|
Orjen |
 BOOKING
Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području Orjena |
Područje: Planine primorske i središnje Crne Gore Grupa: Primorske planine Crne Gore Država: Crna Gora, Bosna i Hercegovina Najviši vrh: Zubački kabao (1894 m) Koordinate najvišeg vrha: 42.5690, 18.5442 |
|
o planini ... |
|
Oglašavajte ovdje: lokalnu ponudu, usluge i servise - smještaj - gastronomija - lokalni proizvodi - turistička ponuda - aktivnosti na otvorenom i dr. |
Uvod Orjen (Bijela gora)
Izvor: Wikipedija (http://wikinfo.org/w/Hrvatski/index.php/Orjen_(Bijela_gora)) Orjen (1894 m) zauzima površinu od preko 400 četvornih km, od kojih najveći dio iznad Boke Kotorske pripada Crnoj Gori, manji sjeverozapadni Bosni i Hercegovini spram Trebinja, a periferni jugozapadni rub uz Konavle (granični greben Bjelotina) i Hrvatskoj. Mada ne spada u visoke planine, Orjen po svojem reljefu odaje upravo dojam visokogorja. Od glavnog vrhunca Zubački kabao (1894 m) granaju se brojni grebeni gotovo radijalnog smjera širenja, gradeći izmedju crkvički, vrbanjski, zubački i prostor Bijele Gore (1.862 m). Vršni greben Planina Orjen je posebno zanimljiva po svom glavnom vrhu - Orjenu (Zubački Kabao). Zubački kabao je glavni vrhunac Orjena i najviši primorski vrh na istoku Jadrana. Zubački kabao je na 1894 metra nadmorske visine. Zubački kabao je zanimljiv, ne samo u povijesnom kontekstu, već i po svojim fizičkim osobinama, nadmorskoj visini i bujnom pokrivaču. Sa svojih 1894. metra, ova kota predstavlja najvišu točku vijenca primorskih Dinarida. Padine Orjena krase gorostasna stabla rijetke vrste bora munjike (munike), endema Balkana i južne Italije. Bijela Gora Bijela Gora je visoki krški plato između 1200 i 1500 m nadmorske visine, na sjevernom dijelu planine Orjen, u Crnoj Gori i BiH. Najviši vrh je Velika Jastrebica (1862 m). Na njoj su uočljivi glacijalni tragovi, jer je u posljednjem ledenom dobu ovo područje bilo pod ledom. Velika Jastrebica je najviši vrh Bijele Gore, u sjevernom dijelu planinskog vijenca Orjena. Široko rasprostranjeni pašnjaci i prastare šume jele su glavni resursi ovog područja. U šumama jele su pronađene mnoge endemične vrste biljaka. Od životinja se izdvajaju mrki medvjedi i rijetke divokoze. Česti su i jeleni i divlje svinje. Bijela Gora je naseljena crnogorskim plemenima Katunske nahije. Poznati su po svojim epskim pjesmama u crnogorskoj usmenoj tradiciji. Subra Subra je planina u južnom dijelu grupe Orjena, za koju se vezuje nekoliko epiteta: njen vrh je najbolji vidikovac u masivu, Subrin amfiteatar slovi za najzanimljiviji detalj primorskih Dinarida, a Subrini platoi su jedan od izrazitih primjera krškog mikroreljefa u svijetu. Njen najviši vrh je Subra (1679 m). Subrin amfiteatar je najbolji alpinistički teren na Orjenu, prava poslastica za ljubitelje ovoga ekstremnog športa. Južni krajevi masiva, u neposrednom bokeljskom zaleđu, sve više se koriste za paraglajding. Subra je naviši vrh istoimene planine, u južnom dijelu planinskog vijenca Orjena. To nije najviša točka masiva Orjena, ali je zasigurno najpoznatija. Slavu duguje dobrom pogledu koji seže od centralne Albanije, cjelokupne Crne Gore, sa dominantnim vrhovima Lovćena, Prokletija i Durmitora, pa preko hercegovačkih planina i Popovog polja, sve do južne Dalmacije i njenih otoka, a kad je bura na samoj liniji spajanja mora i neba, kao najudaljenija točka