|
|
SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SREDNJE I ISTOČNE BOSNE > PLANINE ISTOČNE BOSNE > Djedinska planina
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Šuplji javor, 1182 m (ponegdje navedeno 1180 m)
Koordinate najvišeg vrha: 44.3424, 18.6170
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Šuplji javor, 1182 m (ponegdje navedeno 1180 m)
Koordinate najvišeg vrha: 44.3424, 18.6170
|
|
UvodDJEDINSKA PLANINA je planina u istočnoj Bosni, zapravo krajni sjeveroistočni greben masiva Konjuha, no učestalo se o njoj govori kao o zasebnoj planini, pa i bez posebnog pojašnjavanja njezine relacije u odnosu na glavni dio masiva Konjuha. Posebno je obilježena (kao Djedinska planina) i na najčešće korištenim topografskim kartama (ex-JNA).
Djedinsku planinu, sa sjevera i zapada, od središnjeg dijela Konjuha dijele tok rijeke Oskove, te na jugozapadu uvala kojom teče potok Studešnica. Prema jugu granica planine prolazi prijevojem između uvale Studešnice i uvale Dubokog potoka. Uz ovaj prijevoj se nalaze i vrhovi Butkovski krš (na Djedinskoj pl.) i Trošni kamen, isok 977 m (na Konjuhu). Uvala Dubokog potoka na jugu dijeli Djedinsku planinu od Javorja-Bandere, jednog od krajnjih istočnih grebena Konjuha. Granica planine prema istoku dolina je rijeke Gostilje, između Tareva i Stupara na jugu te Živinice na sjeveru, a kojom prolazi magistralna cesta M18. Najviši vrh Djedinske planine je Šuplji javor (1182 m). 
Položaj i granice Djedinske planine
ENGLISH SUMMARY: Djedinska planina (Djedinska mountain)
- Ime
Djedinska planina ime je dobila po selu Djedino koje se nalazi na njezinim sjeveroistočnim obroncima.
|
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS
Reljef
Djedinska planina, jednako kao i planina Smolin (koja se prema jugu nastavlja na Konjuh), čine u orografskim i geološkom smislu gotovo jedinstvenu cjelinu s Konjuhom.
Na zapadnom dijelu planine dugačka uvala Suhodol, odvaja oveći planinski greben Djedinske planine, kojime dominira vrh Hum (966 m), od središnjeg grebena s najvišim vrhovima: Suho drvlje, Šuplji javor i Božika.
Na zapadnom dijelu planine dugačka uvala Suhodol, odvaja oveći planinski greben Djedinske planine, kojime dominira vrh Hum (966 m), od središnjeg grebena s najvišim vrhovima: Suho drvlje, Šuplji javor i Božika.
Djedinska planina, prostorni pogled iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2022.
Izvor: Google Earth, 2022.
Grebeni i vrhovi
Vrhovi na Djedinskoj planini
Šuplji javor, 1182 m (ponegdje navedeno 1180 m)
Suho drvlje (odn. Suho drvelje, Suhodrvje), 1177 m
Božika, 1155 m (može se pronaći i podatak o 1156, npr. prema Alen Lepirica, Reljef Bosne i Hercegovine, god. 2012.)
Mala Božika, 1145 m
Butovski vrh, 1082 m
Butkovski krš, 1075 i 1037 m
Tisovac, 1022 m
Hum, 966 m
Omarići, 917 m
Jelova glava, 832 m
Butković, 809 m
Lađa, 733 m
Iglišta, 635 m
Šuplji javor, 1182 m (ponegdje navedeno 1180 m)
Suho drvlje (odn. Suho drvelje, Suhodrvje), 1177 m
Božika, 1155 m (može se pronaći i podatak o 1156, npr. prema Alen Lepirica, Reljef Bosne i Hercegovine, god. 2012.)
