno ekološki očuvanom izvorištu sa bogatom speleo-faunom i nevjerovatnim količinama pitke vode. |
PRIRODA
Šumski kompleks Grmeča sastoji se od raznovrsnog crnogoričnog i bjelogoričnog drveća. Raznovrsnost biljnog svijeta odražava se i na raznolikost životinjskog svijeta. Zastupljene su sve vrste divljači, ptica, grabljivica, ali i otrovnih zmija (šarka i poskok).
STANOVNIŠTVO I NASELJA
|
U grmečkim naseljima, kao i u drugim planinskim naseljima u Bosni i Hercegovini, stanovništvo se pretežno bavi sitnim poljoprivrednim radovima, stočarstvom, eksploatacijom šume i uslužnim djelatnostima. Priroda je u tom kraju još dobro očuvana i čista. Zbog toga su ljudi najviše zainteresirani za proizvodnju organskog meda, voća i ostale zdrave hrane.
|
Uskotračna pruga
Preko Grmeča je vodila trasa uskotračne pruge koja se od Ključa i Bravskog polja spuštala prema Sanskom Mostu i Prijedoru, a drugim dijelom išla ka Bosanskom Petrovcu i Oštrelju. O tome svjedoče brojne trase pruge koja je 1970-ih godina napuštena, a s napuštanjem pruge napuštena su i brojna naselja koja su nikla uz prugu. Tako je na Grmeču napuštena Mijačica, mjesto s oko 5000 stanovnika, koje je svojevremeno imalo i kino dvoranu, ambulantu i sve sadržaje koje jedno malo mjesto trebalo imati. Danas je to hrpa ruševina koje vremenom zarastaju u šumu. |
Priče iz planine
Grmeč planina u pjesništvu
|
Pesma Grmeč planini
O tebi mislim, planino, Dok lomljen setom služim tuđina Uvek mi srce prema tebi gleda U pamćenju urezano stoji, kakve su ti uvale i stene Gde je Oštrelj i Risova Greda Planino moja,seto velika, I sad čujem sviralu pastira, Klepetanje starih potočara, Sa ognjišta dok miriše proja, Stari mlinar samnom razgovara Tebi se divim,planino, Kada te osvoje mećave belih snegova I vedre noći modrih studeni, Kad vuk pita,majka gde mu je Da se uz nju malo ugreje Kada si lepša, planino, U zimske dane dok si neprohodna, Kad gromovi tutnje a nebo je nad tobom olujno,sinje Il' šume kad ukrasiš bojama plamena U jesen zlatnu,posle Gospojine Ponosna si i pitoma,planino, Kad ti gora s proleća ranog olista, Onda kad ptica u grmu zapeva I svaka tvoja padina na vrelom Suncu zablista Planino moja, golema, Mnoge su horde ljutih dušmana, Što oduvek snažno kidišu na seljaka tvojih sudbinu Pred tvojom snagom pali na kolena Planino slavna, opevana, Najlepši zvuci tvoga imena Zvone u pesmi veselih momaka, Devojkama kad idu na prela I u priči razigranih đaka Planino,večnosti, detinjstva i zrelosti Planino mira,patnje i uživanja, Ratovanja,tuge i radovanja Planino moja, svako ti se divi Grmeč planino, sa tobom se živi. Milan Santrač Grob u žitu
U vijavici slijepoj guši se blijedi dan, podmukla veljača, februar u magle zamotan. Kolone cestom i kamioni, gmiže oklopni voz… Rđavi, druže, znaci. Daljine prijete, daljine bruje, s obzorja tutnji siva, Došla je legija crna… i Latin s pijetlovim perjem… gazi oholo Tevton… dolazi ofanziva… Sjena od sela do sela, puška za puškom žuri, šapat pod strejom u štaglju, šapat po drumovima… kroz maglu putuje glas, tajni zavjetni zov: Na noge, još nas ima! Svaka je čuka tvrđava, i svaka cesta klanica, i svaki kamen rov! I počelo je… na cesti više grada čitavi dan se biju tri bojne i brigada, a u svitanje umorno uz klanac magle se kradu i sedam bojni uz brijeg juriša na brigadu. Dva na jednoga… pet na jednoga… aveti nad šumom kruže. Junački, drugovi, samo! Ni stope, partizani! Sedam na jednog… osam na jednog… Pravda je na našoj strani! A u sam zalazak sunca: – Povlačimo se, druže! Uzmak, ognjene ruže i zemlja razrivena, humka kraj ceste