Rijeke u Dinarskom gorju
Opći prikaz
|
Rijeke Dinarskog gorja pripadaju dvama slivovima (slijevovima, riječnim bazenima):
► Jadranskom (oko 25 posto) i ► Crnomorskom (oko 75 posto). Glavne rijeke koje teku prema Jadranskom moru su Soča/Isonzo (137 km), Krka (dalmatinska) (71 km), Cetina (106 km), Zrmanja (69 km), Neretva (213 km), Zeta (65 km), Morača (97 km), Bojana/Buna te Drim/Drin (109 km). Te rijeke teku kroz krško područje, obično izviru kao obilna krška vrela i imaju relativno kratke tokove s brojnim slapovima i kanjonskim dolinama. Dalje na sjeveru i sjeveroistoku od Dinarskog gorja, rijeka Sava, duga 945 km (izvire u u slovenskim Julijskim Alpa) najvažnija je pritoka Dunava i, iako teče rubnim dijelom dinarskog područja, prima većinu dinarskih vodenih tokova. Najvažniji pritoci Save su Krka (dolenjska), Kupa (296 km), Una (214 km), Vrbas (227 km), Bosna (273 km), Drina (346 km). Ostale važne rijeke u Dinarskom gorju su: Korana, Mrežnica, Dobra, Sana, Pliva, Lašva, Spreča, Rama, Tara, Piva, Lim, Ibar (276 km), Zapadna Morava (295 km) i Kolubara (106 km). 
Rijeka Una
Autor fotografije: Tomislav Šolić Budući su mnoge dinarske rijeke planinske, velik broj rijeka obiluje vodopadima i bogate su salmonidnim vrstama ribe. Mnoge od rijeka pregrađene su branama radi iskorištavanja njihovog hidroenergetskog potencijala (Drina, Piva, Neretva, Vrbas).
Jedina rijeka koja siječe svoj put kroz primorski i središnji dinarski pojas je Neretva, zbog čega je od davnina korištena za prijelaz (preko Ivan-sedla, 967 m) iz Dalmacije i Hercegovine prema dolini rijeke Bosne i dalje prema panonskom području na sjever. Unatoč činjenici da je većina dinarskih rijeka na svome putu stvorila strme klisure kroz vapnenačke stijene, mnoge od tih rijeka (Vrbas, Bosna, Drina) dugo su vremena bile važni prometni pravci jer je to bila najpovoljnija opcija - u nedostatku nižih planinskih prevoja. Suprotno tomu, druge rijeke koje su duboko urezale svoje put u vapnenačkim stijenama, stvorile su gotovo nepristupačne kanjone koji su dugo vremena u prošlosti onemogućavali bilo kakve ozbiljnije kontakte i kroz povijest su bili poznati kao granične linije odn. linije razdvajanja, npr. između dva bratstva ili plemena (pr. kanjon rijeke Tare). Još jedna zanimljiva pojava u dinarskim planinama su tzv. rijeke ponornice. To su rijeke koje dijelom ili cijelom svojom dužinom teku ispod zemlje kroz krški sustav. Tipične su u dinarskom području, gdje čine većinu tokova svježe vode. Ponornice su osobito važne za hidrologiju krša, budući isti vodeni tok u kontinuitetu spaja više zemljopisno razdvojenih područja. Najpoznatije ponornice su: Trebišnjica (cca 100 km) u istočnoj Hercegovini - već se dugo smatra najvećim takvim sustavom u Europi; potom Reka (Notranjska) (44 km), Trebižat, Jaruga, Lika (76 km), Gacka (48 km), Vrlika, Krbava, Ombla, Pazinčica. [1] 
Rijeka Valbona (Valbonë)
Prokletije (Bjeshkët e Nemuna), Albanija |
PojmoviPorječje, sliv, slijev (hrvatski); sliv (srpski); porečje (slovenski)
Područje s kojeg svi vodotoci teku prema jednoj rijeci, tj. područje cijelog toka rijeke i svih njezinih pritoka. Slijev, sliv ili bazen (basen) Područje s kojeg sve vode otječu prema nekom moru, oceanu ili jezeru. Slijev se sastoji od više porječja, odn. slivova. Granica između dva sliva naziva se vododjelnica ili razvođe. Nju formira neko brdo, greben ili planina. Slovenski: povodje 
Shema sliva (porječja)
Pozor! Ovisno o izvorima odn. jeziku koristi se slijedeća teminologija:
U slovenskom i hrvatskom jeziku koristi se i termin porječje (slov. porečje), koji je istoznačan terminu sliv u ostalim jezičnim varijantama. No, u hrvatskim znanstvenim i službenim izvorima za porječje se također koristi i termin slijev odn. sliv. U ostalim jezičnim varijantama koristi se isključivo termin sliv. Npr. u hrvatskom se kaže porječje ili sliv rijeke Save, Kupe, Mrežnice ..., u srpskom samo sliv, a Jadranski i Crnomorski su glvni slivovi u svim jezičnim varijantama, te se koristi naziv: Jadranski sliv i Crnomorski sliv. Tako se glavni sliv (Jadranski, Crnomorski) sastoji od više riječnih slivova (Dunava, Save, Drine, ..). A i riječna razvođa mogu biti glavna i sporedna. Glavna razvođa odvajaju slivove velikih rijeka, a sporedna slivove pritoka (prvog, drugog, trećeg reda itd.). 