Mala Božika, 1145 m
Butovski vrh, 1082 m
Butkovski krš, 1075 i 1037 m
Tisovac, 1022 m
Hum, 966 m
Omarići, 917 m
Jelova glava, 832 m
Butković, 809 m
Lađa, 733 m
Iglišta, 635 m
|
Pitanje najvišeg vrha
U vezi najvišeg vrha Djedinske planine vrijedi skrenuti pozornost na činjenicu kako je na starim vojnim topografskim kartama kao najviši vrh planine (a na topografskim kartama to se obilježava naglašavanjem imena najvišeg vrha, npr. veličinom slova, op.) obilježen vrh Božika (44.3504, 18.6214; 1155 m), iako se u njegovom neposrednom južnom susjedstvu (karta 1.), štoviše, čak i u nastavku istog vršnog grebena, nalaze dvije još vîše kote - jedna neobilježena, bez navedene visine, uz područje Šuplji javor (44.3428, 18.6173; prema izohipsama na topografskim kartama radi se o vrhu koji je visok 1182 m, te drugi vrh s navedenom visinom od 1177 m na području koje se naziva Suho drvlje odn. Suhodrvlje (44.3354, 18.6199). Usprkos tomu, moguće je u raznim izvorima naići na podatak kako je Božika najviši vrh Djedinske planine. Ipak je mnogo točnija formulacija iz drugih izvora kako je Božika najviši vrh Konjuha (Djedinske planine) na području općine Živinice (ali ne i cijele Djedinske planine, op.). U nekim izvorima [Izv: 2], je kota 1177 m - Suho drvlje navedena kao najviša točka Djedinske planine. Podatak o stvarnoj visini vrha Šuplji javor nije vidlijiv na priloženim kartama, no u izvorima se spominje 1182 metara. Tako se i na topografskim kartama JNA (karta 1.) vidi da on ima visinu otprilike jednaku vrhu Suhodrvlje, a izohipse na pojedinim digitaliziranim kartama (poput one na Open Street Map; karta 2.) zaista pokazuju kako ovaj vrh dosiže i prestiže 1180 m n.v. te je tako viši i od Suhodrvlja - a time je i najviši vrh Djedinske planine. Da stvari budu još složenije, mnogi izvori (koje prenosi još više drugih izvora i publikacija, uključujući i članak o Konjuhu na Wikipediji) često spominju vrh Suho drvlje, kao jedan od najviših vrhova planine Konjuh, uz to navodeći, potpuno neispravno, njegovu nadmorsku visinu: 1206 m. Moguće se radi o zabuni prilikom koje je njegova visina pomiješana s visinom vrha Bandjerka kod Kladnja (također 1206 m). |
Karta 1
|
Karta 2
|
Geologija
Iznad sela Brnjica, pogled na Živinice
Izvor: Panoramio, Autor: Taib Za razliku od geološkog sastava obližnjeg Konjuha, Djedinska planina (1156 m n.v., prema Alen Lepirica, Reljef Bosne i Hercegovine, 2012.) jedna je od planina srednje visoke planinske morfostrukture, sjeveroistočnog dinarskog pojasa, pretežno karbonatnog litološkog sastava kao što su to: Manjača 1236 m, Tisovac 1173 m, Gola planina 1006 m, Čemernica 1339 m, Ranča planina 1478 m, Dnolučka planina 1242 m, Galica 1627 m, Zvijezda 1349 m, Romanija 1652 m, Trebević 1629 m, Ravna planina 1371 m, Sljemenska planina 1307 m, Djedinska planina 1156 m., Javornik 1160 m, Devetak 1424 m, Javor 1537 m, Gosina planina 1102 m, Bokšanica 1275 m, Sušica 1238 m, Zvijezda 1675 m, Vučevica 1492 m. i Kovač 1532 m.
