DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Reljef >
        • Dinarski krš
        • Polja u dinarskom kršu >
          • Polja u kršu - Sjeverni Jadran
          • Polja u kršu - Dalmacija
          • Polja u kršu - Primorska i središnja Crna Gora
          • Polja u kršu - Niska Hercegovina
          • Polja u kršu - Krške visoravi Slovenije i Hrvatske
          • Polja u kršu - Lika
          • Polja u kršu - Zapadna Bosna i Dinara
          • Polja u kršu - Visoka Hercegovina
          • Polja u kršu - Dolenjska i središnja Hrvatska
          • Polja u kršu - Srednja i istočna Bosna
          • Polja u kršu - Stari Vlah i Raška (Sandžak)
      • Geologija Dinarskog gorja
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera >
          • Jezera sjevernog Jadrana
          • Jezera Dalmacije
          • Jezera niske Hercegovine
          • Jezera primorske i središnje Crne Gore
          • Jezera krških visoravni (planota) Slovenije i Hrvatske
          • Jezera Like
          • Jezera zapadne Bosne
          • Jezera visoke Hercegovine
          • Jezera središnjeg bosansko-hercegovačkog planinskog područja
          • Jezera crnogorskih Brda i površi i Prokletija
          • Jezera slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske
          • Jezera sjeverozapadne, srednje i istočne Bosne
          • Jezera Starog Vlaha i Raško-sandžačkog područja
          • Jezera peripanonskog, odn. preddinarskog područja
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
            • Vrhpoljska brda
          • Šavrinsko pobrežje
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Pobrđe Bukovice
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Jelinak (kod Segeta)
          • Prača
          • Labinštica
          • Trećanica
          • Opor
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žrnjevo
          • Pobrđa Hrašanjske visoravni
          • Marin vijenac (kod Neuma)
          • Žaba >
            • Gradina (kod Hutova)
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
          • Zubačka brda
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Sestrunj
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
            • Žirje
          • Drvenik (Drvenik veli i Drvenik mali)
          • Čiovo
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Lastovo
          • Mljet
          • Elafitski otoci
          • Lokrum
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Skorča gora
          • Babljak - ilijino brdo
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Busovnik
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Dajbabska gora i Ljubović
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
          • Vranjina
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Trebinjska brda (Zagora trebinjska)
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
          • Idrijsko hribovje
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Kamenjak
          • Turnić
          • Risnjak
          • Tuhobić
          • Drgomalj
          • Rogozno i Brloško
          • Petehovac
          • Skradski vrh
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Stožac (Kapela)
          • Bijela kosa - Mirkovica
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Gorski blok Jezera – Bok (s Rajincima i Apatišanom)
            • Zavižanska skupina
            • Rožanski kukovi
            • Hajdučki kukovi
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Dabarski kukovi
            • Skupina Metle
            • Velinac - Razvršje
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak >
            • Panos - Sekulin vrh
            • Gologlav
            • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Bogutovca
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tribunj
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Ljutoč
          • Lupina i Krš
          • Čava
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smojnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
          • Orlov kuk (Gradina)
          • Bukovac
          • Pliševica
          • Triskavac
          • Košutija glava
          • Greda (kod Tribistova)
          • Rujan (Kušanovac-Snigutina)
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič >
            • Sjeverna podgorina Prenja
            • Istočna podgorina Prenja
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Lipnik (kod Davidovića)
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica >
            • Kanjonima Rakitnice i Ljute
            • Južno predgorje Visočice
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora >
            • Istočni dio Zelengore
            • Središnji vršni dio Zelengore
            • Zapadni i jugozapadni dijelovi Zelengore
            • Uz rijeku Sutjesku
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Miljevac
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič >
              • Kanjon rijeke Tare - Od Đurđevića Tare do Šćepan-Polja
              • Južno durmitorsko podgorje
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Ilijin vrh i Mali Žurim
          • Gackove grede i Veliki Žurim
          • Lola
          • Ostrvica i Krnovska glavica
          • Borovnik
          • Dažnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje čelo (Plani)
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio >
            • Sjenice
            • Brdsko-planinsko područje između Morače i Lijeve Rijeke (Vjeternik-Ostrvica)
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Golishit
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Divljak
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
          • Niski Dolenjski kras (Istočno pobrđe Suhe krajine)
          • Zapadno pobrđe Suhe krajine
          • Škocjansko pobrđe (Škocjanski hribi)
          • Ilova gora
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Gorjanci - istočni dio - vodič
            • Gorjanci - središnji dio - vodič
            • Gorjanci - jugozapadni dio - vodič
            • Žumberačka gora - vodič
            • Samoborsko gorje
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Ljuben
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
            • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • Lisac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
          • Stolac (kod Ustikoline)
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv >
            • Sjeverni dio zlatiborske visoravni (Mačkatska površ)
            • Čigota i središnji dio Zlatibora
            • Tornik
            • Murtenica
            • Sjeveroistočni dio Zlatibora
            • Semegnjevska gora
            • Sjeverozapadno podgorje Zlatibora (Mokra Gora)
            • Zapadno predgorje Zlatibora
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Hrastovička gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2025.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde, stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Narodna likovna umjetnost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • Dinarsko "naj"
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2025. >
      • Arhiva vijesti 2024. >
        • Arhiva vijesti 2023.
        • Arhiva vijesti 2022.
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Albumi arhivskih fotografija
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Naslovnice
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
      • Dinarsko gorje u crno-bijeloj boji
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

Grmeč

Facebook instagram youtube email

SREDIŠNJI POJAS >​ PLANINE ZAPADNE BOSNE I DINARA > KLEKOVAČKO-GRMEČKA GRUPA > Grmeč
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Crni vrh, 1605 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.6005,16.5268

O planini

Uvod


Uvod
Ime planine, etimologija
Geografija/zemljopis planine
Reljef planine
Geologija planine
Vrhovi
Reljefni i ostali oblici u prostoru
Klima
Hidrologija – vode (rijeke i jezera)
Priroda
Prirodna baština
Biljni svijet - flora
Životinjski svijet - fauna
Zaštita prirode i ekologija
Stanovništvo i naselja
Povijesni / historijski pregled
Kulturno-povijesna baština
Tradicionalne aktivnosti i narodna baština
Tradicionalna gastronomija – jela i pića
Turizam
Priče iz planine …
Vodič po planini i kraju
Praktične informacije
Aktivnosti
Kada boraviti u planini?
Pješačenje i planinarenje
Slobodno penjanje i alpinizam
Biciklizam – brdski i klasični
Aktivnosti na vodi
Aktivnosti u zraku
Boravak u planini i kraju
Pristupi planini
Smještaj
Ugostiteljski objekti i usluge
Vremenska situacija / Vremenske prilike
Prometna situacija / Saobraćajne prilike
Upozorenja i sigurnost u planini
Izvori i literatura


Grmeč (ćir. Грмеч) je planina u BiH, koja se pruža smjerom sjeverozapad-jugoistok, sjeverozapadnim dijelom Bosne dužinom oko 65-70 km od rijeke Une (najzapadnija točka iznad naselja Pokoj na obali Une) i Sanice. S tom dužinom Grmeč je jedna od najdužih planina Bosne i Hercegovine.

Nadvisuje ga njegov najviši vrh u jugoistočnom dijelu zvani Crni vrh s 1605 m nadmorske visine. 
Ostali viši vrhovi su Trovrh (Gredoviti Vrh) (1209 m) i Javornjača (kod Hrg(a)ra) (1164 m), Carigrad (Željeznik)(1279 m), Kekića vrh (1287 m), Runjevačka greda (1289 m) Stražbenica (1194 m), Lisina (1114 m), Javornjača (kod Lušci Palanke)(1480 m), Ilijina greda (1301 m), Javornjača (kod Smoljane) (1432 m), Javornjača (kod Međeđeg Brda)(1456 m) i greben Jadovik s vrhovima Kotlarski vrh (1199 m) i Jadovički vrh (1170 m).

Na jugozapadnoj strani teren se spušta prema Uni i Bihaću (231 m), a na sjeveroistočnoj strani prema Bosanskoj Krupi (178 m), Budimlić Japri, Podvidači (619 m) i Sanskom Mostu (182 m).
U njegovom podnožju proteže se prostrani Podgrmeč s nižim planinskim obroncima  Majdan planine i Srnetice. Naslanjajući se tako na svoja okolna polja kao što su:  Bravsko,  Petrovačko, Bjelajsko i Lušci polje, te kanjoni i doline kao što je Unska, Japranska i Sanička dolina.
Veća mjesta i gradovi koji ga okružuju su: Bihać, Bosanski Petrovac, Ključ, Sanski Most i Bosanska Krupa.
Visoke planine u okolini Grmeča su: Osječenica (1791 m), Klekovača (1961 m),  Srnetica (1375 m) i Plješivica/Plješevica (1649 m).
IZVOR  Grmeč. Wikipedija

ENGLISH SUMMARY: Grmeč

Grmeč (Cyrillic: Грмеч) is a mountain in north-western Bosnia and Herzegovina. It is around 70 kilometres long, stretching between the city of Bihać and the town of Ključ. The highest peak of Grmeč is Crni vrh ("Black Peak") at 1605 metres (5,266 ft) above sea level. Grmeč is surrounded by the city of Bihać and towns  Bosanski Petrovac, Ključ, Sanski Most, and Bosanska Krupa.
Grmeč is the best-known place of traditional bullfights or bull wrestling in the Balkans. They are called the Corrida of Grmeč (Grmečka korida) and have been organised on every first Sunday in August for over 200 years, attracting thousands of visitors. These are fights between bulls themselves and there is no death of a bull. Fights happen in an empty field. 

