Rijeke u Dinarskom gorju
Opći prikaz
|
Rijeke Dinarskog gorja pripadaju dvama slivovima (slijevovima, riječnim bazenima):
► Jadranskom (oko 25 posto) i ► Crnomorskom (oko 75 posto). Glavne rijeke koje teku prema Jadranskom moru su Soča/Isonzo (137 km), Krka (dalmatinska) (71 km), Cetina (106 km), Zrmanja (69 km), Neretva (213 km), Zeta (65 km), Morača (97 km), Bojana/Buna te Drim/Drin (109 km). Te rijeke teku kroz krško područje, obično izviru kao obilna krška vrela i imaju relativno kratke tokove s brojnim slapovima i kanjonskim dolinama. Dalje na sjeveru i sjeveroistoku od Dinarskog gorja, rijeka Sava, duga 945 km (izvire u u slovenskim Julijskim Alpa) najvažnija je pritoka Dunava i, iako teče rubnim dijelom dinarskog područja, prima većinu dinarskih vodenih tokova. Najvažniji pritoci Save su Krka (dolenjska), Kupa (296 km), Una (214 km), Vrbas (227 km), Bosna (273 km), Drina (346 km). Ostale važne rijeke u Dinarskom gorju su: Korana, Mrežnica, Dobra, Sana, Pliva, Lašva, Spreča, Rama, Tara, Piva, Lim, Ibar (276 km), Zapadna Morava (295 km) i Kolubara (106 km). 
Rijeka Una
Autor fotografije: Tomislav Šolić Budući su mnoge dinarske rijeke planinske, velik broj rijeka obiluje vodopadima i bogate su salmonidnim vrstama ribe. Mnoge od rijeka pregrađene su branama radi iskorištavanja njihovog hidroenergetskog potencijala (Drina, Piva, Neretva, Vrbas).
Jedina rijeka koja siječe svoj put kroz primorski i središnji dinarski pojas je Neretva, zbog čega je od davnina korištena za prijelaz (preko Ivan-sedla, 967 m) iz Dalmacije i Hercegovine prema dolini rijeke Bosne i dalje prema panonskom području na sjever. Unatoč činjenici da je većina dinarskih rijeka na svome putu stvorila strme klisure kroz vapnenačke stijene, mnoge od tih rijeka (Vrbas, Bosna, Drina) dugo su vremena bile važni prometni pravci jer je to bila najpovoljnija opcija - u nedostatku nižih planinskih prevoja. Suprotno tomu, druge rijeke koje su duboko urezale svoje put u vapnenačkim stijenama, stvorile su gotovo nepristupačne kanjone koji su dugo vremena u prošlosti onemogućavali bilo kakve ozbiljnije kontakte i kroz povijest su bili poznati kao granične linije odn. linije razdvajanja, npr. između dva bratstva ili plemena (pr. kanjon rijeke Tare). Još jedna zanimljiva pojava u dinarskim planinama su tzv. rijeke ponornice. To su rijeke koje dijelom ili cijelom svojom dužinom teku ispod zemlje kroz krški sustav. Tipične su u dinarskom području, gdje čine većinu tokova svježe vode. Ponornice su osobito važne za hidrologiju krša, budući isti vodeni tok u kontinuitetu spaja više zemljopisno razdvojenih područja. Najpoznatije ponornice su: Trebišnjica (cca 100 km) u istočnoj Hercegovini - već se dugo smatra najvećim takvim sustavom u Europi; potom Reka (Notranjska) (44 km), Trebižat, Jaruga, Lika (76 km), Gacka (48 km), Vrlika, Krbava, Ombla, Pazinčica. [1] 
Rijeka Valbona (Valbonë)
Prokletije (Bjeshkët e Nemuna), Albanija 
Naslovna fotografija
Potok Rak prolazi ispod Velikog prirodnog mosta u krškoj dolini koja se nalazi u slovenskom regionalnom parku Rakov Škocjan. |
PojmoviPorječje, sliv, slijev (hrvatski); sliv (srpski); porečje (slovenski)