u hitnji načinjena, na njivi, u polju osniježenom, pala je jedna žena. Jagoda, djevojka prkosna, narodna kćeri ponosna, dvadeset i dva ljeta pod gorom odnjihana, dvadeset i dva ljeta u borbi rascvjetana, dvadeset i dva ljeta u zemlji zamrznutoj, kraj ceste podgrmečke na straži vječitoj… Bujaju trave, grgolje vode, prošla je ofanziva, u mladom žitu, pod humkom, djevojka Jagoda sniva. More ječmena klasja pod suncem juna spava, planinski vjetar mrsi more pognutih glava, djevojke Jagode to je rasuta kosa plava. Na cesti podgrmečkoj ponosna i bez smjene, partizanka stražari, budna, kose raspletene. Komad modroga neba od lana rascvjetana smije se usred polja uz pjesmu ljetnjega dana: nečije oči modre budne u poljani toj, nečije oči stražare na cesti slobodnoj – Jagoda partizanka na straži vječitoj… Dođite, drugovi moji, i oči pogledajte, spustite, drugovi, ruke i kosu pomilujte, stanite, drugovi stari, i stražu pojačajte, dajte tuđinu da plavu kosu mrsi, da modre oči popije, drugovi, slomite kraj ceste grabljive šape dvije… Valima žita šumno nečije riječi plove, Jagoda, ponosna, živa, drugove svoje zove… Branko Ćopić |
|
U Bravskom polju
Istočni dio polja pruža se pravcem zapad-istok, i taj dio se naziva Bravsko. |
Bravsko polje
|
Bravsko polje je krško polje u sjeverozapadnoj Bosni i nalazi se na teritoriji općina Bosanski Petrovac i općine Petrovac. Smješteno je između planina Grmeča na sjeveru, Srnetice na jugu, i manjim dijelom Šiše na istoku. Uvjetno se može podijeliti na istočni i zapadni dio. Zapadni dio pruža se pravcem sjeverozapad-jugoistok i među petrovačkim stanovništvom naziva se Smoljana. Istočni dio pruža se pravcem zapad-istok, i taj dio se naziva Bravsko. Lokalno stanovništvo ima nazive i za mnoštvo manjih dijelova. Dužina mu je do 30 km, širina 2-3 km.
Na obodu polja nalazi se devet seoskih naselja. Na zapadu su: Krnja Jela, Smoljana, Kapljuh i Janjila. Na istoku su: Jasenovac, Klenovac na sjevernom dijelu i Bravski Vaganac, Podsrnetica i Bunara na južnom. Kuće se nižu jedna do druge, tako da je teško uočiti prelaz iz jednog u drugo selo. Položaj Na zapadu je granica prema Petrovačkom polju u dužini tri-četiri km. Čine je brda: Stražbenica, Matijevača, Šainovac, Velika i Mala Risovača, Kukerda, Krstasti Vrh i Banjački Vrh. Sjevernu stranu zatvaraju vrhovi Grmeča: Suvi Vrh, Misije, Kosijer, Omar, Dronjkuša, Ilijina greda, Tisovac, Gradić, Šatin Vrh, Pločevac Veliki, Pločevac Mali, Vrščić, Visoki. Granična linija na istoku spušta se na visinu polja i tu je bio prolaz nekadašnje pruge za dolinu Sanice i dalje za Prijedor, ali i svih puteva prema Ključu, od rimskog i osmanlijskog vremena do danas. Odatle dalje nastavlja istočni obod polja i penje se na vis Ljutoč. Iza njega počinje planina Šiša. Na jugoistoku granica prolazi nizinskom šumom koja nosi imena: Uvale i Lipar. Odatle se granica uzdiže na Srnetičke proplanke Vranjevac i Šareni Vrščić. Srnetica je granica na jugu. Geomorfologija Bravsko polje ima izgled kotlaste visoravni pa nije ni ravno ni svuda jednake visine. Kod nekadašnje željezničke stanice visina je 800 m. Na cesti kod škole 830 m, a u donjem polju najniža točka je 606 m. Površinski oblici su različiti. Ispod grmečkih visova su blago nagnute plećine. Ispod nje je koritasta uvala, kao središnji niži dio polja. Još južnije su osrednje izbočine duguljastog smjera: Glavica, Metla (815 m), Crnića Brdo (807 m) i Podovi. Iza je uvala u kojoj je selo Bunara iza koje počinje Srnetica. Preko tih površina "posijane" su mnogobrojne vrtače, pa se ovakve površine zovu mrežasti (hrv.). odn. boginjavi krš / kras (srp.). Hidrografija Na cijelom ovom prostoru nema nigdje izdašnijeg izvora koji bi tokom cijele godine davao vodu. Jedini vodotok je Rijeka u selu Smoljani, s čijeg se izvora svojevremeno opskrbljivao i Bosanski Petrovac. Za napajanje stoke najviše se koriste lokve. Klima je oštra planinska, sa čestim i hladnim vjetrovima. Snijega ima po šest mjeseci, a u nekim stjenovitim rupama led se zadržava tijekom cijele godine. Povijesni pregled Bravsko polje obiluje tragovima i ostacima iz prijašnjih vremena. Na prvom mjestu treba spomenuti staru rimsku cestu. Nekoliko rimskih miljokazi i danas postoji. Bio je to dio puta od Salone u Dalmaciji koji je dolazio iz Petrovačkog polja, odlazio prema rudnicima u dolinu Sane i dalje za Sisak. Istraženo je i nekoliko lokaliteta koji govore o nazočnosti Rimljana na ovom prostoru (nekropola, rimski novac s likom cara Konstantina). Naziv naselja Smoljana govori da ga je za vrijeme doseljavanja Slavena naselio ogranak slavenskog naroda Smoljana. Taj se narod na Balkan doselio iz prostora današnje istočne Njemačke i pripada Polapskim Slavenima. Najveći dio Smoljana naselio se u Pirinskoj Makedoniji, a pojedini njihovi manji dijelovi sigurno su se naseljavali na usputnim stanicama, pa tako i u području Bravskog polja. [prema Mesihović, 2011.] Iznad polja, u Grmeču, na visini 1.400 m, nalaze se ostaci monumentalne gradine, čije porijeklo nije istraživano. Jačanjem bosanske države iza 1322. pod Stjepanom II Kotromanićem ovi krajevi prvi put ulaze u njen sastav. IZVOR Bravsko polje. Wikipedija |
Preko površine Bravskog polja "posijane" su mnogobrojne vrtače, pa se ovakve površine zovu mrežasti krš (hrv.). odn. boginjavi krš ili b. kras (srp.).
Smoljana
|
Smoljana je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanski Petrovac. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 497 stanovnika. Selo je smješteno 6-7 km sjeverno od Bosanskog Petrovca u samom srcu Grmeča. Selo je otvorenog tipa, raspoređeno po obroncima Grmeča i na ivici Smoljanskog polja. Okruženo je šumom, pa je čitav život ljudi bio vezan za nju. Rijeka Smoljana je ponornica i izvire ispod Mlinske grede.
I u Smoljani postoje ostaci gradina iz rimskog doba. Tamo je nađen natpis koji otkriva postojanje jedne obitelji aurelijevskog gentilnog imena koja je imala posjed na prostoru današnjeg sela Smoljana. Inače naziv sela otkriva još jednu zanimljivu pojedinost, a to je da je za vrijeme doseljavanja Slavena, bio naseljen od strane jednog ogranka slavenskog naroda Smoljana. Ovaj slavenski narod se na Balkan doselio iz prostora današnje istočne Njemačke i pripada Polapskim Slavenima i njegovi potomci su germanizirani. Najveći dio Smoljana se naselio u Pirinskoj Makedoniji, a pojedini njihovi manji dijelovi su se sigurno naseljavali na usputnim stanicama, pa tako i u petrovačkom području. Ovo dokazuje da se krajem 6. i početkom 7. st. Slaveni ne doseljevaju samo kao koherentni narodi, nego i u dijelovima.[prema: Mesihović, 2011.] IZVOR Smoljana. Wikipedija |
Smoljana Grmeč 2008 / 4.deo
Datum objave: 19.8.2008. Autor: nemanja radosevic Opis: Pogled sa Šobatovca na Crni vrh,Šobatovu gredu,takođe pogled na polje od Đelinog vrha do Gradine snimak uz muziku, nastavak ekspedicije 4 |
Bravsko
|
Zanimljivosti
Do otkrića Nevidne vode kod sela Odžak u Livanjskom polju, najdubljom jamom u Bosni i Hercegovini smatrana je jama Jojkinovac na Grmeču sa oko 460 metara dubine. |
Jojkinovac, nacrt jame objavljen u časopisu Naše
jame, vol.27, str. 35-38; Autor: Bučar, Z. (1985), Ljubljana.