SOURCE  Wikipedia (en)

Pogled na Crni vrh, najviši grmečki vis, od Kapljuha, na cesti Bihać-Jajce
Naslovna fotografija
Pogled na Crni vrh, najviši grmečki vis, od Kapljuha, na cesti Bihać-Jajce
SMOLJANA Grmeč
Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici Grmeča
Oglašavajte ovdje:
  • lokalnu ponudu,
  • usluge i servise
  • smještaj
  • gastronomsku ponudu
  • lokalne proizvode
  • turističku ponudu
  • aktivnosti na otvorenom i dr.
Picture

ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA


Reljef

Zapadni dio Bravskog polja pruža se u Podgrmeču pravcem sjeverozapad-jugoistok i među petrovačkim stanovništvom naziva se Smoljana.
Zapadni dio Bravskog polja pruža se u Podgrmeč(j)u pravcem sjeverozapad-jugoistok i među petrovačkim stanovništvom naziva se Smoljana.
Ovo područje je nisko planinsko s blagim padinama, brdima i brežuljcima. Najviši vrh Grmeča je Crni vrh sa svojih 1604 m visine koji se nalazi na jugoistočnom dijelu. Najlakši uspon na vrh je iz Bravskog polja. Šire područje podgrmečja smješteno je između 200 i 1200 metara nadmorske visine, gdje se susreću raznoliki oblici reljefa u svom punom kontrastu, od stijenovitih vrhova i valovitih brežuljaka, preko visoravni i poljana, kroz riječne kanjone i klisure i na kraju do polja i ravnica.
​Današnji reljef obilježavaju krški fenomeni, s mnoštvom jama i špilja. Od velikog broja, do danas je ispitano njih 15, od kojih je 14 suhih i jedna s vodenim površinama i tokovima. O kakvom je bogatstvu riječ može se vidjeti iz popisa istraženih: Jojkinovac s istraženih 460 m (svojevremeno najdublja jama u Jugoslaviji), jama Grmeč s 237 m, Čatrnja 115 m, Dvogrla 112 m, Kaluđerica u Skakavcu 100 m, Gorana 81 m, Brezno iza Šiljatog Šljemena 80 m, Brezno na Pločevcu 71 m, Brezno u Dulidbahu 61 m, Pećina pod Vrščelikom, odnosno jama s 60 m, Brezno na cesti 58 m, Brezno na Torovima 43 m, Brezno na Udoru breznom 42 m, Brezno na željezničkoj pruzi s 30 m, Okruglo brezno s 30 m i Tomaševo Brezno s 24 m. Od ostalih krških fenomena u sjeverozapadnom dijelu se ističu brojne vrtače.

Geologija

Grmeč predstavlja posebnu tektonsku jedinicu, a položaj sedimenata ukazuje na vrlo jake tektonske pokrete. Na Grmeču su uglavnom utvrđeni slojevi iz razdoblja mezozoika. Analizom strukturne građe Grmeč je izgrađen od srednjotrijaskih i gornjotrijaskih dolomita na kojima leže kredni vapnenci.

Klima

Grmeč i njegova okolica područja su pod utjecajem planinske i umjereno kontinentalne klime, ovisno je li se radi o planinskim obroncima ili kotlinama i ravnicama koje ga okružuju. U planinskom dijelu zime su duge, a ljeta svježa. Vremenske prilike Grmeča i njegovih obronaka dirigirane su strujanjem toploga zraka koji dolazi s Jadranskoga mora i ohlađenog visinskog sloja koji nastaje nad Grmečom i okolnim planinama koje utječu na česte promjene vremena i temperatura. Prosječna godišnja količina padalina iznosi 1250 mm. Mrazovi su također česta pojava u ovim predjelima. Grmečom puše hladni vjetar sjeverac koji donosi snježne padaline u zimskim mjesecima, a u proljeće i jesen kišu. Snježne padavine u višim predjelima dosta su visoke.

Vode

Rijeka Sanica nastaje od dva izvora koja izviru ispod sjevernih padina Grmeča. Prvi izvor je s manjim jezerom, a drugo je špiljski izvor. Bosanski Petrovac se opskrbljuje pitkom vodom snabdijeva s ovih izvora.
Naselje Risovac, smješteno na padinama Grmeča bogato je vodom. U njemu ima oko stotinu vrela. Neka od tih vrela sastavljaju svoje vode te formiraju potoke, koji su ponornice. Risovac je na krajnjem sjeverozapadu Petrovačkog polja i predstavlja treću ponorsku zonu polja. Voda se pojavljuje u slivu Une kod Bosanske Krupe, stvarajući poznati izvor rijeke Krušnice.
Periodički tok i ponornica Vođenica izbija ispod Željeznika (1274 m) koji je i sabirno područje vrela. Izvorišna čelenka potoka Vođenice ima preko 50 vrela i taj dio naselja nosi ime Vrela. Najjače vrelo je Stublići a tu su još: Dražići, Crno vrelo, Zanoglina i Pećina vrelo. Potok Vođenica je vodotok s najviše vode u petrovačkom kraju i nekad na njemu je bilo preko 40 vodenica. U vrijeme najvećeg vodostaja gubi vodu u ravni Petrovačkog polja, u Trnjacima.
Potok Suvaja izvire na Grmeču iz dva izvorišna kraka koji su na 1100 m. nadmorske visine. U ovom izvorišnom dijelu, javljaju se skokoviti padovi u dužnom riječnom profilu. Takav pad riječnog korita je i u obliku vodopada Maglaj, koga stanovnici zovu Skakavac. Vodopad je visok 13-15m. i nastao je procesom erozije. Potok Suvaja ukopao se u kamenito korito pa mu na jednom mjestu tok prelazi u klisuru. Za vrijeme maksimalnog protjecanja dolazi do Medenog polja (620 m) koje mu je ponorska zona iz koje vode otječu podzemnim putem ka slivu rijeke Unca.
Od ostalih većih hidrografskih kapaciteta izdvajaju se rijeke: Vojskova, Japra, i Korčanica koje sve pripadaju Crnomorskome slivu. Od prirodnih jezera treba istaći Saničko i Jabukovačko jezero.
Krusnica (rijeka) - Bosna i Hercegovina - Dokumentarni filmovi o prirodi
Datum objave: 17.10.2014. Proiozvodnja: Vision production TV
Opis: Dokumentarni film Krusnica (rijeka) + podvodni snimci Reportaze Iz Seriala Druga Dimenzija - Reportazni film - Bosanska Krupa Bosanski reportazni filmovi. Kompletan Serial Druga dimenzija mozete pogledati na https://www.youtube.com/playlist?list... Vision Produkcija Video by "VISION" Autor: Zeljko Mirkovic Grga Directed by DeNjo Cavkic
Najnovija speleo-ronilačka ekspedicija potvrdila da se radi o vrlo rijetkom, potpuno ekološki očuvanom izvorištu sa bogatom speleo-faunom i nevjerovatnim količinama pitke vode. Da i ovu priču učinimo malo čudnom krenućemo, ne od početka već od kraja, dakle od ušća, koje je praktično u sred grada te odatle uglavnom kreću i svi znatiželjnici i zaljubljenici u iznenadjenja kojima je priroda ovu rijeku nagradila. Naime, Krušnica se sa Unom ne susreće na jednom mjestu, kao i druge rijeke, već prvo na sastavcima prima Unadžik, ispod starogradske tvrdjave riječnim ostrvom odvojeni rukavac Une. Sa izdašnim vodotokom širine 15 do 30 i dubine 5 do 7 metara Krušnica je rijeka, premda je njena dužina samo 6,5 km. Kome je ta dužina nedostatna, rijeka to u cjelosti nadoknadjuje brzinom, pa od izvora do ušća teče neobično polako, tiho i skoro teatralno mirno. Ako, recimo, ploveći za mirna vremena ladjom ostavite vesla, vazdušna struja od grada za čas će vas ponijeti uzvodno. Tišinu i mir rijeke u potpunosti dopunjuje ničim narušena tišina cijele njene doline oivičene šumovitim uzvišenjima Pučenika sa jedne i Vranjske i Gudavca sa druge strane. Neki strastveni zaljubljenici u čarolije rijeka kažu da se prosto ne mogu naslušati te tišine. Krušnica je uz to pitka od izvora do ušća a ribolovce u njenim vodama očekuju mladica, pastrmka, lipljen… Međutim, do nedavno niko nije ni slutio da će za otkrivanje pravog vrela ove rijeke trebati sveobuvatniji stručni i naučno istraživački poduhvati. Na to nedvosmisleno upućuju zadnja senzacionalna otkriće ovogodišnje speleo-ronilačke kampanja i ekspedicije koju je izvela češko-mađarska ekipa iz Asocijacije TDI SDI za jugoistočnu Evropu pod vodstvom Michala Piskule. Vrsni ronioci Jiri Štetina, Jiri Moninec, Szabolcs Strozynski, Laszlo Mullner, uz asistenciju domaćih ronilaca ( iz Bihaća) Željka Mirkovića, Anesa Halkića i Amira Šarganovića zaronili su na dubinu od 112 metara i nisu dosegli ni dno ali ni dimenzije podzemnih, do sada nepoznatih hodnika i galerija. Prema svedočenju i nalazima čeških i madjarskih ronilaca otkrivene galerije su široke do 20 a dužine oko 750 metara i strmo se spuštaju tako da njihove tehničke mogućnosti i plan ronjenja nisu dopustili dalje napredovanje. Uz čovječje ribice, naišli su na mnoštvo isopoda, monlistri i neobičnih račića koje do tada nisu imali priliku vidjeti. Bez sumnje radi se o vrlo rijetkom, potpuno ekološki očuvanom izvorištu sa bogatom speleo-faunom i nevjerovatnim količinama pitke vode.

PRIRODA


Šumski kompleks Grmeča sastoji se od raznovrsnog crnogoričnog i bjelogoričnog drveća. Raznovrsnost biljnog svijeta odražava se i na raznolikost životinjskog svijeta. Zastupljene su sve vrste divljači, ptica, grabljivica, ali i otrovnih zmija (šarka i poskok).

STANOVNIŠTVO I NASELJA


U grmečkim naseljima, kao i u drugim planinskim naseljima u Bosni i Hercegovini, stanovništvo se pretežno bavi sitnim poljoprivrednim radovima, stočarstvom, eksploatacijom šume i uslužnim djelatnostima. Priroda je u tom kraju još dobro očuvana i čista. Zbog toga su ljudi najviše zainteresirani za proizvodnju organskog meda, voća i ostale zdrave hrane.
Uskotračna pruga
Preko Grmeča je vodila trasa uskotračne pruge koja se od 
Ključa i Bravskog polja spuštala prema Sanskom Mostu i Prijedoru, a drugim dijelom išla ka Bosanskom Petrovcu i Oštrelju. O tome svjedoče brojne trase pruge koja je 1970-ih godina napuštena, a s napuštanjem pruge napuštena su i brojna naselja koja su nikla uz prugu. Tako je na Grmeču napuštena Mijačica, mjesto s oko 5000 stanovnika, koje je svojevremeno imalo i kino dvoranu, ambulantu i sve sadržaje koje jedno malo mjesto trebalo imati. Danas je to hrpa ruševina koje vremenom zarastaju u šumu.

Priče iz planine

Grmeč planina u pjesništvu

Picture
Lekcija iz zemljopisa

Poslije godina ratnih
u rodni dođoh kraj.
Drumovi… Potok i njive…
Voljeni zavičaj…


Osnovna škola pod gajem ćuti,
slika odavna znana,
mnogo je puta gađana topom,
često bombardovana.