Područje s kojeg svi vodotoci teku prema jednoj rijeci, tj. područje cijelog toka rijeke i svih njezinih pritoka. Slijev, sliv ili bazen (basen) Područje s kojeg sve vode otječu prema nekom moru, oceanu ili jezeru. Slijev se sastoji od više porječja, odn. slivova. Granica između dva sliva naziva se vododjelnica ili razvođe. Nju formira neko brdo, greben ili planina. Slovenski: povodje 
Shema sliva (porječja)
Pozor! Ovisno o izvorima odn. jeziku koristi se slijedeća teminologija:
U slovenskom i hrvatskom jeziku koristi se i termin porječje (slov. porečje), koji je istoznačan terminu sliv u ostalim jezičnim varijantama. No, u hrvatskim znanstvenim i službenim izvorima za porječje se također koristi i termin slijev odn. sliv. U ostalim jezičnim varijantama koristi se isključivo termin sliv. Npr. u hrvatskom se kaže porječje ili sliv rijeke Save, Kupe, Mrežnice ..., u srpskom samo sliv, a Jadranski i Crnomorski su glvni slivovi u svim jezičnim varijantama, te se koristi naziv: Jadranski sliv i Crnomorski sliv. Tako se glavni sliv (Jadranski, Crnomorski) sastoji od više riječnih slivova (Dunava, Save, Drine, ..). A i riječna razvođa mogu biti glavna i sporedna. Glavna razvođa odvajaju slivove velikih rijeka, a sporedna slivove pritoka (prvog, drugog, trećeg reda itd.). 
Glavni rječni sliv (porječje, porečje) i slivovi (porječja) pritoka I, II i III reda
Vododjelnica, vododelnica, razvođe, razvodnica Granica koja razdvaja dva sliva. Može se definirati kao zamišljena linija od koje se sve vode, koje padnu na zemlju, slivaju u dva različita sliva. Postoje dvije vrste vododjelnica: ► Topografska vododjelnica je zamišljena linija koja spaja točke sa najvećim nadmorskim visinama između dva drenažna sistema. Obično se, na topografskoj karti, izvlači kao osa grebena. ► Hidrogeološka vododjelnica je zamišljena linija od koje se vode, koje padnu na tlo, stvarno razdvajaju i teku dva različita drenažna sistema. Njen položaj zavisi od reljefa i geološke građe terena. Kada je teren izgrađen od vodo-nepropusnih stijena (npr. glina, ili sitnozrnih pješčara), tada se hidrogeološka vododjelnica poklapa sa topografskom vododjelnicom. Međutim, kada je teren izgrađen od vodopropusnih stijena (najčešće vapnenaca / krečnjaka), stvarna (hidrogeološka) vododjelnica može se nalaziti na velikom rastojanju od topografske vododjelnice, tj. od najviše tačke terena. Tada se vododjelnica nalazi na granici ovih stijena sa vodonepropusnim stijenama. |
Kartografski prikaz
Europski slivovi
Izvor: Wikipedia; Autor: kimdime) Legenda: ADRIATIQUE - Jadranski; MER NOIRE - Crnomorski; DANUBE - Dunav |
Glavni riječni slivovi na području zapadnog Balkana
Izvor. ZOI Environment Network |
Razno, zanimljivosti
|
Općenito o riječnim mrežama pojedinih država
Izvor: Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža" Slovenija je bogata rijekama, pretežno planinskima, brzoga toka i velikoga pada; većinom pripadaju crnomorskomu slijevu. Najdulja je rijeka Sava (221 km u Sloveniji) s pritocima Savinjom, Ljubljanicom, Mirnom, Krkom i djelomice pograničnom Kupom (slovenski Kolpa), zatim Drava (142 km) s Murom i Dravinjom. Prevladavaju alpska glacijalna jezera: najveće je Bohinjsko (3,18 km²), a poznata su još Bledsko (slovenski Blejsko) i Triglavska jezera. Rijeke Hrvatske pripadaju slijevu Crnoga (62%) i Jadranskoga (38%) mora. Njihova razvodnica leži 