se može opaziti i Lastovo. Ekosustav Orjena U ledenodobnim intervalima Orjen je bio u znatnoj mjeri zaledjen, daleko više nego što bi se to očekivalo na osnovu njegovog geografskog položaja, a glacijalna granica se nalazila već na 1200 metara nadmorske visine. Primjera radi, na Prenju je ta linija počinjala tek na 1680 metara nadmorske visine. Fenomen se objašnjava izuzetno velikom količinom padavina koju je Orjen primao u tim razdobljima. Velike količine sniježnih oborina dovodile su do formiranja ledenjaka, na čije nekadašnje postojanje ukazuju brojni oblici glacijalnog reljefa. Masiv Orjena i danas prima enormnu količinu oborina a selo Crkvice, na njegovom istočnom rubu, slovi kao najkišovitije mjesto u Evropi sa nekih 5 metara vodenog taloga godišnje! I pored tako velikih oborina voda je ovdje prava rijetkost. Tlo prvenstveno tvore jako propusni propusni slojevi vapnenaca, pa se izvori nalaze samo po rubnim dijelovima masiva, ili daleko u podgorini na rubovima Bokokotorskog zaljeva. U centralnoj zoni se ljudi snalaze kako znaju, grade bunare, bistjerne a za kratke boravke koriste kapavice i sniježnice. Nedostatak površinskih voda i ljetne suše bili su ozbiljan problem za nekada razvijeno katunsko stočarstvo. Do Drugog svjetskog rata gotovo svaki kutak planine korišten je za ispašu. Danas su na najvećem dijelu Orjena jedini posjetioci planinari i lovci, a šume opet uzimaju maha. U naročitoj je ekspanziji bukva, koja i inače zauzima najveće površine. |
|
Ime planine - etimologija Pristupi planini GEOGRAFIJA/ZEMLJOPIS PLANINE Reljef planine > 1 greben (Dobrostica): Dobroštica (1570 m) - Radoštak (1,446 m) - Snježnica (1110 m)
> 2 središnji greben: Svitavac (1528 m) - Štirovnik (1650 m) - Buganja greda (1845 m) - Orjen (1895 m) - Crljena greda (1479 m) - Subra (1,680 m) - i par usporednih grebena: Borovik (1778 m) - Goliševac (1721 m) - Jarčeva kosa (1541 m) > 3 greben (Jastrebica i Reovačka greda): Kabao (1531 m) - Gubar (1679 m) - Kršljev mramor (1760 m) - Vučji zub (1805 m) - Pazua (1745 m) > 4 područje: Bijela gora Vrhovi Bjelotina (1125 m)
Izvor: Wikipedija (http://wikinfo.org/w/Hrvatski/index.php/Bjelotina_(1.125_m)) Bjelotina gora, 1125 m (jugozapadni ogranak Orjena duž hrvatsko-crnogorske granice): - Bjelotina gora je nakon raspada Jugoslavije, od 1990-tih postala najjužnijim pograničnim gorjem izmedju Dalmacije (Hrvatska) i Crne Gore. To je gorski greben meridijanskog smjera sjever-jug, koji leži u jugoistočnom nastavku od malo više Sniježnice Konavoske (1234 m). Službena granica Hrvatske i Crne Gore od god. 1861. vodi preko samoga vršnog grebena Bjelotine. U popularnim planinarskim priručnicima na hrvatskomu se Bjelotina gora iako je najjužnija u Hrvatskoj, uglavnom ne navodi ili tek usputno spominje bez opisa. Zemljopisni položaj Jugoistočno od dubrovačke Sniježnice, 9 km istočno od konavoskih Gruda iznad Konavala između istočnih konavoskih sela Bani na jugu i Prapratno na sjeveru, duž crnogorske granice se strmo izdiže posebni gorski greben Bjelotina s najvišim vrhom Katunica, što je već jugozapadni ogranak višeg Orjena u zaleđu. Bjelotina je osrednji krški masiv, slične visine približno kao Promina (1148 m) u dalmatinskoj Zagori, ili na sjeveru Žumberačka gora (1178 m). Konavoska Bjelotina je jedan od rjeđih gorskih grebena u Hrvatskoj koji se pruža meridijanskim smjerom sjever-jug, slično kao npr. Učka