Uđem u razred…
Tišina šumi…
Slike po zidu bijelom…
U ćošku tabla s parolom bojnom
i globus – ranjen šrapnelom.


Evo i stare računaljke,
tu sam učio ja:
četiri kruške plus dvije kruške
i mudro dvaput dva.


Redovi klupa. Ej, tugo moja!
Nema drugova znanih!
Bezbroj imena po njima ćuti,
nožićem urezanih.


Otišli su mi drugovi davno
u bojne bataljone,
a ovdje, evo, kao da i sad
njihove riječi zvone.


Čitam imena…
Na jednoj klupi
urezan zapis sa strane:
“Ovdje je nekad učio školu dječak Desnica Brane”.


Sjećam se dobro garavog Brane,
junak, srce viteško,
sve mu je išlo,
ali zemljopis –
to je učio teško.


Recimo, riječ je o Grmeču,
kroz prozor on se plavi,
učitelj pita,
a Brane, zbunjen,
dugo se češka po glavi:


“Grmeč planina… Grmeč… on je…”-
kradom se knjige laća –
“on se prostire…
molim, on se…
od Ključa do Bihaća.


On je šumovit… drvo… on je…” –
i pero vrti u ruci –
“po njemu rastu borovi, jele,
i s njima – medvjed i vuci…”


Učitelj gleda dječaka tužno.
“Ovo ti najbolje nije!”
A Brane sjeda, crven i zbunjen,
i od nas oči krije…


Davno je bilo…
S tugom se sjećam
djetinjskih dana zlatnih…
Jednog ih dana
s tutnjavom zbrisa
požar godina ratnih.


Pođosmo i mi za drugom Titom,
skoči Krajina ljuta.
U žaru boja dadosmo zavjet:
“Nikad s Titova puta!”


Drugovi moji iz školskih klupa
slušam –
dobro se biju,
najviše čujem za mitraljesca,
za Branu nišandžiju.


Tuk’o je švapsku diviziju.
“Princ Eugen” se zove,
gađao bunker,
na juriš iš’o
kod Bukve Okanove…

​Četvrta, zimska ofanziva,
valja se poput džina:
u noći sniježnoj mitraljez laje,
iz magle grmi mina.


Grmeč…
Bolnica otstupa žurno…
Na čuki – bitka prava:
to Brane štiti ranjene borce
i Švabe zadržava.

Juriš po juriš…
Ranjeni Brane
uporno glavu diže,
nišani mirno:
planina ječi
i zrno zrno stiže.

U ranu zoru stigosmo i mi.
Mraz je stezao ljuti.
Po snijegu Švabe bezbrojne leže,
na čuki – mitraljez ćuti.

Nađosmo Branu:
u krvi leži,
umorno glava pala,
a ruka čvrsto mitraljez drži –
Švabe je zadržala.

Kod njega nađoh bilježnicu,
Branin rukopis teški:
kvrgava slova,
redovi krivi
i bezbroj – more greški.

“Mitraljez”- piše velikim slovom,
a “Grmeč” – opet, malim,
“Švabesu” – piše sastavljeno,
zatim: “Rafalom Palim”.

Listam po svesci.
odjednom, evo,
čudnovat naslov sine,
pisano krupno i pažljivo:

“Opis Grmeč Planine”.

“Grmeč se stere dva dana hoda,
gora i goli kam,
dvaput ga prođoh sa brigadom,
a sedam puta sam.

On je bezvodan –
i to piše –
svakom dajem do znanja,
tamo sam često kišnicu pio
iz kakvog trulog panja.

Podosta ima skrovitih mjesta
za mnoge bolnice naše,
za borbu ima prekrasnih čuka,
toga se Švabe plaše.

S ljeve mu strane Sanica selo,
ustaški “Alkazar”,
na nj smo krenuli na juriš, noću,
pao je – jasna stvar.

Sdesna je blizu Bihać stari,
tvrđava ponosita,
zauzesmo ga novembra petog,
tu sam vidio Tita.

Bogat je Grmeč,
zapamti druže,
drveta – prave strijele.
U nizi rastu krošnjate bukve,
a malo više – jele”.

Na kraju piše:
“Rođena goro,
tuđin juriša na te,
a ja te branim do zadnjeg metka
i daću život za te”.

Zasuzi oko…
I tiho kažem:
“O Brane, druže mio,
ti si u žaru narodnog boja
zemljopis naučio.

Kako si krasno lekciju znao,
da ti se divi svijet!
U ime naše divizije
dajem ti ocjenu “pet”!

Istina, bješe grešaka dosta,
koje ti članak krase,
a ja ti ipak “o d l i č n o” dajem,
a greške primam na se”.

Sahranismo ga pod prvom jelom,
gorom plotun zaječa.
I tako Brane vječito osta
na straži sred Grmeča…

U školi stojim
i s mnogo tuge
čitam slova sa strane:
“Ovdje je nekad učio školu
dječak Desnica Brane”.

Branko Ćopić

Pesma Grmeč planini

O tebi mislim, planino,
Dok lomljen setom služim tuđina
Uvek mi srce prema tebi gleda
U pamćenju urezano stoji, kakve su ti uvale i stene
Gde je Oštrelj i Risova Greda

Planino moja,seto velika,
I sad čujem sviralu pastira,
Klepetanje starih potočara,
Sa ognjišta dok miriše proja,
Stari mlinar samnom razgovara

Tebi se divim,planino,
Kada te osvoje mećave belih snegova
I vedre noći modrih studeni,
Kad vuk pita,majka gde mu je
Da se uz nju malo ugreje

Kada si lepša, planino,
U zimske dane dok si neprohodna,
Kad gromovi tutnje a nebo je nad tobom olujno,sinje
Il' šume kad ukrasiš bojama plamena
U jesen zlatnu,posle Gospojine

Ponosna si i pitoma,planino,
Kad ti gora s proleća ranog olista,
Onda kad ptica u grmu zapeva
I svaka tvoja padina na vrelom Suncu zablista

Planino moja, golema,
Mnoge su horde ljutih dušmana,
Što oduvek snažno kidišu na seljaka tvojih sudbinu
Pred tvojom snagom pali na kolena

Planino slavna, opevana,
Najlepši zvuci tvoga imena
Zvone u pesmi veselih momaka,
Devojkama kad idu na prela
I u priči razigranih đaka

Planino,večnosti, detinjstva i zrelosti
Planino mira,patnje i uživanja,
Ratovanja,tuge i radovanja
Planino moja, svako ti se divi
Grmeč planino, sa tobom se živi.

Milan Santrač

Grob u žitu

U vijavici slijepoj guši se blijedi dan,
podmukla veljača, februar u magle zamotan.
Kolone cestom i kamioni, gmiže oklopni voz…
Rđavi, druže, znaci.

Daljine prijete, daljine bruje, s obzorja tutnji siva,
Došla je legija crna… i Latin s pijetlovim perjem…
gazi oholo Tevton…
dolazi ofanziva…

Sjena od sela do sela, puška za puškom žuri,
šapat pod strejom u štaglju, šapat po drumovima…
kroz maglu putuje glas, tajni zavjetni zov:
Na noge, još nas ima!
Svaka je čuka tvrđava, i svaka cesta klanica,
i svaki kamen rov!

I počelo je… na cesti više grada
čitavi dan se biju tri bojne i brigada,
a u svitanje umorno uz klanac magle se kradu
i sedam bojni uz brijeg juriša na brigadu.

Dva na jednoga… pet na jednoga… aveti nad šumom kruže.
Junački, drugovi, samo! Ni stope, partizani!
Sedam na jednog… osam na jednog…
Pravda je na našoj strani!
A u sam zalazak sunca: – Povlačimo se, druže!


Uzmak, ognjene ruže i zemlja razrivena,
humka kraj ceste u hitnji načinjena,
na njivi, u polju osniježenom, pala je jedna žena.
Jagoda, djevojka prkosna, narodna kćeri ponosna,
dvadeset i dva ljeta pod gorom odnjihana,
dvadeset i dva ljeta u borbi rascvjetana,
dvadeset i dva ljeta u zemlji zamrznutoj,
kraj ceste podgrmečke na straži vječitoj…


Bujaju trave, grgolje vode, prošla je ofanziva,
u mladom žitu, pod humkom, djevojka Jagoda sniva.
More ječmena klasja pod suncem juna spava,
planinski vjetar mrsi more pognutih glava,
djevojke Jagode to je rasuta kosa plava.
Na cesti podgrmečkoj ponosna i bez smjene,
partizanka stražari, budna, kose raspletene.


Komad modroga neba od lana rascvjetana
smije se usred polja uz pjesmu ljetnjega dana:
nečije oči modre budne u poljani toj,
nečije oči stražare na cesti slobodnoj –
Jagoda partizanka na straži vječitoj…

Dođite, drugovi moji, i oči pogledajte,
spustite, drugovi, ruke i kosu pomilujte,
stanite, drugovi stari, i stražu pojačajte,
dajte tuđinu da plavu kosu mrsi,
da modre oči popije,
drugovi, slomite kraj ceste grabljive šape dvije…

Valima žita šumno nečije riječi plove,
Jagoda, ponosna, živa, drugove svoje zove…