Prema široj geotektonskoj rejonizaciji, širi prostor masiva Konjuha pripada centralnoj dinarskoj ofiolitskoj zoni, i u njemu dominiraju stijene jurske vulkanogeno-sedimentne formacije. U centralnim dijelovima, Konjuh predstavlja ultramafitski masiv ("krivajsko-konjuški ultramafitski masiv"), u kome dominiraju peridotiti, najčešće lerzoliti (Strajin, 1980). Kao metamorfirani obodni dijelovi peridotitskog masiva, mjestimično se javljaju veoma tektonizirani serpentiniti, te amfiboliti (Čičić, 1991). Istočne padine Konjuha izgrađene su od stijena jurske vulkanogeno-sedimentne formacije (u literaturi se ravnopravno koriste i termini ofiolitski melanž, jurski melanž, te dijabaz-rožnjačka formacija), među kojima značajno mjesto zauzimaju olistolitski blokovi vapnenaca. Ti vapnenci su srednjetrijaske (T2) i neraščlanjene srednje- do gornje-trijaske starosti (Tw), mjestimično s rožnjacima, formirani u ujednačenim uvjetima sedimentacije u plitkovodnoj marinskoj sredini. Tijekom donje jure prostor je bio zahvaćen transgresijom, uslijed čega je formirana debela serija klastičnih sedimenata, uz istovremene intruzije i efuzije bazičnih magmi (Strajin, 1980). Magmatsko-tektonskom aktivnošću u taj kompleks su dovođene mase starijih sedimenata, prije svega trijaskih vapnenaca, u vidu olistolitskih blokova (često kilometarskih dimenzija). Tako između trijaskih vapnenaca i jurske formacije ne postoji normalna superpozicija, već su njihovi odnosi kaotični. Ovo naročito važi za južni dio prostora Konjuha, na potezu Smolin-Kladanj, dok za sjeverni dio Djedinsku planinu, gdje i vapnenci i jurski kompleks imaju kontinualnije rasprostranjenje, u literaturi ima i drugačijih odredbi: ‘Tvorevine srednjeg i gornjeg trijasa (...) leže neposredno ispod dijabaz-rožnjačke formacije“ (Čičić,1991). [Izvor: 2] |
Ostali reljefni oblici
Na području Djedinske planine nalaze se i dvije pećine: Hajdučka i Zenunovačka pećina te više manjih nedovoljno istraženih pećina.
Prvi stručni radovi koji obrađuju krš Konjuha (uključujući i Djedinsku planinu i Smolin) bili su vezani za potencijalnu izgradnju hidroakumulacije u slivu Tarevčice. Vapnenci na istočnim obroncima masiva Konjuha predstavljaju uglavnom olistolitske blokove u okviru jurske vulkanogeno-sedimentne formacije. Uslijed toga su i istraživanja krša usmjerena na više prostornih cjelina krških oblasti. Kao posljedica rascjepkanosti površina pod vapnenima, utjecaj okolnih nekrških prostora je relativno jak, pa ima pojava karakterističnih za kontaktni krš i fluviokrš (slijepe doline, kanjoni, površinski tokovi na kršu), iako je takođe činjenica da mnogi površinski tokovi zaobilaze vapnence i tako nastavljaju nesmetan tok po površini. Prostori pod kršom su se donekle izdiferencirali na četiri područja: Djedinska planina, Tarevčica-Stupari, Krabanjski krš, te Smolin-Kladanj. S obzirom na veliku cjelovitu površinu pod vapnencima, očekivalo se da bi krš Djedinske planine (sa Suhodolom i Humom, orijentiran najvećim dijelom ka slivu Oskove i Spreče) trebao obilovati speleološkim objektima, što međutim još nije potvrđeno istraživanjima. I usprkos višegodišnjih speleoloških istraživanja na Djedinskoj planini su poznate svega četiri jame manjih dimenzija te dvije, od ranije poznate pećine.[2] Speleoločki objekti na Djedinskoj planini:
Na jug od Djedinske planine na području masiva Konjuha nastavlja se krška zona Tarevčica-Stupari, koja zahvaća slivove Tarevčice (sa sastavnicama Duboki potok i Sloge) i Zatoče. Budući je vapnenačka masa Djedinske planine neprekinuta u ovome smjeru, moguće je samo približno razgraničiti ove dvije krške zone. 
Zenunovačka pećina
|
PRIRODA
Životinjski svijet
Dio Djedinske planine nalazi se unutar Lovišta „Djedino Dubrava", koje brdsko-planinsko lovište na nadmorskoj visinom od 300-1200 metara, površine 11.340 ha. Sačinjavaju ga 4 predjela: Hunjevik sa Bišinom, Borovnjak s Kotornicom, Djedinska planina s Ravnim borom i Dubrava sa Rudinom. Zaštićena divljač sa stalnim staništem ovdje je: srna, zec, divlja svinja, pa i mrki medvjed. Pernata divljač: tetrijeb, lještarka, šumska šljuka, golub dupljaš. Nezaštićene vrste divljači su: lisica, kuna bjelica i zlatica, divlja mačka, a i pojava vuka je u posljednje vrijeme redovna.