Glavni rječni sliv (porječje, porečje) i slivovi (porječja) pritoka I, II i III reda
Vododjelnica, vododelnica, razvođe, razvodnica Granica koja razdvaja dva sliva. Može se definirati kao zamišljena linija od koje se sve vode, koje padnu na zemlju, slivaju u dva različita sliva. Postoje dvije vrste vododjelnica: ► Topografska vododjelnica je zamišljena linija koja spaja točke sa najvećim nadmorskim visinama između dva drenažna sistema. Obično se, na topografskoj karti, izvlači kao osa grebena. ► Hidrogeološka vododjelnica je zamišljena linija od koje se vode, koje padnu na tlo, stvarno razdvajaju i teku dva različita drenažna sistema. Njen položaj zavisi od reljefa i geološke građe terena. Kada je teren izgrađen od vodo-nepropusnih stijena (npr. glina, ili sitnozrnih pješčara), tada se hidrogeološka vododjelnica poklapa sa topografskom vododjelnicom. Međutim, kada je teren izgrađen od vodopropusnih stijena (najčešće vapnenaca / krečnjaka), stvarna (hidrogeološka) vododjelnica može se nalaziti na velikom rastojanju od topografske vododjelnice, tj. od najviše tačke terena. Tada se vododjelnica nalazi na granici ovih stijena sa vodonepropusnim stijenama. |
Kartografski prikaz
Europski slivovi
Izvor: Wikipedia; Autor: kimdime) Legenda: ADRIATIQUE - Jadranski; MER NOIRE - Crnomorski; DANUBE - Dunav |
Glavni riječni slivovi na području zapadnog Balkana
Izvor. ZOI Environment Network |
Razno, zanimljivosti
|
Općenito o riječnim mrežama pojedinih država
Izvor: Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža" Slovenija je bogata rijekama, pretežno planinskima, brzoga toka i velikoga pada; većinom pripadaju crnomorskomu slijevu. Najdulja je rijeka Sava (221 km u Sloveniji) s pritocima Savinjom, Ljubljanicom, Mirnom, Krkom i djelomice pograničnom Kupom (slovenski Kolpa), zatim Drava (142 km) s Murom i Dravinjom. Prevladavaju alpska glacijalna jezera: najveće je Bohinjsko (3,18 km²), a poznata su još Bledsko (slovenski Blejsko) i Triglavska jezera. Rijeke Hrvatske pripadaju slijevu Crnoga (62%) i Jadranskoga (38%) mora. Njihova razvodnica leži 10,4 km od obale Jadrana, jugozapadno od Mrzlih Vodica. Gotovo sve dulje rijeke (Sava, Dunav, Drava, Kupa, Una, Bosut, Korana) pripadaju slijevu Crnoga mora. Imaju visok vodostaj zimi i nizak ljeti; iznimka su Drava i Mura s visokim vodostajem u ljetnom dijelu godine i s niskim zimi. Prema Jadranskome moru teku Mirna, Zrmanja, Krka, Cetina i Neretva, niz manjih rječica (Dragonja, Raša, Rječina, Dubračina, Guduča, Jadro, Ljuta) kao i većina krških ponornica. Rijeke jadranskoga slijeva znatno su kraće od rijeka crnomorskoga slijeva. Siromašnije su vodom, većega su pada i imaju malo pritoka. Plovne su: Sava (446 km, u Hrvatskoj), Drava (151 km), Dunav (137 km), Neretva (20 km), Zrmanja (10 km) i Kupa (4 km). Rijeke ponornice (Lika, Gacka, Mrežnica, Krbava, Otuča, Korenica, Ričica i dr.) poniru u krškim pukotinama (ponori). Rječna je mreža Bosne i Hercegovine. Rijeke pripadaju crnomorskomu slijevu, a samo Neretva (218 km; 198 km u BiH) i Trebišnjica (96,5 km) sredozemno-jadranskomu. Najveće bosansko-hercegovačke rijeke teku u graničnom području: Sava (940 km, od toga 331 km u graničnom području s Hrvatskom) te Drina (346 km; granično područje sa Srbijom). Ostale rijeke: Bosna (271 km), Una (246,2 km), Vrbas (234 km), Sana (140,4 km), Spreča (112,3 km), Drinjača (78,5 km), Usora (77 km), Vrbanja (70,5 km), Tinja (69 km), Krivaja (65,5 km), Unac (58 km), Prača (56,9 km), Tolisa (56,2 km), Janja (53,3 km), Ukrina (53,3 km) i dr. Rijeke Crne