Branko Ćopić

​Overlanding čudesnim Grmečom, od Izvora Dabra do Bobijaškog oka pa do vodopada Blihe.
Autor: Goran Ivanovic Datum objave: 6.1.2023.
Opis.
Zahvaljujući #zorangajic koji je isplanirao ovo putešestvije na koje sam se slučajno tog jutra priključio jer sam već dugo želio posjetiti ove atrakcije i konačno uspio. Možda je ovo previše za ovaj video ali sam siguran da bi se ovim ppdručjem našlo još mnoštvo atrakcija i zanimljovih sagovornika da smo imali više vremena za obilazak. Što ne znači da se nećemo vratiti. Ova ruta je krenula od ozvora Dabra preko Grmeča do Jelašinovaca i Bobijaškog oka, zatim do Lušci Palanke pa spomen zona Korčanica i nazad kraj vodopada Blihe. Ovde ima još dosta toga za vidjeti pa ću slijedeći put sigurno i sam uključiti svoje prijatelje sa obog područja, kako bi sve zanimljivosti uključili.
Kroz Podgrmeč biciklom - čas prirode i istorije | Zemljom Dembelijom
Autor: Zoran Gajic - Offroad Gastro Cyclist Datum objave:  6.6.2023. 
Opis. 
Podgrmeč, iznad Sanskog Mosta, rodni kraj junaka Ćopićevih romana, Nikoletine Bursaća i Nikolice s prikolicom… od sela Dabar, preko Crnovoda, Jelašinovaca i Lušci Palanke, sve do Korčanice na Grmeču. Svašta tu ima za vidjeti – monumentalni izvor rijeke Dabar i 200m dugu Dabarsku pećinu, spomen obilježje za 203 žrtve fašističkog terora u Crnovodama, plavno Jelašinovačko najzelenije polje, Bobijaško oko (estavela), posljednjeg kustosa u napuštenom memorijalnom kompleksu Korčanica na Grmeču, pa onda veličanstveni 60m visoki vodopad Blihe… sve u krugu od 80km biciklom.. Područje Grmečke ofanzive, kraj proslavljen u narodno-oslobodilačkoj borbi u 2. svjetskom ratu, sada pust, s mnogo ljepote, a malo očiju da se nagledaju… Podgrmec KML & GPX route: https://drive.google.com/file/d/1-VCO...
​
Pored Petrovačke ceste | Biciklom kroz vrtače istorije
Autor: Zoran Gajic - Offroad Gastro Cyclist Datum objave: 21.6.2023.
Opis. FULL VIDEO - Divno je Petrovačko polje, talasasto i zeleno, sa svim svojim selima i zaseocima, putićima i stazama do skrivenih prirodnih ljepota i ostataka burne istorije. Biser za bicikliste, planinare, etnografe i istoričare. Jedan dan je malo da se vidi sve što polje sa svojim okrajcima krije. Krug oko Petrovačkog polja, 111 km od Klenovca, preko Kapljuha, Smoljane, Krnje Jele pa preko Krndije to vodopada Skakavac. Zatim u Čardaklije, pa na Bjelaj grad. Odatle do ostataka srednjovjekovne crkve Panađur u Koluniću, pa dugi uspon nazad do Klenovca. KML & GPX: https://drive.google.com/file/d/1NhUY...
U Bravskom polju
​Istočni dio polja pruža se pravcem zapad-istok, i taj dio se naziva Bravsko.

Po planini i po kraju

Bravsko polje

Bravsko polje je krško polje u sjeverozapadnoj Bosni i nalazi se na teritoriji općina Bosanski Petrovac i općine Petrovac. Smješteno je između planina Grmeča na sjeveru, Srnetice na jugu, i manjim dijelom Šiše na istoku. Uvjetno se može podijeliti na istočni i zapadni dio. Zapadni dio pruža se pravcem sjeverozapad-jugoistok i među petrovačkim stanovništvom naziva se Smoljana. Istočni dio pruža se pravcem zapad-istok, i taj dio se naziva Bravsko. Lokalno stanovništvo ima nazive i za mnoštvo manjih dijelova. Dužina mu je do 30 km, širina 2-3 km.
Na obodu polja nalazi se devet seoskih naselja. Na zapadu su: Krnja Jela, Smoljana, Kapljuh i Janjila. Na istoku su: Jasenovac, Klenovac na sjevernom dijelu i Bravski Vaganac, Podsrnetica i Bunara na južnom. Kuće se nižu jedna do druge, tako da je teško uočiti prelaz iz jednog u drugo selo.

Položaj
Na zapadu je granica prema Petrovačkom polju u dužini tri-četiri km. Čine je brda: Stražbenica, Matijevača, Šainovac, Velika i Mala Risovača, Kukerda, Krstasti Vrh i Banjački Vrh. Sjevernu stranu zatvaraju vrhovi Grmeča: Suvi Vrh, Misije, Kosijer, Omar, Dronjkuša, Ilijina greda, Tisovac, Gradić, Šatin Vrh, Pločevac Veliki, Pločevac Mali, Vrščić, Visoki. Granična linija na istoku spušta se na visinu polja i tu je bio prolaz nekadašnje pruge za dolinu Sanice i dalje za Prijedor, ali i svih puteva prema Ključu, od rimskog i osmanlijskog vremena do danas. Odatle dalje nastavlja istočni obod polja i penje se na vis Ljutoč. Iza njega počinje planina Šiša. Na jugoistoku granica prolazi nizinskom šumom koja nosi imena: Uvale i Lipar. Odatle se granica uzdiže na Srnetičke proplanke Vranjevac i Šareni Vrščić. Srnetica je granica na jugu.
​
Geomorfologija
Bravsko polje ima izgled kotlaste visoravni pa nije ni ravno ni svuda jednake visine. Kod nekadašnje željezničke stanice visina je 800 m. Na cesti kod škole 830 m, a u donjem polju najniža točka je 606 m. Površinski oblici su različiti. Ispod grmečkih visova su blago nagnute plećine. Ispod nje je koritasta uvala, kao središnji niži dio polja. Još južnije su osrednje izbočine duguljastog smjera: Glavica, Metla (815 m), Crnića Brdo (807 m) i Podovi. Iza je uvala u kojoj je selo Bunara iza koje počinje Srnetica. Preko tih površina "posijane" su mnogobrojne vrtače, pa se ovakve površine zovu mrežasti (hrv.). odn. boginjavi krš / kras (srp.).

Hidrografija
Na cijelom ovom prostoru nema nigdje izdašnijeg izvora koji bi tokom cijele godine davao vodu. Jedini vodotok je Rijeka u selu Smoljani, s čijeg se izvora svojevremeno opskrbljivao i Bosanski Petrovac. Za napajanje stoke najviše se koriste lokve.
Klima je oštra planinska, sa čestim i hladnim vjetrovima. Snijega ima po šest mjeseci, a u nekim stjenovitim rupama led se zadržava tijekom cijele godine.

Povijesni pregled
Bravsko polje obiluje tragovima i ostacima iz prijašnjih vremena. Na prvom mjestu treba spomenuti staru rimsku cestu. Nekoliko rimskih miljokazi i danas postoji. Bio je to dio puta od Salone u Dalmaciji koji je dolazio iz Petrovačkog polja, odlazio prema rudnicima u dolinu Sane i dalje za Sisak. Istraženo je i nekoliko lokaliteta koji govore o nazočnosti Rimljana na ovom prostoru (nekropola, rimski novac s likom cara Konstantina). Naziv naselja Smoljana govori da ga je za vrijeme doseljavanja Slavena naselio ogranak slavenskog naroda Smoljana. Taj se narod na Balkan doselio iz prostora današnje istočne Njemačke i pripada Polapskim Slavenima. Najveći dio Smoljana naselio se u Pirinskoj Makedoniji, a pojedini njihovi manji dijelovi sigurno su se naseljavali na usputnim stanicama, pa tako i u području Bravskog polja. [prema Mesihović, 2011.]
Iznad polja, u Grmeču, na visini 1.400 m, nalaze se ostaci monumentalne gradine, čije porijeklo nije istraživano.
Jačanjem bosanske države iza 1322. pod Stjepanom II Kotromanićem ovi krajevi prvi put ulaze u njen sastav.

IZVOR  Bravsko polje. Wikipedija
Vrtače u Bosanskom Petrovcu | Najneobičnije mjesto u Bosni i Hercegovini
Autor: Robert Dacešin Datum objave: 13.2.2021.
Opis. Vrtače u Bosanskom Petrovcu bez dileme, jedno su od najneobičnijih mjesta u našoj zemlji i mjesto koje kada pogledate sa visine, izgleda kao da nije sa naše planete. Iako u još nekim dijelovima Bosne i Hercegovine, kao recimo na Manjači, Kupresu ili kod Fojnice, mogu da se vide ovi zanimljivi kraški fenomeni, ovdje u Bosanskom Petrovcu ih ima ubjedljivo najviše, te iako im se ne zna tačan broj, rekao bih da ih ima nekoliko stotina. Gusto zbijene jedna uz drugu i smještene u prelijepom Bravskom polju, ove vrtačem još jedan su dokaz koliko sama priroda može da podari nevjerovatne stvari. Pojedini vrtače inače nazivaju “boginjavi krš”, te one predstavljaju ljevkasta ili okrugla udubljenja nastala otapanjem krečnjaka i dolomita u tektonski razlomljenim područjima. Njihova veličina često je veoma različita, a one najviše, ponekad mogu da dostignu promjer veći od čak 100 metara! Ono što je posebno karakteristično za njih je veoma plodno tlo, a osim toga što lokalnim stanovnicima omogućavaju uzgoj raznih biljnih kultura, pružaju im isto tako i zaklon od jakih vjetrova i nanosa. Zanimljivo je spomenuti da vrtače nisu jedina morfološka pojava na ovom području, a podzemni reljef, zastupljen je još u čak 17 pećina, samo na području Bosanskog Petrovca. Kako posjetiti vrtače u Bosanskom Petrovcu? Prije svega, vrtače se nalaze u selu Bravskom, odmah kod Bosanskog Petrovca i zaista ih nije teško pronaći, s obzirom na to da se prostiru na ogromnog površini. Ali ono što vam moram odmah napomenuti je kada dođete na ovo mjesto, vjerovatno vam se prizor koji ćete ugledati, neće učiniti jednako atraktivnim kao onaj koji ćete dobiti kada ga vidite sa visine, iako i dalje izgleda zaista lijepo. Ali zamislite samo kako bi bilo zanimljivo kada bi postojale ture malim avionom iznad ovog mjesta? Ne mora to biti neka velika tura, 20 minuta bilo bi sasvim dovoljno, ali u tih 20 minuta, ispod sebe biste imali i možda najnevjerovatniji pogled koji možete zamisliti. A iako trenutno ne postoje turističke ture za obilazak ovoga mjesta, mislim da bi nešto ovako, zaista veliki broj ljudi želio da isproba. Ukoliko vas zanima priča oko vrtača, pogledajte i video koji je radila ekipa iz Dron.ba o selu Kapljuh.    • Rijetki fenomen zvani "vrtače" iz zra...   Kamera i montaža: Promo Visual Design agencija Veliko hvala mom drugaru Aleksandru Novakoviću što je uradio ovaj video.
Picture
Preko površine Bravskog polja "posijane" su mnogobrojne vrtače, pa se ovakve površine zovu mrežasti krš (hrv.). odn. boginjavi krš ili b. kras (srp.).

Smoljana

Smoljana je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanski Petrovac. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 497 stanovnika. Selo je smješteno 6-7 km sjeverno od Bosanskog Petrovca u samom srcu Grmeča. Selo je otvorenog tipa, raspoređeno po obroncima Grmeča i na ivici Smoljanskog polja. Okruženo je šumom, pa je čitav život ljudi bio vezan za nju. Rijeka Smoljana je ponornica i izvire ispod Mlinske grede.
I u Smoljani postoje ostaci gradina iz rimskog doba. Tamo je nađen natpis koji otkriva postojanje jedne obitelji aurelijevskog gentilnog imena koja je imala posjed na prostoru današnjeg sela Smoljana. Inače naziv sela otkriva još jednu zanimljivu pojedinost, a to je da je za vrijeme doseljavanja Slavena, bio naseljen od strane jednog ogranka slavenskog naroda Smoljana. Ovaj slavenski narod se na Balkan doselio iz prostora današnje istočne Njemačke i pripada Polapskim Slavenima i njegovi potomci su germanizirani. Najveći dio Smoljana se naselio u Pirinskoj Makedoniji, a pojedini njihovi manji dijelovi su se sigurno naseljavali na usputnim stanicama, pa tako i u petrovačkom području. Ovo dokazuje da se krajem 6. i početkom 7. st. Slaveni ne doseljevaju samo kao koherentni narodi, nego i u dijelovima.[prema: Mesihović, 2011.]