u Istri i Poštak u sjevernoj Dalmaciji (1445 m). Bjelotina započinje na sjeveru izmedju Sniježnice i Orjena kod sedla Jablan-Dola, pa se najvišim grebenom iznad 1j000 m nastavlja na jug istočno od Konavala do cestovnog prievoja Prijevor, te južnije završava na konavoskoj obali strmim stjenovitim rtom Molunat, sa susjednim otočićima Velji i Mali Molunat. Zapadnim podnožjem Bjelotine preko sedla Jablan-Dola vodi cesta Cavtat-Trebinje, a južnim podnožjem preko prijevoja Prijevor ide pogranična cesta Cavtat-Herceg Novi, dok je u sjeveroistočnom zaleđu spram višeg Orjena izgradjen noviji brdski put Trebinje-Herceg Novi koji odvaja Bjelotinu od glavnog Orjena. Vrhovi Bjelotine Najviši vrhunac Bjelotine na sjeveru grebena iznad Prapratnog je čunjasta Katunica (1125 m) koja se strmo uzdiže na samoj crnogorskoj granici, iztočnije iznad konavoskog sela Vodovadja, na širini 42°30'57" N i istočnoj dužini 18°27'12" E. Drugi viši vrh Bjelotine u blizini na konavoskoj strani je još stjenovita Ilijina Kita (1089 m), koja se klisurinama obrušava nad selom Prapratno. Južnije nad selom Vodovadja je i treći vrh Kopitnik (1055 m), pa najjužnije nad selom Bani vrh Gradac (1073 m). Ostali manji vrhovi izmedju tih glavnih su većinom niži izpod 1000 m. Bjelotina se na zapadu spram Konavala obrušava stjenovitim strminama i kamenim siparima (točilima), dok se na sjeveroistočnoj crnogorskoj strani nastavlja u kamenitu visoravan podno najvišeg Orjena (1894 m) uz granicu Hercegovine i Crne Gore. Bjelotina je tipski karbonatni krš, gdje su takodjer česti i jači potresi. Klima, biljni pokrov Slično kao i susjedna Sniježnica, takodjer i pogranična Bjelotina se kroz veći dio godine odlikuje obilnijim oborinama (izim ljeta), koje pri vršnom grebenu prelaze 2500 mm/god. s dosta zimskog snijega na grebenu i visoravni u zaledju. Na zapadnom konavoskom podnožju i jugoistočno u crnogorskoj Sutorini prirodno prevladavaju tvrdolisne makije (Quercion ilicis), a na krajnjem jugu uz more oko Molunta su iz južnosredozemnog tipa Oleo-Ceratonion. U srednjem pojasu Bjelotine raste i rjedji poluzimzeleni hrast Quercus trojana. Na vršnom grebenu Bjelotine iznad nekih 900 m i na visoravni u crnogorskom zaledju rastu listopadne šumice i šikare crnograba (Ostrya carpinifolia) i mozaično brdski travnjaci (Satureion subspicatae). Brdski dijelovi Bjelotine su većinom slabo naseljeni, mjestimice s ruševnim stočarskim katunima. Dio istočnih grebena Sniježnice i Bjelotina gora, nakon Domovinskog rata je još uvijek miniran i opasan za prolaz. Ostali oblici u prostoru Hidrologija - vode (rijeke i jezera) Geologija planine Klima PRIRODA Prirodna baština Biljni svijet - flora 
Tercijarni relikt Amphoricarpos neumayerii na Orjenu; Autor: Pavle Cikovac
Životinjski svijet - fauna Zaštita prirode i ekologija STANOVNIŠTVO I NASELJA Povijesni/historijski pregled Kulturno-povijesna baština Tradicionalne aktivnosti i narodna baština Tradicionalna gastronomija - jela i pića Turizam Toponimija - nazivlje u planini Priče iz planine ... ... legende, anegdote ... |
Uskoro sportsko penjalište i biciklistička staza na Kamenom
Radio Jadran, 13.3.2016. Uvodi se minibus linija Herceg Novi-Borići-Vrbanj