10,4 km od obale Jadrana, jugozapadno od Mrzlih Vodica. Gotovo sve dulje rijeke (Sava, Dunav, Drava, Kupa, Una, Bosut, Korana) pripadaju slijevu Crnoga mora. Imaju visok vodostaj zimi i nizak ljeti; iznimka su Drava i Mura s visokim vodostajem u ljetnom dijelu godine i s niskim zimi. Prema Jadranskome moru teku Mirna, Zrmanja, Krka, Cetina i Neretva, niz manjih rječica (Dragonja, Raša, Rječina, Dubračina, Guduča, Jadro, Ljuta) kao i većina krških ponornica. Rijeke jadranskoga slijeva znatno su kraće od rijeka crnomorskoga slijeva. Siromašnije su vodom, većega su pada i imaju malo pritoka. Plovne su: Sava (446 km, u Hrvatskoj), Drava (151 km), Dunav (137 km), Neretva (20 km), Zrmanja (10 km) i Kupa (4 km). Rijeke ponornice (Lika, Gacka, Mrežnica, Krbava, Otuča, Korenica, Ričica i dr.) poniru u krškim pukotinama (ponori). Rječna je mreža Bosne i Hercegovine. Rijeke pripadaju crnomorskomu slijevu, a samo Neretva (218 km; 198 km u BiH) i Trebišnjica (96,5 km) sredozemno-jadranskomu. Najveće bosansko-hercegovačke rijeke teku u graničnom području: Sava (940 km, od toga 331 km u graničnom području s Hrvatskom) te Drina (346 km; granično područje sa Srbijom). Ostale rijeke: Bosna (271 km), Una (246,2 km), Vrbas (234 km), Sana (140,4 km), Spreča (112,3 km), Drinjača (78,5 km), Usora (77 km), Vrbanja (70,5 km), Tinja (69 km), Krivaja (65,5 km), Unac (58 km), Prača (56,9 km), Tolisa (56,2 km), Janja (53,3 km), Ukrina (53,3 km) i dr. Rijeke Crne Gore pripadaju sljevu Crnoga (Lim, Ćeotina, Ibar, Piva) i Jadranskoga (Morača, Zeta, Bojana) mora. Najdulje su: Lim (217 km, od toga 86 km u Crnoj Gori), Tara (146,4 km), Ćeotina (Ćehotina, Ćotina; 125 km, od toga 100 km u Crnoj Gori), Morača (99,5 km) i njezin pritok Zeta (65 km), Piva (78 km) te Bojana (40 km, od toga 30 km u Crnoj Gori). Najdulje su rijeke u Srbiji Dunav, Sava, Drina (346 km; 220 km u Srbiji), Južna Morava (295 km), Ibar (272 km), Zapadna Morava (308 km; s Golijskom Moravicom), Nišava (218 km; 151 km u Srbiji), Timok (202 km; Beli Timok i Trgoviški Timok), Velika Morava (185 km), Mlava (78 km), Toplica (130 km), Pek (129 km), Kolubara (82 km). Gusta riječna mreža na Kosovu pripada crnomorskom, jadranskom i egejskom slijevu. Najveće su rijeke: Beli Drim (175 km, od čega 122 km na Kosovu), Sitnica (90 km), Lepenac (75 km, od čega 53 km na Kosovu), Erenik (51 km), Ibar (276 km, od čega 42 km na Kosovu) i dr. Rijeke Albanije pripadaju slijevu Jadranskoga mora. Od sjevera prema jugu teku Bojana (albanski Bunë) i Drim (Drini; najveća albanska rijeka), a od istoka prema zapadu: Mat, Shkumbin i Vjosa (Vjosë). Zanimljivosti Crnomorski, jadranski i egejski sliv graniče se na Drmanskoj glavi, vrhu Crnoljeve na Kosovu. Ovo je jedan od važnijih hidrografskih čvorova na Balkanu, zato što dijeli tri od ukupno četiri balkanska sliva. Četvrti je Jonski sliv, pripada jonskom moru. |
Blue Heart (deutsche Untertitel)
Postavila: Connie Wieser Datum objavljivanja: 9.4.2018. Izvorni opis: Der Balkan — mit seiner kulturellen, sprachlichen und geschichtlichen Vielfalt — ist die Heimat der letzten natürlichen Flussläufe auf dem europäischen Kontinent. Diese Region gilt zurecht als das „Blaue Herz Europas“. Jedoch sind diese Flüsse vom Goldrausch der Wasserkraft bedroht: Wasserkraft ist die einzige „erneuerbare“ Energiequelle, die dazu führt, dass Arten aussterben, Menschen vertrieben werden und die den Klimawandel verschärft. Produced by Farm League on behalf of Patagonia Divlje rijeke: naše nepresušno blago. / Wild rivers - our inexhaustible treasure