IZVOR  Smoljana. Wikipedija
Smoljana Grmeč 2008 / 4.deo
Datum objave: 
19.8.2008. Autor: nemanja radosevic
Opis: Pogled sa Šobatovca na Crni vrh,Šobatovu gredu,takođe pogled na polje od Đelinog vrha do Gradine snimak uz muziku, nastavak ekspedicije 4​

Bravsko

Zanimljivosti
Do otkrića Nevidne vode kod sela Odžak u Livanjskom polju, najdubljom jamom u Bosni i Hercegovini smatrana je jama Jojkinovac na Grmeču sa oko 460 metara dubine.
Picture
Jojkinovac, nacrt jame objavljen u časopisu Naše jame, vol.27, str. 35-38; Autor: Bučar, Z. (1985), Ljubljana.
Bravsko - selo kralja Aleksandra/ Бравско - село краља Александра,
Autor: Чувари Крајине, РТРС Datum objave: 15.12.2023.
Opis. Bravsko, Čuvari Krajine RTRS/ Бравско, Чувари Крајине РТРС Аутор: Милош Ернаут

Skakavačko polje

Skakavačko polje dobilo je ime po naselju Skakavac, planinskom selu na južnim obroncima Grmeča, između sela Suvaje, Vođenice i Smoljane. Selo pak, dobilo je ime po potoku Skakavac koji izvire na Grmeču i odmah po izviranju tvori mali vodopad od nekoliko metara visine. Potok Skakavac nastaje od izvora: Klančina, Jelik, Sjenica i Rašetića do. Izvorišta potoka Skakavac uz pomoć snažnih voda koje se obrušavaju sa tavana i brda, vjekovima su stvarala vododerine i nanosila ogromne količine zemlje u Skakavačko polje, te ga tako učinila plodnim i pogodnim za obradu.Polje se nalazi na ugnutoj visoravni Obljaj.​
Picture
Skakavačko polje, prostorni pogled iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2023.
Picture
Skakavačko polje
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:25.000

Skakavac

Skakavac se nalazi na obroncima Grmeča. U sastavu je općine Bosanski Petrovac.

Odmaknut je od ceste Bosanski Petrovac - Bosanska Krupa, i pruža se dijelom na ugnutoj visoravni Obljaj, a dijekom na uzvišenju Klještina. S istoka omeđen je planinskim grebenom ispod kojeg su sjenokosi i pašnjaci. Na jugu je korito potoka Suvaja. Potok Suvaja počinje izvorom Zebinovac na visini 1130 metara, da bi ga nizvodno pojačao izvor Sana. Na zapadu uzvišenja su Veliki i Mali Obljaj i Gradina, na sjeveru Mačkovac i Mejin vrh.

Skakavac je podijeljen na tri dijela: Obljaj, Klještina i Marjanovića Do, koji je ispod samog Grmeča.
Selo je dobilo ime po potoku Skakavac koji izvire na Grmeču i odmah po izviranju čini mali vodopad od nekoliko metara visine. Potok Skakavac nastaje od izvora: Klančina, Jelik, Sjenica i Rašetića Do. 
​

U ataru sela Skakavac, na nadmorskoj visini 1220 m, nalazi se jama Kaluđerica. Osim što je na najvišoj nadmorskoj visini na petrovačkom predjelu, ona je i najdublja, preko sto metara. Zbog toga se smatra da je nastala tektonsko-pukotinskim predispozicijama, pa se svrstava u tip tektonsko-ponorskih jama. Od otvora, jama ide vertikalno do dna, sa kojeg se vidi otvor, dnevna svjetlost. To je razlog da se zove obična (prosta) jama - bezdan. Na južnoj strani dna je stalni snijeg debljine 5 m, sa druge strane je gomila ljudskih kostiju. Kaluđerica nema nikakvog nakita.
U blizini jame je i pećina pod Velikom gredom. Njeni kanali predstavljaju periodično vrelo desne pritoke Suvaje. Špiljski svodovi su puni nakita u obliku saljeva i stalaktita potpuno bijele boje što govori da se špiljski kanali nikad ne ispune vodom. Sporedni kanali su manjih dimenzija i puni nakita od dna pa skoro do svodova. Pećina je očigledno nastala radom podzemne vode i pripada tipu izvorskih pećina.
U Marjanovića dolu, na nadmorskoj visini 860 m. nalazi se još jedna pećina. Prvi dio ulaznog kanala bez nakita je, a po dnu kanala oburvani su vapnenački blokovi. Ulazni kanal na 26-om metru prerasta u proširenje, Bracina dvorana. U njoj je nekoliko saljeva i pukotina s kapljućom vodom. Po načinu postanka i ova pećina je izvorska, čije vode odlaze u Suvaju. Nije od koristi u turističke svrhe. Jedino u vrijeme Drugog svjetskog rata služila je kao sklonište i skladište lijekova u vrijeme Bihaćke Republike.

Povijesni pregled. U selu nalazi se gradina s akropolom dimenzija 300x150 metara. Potječe iz ilirskog  razdoblja.

Skakavac je u materijalnom pogledu izrazito siromašno selo. Uoči Drugog svjetskog rata u Skakavcu je živelo 878 stanovnika u 132 domaćinstva. Krševita zemlja nije omogućavala egzistenciju stanovništva pa su mnogi Skakavčani napuštali selo.
​Nekada je na potoku Suvaja radilo 19 vodenica, danas samo jedna.

IZVOR  Skakavac (Bosanski Petrovac). Wikipedija (bs)

Bosanski Petrovac

Karavan - Bosanski Petrovac
Proizvodnja: TV Beograd
Opis videa: Emisija iz 1972. godine. Prvi put emitirana 7.8.1972.
Vožnja i let kroz Bosanski Petrovac
Autor: Ibrahim Dervisic Datum objacve: 2.4.2023.

CRNI VRH

Putešetvije Čika Zokija - Epizoda 26 - Planina Grmeč - Uspon na Crni Vrh
Autor: Putesestvije Cika Zokija Datum objave: 16.10.2024.
Opis. Grmeč (ćir. Грмеч) je planina u BiH, koja se pruža smerom severozapad-jugoistok, severozapadnim delom Bosne dužinom oko 65-70 km od reke Une (najzapadnija tačka iznad naselja Pokoj na obali Une) i Sanice. S tom dužinom Grmeč je jedna od najdužih planina Bosne i Hercegovine. Nadvisuje ga njegov najviši vrh u jugoistočnom delu zvani Crni vrh s 1605 m nadmorske visine. Ostali viši vrhovi su Trovrh (Gredoviti Vrh) (1209 m) i Javornjača (kod Hrg(a)ra) (1164 m), Carigrad (Železnik)(1279 m), Kekića vrh (1287 m), Runjevačka greda (1289 m) Stražbenica (1194 m), Lisina (1114 m), Javornjača (kod Lušci Palanke)(1480 m), Ilijina greda (1301 m), Javornjača (kod Smoljane) (1432 m), Javornjača (kod Međeđeg Brda)(1456 m) i greben Jadovik s vrhovima Kotlarski vrh (1199 m) i Jadovički vrh (1170 m). Na jugozapadnoj strani teren se spušta prema Uni i Bihaću (231 m), a na severoistočnoj strani prema Bosanskoj Krupi (178 m), Budimlić Japri, Podvidači (619 m) i Sanskom Mostu (182 m).U njegovom podnožju proteže se prostrani Podgrmeč s nižim planinskim obroncima  Majdan planine i Srnetice. Naslanjajući se tako na svoja okolna polja kao što su:  Bravsko,  Petrovačko, Bjelajsko i Lušci polje, te kanjoni i doline kao što je Unska, Japranska i Sanička dolina.Veća mesta i gradovi koji ga okružuju su: Bihać, Bosanski Petrovac, Ključ, Sanski Most i Bosanska Krupa.Visoke planine u okolini Grmeča su: Osječenica (1791 m), Klekovača (1961 m),  Srnetica (1375 m) i Plješivica/Plješevica (1649 m). Video by Zoran Ćuk Montaža by Andjelko Banić Djus Ako vam se svidja kanal ne zaboravite da kliknete na dugme prati ili subscribe i uživajte u narednim epizodama. kontakt email : [email protected] facebook :   / cuk.zoran   podržite kanal donacijom : https://www.paypal.me/putesestvijecik...
​MEČKIĆA KAMEN,GRMEČ 01 05 2022*
Datum objave: 
4.5.2022. Autor: Karlito1956
​*ispravno je Mačkića kamena
Crna prašuma -Grmeč
Autor: Javornjača Planinari Datum objave: 6.6.2022
Grmeč -vrh Grad 1555mnv
Autor: Javornjača Planinari Datum objave: 12.10.2022.
IZ STARIH ARHIVA
​

Grad Grmeč
(Po narodnom pripovijedanju pribilježio Petar Mirković, upr. učitelj u Bišću)

​Bošnjak-Kalendar*, za 1885. godinu (Treća godina) (PDF)

Od Petrovca odjahavši na istočnu stranu skoro tri sata, dodi češ na planinu Grmeč. Na najvišem vrhuncu te planine stoji grad, koji isto ime ima kao i planina. Grad je polovinu zidan a drugo je samotvor. Malo se je od njega porušilo. A u kom je vijeku zidan, ne zna se. Sad je zarastao u šumu, te u samom gradu po kaldrmi imade jela i javora u premjeru po dva do tri metra. Od Grmeča jedan i po sat na polju Bravsku je jedna razvalina pod imenom „Gradić", a blizu njega veoma zdravo vrelo „Kraljevac". Evo što narod pripovijeda o Grmeču i Gradiću.

