|
|
  |
Djedinska planina
Područje: Planine srednje i istočne Bosne
Grupa: Planine istočne Bosne
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Suho drvelje, odn. Suhodrvlje (1177 m; može se pronaći i podatak o visini 1156 m)
Koordinate najvišeg vrha: 44.3354,18.6199
Grupa: Planine istočne Bosne
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Suho drvelje, odn. Suhodrvlje (1177 m; može se pronaći i podatak o visini 1156 m)
Koordinate najvišeg vrha: 44.3354,18.6199
|
Naslovna fotografija
|
|
o planini ... |
|
Uvod |
BOOKING
Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području Djedinske planine  
Oglašavajte ovdje: lokalnu ponudu, usluge i servise - smještaj - gastronomija - lokalni proizvodi - turistička ponuda - aktivnosti na otvorenom i dr. |
Iznad sela Brnjica, pogled na Živinice
(Izvor: Panoramio, Autor: Taib) |
|
Ime planine - etimologija Djedinska planina ime je dobila po selu Djedino koje se nalazi na njezinim sjeveroistočnim obroncima.
|
Vijesti Agenda Na planini se (obično u 6. mjesecu) održava tradicionalni godišnji pohod "Djedinska planina", u organizaciji Planinarskog društva "Drenik" iz Živinica.
|
GEOGRAFIJA/ZEMLJOPIS PLANINE
|
Reljef planine Djedinska planina, jednako kao i planina Smolin (koja se prema jugu nastavlja na Konjuh), čine u orografskim i geološkom smislu gotovo jedinstvenu cjelinu s Konjuhom.
Na zapadnom dijelu planine dugačka uvala Suhodol, odvaja oveći planinski greben Djedinske planine, kojime dominira vrh Hum (966 m), od središnjeg grebena s najvišim vrhovima: Suho drvlje, Šuplji javor i Božika. Vrhovi
Ostali oblici u prostoru
Hidrologija - vode (rijeke i jezera) Geologija planine Za razliku od geološkog sastava obližnjeg Konjuha, Djedinska planina (1156 m n.v., prema Alen Lepirica, Reljef Bosne i Hercegovine, 2012.) jedna je od planina srednje visoke planinske morfostrukture, sjeveroistočnog dinarskog pojasa, pretežno karbonatnog litološkog sastava kao što su to: Manjača 1236 m n.v., Tisovac 1173 m n.v., Gola planina 1006 m n.v., Čemernica 1339 m n.v., Ranča planina 1478 m n.v., Dnolučka planina 1242 m n.v., Galica 1627 m n.v., Zvijezda 1349 m n.v, Romanija 1652 m n.v, Trebević 1629 m n.v, Ravna planina 1371 m n.v., Sljemenska planina 1307 m n.v., Djedinska planina 1156 m n.v., Javornik 1160 m n.v., Devetak 1424 m n.v., Javor 1537 m n.v., Gosi-na planina 1102 m n.v., Bokšanica 1275 m n.v., Sušica 1238 m n.v., Zvijezda 1675 m n.v., Vučevica 1492 m n.v. i Kovač 1532 m n.v.