Autor: Crnogorsko Drustvo Ekologa Datum objave: 9.7.2022. Opis. Još jednom dajemo glas rijekama, jer su uši našeg društva i dalje pregrube za njihov govor. Once more we give the voice to the rivers, because the ears of our societies are still too rough for hearing them speak. Možda je najveća korist koju imamo od divljih i očuvanih rijeka nevidljiva, jer nam u očuvanom stanju daju ravnotežu i stabilnost. Maybe the biggest benefit that wild and preserved rivers provide us is invisible, because in their healthy state they give us balance and stability. Rijeke su podsjetnik da sav život izvire iz vode i da su naši životi s njom u potpunosti isprepleteni. Rivers are reminders that all of life springs up from the water, and that our lives are completely intertwined with it. Moramo da nađemo način da zaustavimo gubitak prirode, usmjerimo se na obnovu važnih staništa, i razvijamo prave tehnologije na pravim mjestima, kako bismo napokon kreirali budućnost za ljude, rijeke i prirodu. We need to find a way to stop the loss of nature, to focus on restoring important habitats, and develop the right technologies in the right places, to finally create a future for people, rivers and nature. Relizacija filma je omogućena uz finansijsku podršku Programa savjetodavne pomoći (AAM) za zaštitu životne sredine u zemljama centralne i istočne Evrope…, u sklopu njemačnog federalnog Ministarstva za zaštitu životne sredine. Projekat je superviziran od strane Federalne agencije za zaštitu prirode (BfN) i njemačke Agencije za životnu sredinu (UBA). The realization of the film was made possible with the financial support of the Advisory Assistance Program (AAM) for environmental protection in the countries of Central and Eastern Europe..., within the German Federal Ministry for Environmental Protection. The project is supervised by the Federal Agency for Nature Protection (BfN) and the German Environment Agency (UBA). Odgovornost za sadržinu ovog filma pripada autorima. Responsibility for the content of this film belongs to the authors. Crnogorsko društvo ekologa Montenegrin Ecologists Society Email: drustvoekologa@gmail.com Website: http://drustvoekologa.me |
Izvori
Reference
[1] WIKIPEDIJA: Ponornica
Ostali izvori
ANĐELIĆ, M.: Geomorfologija. Vojnogeografski institut. Beograd, 1990.
BONACCI, Ognjen: Karst hydrogeology/hydrology of dinaric chain and isles. Environmental Earth Sciences · November 2014 (PDF)PDF)
PETROVIĆ, D.: Geomorfologija. Građevinska knjiga. Beograd, 1977.
PEŠIĆ, L.: Opšta geologija - Egzodinamika. Beograd: Rudarsko-geološki fakultet. Beograd, 2001.
RIĐANOVIĆ, Josip, Hidrogeografske značajke SR Hrvatske, Geografski odsjek, PMF, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski geografski glasnik, Vol.45. No.1. Lipanj 1983.
Plan upravljanja vodnim područjima - Dodatak II. Analiza značajki Jadranskog vodnog područja (PDF)
ZIRIĆ, Mustafa i Roman: Vodič po rijekama Jugoslavije, (za veslače i ribiče). Sportska tribina, Zagreb, 1987.