Turistička organizacija Herceg Novi organizovala je uvođenje ljetne minibus linije Herceg Novi-Borići-Vrbanj u cilju lakše dostupnosti i bolje promocije planinskog zaleđa u ovom primorskom gradu. Prvi polazak je planiran za subotu, 8. avgust u 9 časova, sa stajališta preko puta glavne autobuske stanice, a drugi, sa istog mjesta u isto vrijeme, ali dan kasnije. Sa istom satnicom i sa istog mjesta linija će funkcionisati svakog vikenda tokom avgusta i dijela septembra, u zavisnosti od iskazanog interesovanja i vremenskih prilika. "Povratak sa Vrbanja planiran je za 18:20 sati, a dolazak u Herceg Novi sat kasnije. Satnica je prilagođena potrebama običnih turista- izletnika, ali i planinara koji se žele uputiti dublje u unutrašnjost Orjena i istog dana se vratiti u Herceg Novi. Polasci važe bez obzira na broj putnika, a cijena povratne karte je pet eura i po istoj cijeni se može kombinovati odlazak subotom, a povratak nedjeljom", kazali su iz ove TO. Kako su najavili, putnici će, na domaćem, engleskom i ruskom jeziku, dobijati besplatni primjerak karte hercegnovskog zaleđa, upotpunjene sa tekstualnim opisom mogućih destinacija, od praistorijskih arheoloških lokaliteta i tvrđava, preko ambijentalnih ruralnih cjelina i crkava, do vrhova-vidikovaca. "Minibus linija će omogućiti posjetiocima našeg zaleđa da na jednostavan način dođu do zaleđa i upoznaju se sa najatraktivnijim lokacijama, za šta im je do sada, ako nijesu imali sopstveni prevoz, bilo nepohodno korištenje rent-a-car ili taksi usluga. Na ovaj način TOHN želi dati sopstveni doprinos valorizaciji potencijala masiva Orjena, još uvijek slabo iskorištenog turističkog resursa velikih mogućnosti. Naime, u kombinaciji sa smještajem na našem primorju, izletničke ture po hercegnovskom zaleđu predstavljaju iskorak u pravcu poboljšavanja raznolikosti ponude, što je u skladu sa globalnom tražnjom na turističkim tržištima", naveli su iz hercegnovske TO. Izvor: Cafe del Montnegro |
o kraju ...
|
|
|
aktivnosti ...
|
Pješačenje i planinarenje Opis staze Slobodno penjanje i alpinizam Biciklizam - brdski i klasični Aktivnosti na vodi Aktivnosti u zraku |
Planinarski dom Ubla
Slavenko Vukasovic Datum objavljivanja: 19. velj 2013. Planinarsko društvo „Vučji zub" iz Trebinja pokreće akciju „Zaustavimo prodaju planinarskog doma i izletišta na Ublima" zbog najava iz uprave grada Trebinje da je na pomolu odluka o prodaji ovog objekta, kako bi se od prodaje nadoknadio deficit u gradskom budžetu. Cilj akcije je da se odlukom gradskog parlamenta zaustavi prodaja planinarskog doma, a planirane su i dodatne aktivnosti o kojima će se javnost informisati i putem zvanične internet stranice društva www.vucjizub.org. Planinarsko društvo „Vučji zub" poziva građane Trebinja da svojom građanskom incijativom podrže ovu akciju i daju svoj iskreni doprinos zajedničkoj inicijativi da se ovo izletište oživi i da napokon koristi svim građanima ovog grada, izletnicima, ljubiteljima prirode, djeci i omladini. Ne dozvolimo da izgubimo jedino trebinjsko planinsko izletište! DA SMO ZDRAVO! www.vucjizub.org facebook grupa "Stop prodaji planinarskog doma na Ublima!": |
praktične informacije ...
|
Smještaj Ugostiteljski objekti i usluge Vremenska situacija / vremenske prilike Prometna situacija / Saobraćajne prilike |
izvori ...
|
Reference [1]
Ostali izvori Vanjske poveznice - korisni linkovi i adrese |
kontakt ...
|
Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj planini?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen. (obavezna je samo rubrika ´vaši prilozi´ ili ´vaši komentari´) |
|