Prema široj geotektonskoj rejonizaciji, širi prostor masiva Konjuha pripada centralnoj dinarskoj ofiolitskoj zoni, i u njemu dominiraju stijene jurske vulkanogeno-sedimentne formacije. U centralnim dijelovima, Konjuh predstavlja ultramafitski masiv (“krivajsko-konjuški ultramafitski masiv”), u kome dominiraju peridotiti, najčešće lerzoliti (Strajin, 1980). Kao metamorfirani obodni dijelovi peridotitskog masiva, mjestimično se javljaju veoma tektonizirani serpentiniti, te amfiboliti (Čičić, 1991). Istočne padine Konjuha izgrađene su od stijena jurske vulkanogeno-sedimentne formacije (u literaturi se ravnopravno koriste i termini ofiolitski melanž, jurski melanž, te dijabaz-rožnjačka formacija), među kojima značajno mjesto zauzimaju olistolitski blokovi vapnenaca. Ti vapnenci su srednjetrijaske (T2) i neraščlanjene srednje- do gornje-trijaske starosti (Tw), mjestimično s rožnjacima, formirani u ujednačenim uvjetima sedimentacije u plitkovodnoj marinskoj sredini. Tijekom donje jure prostor je bio zahvaćen transgresijom, uslijed čega je formirana debela serija klastičnih sedimenata, uz istovremene intruzije i efuzije bazičnih magmi (Strajin, 1980). Magmatsko-tektonskom aktivnošću u taj kompleks su dovođene mase starijih sedimenata, prije svega trijaskih vapnenaca, u vidu olistolitskih blokova (često kilometarskih dimenzija). Tako između trijaskih vapnenaca i jurske formacije ne postoji normalna superpozicija, već su njihovi odnosi kaotični. Ovo naročito važi za južni dio prostora Konjuha, na potezu Smolin-Kladanj, dok za sjeverni dio Djedinsku planinu, gdje i vapnenci i jurski kompleks imaju kontinualnije rasprostranjenje, u literaturi ima i drugačijih odredbi: ‘Tvorevine srednjeg i gornjeg trijasa (...) leže neposredno ispod dijabaz-rožnjačke formacije“ (Čičić,1991). [Izvor: 2] Klima |
Putopisi: PD Drenik, Živinice, 12.01.2013.
|
PRIRODA
|
Prirodna baština Biljni svijet - flora Životinjski svijet - fauna Dio Djedinske planine nalazi se unutar Lovišta „Djedino Dubrava", koje brdsko-planinsko lovište na nadmorskoj visinom od 300-1200 metara, površine 11.340 ha. Sačinjavaju ga 4 predjela: Hunjevik sa Bišinom, Borovnjak s Kotornicom, Djedinska planina s Ravnim borom i Dubrava sa Rudinom. Zaštićena divljač sa stalnim staništem ovdje je: srna, zec, divlja svinja, pa i mrki medvjed. Pernata divljač: tetrijeb, lještarka, šumska šljuka, golub dupljaš. Nezaštićene vrste divljači su: lisica, kuna bjelica i zlatica, divlja mačka, a i pojava vuka je u posljednje vrijeme redovna.
Zaštita prirode i ekologija 
|
STANOVNIŠTVO I NASELJA
|
Povijesni/historijski pregled Kulturno-povijesna baština Tradicionalne aktivnosti i narodna baština Tradicionalna gastronomija - jela i pića Turizam Toponimija - nazivlje u planini
|
Priče iz planine ...
|
|
o kraju ...
|
Koordinate: 44.376521, 18.645356
Djedino je zaseok sela Đurđevik, zajedno sa zaseokom Vrnojevići. Povijesni pregled: U vrijeme turske uprave u Bosni, Živiničko područje prostiralo se u četiri nahije-župe i to: Donja Tuzla, Spreča, Gostilj i Dramešin. Do 1533. godine spomenute nahije u kojima su bila naselja današnjeg živiničkog teritorija pripadala su srebrničkom kadiluku, a poslije te godine zvornikom kadiluku kada je osnovan i zvornički sandžak. Sela koja se spominju u to doba su: Dedino ili današnje Djedino, Višca, Tatarice današnje G. Živinice, Priluk, Paoce današnje Parselo, Dubrave, Svojat, Lukavica, Kovači, Đurdevik, Dunajevići i Kulin današnji Kuljan. Broj stanovnika: Prema popisu 1991. godine u Djedinu je zivio ukupno 821 stanovnik (Bošnjaci-Muslimani 781; Srbi 38; Jugoslaveni 1; ostali i neopredjeljeni 1). Godine 2013. ovdje je živio 758 stanovnik. Kretanje broja stanovnika kroz povijest: 1948 - 1953 - 1961 - 388 1971 - 592 1981 - 716 1991 - 821 2013 - 758 Prirodna i kulturno-povijesna baština: - Na području Djedina nalaze se staništa sa skupinama i pojedinačnim primjercima ugrožene vrste božike (božikovine). - Djedinska gradina, srednjovjekovna nekropola Djedina u zaseoku Zukići. - Hrastik šuma između Djedina i Vrnojevića - 5 komada stećaka - Nekropola Rakuše u blizini Djedina - 5 komada stećaka. ŽIVINICE se nalaze u srednjem dijelu Sprečkog polja i na sjevernim padinama planine Konjuh. Kroz naselje prolaze ceste Brčko-Tuzla-Sarajevo, Tuzla-Banovići i Živinice-Kalesija-Zvornik.