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Na planini se (obično u 6. mjesecu) održava tradicionalni godišnji pohod "Djedinska planina", u organizaciji Planinarskog društva "Drenik" iz Živinica.
BOŽIKA (vrh)
Na području Djedina nalaze se staništa sa skupinama ili pojedinačnim primjercima ugrožene vrste božike (božikovine)
|
Božika (lat. Ilex aquifolium) je biljka iz porodice Aquifoliaceae, porijeklom iz zapadne i južne Europe, sjeverozapadne Afrike i jugozapadne Azije. Pučko ime je božikovina, a znanstveno božika. Božika ili božikovina je autohtona biljka. Raste vrlo sporo, pa može doživjeti do 300 godina. Raste na dubljim, rahlim i karbonatnim staništima bukove i buko-jelove šume, a rjeđe u mješovitim šumama. Koristi se kao božićna dekoracija pa je time postala ugrožena vrsta. Ova je vrsta npr. zaštićena u Hrvatskoj još od 9.6.1953. god.
Opis vrste: Božika je zimzelena vrsta, koja raste kao manje drvo ili grm. Može narasti do 10 m visine. Raste u brdskim šumama i parkovima. Lišće je jednostavno, naizmjenično i kožasto. Na mladim je izdancima bodljikavo nazubljeno, a na odraslim cijelog ruba. Valovitost i bodljikavost se mijenja, a može i potpuno nestati. Cvjetovi su jednospolni i dvodomni, maleni i skupljeni u cvatove žućkaste boje. Plod je otrovna crvena koštunica veličine graška. Izgleda poput bobe. |
Božika
Autor: Eleagnus~commonswiki 
Božika; muški cvjetovi iznad, ženski ispod
Autor: Tigerente, Wikipedija |
Djedino |
KOORDINATE 44.376521, 18.645356 NADMORSKA VISINA 508 m
|
Djedino je zaseok sela Đurđevik, zajedno sa zaseokom Vrnojevići.
Povijesni pregled:
U vrijeme turske uprave u Bosni, Živiničko područje prostiralo se u četiri nahije-župe i to: Donja Tuzla, Spreča, Gostilj i Dramešin. Do 1533. godine spomenute nahije u kojima su bila naselja današnjeg živiničkog teritorija pripadala su srebrničkom kadiluku, a poslije te godine zvornikom kadiluku kada je osnovan i zvornički sandžak. Sela koja se spominju u to doba su: Dedino ili današnje Djedino, Višca, Tatarice današnje G. Živinice, Priluk, Paoce današnje Parselo, Dubrave, Svojat, Lukavica, Kovači, Đurdevik, Dunajevići i Kulin današnji Kuljan.
Broj stanovnika:
Prema popisu 1991. godine u Djedinu je zivio ukupno 821 stanovnik (Bošnjaci-Muslimani 781; Srbi 38; Jugoslaveni 1; ostali i neopredjeljeni 1).
Godine 2013. ovdje je živio 758 stanovnik.
Kretanje broja stanovnika kroz povijest:
1948 -
1953 -
1961 - 388
1971 - 592
1981 - 716
1991 - 821
2013 - 758
Prirodna i kulturno-povijesna baština:
- Na području Djedina nalaze se staništa sa skupinama i pojedinačnim primjercima ugrožene vrste božike (božikovine).
- Djedinska gradina, srednjovjekovna nekropola Djedina u zaseoku Zukići.
- Hrastik šuma između Djedina i Vrnojevića - 5 komada stećaka
- Nekropola Rakuše u blizini Djedina - 5 komada stećaka.