U staro vrijeme u gradu Grmeču stanovao je jedan kralj a bijaše veoma bogat i silan. Ovce njegove stanovale su na Bravsku u Gradiću. U ono vrijeme pripovijeda se, da u tima krajevima nije padao snijeg nikada. Jednom bijahu čobani kraljevi sa ovcama na Bravsku a udari snijeg i zatrpa sve ovce. Čobani odu i kažu kralju što je bilo. Kralj reče: „Djeco moja! to je od Boga pala slana, da za naske ovdje nije stanja. Spremajte se, da odmah idemo." Počnu se spremati i potovare što su god imali, ali kako kralj bijaše puno bogat, te ne mogaše sve ponijeti, on uzme punu tivsovu kasu dukata i zakopa ih u gradu. Najmlagjoj ćerki njegovoj bijaše žao ostaviti tolike dukate, te ne htede nikako otkuditi se od novaca, pak ni onda kada pogjoše, ne ustajaše od kase, vičući: „ Ja ih živa ostaviti ne ću!" Otac joj govoraše i zaklinjaše je, ali ona ne će pa ne će. No kad nikako ne hte poći, otac je onda prokune: „E kad ne ćeš da ideš s nama, a onda neka milostivi Bog naredi i posluša roditelja vruću molbu i ovoga časa da se pretvoriš u zmiju i da ležiš na njima i dnevi i noći i ljeti i zimi, a samo na Gjurgjevdan prije sunca jedan put da izigješ, te ako se tadaj sa muškim sreteš, da se poljubiš i opet da se pretvoriš u djevojku i pogješ za istog, a novce da uzmeš svome sugjeniku." Onoga časa ona se pretvori u zmiju rašljata repa i splaza se na novce. A otac njezin pogje otolen i krene na južnu stranu. Putujući od Grmeča dim je išao jedan sat stao je i udario biljeg ili kako ondašnji narod zove mramor. Mramori ti i dandanašnji su na istima mjestima gdje su i udareni. Visoki su dva metra a široki po metra od tvrdoga ljutca kamena; prvi stoji u Janjilima, zatim u Zdenom Dolu u pećini. Taj je u gjubar zarastao. Treći u Gorinčanima pak onda u Sekovcu, Krivodolu, Crvljivici i pošljedni u Župi unačkoj. U Uncu se kralj nastani i sazida grad Visuć na jednoj stijeni, koji je do danas sačuvan u cijelosti. Basamaci, koji su u stijeni isječeni, nijesu u stanju današnji ljudi ni u dva puta iskoračiti. Više je ljudi iz okoline grmečke išlo rano o sv. Gjurgju u Grmeč grad, da se poljubi sa kraljevom ćeri. Ali nijedan nije se mogao odvažiti i dočekati da se sunce rodi i da zmija izigje. Pripovijedaju da je bio došao jedan i stojao na gradskijem vratima na Gjurgjevdan i čekao, pa kada se je sunce ragjalo, pogje zmija iz grada, te će upravo njemu. Sva se sjaše kao sunce, na glavi imadijaše krunu a rep joj dvostruk. On zaveže i doceka je. Ona dogje do njega i počne mu idi uz nogu i upravo dopuza do glave i htede ga poljubiti u desni obraz, ali on makne glavom, a ona se odmah vrati na trag na dukate. I sad često puta koji ode. ali se ne odvaži čekati još ni jedan. I djevojka sirota, eto još čeka u narodnoj zamisli svoga sugjenika.

*Časopis-Kalendar "Bošnjak" je počeo izlaziti u austrougarskom vremenu od 1883. do 1918., a izdavala ga je Zemaljska štamparija kao službeni kalendar za sve bosanskohercegovačke građane. Urednici su bili Ivan V. Popović, Ivan Miličević, Joso Fil. Ivanišević. Kalendarski dio sadrži važne vjerske datume za muhamedance, katolike i istočno-pravoslavne. Sadrži i radove iz narodne književnosti, historije, poljoprivrede, zdravstva, školstva i dr. Veoma koristan je i šematski dio u kojem su popisani važni podaci o bosanskohercegovačkoj državnoj i lokalnoj upravi: državne organizacije sa imenima zaposlenih, kotarski uredi sa imenima zaposlenih, službenici vrhovnih i općinskih sudova, gradskog poglavarstva, carinski uredi, poštanski uredi i dr.
​Mijačica, staro naselje na Grmeču ©
Autor: Javornjača Planinari Datum objave: 29.3.2019.
Opis. Nekad je ovuda isla uskotracna pruga iz Prijedora za Drvar 920mnv nalazi se 7.km od puta AVNOJA ili magistralni put KLJUC-BOS PETROVAC 1971.je naselje imalo 36 stanovnika 91 svega 3 ali je u davnoj proslosti imalo oko 200
Grmeč - Novakovića Brdo 780mnv
Autor: Javornjača Planinari Datum objave: 7.8.2022.

Matavazi

Матавази, Чувари Крајине РТРС/ Matavazi, Čuvari Krajine RTRS
Autor: Чувари Крајине, РТРС Datum objave: 26.3.2025.
Opis. Матавази, Чувари Крајине РТРС/ Matavazi, Čuvari Krajine RTRS аутор Милош Ернаут

Vođenica

Vođenica, Čuvari Krajine RTRS/ Вођеница, Чувари Крајине РТРС
Autor: Чувари Крајине, РТРС Datum objave: 29.11.2023,
Opis. Vođenica, Čuvari Krajine RTRS/ Вођеница, Чувари Крајине РТРС аутор Милош Ернаут

Sanica

SLUČAJEVI X - JEZERO SANICA KOD KLJUČA (emisija 02.12.2013.)
Datum objavljivanja: 4.2.2014. Autor: -HAYAT TV -

Međeđe Brdo

Borba bikova Grmečka Korida (Međeđe Brdo) traje od davne 1772 godine. 1970-ih i 1980-ih godina imala je posjećenost između 200,000 i 300,000 posjetitelja. Jedna od najvećih manifestacija u bivšoj Jugoslaviji pa i šire.
GRMEČKA KORIDA, MEĐEĐE BRDO 2012.g.
Datum objave: 
1.3.2015. Autor: Grmecka Korida
Opis: Jedna od naj organizovanijih korida koju su organizovali Srbi,Hrvati i Bosnjaci zajedno. Bilo je veselo spavalo se na njivama u sjenu i svi su bili jednaki, niko nikome nije smetao

Korčanica

Memorijalna zona Korčanica na Grmeču je spomen područje sa spomenikom Revolucija vezanim za Narodnooslobodilačku borbu ovog kraja. Područje se nalazi na 32 km od Sanskog Mosta, na sjevernim padinama Grmeča.
Poslije Drugog svjetskog rata, područje je hortikulturno uređeno, bili su sagrađeni spomen-obelisk, česma/fontana i dvije grobnice u kojima su sahranjeni posmrtni ostaci 316 palih boraca NOVJ. Krajem 1970-ih, na mjestu spomen-obeliska izgrađen je monumentalni spomenik "Revolucije".
Kompleks je izgrađen u šumskom području gdje je tijekom 1942. i 1943. godine, u vrijeme Bihaćke republike, djelovala vjerojatno najveća partizanska bolnica na čitavom oslobođenom području. Brojala je 19 objekata koji su zauzimali površinu od 2732 m². Od 1990-ih područje je zapušteno i stradalo u ratnim operacijama.

​Spomen Park Korčanica-Forgotten Monument of Bosnia-4K Video -Drone Film
Datum objave: 
13.5.2018. Autor: MCCL MEDIA
Opis: Na oko 35 km od Sanskog Mosta, u prelijepoj četinarsko-bukovoj šumi, nalazi se Spomen park Korčanica sa Monumentalnim spomenikom izgrađenim u doba SFR Jugoslavije kao obilježje na turbulentnih dešavanja tokom drugog svjetkog rata.
Posljednji kustos Korčanice na Grmeču
Autor: Zoran Gajic - Offroad Gastro Cyclist Datum objave: 7.6.2023.
Opis. 
Susret tokom biciklanja sa posljednjim kustosom spomen područja Korčanica na Grmeču pretvorio sam u zaseban video o njemu. Čika Đuro Trkulja je proveo deset godina na toj poziciji, držeći istorijske časove za skoro 500.000 posjetioca ovog zaboravljenog memorijalnog kompleksa. Sada se sve čini kao da je bilo u nekom drugom nestvarnom vremenu. Teško je bilo slušati njegovu priču, čovjeka koji i dalje živi i sanja život predratne BiH, a čini se da tek jednom nogom ispipava ova nova doba. Razapet između ratnih sjećanja iz najranijeg djetinjstva, istorijskih lekcija koje je bezbroj puta držao i teške povratničke stvarnosti u Lušci Palanci, na kraj Palanačkog polja ispod Grmeča, čika Đuro nam još jednom drži istorijski čas, da ostane u ponekom sjećanju i poslije njega…
​spomen park Korcanica
Datum objave: 2.4.2017. Autor: Emir Hozic
Opis: Spomen park i spomenik Korčanica
Posjetio sam ZABORAVLJENI SIMBOL bivše Jugoslavije!
Autor: Robert Dacešin Datum objave: 6.7.2024.
Opis. Iako smo putujući Balkanom u proteklom periodu obišli zaista dosta objekata značajnih za period stare Jugoslavije, rekao bih da je ovaj kojeg ćete sada vidjeti jedan od najskrivenijih, te mjesto koje bez dileme zaslužuje veću pažnju. Za više ovakvih sadržaja: ► PRETPLATI SE na moj kanal:    / @robert.dacesin   ► PRATI ME NA INSTAGRAMU:  / robert_dacesin   ► PODRŽI ME NA PATREONU:   / robertdacesin   Sve ovo je velikim dijelom i zbog mog gosta u ovom videu, predivnog Đure Trkulje, profesora koji je deset godina radio kao kustos na ovom mjestu i koji je svoj život posvetio njegovom očuvanju od zaborava. Osim toga, Đuro je napisao čak 23 knjige, dobio mnogobrojna priznanja tokom svog života, a o svemu ovom, pričao je zajedno sa nama. Da li ste ranije čuli za Korčanicu i kako vam se dopada ovo mjesto?

Sanski Most

Sana, SANSKI MOST 1988 godine - Reportaže o Gradovima

Lušci Palanka

​Lušci - Palanačko polje 2.2019
Datum objave: 
4.4.2019. Autor: Svjetlopis
Opis: Video: Vladimir Tadić ----------- Lušci - Palanačko Plain is at 380 m above sea level. A settlement of Lušci Palanka is located in the field. Lušci-Palanačko Plain is a large karst plain of the Sava River basin. It has distinct features and phenomena of karst plains that are under a high risk of flooding because of enclosed topography. No flood barriers were built in this region, which causes great damages as the result of overflows of water. Another karst-specific feature of the plain is an insufficient capacity of swallow holes, which causes surface discharge of water and the flooding of 1.100 ha of the total 2.600 ha of the plain area. A large portion of the plain is used for livestock grazing, a smaller portion for agriculture (crops, vegetables). Karst formations in the plain are Suvaja Cave and Oko Cave and spring.
​PUTOKAZI - Miljevci - Lušci Palanka
Datum objave: 25.9.2022. Autor: Banjalučka Hronika
Opis. Miljevci i Lušci Palanka, našli su svoje mjesto pod suncem u pitomom Palanačkom polju. Nekada su ovaj kraj krasili brojni izvori, plodne njive i ljudi. Danas je kažu sve isto, samo je, na žalost, ljudi sve manje i manje. I tako priča počinje.