Najpoznatiji spomenik kulture je džamija u Džebarima, koja potječe iz početka 16. stoljeća i najstarija je džamija na području Tuzlanskog kantona. Vrijedan spomenik kulture je i drvena džamija u Priluku sagrađena 1804. godine. Područje općine je bogato mineralnim i termalnim vodama od kojih je najpoznatije izvorište u Toplicama. Područje općine Živinice dobrim dijelom izlazi i na obale jezera Modrac. Značajna su i izletišta na lokalitetima Djedinske planine, Dunajevića voda kao i Tupkovići s izvorištem rijeke Gračanice. [1] |
ŠTO POSJETITI OKO ŽIVINICA
Na području Općine Živinice nalazi se više prirodnih područja i vrijednosti različitog karaktera (geomorfološke, hidrografske, florističke i faunističke), te objekti kulturno - povijesnog naslijeđa; - južne i jugozapadne dijelove Općine obilježava brdsko - planinski teren s listopadnim šumama. Planina Konjuh klasifizirana je kao zaštićeni pejzaž, što govori da se radi o području visokih prirodnih vrijednosti. - pored Konjuha, kao područje pogodno za različite vidove turizma i rekreacije je i Djedinska planina. - pećina Vrelo kod Nevrenče, geomorfološki spomenik prirode. - Hajdučka pećina na Djedinskoj planini - Jezero Modrac - Toplice, predjel prirodne ljepote - Rudine, predjel prirodne ljepote - Plane, predjel prirodne ljepote - Tupkovići s izvorom rječice Gračanice - Dunajevića vode - potok Sušica, hidrološki spomenik - dijelovi toka rijeka Gostelje i Oskove. Kulturno-povijesno nasljeđe: - džamija u Džebarima – najstarija džamija na području Tuzlanskog kantona; - drvena džamija u Priluku ŠTO VIDJETI U ŽIVINICAMA - Gradski park Živinice - skupine hrasta lužnjaka (Auto moto društvo i Gradski park) |
aktivnosti ...
|
Kada boraviti u planini? Pješačenje i planinarenje Na samoj planini potoji desetak markiranih staza.
Do planinarske kuće na Njivicama najčešće se dolazi iz smjera Živinica, preko sela Višća (300 m n.v.) i srušenog sela Gornja Brnjica. Od Njivica i Planinarskog doma se markiranim planinarskim stazama dolazi do vrha Djedinske planine za 3 sata uz mogućnost izbora pravca kretanja jednom od 4 staze (Drenovača, Potočara, Mravišta i Javor). Od Planinarskog doma do Crvene stijene ima 3h, a do Djedovog kalema 2h30min. Od vrha Božike stazama se može nastaviti prema središnjem masivu Konjuha, prema vrhu Bandjerka (1206 m, u nekim izvorima može se pronaći i 1207 m), Javorju gdje se nalazi Planinarska kuća PD “KONJUH” iz Tuzle, vrhu Konjuha (1326 m) i do Zobika gdje se nalazi Planinarska kuća PD “VARDA” iz Banovića. Jedna od mogućih ruta po planini. iz sela Djedino - Zenuni vrela - Gradinski krš - Božika - Drenovača - Njivice, Planinarski dom (520 m), traje oko 5-6 sati hoda. 