Povijesni pregled:
U vrijeme turske uprave u Bosni, Živiničko područje prostiralo se u četiri nahije-župe i to: Donja Tuzla, Spreča, Gostilj i Dramešin. Do 1533. godine spomenute nahije u kojima su bila naselja današnjeg živiničkog teritorija pripadala su srebrničkom kadiluku, a poslije te godine zvornikom kadiluku kada je osnovan i zvornički sandžak. Sela koja se spominju u to doba su: Dedino ili današnje Djedino, Višca, Tatarice današnje G. Živinice, Priluk, Paoce današnje Parselo, Dubrave, Svojat, Lukavica, Kovači, Đurdevik, Dunajevići i Kulin današnji Kuljan.
Broj stanovnika:
Prema popisu 1991. godine u Djedinu je zivio ukupno 821 stanovnik (Bošnjaci-Muslimani 781; Srbi 38; Jugoslaveni 1; ostali i neopredjeljeni 1).
Godine 2013. ovdje je živio 758 stanovnik.
Kretanje broja stanovnika kroz povijest:
1948 -
1953 -
1961 - 388
1971 - 592
1981 - 716
1991 - 821
2013 - 758
Prirodna i kulturno-povijesna baština:
- Na području Djedina nalaze se staništa sa skupinama i pojedinačnim primjercima ugrožene vrste božike (božikovine).
- Djedinska gradina, srednjovjekovna nekropola Djedina u zaseoku Zukići.
- Hrastik šuma između Djedina i Vrnojevića - 5 komada stećaka
- Nekropola Rakuše u blizini Djedina - 5 komada stećaka.
Živinice
|
ŽIVINICE se nalaze u srednjem dijelu Sprečkog polja i na sjevernim padinama planine Konjuh. Kroz naselje prolaze ceste Brčko-Tuzla-Sarajevo, Tuzla-Banovići i Živinice-Kalesija-Zvornik.
Najpoznatiji spomenik kulture je džamija u Džebarima, koja potječe iz početka 16. stoljeća i najstarija je džamija na području Tuzlanskog kantona. Vrijedan spomenik kulture je i drvena džamija u Priluku sagrađena 1804. godine. Područje općine je bogato mineralnim i termalnim vodama od kojih je najpoznatije izvorište u Toplicama. Područje općine Živinice dobrim dijelom izlazi i na obale jezera Modrac. Značajna su i izletišta na lokalitetima Djedinske planine, Dunajevića voda kao i Tupkovići s izvorištem rijeke Gračanice. [1] |
|
ŠTO POSJETITI OKO ŽIVINICA
Na području Općine Živinice nalazi se više prirodnih područja i vrijednosti različitog karaktera (geomorfološke, hidrografske, florističke i faunističke), te objekti kulturno - povijesnog naslijeđa; - južne i jugozapadne dijelove Općine obilježava brdsko - planinski teren s listopadnim šumama. Planina Konjuh klasifizirana je kao zaštićeni pejzaž, što govori da se radi o području visokih prirodnih vrijednosti. - pored Konjuha, kao područje pogodno za različite vidove turizma i rekreacije je i Djedinska planina. - pećina Vrelo kod Nevrenče, geomorfološki spomenik prirode. - Hajdučka pećina na Djedinskoj planini - Jezero Modrac - Toplice, predjel prirodne ljepote - Rudine, predjel prirodne ljepote - Plane, predjel prirodne ljepote - Tupkovići s izvorom rječice Gračanice - Dunajevića vode - potok Sušica, hidrološki spomenik - dijelovi toka rijeka Gostelje i Oskove. Kulturno-povijesno nasljeđe: - džamija u Džebarima – najstarija džamija na području Tuzlanskog kantona; - drvena džamija u Priluku ŠTO VIDJETI U ŽIVINICAMA - Gradski park Živinice - skupine hrasta lužnjaka (Auto moto društvo i Gradski park) |
AKTIVNOSTI
Pješačenje i planinarenje
|
Na samoj planini potoji desetak markiranih staza.