Gore pripadaju sljevu Crnoga (Lim, Ćeotina, Ibar, Piva) i Jadranskoga (Morača, Zeta, Bojana) mora. Najdulje su: Lim (217 km, od toga 86 km u Crnoj Gori), Tara (146,4 km), Ćeotina (Ćehotina, Ćotina; 125 km, od toga 100 km u Crnoj Gori), Morača (99,5 km) i njezin pritok Zeta (65 km), Piva (78 km) te Bojana (40 km, od toga 30 km u Crnoj Gori). Najdulje su rijeke u Srbiji Dunav, Sava, Drina (346 km; 220 km u Srbiji), Južna Morava (295 km), Ibar (272 km), Zapadna Morava (308 km; s Golijskom Moravicom), Nišava (218 km; 151 km u Srbiji), Timok (202 km; Beli Timok i Trgoviški Timok), Velika Morava (185 km), Mlava (78 km), Toplica (130 km), Pek (129 km), Kolubara (82 km). Gusta riječna mreža na Kosovu pripada crnomorskom, jadranskom i egejskom slijevu. Najveće su rijeke: Beli Drim (175 km, od čega 122 km na Kosovu), Sitnica (90 km), Lepenac (75 km, od čega 53 km na Kosovu), Erenik (51 km), Ibar (276 km, od čega 42 km na Kosovu) i dr. Rijeke Albanije pripadaju slijevu Jadranskoga mora. Od sjevera prema jugu teku Bojana (albanski Bunë) i Drim (Drini; najveća albanska rijeka), a od istoka prema zapadu: Mat, Shkumbin i Vjosa (Vjosë). |
Zanimljivosti Crnomorski, jadranski i egejski sliv graniče se na Drmanskoj glavi, vrhu Crnoljeve na Kosovu. Ovo je jedan od važnijih hidrografskih čvorova na Balkanu, zato što dijeli tri od ukupno četiri balkanska sliva. Četvrti je Jonski sliv, pripada jonskom moru. |
Izvori
Reference
[1] WIKIPEDIJA: Ponornica
Ostali izvori
ANĐELIĆ, M.: Geomorfologija. Vojnogeografski institut. Beograd, 1990.
MARKOVIĆ M., PAVLOVIĆ R., ČUPKOVIĆ, T. 2003. Geomorfologija. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Beograd, 2003.
PETROVIĆ, D.: Geomorfologija. Građevinska knjiga. Beograd, 1977.
PEŠIĆ, L.: Opšta geologija - Egzodinamika. Beograd: Rudarsko-geološki fakultet. Beograd, 2001.
RIĐANOVIĆ, Josip, Hidrogeografske značajke SR Hrvatske, Geografski odsjek, PMF, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski geografski glasnik, Vol.45. No.1. Lipanj 1983.
Plan upravljanja vodnim područjima - Dodatak II. Analiza značajki Jadranskog vodnog područja (PDF)
ZIRIĆ, Mustafa i Roman: Vodič po rijekama Jugoslavije, (za veslače i ribiče). Sportska tribina, Zagreb, 1987.
MARKOVIĆ M., PAVLOVIĆ R., ČUPKOVIĆ, T. 2003. Geomorfologija. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Beograd, 2003.
PETROVIĆ, D.: Geomorfologija. Građevinska knjiga. Beograd, 1977.
PEŠIĆ, L.: Opšta geologija - Egzodinamika. Beograd: Rudarsko-geološki fakultet. Beograd, 2001.
RIĐANOVIĆ, Josip, Hidrogeografske značajke SR Hrvatske, Geografski odsjek, PMF, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski geografski glasnik, Vol.45. No.1. Lipanj 1983.
Plan upravljanja vodnim područjima - Dodatak II. Analiza značajki Jadranskog vodnog područja (PDF)
ZIRIĆ, Mustafa i Roman: Vodič po rijekama Jugoslavije, (za veslače i ribiče). Sportska tribina, Zagreb, 1987.
Vanjske poveznice - korisni linkovi i adrese
RIJEKE HRVATSKE
Portal Rijeke Hrvatske (http://www.crorivers.com/) 
RIJEKE I JEZERA BOSNE I HERCEGOVINE
Portal Bistro (http://www.bistrobih.ba/nova/) 
RIJEKE I JEZERA CRNE GORE I REGIJE
Mušičarenje.me |
RIJEKE CRNE GORE
Stranica Kanjoni Crne Gore (http://www.binarnet.hr/kanjoni-crne-gore/kanjoni-42149) 
RIJEKE CRNE GORE
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore - Kanjoni Crne Gore (http://www.montenegro.travel/me/kanjoni) 
RIJEKE CRNE GORE
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore - Jezera i rijeke Crne Gore (http://www.montenegro.travel/me/jezera-i-rijeke) |