Wikiloc - Beširovići - Pl.dom Njivice - Đurđevik
Wikiloc - Budakovački put (Gornja okretaljka) - Božika - Planinarski dom Njivice Wikiloc - Kupirusi - G.Mahala - Čaršija - Rupača - Vidikovac - Pl.dom Njivice - Ćenda Wikiloc - Javorje (Konjuh) - Njivice 
Kružna paninarsko-pješačka eko staza po Djedinskoj planini
Slobodno penjanje i alpinizam Biciklizam - brdski i klasični Aktivnosti na vodi Aktivnosti u zraku |
Djedinskom planinom prolazi Planinarska transverzala “Put Srebreničke povelje”, Srebrenik – Neum.
Ova transverzala, čije se pojedine dionice još obilježavaju (Izv: 2015. god.) vodi od srednjovjekovnog grada Srebrenika preko Tuzle, Sarajeva, Mostara do Neuma. Trasa je podijeljena u pet velikih dionica: 1. Gornji Srebrenik – Tuzla 2. Tuzla – Bobovac 3. Bobovac – Bjelašnica (Sarajevo) 4. Bjelašnica – Velež (Mostar) 5. Velež – Neum Prelazi preko planina: Majevice, Djedinske planine, Konjuhe, Zvijezde, Ozrena (sarajevskog), Igmana, Bjelašnice, Prenja i Veleža. Na transverzali nisu postavljene kontrolne točke niti putokazi. Na prostoru Djedinske planine transverzala prolazi linijom planinarski dom "Drenik" - Božika - Suho drvlje i dalje na Konjuh (Trošni kamen i dalje). |
praktične informacije ...
|
Pristupi planini Smještaj Planinarski dom Drenik (520 m n.v.)
Planinarska kuća P.D."DRENIK” nalazi se na lokalitetu Njivice, u podnožju Djedinske planine, na 13 km udaljenosti od centra Živinica. Planinarska kuća smještena je između obronaka Djedinske planine (obronci Javor i Drenovača) obraslima mješanom crnogoričnom i listopadnom šumom. Na području Njivica nalazi se veći broj izvora koji formirraju manje rječne tokove, kao što je potok Višća koji protječe pored same planinarske kuće. U neposrednoj bzini kuće je i izvor s pitkom vodom. Sadržaji Planinarskog doma: - planinarska kuća 18 ležaja u prizemlju te 12 ležaja u potkrovlju. - ljetnikovac veliki s kuhinjom za 40 osoba. - ljetnikovac za 12 osoba 1 - ljetnikovac za 8 osoba 4 - ljetnikovac za 6 osoba 2 - sportski tereni za mali nogomet,basket i odbojku - ljuljačke I klackalice za djecu Kontakt: e-mail: pd.drenik@gmail.com 
Ugostiteljski objekti i usluge Vremenska situacija / vremenske prilike Prometna situacija / Saobraćajne prilike
Upozorenja i sigurnost u planini |
Planinarska društva na širem području su:
PD "Drenik", Živinice PD "Zefir" Gračanica |
izvori ...
|
Reference [1] Živinice
[2] ĆALIĆ, Jelena, MULAOMEROVIĆ Jasminko, BAJRAKTAREVIĆ, Admir, Speleološka istraživanja planine Konjuh, Naš krš, XXIII-XX V 36-37, Sarajevo, 2003-2004. (PDF) [3] Wikipedija - Božika Ostali izvori Vanjske poveznice - korisni linkovi i adrese |
kontakt ...
|
Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj planini?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen. (obavezna je samo rubrika ´vaši prilozi´ ili ´vaši komentari´) |
|