Do planinarske kuće na Njivicama najčešće se dolazi iz smjera Živinica, preko sela Višća (300 m n.v.) i srušenog sela Gornja Brnjica. Od Njivica i Planinarskog doma se markiranim planinarskim stazama dolazi do vrha Djedinske planine za 3 sata uz mogućnost izbora pravca kretanja jednom od 4 staze (Drenovača, Potočara, Mravišta i Javor). Od Planinarskog doma do Crvene stijene ima 3h, a do Djedovog kalema 2h30min. Od vrha Božike stazama se može nastaviti prema središnjem masivu Konjuha, prema vrhu Bandjerka (1206 m, u nekim izvorima može se pronaći i 1207 m), Javorju gdje se nalazi Planinarska kuća PD “KONJUH” iz Tuzle, vrhu Konjuha (1326 m) i do Zobika gdje se nalazi Planinarska kuća PD “VARDA” iz Banovića. Jedna od mogućih ruta po planini. iz sela Djedino - Zenuni vrela - Gradinski krš - Božika - Drenovača - Njivice, Planinarski dom (520 m), traje oko 5-6 sati hoda. 
Opisi staza
Wikiloc - Beširovići - Pl.dom Njivice - Đurđevik
Wikiloc - Budakovački put (Gornja okretaljka) - Božika - Planinarski dom Njivice Wikiloc - Kupirusi - G.Mahala - Čaršija - Rupača - Vidikovac - Pl.dom Njivice - Ćenda Wikiloc - Javorje (Konjuh) - Njivice 
Kružna planinarsko-pješačka eko staza po Djedinskoj planini
|
Djedinskom planinom prolazi Planinarska transverzala “Put Srebreničke povelje”, Srebrenik – Neum.
Ova transverzala, čije se pojedine dionice još obilježavaju (Izv: 2015. god.) vodi od srednjovjekovnog grada Srebrenika preko Tuzle, Sarajeva, Mostara do Neuma. Trasa je podijeljena u pet velikih dionica: 1. Gornji Srebrenik – Tuzla 2. Tuzla – Bobovac 3. Bobovac – Bjelašnica (Sarajevo) 4. Bjelašnica – Velež (Mostar) 5. Velež – Neum Prelazi preko planina: Majevice, Djedinske planine, Konjuhe, Zvijezde, Ozrena (sarajevskog), Igmana, Bjelašnice, Prenja i Veleža. Na transverzali nisu postavljene kontrolne točke niti putokazi. Na prostoru Djedinske planine transverzala prolazi linijom planinarski dom "Drenik" - Božika - Suho drvlje i dalje na Konjuh (Trošni kamen i dalje). 
|
BORAVAK
Planinarski domovi, kuće i skloništa
|
Planinarski dom Drenik (520 m n.v.)
Planinarska kuća P.D."DRENIK” nalazi se na lokalitetu Njivice, u podnožju Djedinske planine, na 13 km udaljenosti od centra Živinica. Planinarska kuća smještena je između obronaka Djedinske planine (obronci Javor i Drenovača) obraslima mješanom crnogoričnom i listopadnom šumom. Na području Njivica nalazi se veći broj izvora koji formirraju manje rječne tokove, kao što je potok Višća koji protječe pored same planinarske kuće. U neposrednoj bzini kuće je i izvor s pitkom vodom. Sadržaji Planinarskog doma: - planinarska kuća 18 ležaja u prizemlju te 12 ležaja u potkrovlju. - ljetnikovac veliki s kuhinjom za 40 osoba. - ljetnikovac za 12 osoba 1 - ljetnikovac za 8 osoba 4 - ljetnikovac za 6 osoba 2 - sportski tereni za mali nogomet,basket i odbojku - ljuljačke I klackalice za djecu Kontakt: e-mail: pd.drenik@gmail.com |
Planinarska društva na širem području su:
|
IZVORI I LITERATURA
Reference
[1] Živinice
[2] ĆALIĆ, Jelena; MULAOMEROVIĆ, Jasminko; BAJRAKTAREVIĆ, Admir: Speleološka istraživanja planine Konjuh. Naš krš, XXIII-XX V 36-37, Sarajevo, 2003-2004. (PDF)
[3] Božika. Wikipedija (hr)
[2] ĆALIĆ, Jelena; MULAOMEROVIĆ, Jasminko; BAJRAKTAREVIĆ, Admir: Speleološka istraživanja planine Konjuh. Naš krš, XXIII-XX V 36-37, Sarajevo, 2003-2004. (PDF)
[3] Božika. Wikipedija (hr)