|
Skakavačko polje
|
Skakavačko polje dobilo je ime po naselju Skakavac, planinskom selu na južnim obroncima Grmeča, između sela Suvaje, Vođenice i Smoljane. Selo pak, dobilo je ime po potoku Skakavac koji izvire na Grmeču i odmah po izviranju tvori mali vodopad od nekoliko metara visine. Potok Skakavac nastaje od izvora: Klančina, Jelik, Sjenica i Rašetića do. Izvorišta potoka Skakavac uz pomoć snažnih voda koje se obrušavaju sa tavana i brda, vjekovima su stvarala vododerine i nanosila ogromne količine zemlje u Skakavačko polje, te ga tako učinila plodnim i pogodnim za obradu.Polje se nalazi na ugnutoj visoravni Obljaj.
Skakavačko polje, prostorni pogled iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2023. |
Skakavačko polje
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:25.000 |
Skakavac
|
Skakavac se nalazi na obroncima Grmeča. U sastavu je općine Bosanski Petrovac.
Odmaknut je od ceste Bosanski Petrovac - Bosanska Krupa, i pruža se dijelom na ugnutoj visoravni Obljaj, a dijekom na uzvišenju Klještina. S istoka omeđen je planinskim grebenom ispod kojeg su sjenokosi i pašnjaci. Na jugu je korito potoka Suvaja. Potok Suvaja počinje izvorom Zebinovac na visini 1130 metara, da bi ga nizvodno pojačao izvor Sana. Na zapadu uzvišenja su Veliki i Mali Obljaj i Gradina, na sjeveru Mačkovac i Mejin vrh. Skakavac je podijeljen na tri dijela: Obljaj, Klještina i Marjanovića Do, koji je ispod samog Grmeča. Selo je dobilo ime po potoku Skakavac koji izvire na Grmeču i odmah po izviranju čini mali vodopad od nekoliko metara visine. Potok Skakavac nastaje od izvora: Klančina, Jelik, Sjenica i Rašetića Do. U ataru sela Skakavac, na nadmorskoj visini 1220 m, nalazi se jama Kaluđerica. Osim što je na najvišoj nadmorskoj visini na petrovačkom predjelu, ona je i najdublja, preko sto metara. Zbog toga se smatra da je nastala tektonsko-pukotinskim predispozicijama, pa se svrstava u tip tektonsko-ponorskih jama. Od otvora, jama ide vertikalno do dna, sa kojeg se vidi otvor, dnevna svjetlost. To je razlog da se zove obična (prosta) jama - bezdan. Na južnoj strani dna je stalni snijeg debljine 5 m, sa druge strane je gomila ljudskih kostiju. Kaluđerica nema nikakvog nakita. U blizini jame je i pećina pod Velikom gredom. Njeni kanali predstavljaju periodično vrelo desne pritoke Suvaje. Špiljski svodovi su puni nakita u obliku saljeva i stalaktita potpuno bijele boje što govori da se špiljski kanali nikad ne ispune vodom. Sporedni kanali su manjih dimenzija i puni nakita od dna pa skoro do svodova. Pećina je očigledno nastala radom podzemne vode i pripada tipu izvorskih pećina. U Marjanovića dolu, na nadmorskoj visini 860 m. nalazi se još jedna pećina. Prvi dio ulaznog kanala bez nakita je, a po dnu kanala oburvani su vapnenački blokovi. Ulazni kanal na 26-om metru prerasta u proširenje, Bracina dvorana. U njoj je nekoliko saljeva i pukotina s kapljućom vodom. Po načinu postanka i ova pećina je izvorska, čije vode odlaze u Suvaju. Nije od koristi u turističke svrhe. Jedino u vrijeme Drugog svjetskog rata služila je kao sklonište i skladište lijekova u vrijeme Bihaćke Republike. Povijesni pregled. U selu nalazi se gradina s akropolom dimenzija 300x150 metara. Potječe iz ilirskog razdoblja. Skakavac je u materijalnom pogledu izrazito siromašno selo. Uoči Drugog svjetskog rata u Skakavcu je živelo 878 stanovnika u 132 domaćinstva. Krševita zemlja nije omogućavala egzistenciju stanovništva pa su mnogi Skakavčani napuštali selo. Nekada je na potoku Suvaja radilo 19 vodenica, danas samo jedna. IZVOR Skakavac (Bosanski Petrovac). Wikipedija (bs) |
Bosanski Petrovac
|
Karavan - Bosanski Petrovac
Proizvodnja: TV Beograd Opis videa: Emisija iz 1972. godine. Prvi put emitirana 7.8.1972. |
CRNI VRH
|
MEČKIĆA KAMEN,GRMEČ 01 05 2022*
Datum objave: 4.5.2022. Autor: Karlito1956 *ispravno je Mačkića kamena |
|
|
|
IZ STARIH ARHIVA
Grad Grmeč (Po narodnom pripovijedanju pribilježio Petar Mirković, upr. učitelj u Bišću) Bošnjak-Kalendar*, za 1885. godinu (Treća godina) (PDF) Od Petrovca odjahavši na istočnu stranu skoro tri sata, dodi češ na planinu Grmeč. Na najvišem vrhuncu te planine stoji grad, koji isto ime ima kao i planina. Grad je polovinu zidan a drugo je samotvor. Malo se je od njega porušilo. A u kom je vijeku zidan, ne zna se. Sad je zarastao u šumu, te u samom gradu po kaldrmi imade jela i javora u premjeru po dva do tri metra. Od Grmeča jedan i po sat na polju Bravsku je jedna razvalina pod imenom „Gradić", a blizu njega veoma zdravo vrelo „Kraljevac". Evo što narod pripovijeda o Grmeču i Gradiću.
U staro vrijeme u gradu Grmeču stanovao je jedan kralj a bijaše veoma bogat i silan. Ovce njegove stanovale su na Bravsku u Gradiću. U ono vrijeme pripovijeda se, da u tima krajevima nije padao snijeg nikada. Jednom bijahu čobani kraljevi sa ovcama na Bravsku a udari snijeg i zatrpa sve ovce. Čobani odu i kažu kralju što je bilo. Kralj reče: „Djeco moja! to je od Boga pala slana, da za naske ovdje nije stanja. Spremajte se, da odmah idemo." Počnu se spremati i potovare što su god imali, ali kako kralj bijaše puno bogat, te ne mogaše sve ponijeti, on uzme punu tivsovu kasu dukata i zakopa ih u gradu. Najmlagjoj ćerki njegovoj bijaše žao ostaviti tolike dukate, te ne htede nikako otkuditi se od novaca, pak ni onda kada pogjoše, ne ustajaše od kase, vičući: „ Ja ih živa ostaviti ne ću!" Otac joj govoraše i zaklinjaše je, ali ona ne će pa ne će. No kad nikako ne hte poći, otac je onda prokune: „E kad ne ćeš da ideš s nama, a onda neka milostivi Bog naredi i posluša roditelja vruću molbu i ovoga časa da se pretvoriš u zmiju i da ležiš na njima i dnevi i noći i ljeti i zimi, a samo na Gjurgjevdan prije sunca jedan put da izigješ, te ako se tadaj sa muškim sreteš, da se poljubiš i opet da se pretvoriš u djevojku i pogješ za istog, a novce da uzmeš svome sugjeniku." Onoga časa ona se pretvori u zmiju rašljata repa i splaza se na novce. A otac njezin pogje otolen i krene na južnu stranu. Putujući od Grmeča dim je išao jedan sat stao je i udario biljeg ili kako ondašnji narod zove mramor. Mramori ti i dandanašnji su na istima mjestima gdje su i udareni. Visoki su dva metra a široki po metra od tvrdoga ljutca kamena; prvi stoji u Janjilima, zatim u Zdenom Dolu u pećini. Taj je u gjubar zarastao. Treći u Gorinčanima pak onda u Sekovcu, Krivodolu, Crvljivici i pošljedni u Župi unačkoj. U Uncu se kralj nastani i sazida grad Visuć na jednoj stijeni, koji je do danas sačuvan u cijelosti. Basamaci, koji su u stijeni isječeni, nijesu u stanju današnji ljudi ni u dva puta iskoračiti. Više je ljudi iz okoline grmečke išlo rano o sv. Gjurgju u Grmeč grad, da se poljubi sa kraljevom ćeri. Ali nijedan nije se mogao odvažiti i dočekati da se sunce rodi i da zmija izigje. Pripovijedaju da je bio došao jedan i stojao na gradskijem vratima na Gjurgjevdan i čekao, pa kada se je sunce ragjalo, pogje zmija iz grada, te će upravo njemu. Sva se sjaše kao sunce, na glavi imadijaše krunu a rep joj dvostruk. On zaveže i doceka je. Ona dogje do njega i počne mu idi uz nogu i upravo dopuza do glave i htede ga poljubiti u desni obraz, ali on makne glavom, a ona se odmah vrati na trag na dukate. I sad često puta koji ode. ali se ne odvaži čekati još ni jedan. I djevojka sirota, eto još čeka u narodnoj zamisli svoga sugjenika. *Časopis-Kalendar "Bošnjak" je počeo izlaziti u austrougarskom vremenu od 1883. do 1918., a izdavala ga je Zemaljska štamparija kao službeni kalendar za sve bosanskohercegovačke građane. Urednici su bili Ivan V. Popović, Ivan Miličević, Joso Fil. Ivanišević. Kalendarski dio sadrži važne vjerske datume za muhamedance, katolike i istočno-pravoslavne. Sadrži i radove iz narodne književnosti, historije, poljoprivrede, zdravstva, školstva i dr. Veoma koristan je i šematski dio u kojem su popisani važni podaci o bosanskohercegovačkoj državnoj i lokalnoj upravi: državne organizacije sa imenima zaposlenih, kotarski uredi sa imenima zaposlenih, službenici vrhovnih i općinskih sudova, gradskog poglavarstva, carinski uredi, poštanski uredi i dr. |
Mijačica, staro naselje na Grmeču ©
Autor: Javornjača Planinari Datum objave: 29.3.2019. Opis. Nekad je ovuda isla uskotracna pruga iz Prijedora za Drvar 920mnv nalazi se 7.km od puta AVNOJA ili magistralni put KLJUC-BOS PETROVAC 1971.je naselje imalo 36 stanovnika 91 svega 3 ali je u davnoj proslosti imalo oko 200 |
Sanica
|
SLUČAJEVI X - JEZERO SANICA KOD KLJUČA (emisija 02.12.2013.)
Datum objavljivanja: 4.2.2014. Autor: -HAYAT TV - |
Međeđe Brdo
|
Borba bikova Grmečka Korida (Međeđe Brdo) traje od davne 1772 godine. 1970-ih i 1980-ih godina imala je posjećenost između 200,000 i 300,000 posjetitelja. Jedna od najvećih manifestacija u bivšoj Jugoslaviji pa i šire.
|
GRMEČKA KORIDA, MEĐEĐE BRDO 2012.g.
Datum objave: 1.3.2015. Autor: Grmecka Korida Opis: Jedna od naj organizovanijih korida koju su organizovali Srbi,Hrvati i Bosnjaci zajedno. Bilo je veselo spavalo se na njivama u sjenu i svi su bili jednaki, niko nikome nije smetao |
Korčanica
Memorijalna zona Korčanica na Grmeču je spomen područje sa spomenikom Revolucija vezanim za Narodnooslobodilačku borbu ovog kraja. Područje se nalazi na 32 km od Sanskog Mosta, na sjevernim padinama Grmeča.
Poslije Drugog svjetskog rata, područje je hortikulturno uređeno, bili su sagrađeni spomen-obelisk, česma/fontana i dvije grobnice u kojima su sahranjeni posmrtni ostaci 316 palih boraca NOVJ. Krajem 1970-ih, na mjestu spomen-obeliska izgrađen je monumentalni spomenik "Revolucije".
Kompleks je izgrađen u šumskom području gdje je tijekom 1942. i 1943. godine, u vrijeme Bihaćke republike, djelovala vjerojatno najveća partizanska bolnica na čitavom oslobođenom području. Brojala je 19 objekata koji su zauzimali površinu od 2732 m². Od 1990-ih područje je zapušteno i stradalo u ratnim operacijama.