BONACCI, Ognjen: Karst hydrogeology/hydrology of dinaric chain and isles. Environmental Earth Sciences · November 2014 (PDF)
- Sažetak. This paper gives a comprehensive explanation of the hydrogeological and hydrological characteristics of different water occurrence, which exists in the extremely complex Dinaric karst system. The area and boundaries of the Dinaric karst have never been precisely determined. It covers about 60,000 km2 stretching the length of the eastern coast of the Adriatic Sea, from the Bay of Trieste in the north, to the Drim River basin in the south, and the Western Morava River valley in the east. Due to very high infiltration rates, overland and surface flows are rare in comparison with non-karst terrains. The Dinaric karst is an extremely heterogeneous medium which can be explained only by the use of a great number of measurements points and by continuously monitoring and measuring different parameters. The hydrogeological and hydrological regime of all water phenomena in the Dinaric karst depends mostly upon the interaction between groundwater and surface water. The dominant flow of the groundwater contained in the Dinaric karst is towards the Adriatic Sea through rivers and many permanent and intermittent coastal and submarine springs. The paper presents many examples of karst water phenomena from the Dinaric karst: (1) springs (Jadro, Ombla and Crnojevića Springs); (2) open streamflows (Ljubljanica, Pazinčica, Dobra, Lika, Gacka, Krka, Zrmanja and Cetina Rivers); (3) lakes and wetlands (Cerknica, Vrana, Plitvice, Vransko, Red and Blue Lakes); and (4) coastal and island karst (Brač Island).
- Sažetak. The very complex system of sinking, losing and underground transboundary Karst rivers, lakes and aquifers in the central part of the deep and bare Dinaric karst in Croatia and Bosnia and Herzegovina is analysed. The groundwater and surface water are hydraulically connected through numerous karst forms which facilitate the exchange of water between the surface and subsurface. A complex underground conduit system is an inherent characteristic karst system analysed. Groundwater and surface water exchange with both adjacent and distant aquifers through underground routes or inflows from surface streams and artificial reservoirs. Because of a complex surface and underground karst features, which strongly influenced its hydrological and hydrogeological regime, the main open stream flow, with a longitude of about 106 km, undergoes eight name changes. In this paper, it is noted as “the eight-name river”. In fact, it represents one river with losing, sinking and underground stream sections. Different surface and underground karst forms play crucial roles in the way the water flowing over the surface and on the underground sections of its catchment. The analysed area is full of varied and often spectacular surface landforms, including for example the Blue and Red Lakes and the Kravice Waterfall. The analyses made in the paper show the existence of a decreasing trend of mean annual discharges on the eight-name river, which can cause numerous problems in the regional water resource management of this transboundary river and catchment.
PETROVIĆ, D.: Geomorfologija. Građevinska knjiga. Beograd, 1977.
PEŠIĆ, L.: Opšta geologija - Egzodinamika. Beograd: Rudarsko-geološki fakultet. Beograd, 2001.
RIĐANOVIĆ, Josip, Hidrogeografske značajke SR Hrvatske, Geografski odsjek, PMF, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski geografski glasnik, Vol.45. No.1. Lipanj 1983.
Plan upravljanja vodnim područjima - Dodatak II. Analiza značajki Jadranskog vodnog područja (PDF)
ZIRIĆ, Mustafa i Roman: Vodič po rijekama Jugoslavije, (za veslače i ribiče). Sportska tribina, Zagreb, 1987.
Vanjske poveznice - korisni linkovi i adrese
RIJEKE HRVATSKE
Portal Rijeke Hrvatske (http://www.crorivers.com/) 
RIJEKE I JEZERA BOSNE I HERCEGOVINE
Portal Bistro (http://www.bistrobih.ba/nova/) 
RIJEKE I JEZERA CRNE GORE I REGIJE
Mušičarenje.me |
RIJEKE CRNE GORE
Stranica Kanjoni Crne Gore (http://www.binarnet.hr/kanjoni-crne-gore/kanjoni-42149) 
RIJEKE CRNE GORE
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore - Kanjoni Crne Gore (http://www.montenegro.travel/me/kanjoni) 
RIJEKE CRNE GORE
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore - Jezera i rijeke Crne Gore (http://www.montenegro.travel/me/jezera-i-rijeke) |