Bojište

Bobijaško oko  KOORDINATE 44.7016, 16.4631
U šumi, podno grmečkog brda Bobija, oko 20 km cestom udaljen od Sanskog mosta (u smjeru Lušci Palanke) nalazi se krški fenomen Bobijaško oko. Posljednjih 5 km - točnije od naselja Bojište - cesta nije asfaltirana. Od kraja ceste do "oka" valja propješačiti još 300 do 400 metara.

Bobijaško oko je jezerce u dnu krške uvale, koje je ime dobilo prema brdu Bobija. Promjenjive je veličine, ovisno o godišnjem dobu i količini padalina. U vrijeme kada nema padalina, a razina vode je na najniža, može se spustiti do dna krške uvale, međutim pri spustu treba biti oprezan jer kamenje može biti vlažno i klizavo. Za vrijeme većih padalina jama se ispuni vodom i iz nje teče rijeka Jezernica.

Bobijaško oko jedno je od mjesta u Bosni i Hercegovini u kojemu živi endemska vrsta čovječija ribica, što ukazuje na jezerske čistoću vode. Prema narodnoj predaji ovo mjesto svake večeri posjećuju vile i vilenjaci i uz njega plešu, odn. igraju svoje kolo.

Picture
Položaj Bobijaškog oka; detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:25.000
​Bobijasko Oko -Sanski Most- 4K Video
Datum objave: 
11.7.2021. Autor: MCCL MEDIA
Opis: U dnu ove kraške uvale, koja svojom veličinom oduzima dah, nalazi se jezero čija veličini zavisi od godišnjeg doba i kišnih padavina. Ovo malo skriveno jezero, nalazi se u podnožju planine Grmeč, a koje svojim izgledom podsjeća na oko, jedno je od rijetkih mjesta u našoj zemlji u kojem živi endemska vrsta – čovječija ribica.
​Bobijaško oko - Grmeč - Sanski Most - Dron.ba za N1
Datum objave: 
25.8.2019. Autor: dron ba
Opis: Bobijaško oko je zanimljiv kraški fenomen smješten podno brda Bobija, na širem području Lušci Palanke, mjesta udaljenog dvadesetak kilometara od Sanskog Mosta. Dron.ba za N1
VODOPAD BLIHE I BOBIJAŠKO OKO I DABARSKA PEĆINA - Kroz objektiv naše kamere
Datum objave: 
17.6.2021. Autor: Adventure Pack
Opis: Posjetili smo ove prelijepe bisere Bosne i Hercegovine nedaleko od Sanskog Mosta. Prvo smo se uputili na prekrasni vodopad Blihe, a zatim do Bobijaškog oka koje nas je očaralo iako se voda povukla. Zadnja relacija nam je bila Dabarska pećina, a do nje smo vam snimili dronom nekoliko predivnih kadrova.

Hašani

Naselje Hašani nalazi se na zapadnom dijelu Grmeča. Rodno je mjesto književnika Branka Ćopića.Nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma izdvojeno je iz Općine Bosanska Krupa istoimeno naseljeno mjesto (Hašani) koje je pripalo općini Krupa na Uni koja je ušla u sastav entiteta RS. 

Bušević

Бушевић, Крупа на Уни/ Bušević, Krupa na Uni, Čuvari Krajine RTRS
Autor: Чувари Крајине, РТРС Datum objave: 29.1.2025.
Opis. Бушевић, Крупа на Уни/ Bušević, Krupa na Uni, Čuvari Krajine RTRS аутор Милош Ернаут
Чувари Крајине, 
Bosanska Krupa
​BOSANSKA KRUPA I ČAROBNI IZVOR RIJEKE KRUŠNICE
Autor: Amel Besirevic BIH Datum objave: 7.5.2025.
Opis. Bosanska Krupa i izvor rijeke Krušnice
Rijeka Krušnica biser prirode
Datum objave: 20.5.2016. Autor: Bosanska Krupa
Opis. Rijeka Krušnica u Bosanskoj Krupi
Krušnica, sestra rijeke Une
Datum objave: 26.9.2015. Objavio: Bosanska Krupa
Bosanska Krupa138 pretplatnika
Opis. „Krušnica, sestra rijeke Une“, druga epizoda serijala „ Netaknuta bogatstva prirode“ Zaplovite zajedno sa nama rijekom Krušnicom i otkrijte zašto je mnogi nazivaju sestrom rijeke Une. Doživjet ćete tihu i mirnu vožnju, uživati u čistoj vodi i predivnim krajolicima, i otkriti koje bogatstvo izvor ove rijeke čuva. Autorica serijala Nermina Zulić i snimatelj Idriz Mujagić.

Veliki Radić

Veliki Radić, Čuvari Krajine/ Велики Радић, Чувари Крајине РТРС
Autor: Чувари Крајине, РТРС Datum objave: 29.5.2024.
Opis. Veliki Radić, Čuvari Krajine/ Велики Радић, Чувари Крајине РТРС аутор Милош Ернаут

Kopjenica

Kopjenica kod Ključa, Čuvari Krajine RTRS/ Копјеница код Кључа, Чувари Крајине РТРС
Autor: Чувари Крајине, РТРС Datum objave: 10.1.2024.
Opis. Kopjenica kod Ključa, Čuvari Krajine RTRS/ Копјеница код Кључа, Чувари Крајине РТРС аутор Милош Ернаут
Чувари Краји

Suvaja (Krupska Suvaja)

Крупска Суваја I дио, родно село Боре Дрљаче, Чувари Крајине / Krupska Suvaja I, Čuvari Krajine RTRS
Autor: Чувари Крајине, РТРС Datum objave: 11.12.2024.
Opis. Крупска Суваја I, родно село Боре Дрљаче, Чувари Крајине РТРС/ Krupska Suvaja I, Čuvari Krajine RTRS аутор Милош Ернаут
Крупска Суваја II дио, родно село Боре Дрљаче, Чувари Крајине РТРС / Krupska Suvaja II
Autor: Чувари Крајине, РТРС Datum objave: 18.12.2024.
Opis. Крупска Суваја II дио аутор Милош Ернаут

Praktično

AKTIVNOSTI


Rekreativni biciklizam: Grmeč (Korčanica) - Lušci Palanka - Izvor Dabra
Datum objave: 
14.5.2017. Autor: na2točka
Picture
Biciklitičke staze oko Sanice