Poslije Drugog svjetskog rata, područje je hortikulturno uređeno, bili su sagrađeni spomen-obelisk, česma/fontana i dvije grobnice u kojima su sahranjeni posmrtni ostaci 316 palih boraca NOVJ. Krajem 1970-ih, na mjestu spomen-obeliska izgrađen je monumentalni spomenik "Revolucije".
Kompleks je izgrađen u šumskom području gdje je tijekom 1942. i 1943. godine, u vrijeme Bihaćke republike, djelovala vjerojatno najveća partizanska bolnica na čitavom oslobođenom području. Brojala je 19 objekata koji su zauzimali površinu od 2732 m². Od 1990-ih područje je zapušteno i stradalo u ratnim operacijama.
|
Spomen Park Korčanica-Forgotten Monument of Bosnia-4K Video -Drone Film
Datum objave: 13.5.2018. Autor: MCCL MEDIA Opis: Na oko 35 km od Sanskog Mosta, u prelijepoj četinarsko-bukovoj šumi, nalazi se Spomen park Korčanica sa Monumentalnim spomenikom izgrađenim u doba SFR Jugoslavije kao obilježje na turbulentnih dešavanja tokom drugog svjetkog rata. |
Memorijalna zona Korčanica
Datum objave: 9.3.2019. Autor: Davud Hasanbegovic Opis: Kratka reportaža o Korčanici, njenom značaju i nekoliko historijskih činjenica. |
spomen park Korcanica
Datum objave: 2.4.2017. Autor: Emir Hozic Opis: Spomen park i spomenik Korčanica |
Sanski Most
|
Sana, SANSKI MOST 1988 godine - Reportaže o Gradovima
|
Lušci Palanka
|
Lušci - Palanačko polje 2.2019
Datum objave: 4.4.2019. Autor: Svjetlopis Opis: Video: Vladimir Tadić ----------- Lušci - Palanačko Plain is at 380 m above sea level. A settlement of Lušci Palanka is located in the field. Lušci-Palanačko Plain is a large karst plain of the Sava River basin. It has distinct features and phenomena of karst plains that are under a high risk of flooding because of enclosed topography. No flood barriers were built in this region, which causes great damages as the result of overflows of water. Another karst-specific feature of the plain is an insufficient capacity of swallow holes, which causes surface discharge of water and the flooding of 1.100 ha of the total 2.600 ha of the plain area. A large portion of the plain is used for livestock grazing, a smaller portion for agriculture (crops, vegetables). Karst formations in the plain are Suvaja Cave and Oko Cave and spring. |
PUTOKAZI - Miljevci - Lušci Palanka
Datum objave: 25.9.2022. Autor: Banjalučka Hronika Opis. Miljevci i Lušci Palanka, našli su svoje mjesto pod suncem u pitomom Palanačkom polju. Nekada su ovaj kraj krasili brojni izvori, plodne njive i ljudi. Danas je kažu sve isto, samo je, na žalost, ljudi sve manje i manje. I tako priča počinje. |
Bojište
Bobijaško oko KOORDINATE 44.7016, 16.4631
|
U šumi, podno grmečkog brda Bobija, oko 20 km cestom udaljen od Sanskog mosta (u smjeru Lušci Palanke) nalazi se krški fenomen Bobijaško oko. Posljednjih 5 km - točnije od naselja Bojište - cesta nije asfaltirana. Od kraja ceste do "oka" valja propješačiti još 300 do 400 metara.
Bobijaško oko je jezerce u dnu krške uvale, koje je ime dobilo prema brdu Bobija. Promjenjive je veličine, ovisno o godišnjem dobu i količini padalina. U vrijeme kada nema padalina, a razina vode je na najniža, može se spustiti do dna krške uvale, međutim pri spustu treba biti oprezan jer kamenje može biti vlažno i klizavo. Za vrijeme većih padalina jama se ispuni vodom i iz nje teče rijeka Jezernica. Bobijaško oko jedno je od mjesta u Bosni i Hercegovini u kojemu živi endemska vrsta čovječija ribica, što ukazuje na jezerske čistoću vode. Prema narodnoj predaji ovo mjesto svake večeri posjećuju vile i vilenjaci i uz njega plešu, odn. igraju svoje kolo. 
Položaj Bobijaškog oka; detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:25.000
|
Bobijasko Oko -Sanski Most- 4K Video
Datum objave: 11.7.2021. Autor: MCCL MEDIA Opis: U dnu ove kraške uvale, koja svojom veličinom oduzima dah, nalazi se jezero čija veličini zavisi od godišnjeg doba i kišnih padavina. Ovo malo skriveno jezero, nalazi se u podnožju planine Grmeč, a koje svojim izgledom podsjeća na oko, jedno je od rijetkih mjesta u našoj zemlji u kojem živi endemska vrsta – čovječija ribica. Bobijaško oko - Grmeč - Sanski Most - Dron.ba za N1
Datum objave: 25.8.2019. Autor: dron ba Opis: Bobijaško oko je zanimljiv kraški fenomen smješten podno brda Bobija, na širem području Lušci Palanke, mjesta udaljenog dvadesetak kilometara od Sanskog Mosta. Dron.ba za N1 VODOPAD BLIHE I BOBIJAŠKO OKO I DABARSKA PEĆINA - Kroz objektiv naše kamere
Datum objave: 17.6.2021. Autor: Adventure Pack Opis: Posjetili smo ove prelijepe bisere Bosne i Hercegovine nedaleko od Sanskog Mosta. Prvo smo se uputili na prekrasni vodopad Blihe, a zatim do Bobijaškog oka koje nas je očaralo iako se voda povukla. Zadnja relacija nam je bila Dabarska pećina, a do nje smo vam snimili dronom nekoliko predivnih kadrova. |
Hašani
Naselje Hašani nalazi se na zapadnom dijelu Grmeča. Rodno je mjesto književnika Branka Ćopića.Nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma izdvojeno je iz Općine Bosanska Krupa istoimeno naseljeno mjesto (Hašani) koje je pripalo općini Krupa na Uni koja je ušla u sastav entiteta RS.
|
Rijeka Krušnica biser prirode
Datum objave: 20.5.2016. Autor: Bosanska Krupa Opis. Rijeka Krušnica u Bosanskoj Krupi |
Krušnica, sestra rijeke Une
Datum objave: 26.9.2015. Objavio: Bosanska Krupa Bosanska Krupa138 pretplatnika Opis. „Krušnica, sestra rijeke Une“, druga epizoda serijala „ Netaknuta bogatstva prirode“ Zaplovite zajedno sa nama rijekom Krušnicom i otkrijte zašto je mnogi nazivaju sestrom rijeke Une. Doživjet ćete tihu i mirnu vožnju, uživati u čistoj vodi i predivnim krajolicima, i otkriti koje bogatstvo izvor ove rijeke čuva. Autorica serijala Nermina Zulić i snimatelj Idriz Mujagić. |
AKTIVNOSTI
|
Rekreativni biciklizam: Grmeč (Korčanica) - Lušci Palanka - Izvor Dabra
Datum objave: 14.5.2017. Autor: na2točka |
Biciklitičke staze oko Sanice
|
IZVORI I LITERATURA
|
BALLIAN, Dalibor: Krajiška riznica prirodnog blaga. Svjetlo riječi, 28.6.2019. (HTML)
BOSANSKI Petrovac u NOB - Zbornik sjećanja, Knjiga III (PDF) BUČAR, Zdravko: Pregled jamarskih raziskav na planini Grmeč. Jamarski klub VPB Novo mesto. Dolenjski kras, broj 3. str. 52-57. (PDF) DAVIDOVIĆ, Rade: Petrovačko polje. Dizertacija. Univerzitet u Novom Sadu, Prirodoslovno-matematički fakultet. Novi Sad, 1979. (PDF)
MESIHOVIĆ, Salmedin: ANTIQVI HOMINES BOSNAE. Filozofski fakultet Sarajevo, 2011. (PDF) RAĐENOVIĆ, Petar: Bjelajsko polje i Bravsko - Antropogeografska ispitivanja. Beograd, 1925. (PDF1) (PDF2) SAKAČ, Krešimir: O stratigrafiji, tektonici i boksitima planine Grmeč u zapadnoj Bosni. Geološki vjesnik 22 (za 1968) 1969 (PDF)
|
Bosanska Krupa - Turističke atrakcije
BROŠURA (PDF) |