BORAVAK


Smještaj

SANICA, Eko centar Oaza mira - web stranica

IZVORI I LITERATURA


BALLIAN, Dalibor: Krajiška riznica prirodnog blaga. Svjetlo riječi, 28.6.2019. (HTML)
  • Sažetak. Prostranstvo Grmeča u dužini od oko 70 km smješteno je u sjeverozapadnoj Bosni, a krase ga stjenoviti vrhovi i valoviti brežuljci, brojna izvorišta potoka i rijeka, špilje i vrtače. Zahvaljujući povoljnim klimatskim prilikama i konfiguraciji terena, biljni i životinjski svijet na ovom prostoru raznovrstan je i vrlo bogat.
​BEHREM, Selma: Identifikacija i valorizacija turističkih prirodnih atrakcija planine Grmeč. Pregledni rad. Acta geographica Bosniae et Herzegovinae 10; 2018; (175-187) (PDF)
  • Opis. Planina Grmeč je još uvijek neafirmisana kao prirodni turistički potencijal naše države. Da bi se razvio turizam na ovom području, a istovremeno sačuvala netaknutost prirode, važno je da se prate savremeni turistički trendovi u održivom turizmu. Metodologija korištena prilikom izvršavanja postavljenih zadataka ovog uključuje metode analize i sinteze, statističke i komparativne metode korištene prilikom obrade podataka, etapno geografsko istraživanje što uključuje pretragu i prikupljanje posebnih podataka, odnosno literature koja se odnosi na planinu Grmeč kao i metoda terenskog istraživanja. Pored toga, prilikom rada, korišten je i kompjuterski program u svrhu kartografske obrade i prikaza prostora, ArcGIS.
BOJANSKI, Ivo: DOLABELIN SISTEM CESTA U RIMSKOJ PROVINCIJI DALMACIJI. Sarajevo, 1974.
BOSANSKI Petrovac u NOB - Zbornik sjećanja, Knjiga III (PDF) 
BUČAR, Zdravko: Pregled jamarskih raziskav na planini Grmeč. Jamarski klub VPB Novo mesto. Dolenjski kras, broj 3. str. 52-57. (PDF)
DAVIDOVIĆ, Rade: Petrovačko polje. Dizertacija. Univerzitet u Novom Sadu, Prirodoslovno-matematički fakultet. Novi Sad, 1979. (PDF)
  • Sažetak; Petrovačko polje se nalazi u severozapadnoj Bosni. Ono se sastoji od desetak manje više izdvojenih polja, ali u osnovi, sva ta polja predstavljaju jedinstvenu morfološku celinu - Petrovačko polje. Površina Petrovačkog polja je 202,64 km2, a nadmorska visina ravni polja kreće se od 520 do 730 m. Okvir Polja predstavlja uzvišenje preko 1500 m nadmorske visine ili preko 800 m relativne visine. Geološka gradja Petrovačkog polja predstavljena je stenama mezozojske starosti. U petrografskom pogledu to su pretežno karbonatske stene. Tektonski odnosi ukazuju na postojanje tri tektonske jedinice: jedinica Grmeč, jedinica Čava-Osječenica-Klekovača i tektonska jedinica Lupina - Bosanski Petrovac. Odnosi ove tri tektonske jedinice ukazuju na intenzivne poremećaje u geološkoj prošlosti. Prvobitni reljef u predelu Petrovačkog polja polja stvaran je tektonskim pokretima. Zajednički geomorfološki problem za sve tri tektonske jedinice, vezan za tektonsku geomorfologiju, je sistem navlaka, duž reversnih raseda. Egzogeni procesi su se manifestovali kroz sledeće vidove: preneogena fluvijalna erozija, abrazioni rad, postabraziona fluvijalna erozija i akumulacija, fluvio kraški i kraški procesi. Abrazioni rad je nesumnjivo postojao, ali za to nemamo geomorfološke dokaze, da bi govorili o fosilnom abrazionom reljefu. Uporedo sa delovanjem fluvio-kraških procesa dolazi do stvaranja površinskih i podzemnih kraških oblika. Od površinskih kraških oblika javljaju se škrape i vrtače. Podzemni kraški reljef je zastupljen jamama i pećinama. Polje ima kontinentalnu klimu.Petrovačko polje je siromašno vodom. Jedinstvena izdan u polju ne postoji. Veći vodotok je Japaga, Suvaja, Vođenica i Bjelajski potok. Pedološki pokrov je tanak i bez savremenih agrotehničkih mera ne mogu se očekivati znatniji prinosi u ratarskoj proizvodnji.
​DAVIDOVIĆ, Rade; MILJKOVIĆ, Ljupče: Kraške vode u podnožju Grmeča, potencijalna opasnost za zagađenje voda u nekim kotlinama. Glasnig Geografskog društva Republike Srpske, Sveska 6, 2001. str. 101‒105. (PDF)
  • Sažetak; Na Grmeču i njegovom podnožju zastupljen je kraški reljef. Grmeč okružuju kraška polja Petrovačko i Lušci polje. Ona se nalaze u podnožju Grmeča. Ha jugozapadu je Petrovačko, a na severoistoku, od Grmeča, je Lušci polje. U ovim poljima se javljaju reke ponornice. Vode ovih reka se, podzemnim putem, pojavljuju u vidu jakih kraških vrela: Crno vrelo (kanjon Unaca), Krušnica (Bosanska Krupa), Sanica (Gornja Sanica), Dabar i Zdena (Sanski Most). Voda na ponoru je najčešće čista, ali se na svom putu do vrela zagadi. Kako? Neadekvatno je održavanje ponora i korišćenje speleoloških objekata (na relaciji ponor-vrelo).
JOKIĆ, Gojko: Grmeč, Korčanica, Jasenica - Turistički vodič. Biblioteka Spomenici revolucije. Beograd, 1983. (PDF)
  • Opis. Ova knjižica je mali vodič kroz spomen-mjesta Grmeč, Korčanica i Jasenica u Bosni i Hercegovini, gdje su se odigravale značajne partizanske bitke, kao i komplekse partizanskih bolnica. Napisana na srpskohrvatskom jeziku, ova knjižica sadrži povijest mjesta, kao i podatke o raznim spomeničkim elementima posvećenim partizanskim bitkama, bolnicama i povijesnim događajima. Mnoge povijesne slike kompleksa i spomenika iz jugoslavenskog doba također su sadržane u knjižici. Ova knjižica jedna je u nizu od oko 25 knjižica o antifašističkim spomenicima NOB-a/Drugog svjetskog rata bivše Jugoslavije.
MALEZ, M.; SLIŠKOVIĆ, T.; KAPEL, A.; OPAŠIĆ, Ž.: Pećina Hrustovača kod San­skog Mosta i njezino paleontološko značenje. Naš krš, br. 24-25. 1988. (PDF)
MESIHOVIĆ, Salmedin: ANTIQVI HOMINES BOSNAE. Filozofski fakultet Sarajevo, 2011. (PDF)
RAĐENOVIĆ, Petar: Bjelajsko polje i Bravsko - Antropogeografska ispitivanja. Beograd, 1925. (PDF1) (PDF2)
SAKAČ, Krešimir: O stratigrafiji, tektonici i boksitima planine Grmeč u zapadnoj Bosni. Geološki vjesnik 22 (za 1968) 1969 (PDF)
  • Opis. Planinu Grmeč izgrađuju gomjotrijaski dolomiti, vapnenci i dolomiti jure (pretežno kimerida i titona), zatim vapnenci koji su kontinuirano taloženi od barrême-apta do turona, vapnenci i biokalkareniti kampan-mastrihta, klastiti fliškog tipa gornjosenonske i donjopaleogenske starosti, te klastiti mlađeg paleogena. Starost mczozojskih naslaga dokumentirana je novim odredbama mikrofosilnih zajednica. Mezozojske i paleogenske naslage tvore nekoliko većih sinklinala i antiklinala, čija je vcrgencija osnih ploha nagnuta prema jugozapadu. Tangencijalna komponenta kretanja očituje se u pojavi brojnih reversnih rasjeda i lijepo razvijenih ljuskavih struktura. Brojni poprečni rasjedi presijecaju ove strukture. Boksiti su na Grmeču trovrsni prema stratigrafskom položaju. Oni su karničke, donjokredne i donjosenonske starosti. Kamički boksiti, složenog litološkog i kemijskog sastava, nisu detaljnije istraživani. Donjokredni su boksiti visokosilicijski, kaolinitsko-hematitsko-bemitske parageneze. Pojedina ležišta imaju složen litološki sastav. Veličina ležišta i stupanj orudnjenosti paleoreljefa je različit u pojedinim dijelovima Grmeča. Senonski su boksiti gusto poredani na slabo razvijenom paleoreljefu. To su većinom manja ležišta, srednje debljine 1-3 m. Paragenetski im je sastav različit, a pretežu hematitsko-bemitski i getitsko-bemitski boksiti. Po kemijskom su sastavu to tipični aliti.
ŠINIGOJ, Damijan: Grmeč, Jojkinovac. Dolenjski kras, br. 7. str. 150-159 (PDF)
Picture
Bosanska Krupa - Turističke atrakcije
BROŠURA (PDF)
Picture

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: [email protected]

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Picture
DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE (Paypal)

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Reljef >
        • Dinarski krš
        • Polja u dinarskom kršu >
          • Polja u kršu - Sjeverni Jadran
          • Polja u kršu - Dalmacija
          • Polja u kršu - Primorska i središnja Crna Gora
          • Polja u kršu - Niska Hercegovina
          • Polja u kršu - Krške visoravi Slovenije i Hrvatske
          • Polja u kršu - Lika
          • Polja u kršu - Zapadna Bosna i Dinara
          • Polja u kršu - Visoka Hercegovina
          • Polja u kršu - Dolenjska i središnja Hrvatska
          • Polja u kršu - Srednja i istočna Bosna
          • Polja u kršu - Stari Vlah i Raška (Sandžak)
      • Geologija Dinarskog gorja
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera >
          • Jezera sjevernog Jadrana
          • Jezera Dalmacije
          • Jezera niske Hercegovine
          • Jezera primorske i središnje Crne Gore
          • Jezera krških visoravni (planota) Slovenije i Hrvatske
          • Jezera Like
          • Jezera zapadne Bosne
          • Jezera visoke Hercegovine
          • Jezera središnjeg bosansko-hercegovačkog planinskog područja
          • Jezera crnogorskih Brda i površi i Prokletija
          • Jezera slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske
          • Jezera sjeverozapadne, srednje i istočne Bosne
          • Jezera Starog Vlaha i Raško-sandžačkog područja
          • Jezera peripanonskog, odn. preddinarskog područja
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
            • Vrhpoljska brda
          • Šavrinsko pobrežje
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Pobrđe Bukovice
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Jelinak (kod Segeta)
          • Prača
          • Labinštica
          • Trećanica
          • Opor
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žrnjevo
          • Pobrđa Hrašanjske visoravni
          • Marin vijenac (kod Neuma)
          • Žaba >
            • Gradina (kod Hutova)
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
          • Zubačka brda
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Sestrunj
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
            • Žirje
          • Drvenik (Drvenik veli i Drvenik mali)
          • Čiovo
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Lastovo
          • Mljet
          • Elafitski otoci
          • Lokrum
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Skorča gora
          • Babljak - ilijino brdo
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Busovnik
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Dajbabska gora i Ljubović
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
          • Vranjina
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Trebinjska brda (Zagora trebinjska)
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
          • Idrijsko hribovje
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Kamenjak
          • Turnić
          • Risnjak
          • Tuhobić
          • Drgomalj
          • Rogozno i Brloško
          • Petehovac
          • Skradski vrh
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Stožac (Kapela)
          • Bijela kosa - Mirkovica
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Gorski blok Jezera – Bok (s Rajincima i Apatišanom)
            • Zavižanska skupina
            • Rožanski kukovi
            • Hajdučki kukovi
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Dabarski kukovi
            • Skupina Metle
            • Velinac - Razvršje
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak >
            • Panos - Sekulin vrh
            • Gologlav
            • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Bogutovca
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tribunj
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Ljutoč
          • Lupina i Krš
          • Čava
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smojnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
          • Orlov kuk (Gradina)
          • Bukovac
          • Pliševica
          • Triskavac
          • Košutija glava
          • Greda (kod Tribistova)
          • Rujan (Kušanovac-Snigutina)
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič >
            • Sjeverna podgorina Prenja
            • Istočna podgorina Prenja
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Lipnik (kod Davidovića)
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica >
            • Kanjonima Rakitnice i Ljute
            • Južno predgorje Visočice
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora >
            • Istočni dio Zelengore
            • Središnji vršni dio Zelengore
            • Zapadni i jugozapadni dijelovi Zelengore
            • Uz rijeku Sutjesku
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Miljevac
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič >
              • Kanjon rijeke Tare - Od Đurđevića Tare do Šćepan-Polja
              • Južno durmitorsko podgorje
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Ilijin vrh i Mali Žurim
          • Gackove grede i Veliki Žurim
          • Lola
          • Ostrvica i Krnovska glavica
          • Borovnik
          • Dažnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje čelo (Plani)
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio >
            • Sjenice
            • Brdsko-planinsko područje između Morače i Lijeve Rijeke (Vjeternik-Ostrvica)
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Golishit
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Divljak
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
          • Niski Dolenjski kras (Istočno pobrđe Suhe krajine)
          • Zapadno pobrđe Suhe krajine
          • Škocjansko pobrđe (Škocjanski hribi)
          • Ilova gora
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Gorjanci - istočni dio - vodič
            • Gorjanci - središnji dio - vodič
            • Gorjanci - jugozapadni dio - vodič
            • Žumberačka gora - vodič
            • Samoborsko gorje
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Ljuben
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
            • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • Lisac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
          • Stolac (kod Ustikoline)
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv >
            • Sjeverni dio zlatiborske visoravni (Mačkatska površ)
            • Čigota i središnji dio Zlatibora
            • Tornik
            • Murtenica
            • Sjeveroistočni dio Zlatibora
            • Semegnjevska gora
            • Sjeverozapadno podgorje Zlatibora (Mokra Gora)
            • Zapadno predgorje Zlatibora
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Hrastovička gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2025.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde, stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Narodna likovna umjetnost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • Dinarsko "naj"
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2025. >
      • Arhiva vijesti 2024. >
        • Arhiva vijesti 2023.
        • Arhiva vijesti 2022.
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Albumi arhivskih fotografija
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Naslovnice
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
      • Dinarsko gorje u crno-bijeloj boji
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact