DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

Stojna

Facebook instagram youtube email

SREDIŠNJI POJAS >​ KRŠKE VISORAVNI (PLANOTE) SLOVENIJE I HRVATSKE > KRŠKE VISORAVNI NOTRANJSKE I DOLENJSKE > Stojna
Država: Slovenija
Najviši vrh: Ledenik, 1073 m
Koordinate najvišeg vrha: 45.6311, 14.8207

O planini

Uvod
Ime planine, etimologija
Geografija/zemljopis planine
Reljef planine
Geologija planine
Vrhovi
Reljefni i ostali oblici u prostoru
Klima
Hidrologija – vode (rijeke i jezera)
Priroda
Prirodna baština
Biljni svijet - flora
Životinjski svijet - fauna
Zaštita prirode i ekologija
Stanovništvo i naselja
Povijesni / historijski pregled
Kulturno-povijesna baština
Tradicionalne aktivnosti i narodna baština
Tradicionalna gastronomija – jela i pića
Turizam
Priče iz planine …
Vodič po planini i kraju
Praktične informacije
Aktivnosti
Kada boraviti u planini?
Pješačenje i planinarenje
Slobodno penjanje i alpinizam
Biciklizam – brdski i klasični
Aktivnosti na vodi
Aktivnosti u zraku
Boravak u planini i kraju
Pristupi planini
Smještaj
Ugostiteljski objekti i usluge
Vremenska situacija / Vremenske prilike
Prometna situacija / Saobraćajne prilike
Upozorenja i sigurnost u planini
Izvori

Uvod


Stojna je oko 15 km duga gora, koja se proteže paralelno s Kočevskim poljem (na njegovom jugozapadnom rubu), dinarskim smjerom SZ-JI, od Dolenje vasi i Rakitnice na sjeverozapadu do prijevoja Štalcerski preval (588 m) i naselja Štalcejri na jugoistoku, te Kočevske Reke na jugu. Planina je izrazito okršena, i prekrivena gustom bukovo-jelovom šumom.

Na Stojni se nalazi pet vrhova viših od 1.000 m: Ledenik (1073 m; na pojedinim kartama navedeno je 1072 m), Slovenski vrh (1040 m), ​Mestni vrh (1034 m), Požgani hrib (1009 m) i Suhi hrib (1002 m).

​
Uz same padine planine nalazi se gradić Kočevje i prilično gusto naseljeno Kočevsko polje, tako da je Stojna isprepletena brojnim šumskim cestama i putovima, te markiranim planinarskim stazama.

Na prvi pogled Stojna, svojom relativno malom visinom i jednoličnim reljefom, koji je prekriven gustim i kontinuiranim šumama, djeluje nezanimljivo, međutim ona skriva mnoge zanimljive prirodne i društveno-povijesne lokalitete: guste šume, krški reljef s brojnim krškim oblicima, među kojima su najznačajnije brojne špilje, stanište divljih životinja, brojne planinarske i poučne staze, ruine srednjovjekovnog grada i dr.

ENGLISH SUMMARY: Stojna

Stojna It is about 15 km long mountain, which runs parallel to the Kočevje Field, in the classical Dinaric direction (NW-SE), from Dolenje vas and Rakitnica in the northwest to Štalcerji in the southeast. This typical karstic mountain is covered with thick beech-fir forest
There are five peaks higher than 1,000 m on Stojna: Ledenik (1073 m; od 1072 m according to some maps), Slovenski vrh (1040 m), Mestni Vrh (1034 m), Požgani hrib (1009 m) and Suhi hrib (1002) m).
Just under the slopes of the mountain lays the small town of Kočevje, so Stojna is overcrossed with numerous forest roads and paths, and marked hiking trails.
Picture
Prilaz Kočevju iz smjera istoka i gora Stojna u pozadini

Ime

Ime Stojna, prema jednom od mišljenja, možda dolazi od  njemačke riječi "stein" (kamen), i moglo bi se odnositi na kamenu, vapnenačku podlogu gore Stojne.
KOČEVJE Stojna
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​​:
  • ostaci grada Fridrihštajna
  • vidikovci na vrhovima Stojne
  • poučne staze na Stojni
  • Ledena jama na Stojni
  • kulturno-povijesne znamenitosti Kočevja
Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici Stojne
Oglašavajte ovdje:
  • lokalnu ponudu,
  • usluge i servise
  • smještaj
  • gastronomsku ponudu
  • lokalne proizvode
  • turističku ponudu
  • aktivnosti na otvorenom i dr.
Picture

PRIRODA


Biljni svijet

Poput ostatka Kočevske (čije je područje 90% pokriveno šumom) i Stojna je u cijelosti prekrivena gustom šumom, u kojoj prevladava bukovo-jelova sastojina.

Prostrane krške visoravni Roga, Stojne i Goteniške gore su do 19. stoljeća obilovale nepristupačnim prašumama. Zahvaljujući viziji kneza Auersperga i stručnom djelovanju šumara 
dr-a Leopolda Hufnagla  na zaštiti prirode, u to su vrijeme od značajnije eksploatacije sačuvane vrijedne bukovo-jelove šume, ujedno i vrijedno obitavalište raznih divljih životinja. Štoviše, Hufnagl je jednim svojim zapisom u planu gospodarenja šumama (slov. "naj ostane pragozd"; hrv. neka ostane prašuma"), među prvima u Europi nama do današnjeg dana ostavio dragocjenu prirodnu zaostavštinu: prašumu (slov. pragozd).
Na padinama Stojne tako se nalazi šumski rezervat Pragozd Strmec.


Pragozd Strmec (Prašuma Strmec)
Šumski rezervat Pragozd Strmec prostire se na 15,50 hektara. U njemu prevladava sastojina bukve i jele, ali je atraktivan i zbog značajnih fragmenata javora i smreke. Svoj prašumski status duguje činjenici da se ova šuma nikada nije šumarski iskorištavala te tisućama godina živi bez utjecaja čovjeka.
Leopold Hufnagl

U vrijeme Auersperga na ovome području je bio aktivan poznati šumar dr. Leopold Hufnagl,  koji je bio je zaslužan za pokretanje planirane zaštite prirode na području današnje Slovenije. Hufnagl je 1892. osmislio prvi plan gospodarenja šumama, koji je među prvima u Europi, u šumama kneza Aursperga, naredio napuštanje metoda golosječe (čista sječa), i poštivanje dva načela: šuma treba neprestano prekrivati stjenovita krška tla i domaće vrste treba prirodno pomlađivati. Prvi je također odlučio sačuvati dio šume kakav jest, potpuno bez ljudske intervencije - ovo je bio početak očuvanja šuma na ovome području. ​
Picture
Prašuma

​Prašuma je šuma koja se nikada nije eksploatirala. Rijetka i vrijedna baština je tamo prepuštena samo prirodnom razvoju: stabla se ne sijeku, mrtva stabla se ne uklanjaju, niti šumski plodovi, životinje se ne uznemiravaju i posjet je ograničen samo za znanstveno-stručne potrebe. U Sloveniji su prašume u prostoru označene s dvije horizontalne crte plave boje, a prašuma se može vidjeti samo markiranim stazama koje vode uz margine rezervata.

Životinjski svijet

Kočevske šume dom su brojnih životinjskih i biljnih vrsta, od kojih je neke teško pronaći u drugim dijelovima Slovenije. Među njima je najpoznatiji smeđi medvjed - Kočevska se smatra medvjeđim krajem, koji je ujedno i njezin zaštitni znak. No, unatoč velikom broju medvjeda na ovom području, najveću europsku zvijer rijetko susreću i domaći ljudi. Druge autohtone vrste zvijeri koje također naseljavaju ove šume su: vuk, obična europska lisica, divlja mačka, kuna bjelica, kuna zlatica, jazavac, lasica, feretka / europski tvor (slov. dihur), i dr. Godine 1973. u šumama Kočevje naseljeno u postupku reintrodukcije ove životinje, nekoliko risova. Među ptičjim vrstama ovdje obitavaju i planinski orao i bijeli orao.

Po planini i po kraju

1. JUGOISTOČNIM PODNOŽEM STOJNE
- DUŽ KOČEVSKOG POLJA -


Kočevsko polje  WIKIPEDIJA: Kočevsko polje

Kočevsko polje je netipično polje u kršu, na tektonskom rasjedu dinarskog smjera. Dugo je 18 km i široko 5 km, a sa 60-100 km2 više ili manje ravnog dna najveće je krško polje u Sloveniji. Polje je manje iskrčeno i manje naseljeno od susjednog Ribničkog polja (slov. Ribniško polje). Na središnjem, dubokom i tektonski oblikovanom ravnom dijelu je većina najboljih poljoprivrednih površina i najgušća naseljenost. Grupirana i dijelom cestovna naselja imaju jedinstven prostorni raspored i arhitekturu. Kočevsko polje je s obje strane okruženo gorama koje dosežu visinu od nešto više od 1000 metara. Na zapadnoj strani je viši greben Stojne, a s istočne strane to je Mala gora (Kočevska mala gora).
​
Na zapadnoj strani polja ravnica u dodiru sa strmom padinom Stojne tvori naglašeni rub polja i vrlo karakterističan krajobrazni element. Meandrirajući potok Rinža glavno je prirodno obilježje nizinskog dijela. Sredinom polja ide razvodna linija između Krke i Kupe - Željnski potok teče pod zemljom u izvor Radeščice, koja je pritok Krke. Izmjena polja i pašnjaka s međuprostorima šuma stvara izrazitu krajobraznu raznolikost. Slika krajolika polako se mijenja prema jugoistoku, udio šumskih i ravnih obilježja se smanjuje. Na polju se, sjeveroistočno od Kočevja, nalazi i Rudniško (prijev. rudničko/rudarsko) jezero, koje je nastalo u depresiji dnevnog kopa nakon napuštanja rudnika smeđeg ugljena.
Picture
Kočevsko polje
Pogled s Livoldskog vrha na Stojni. U podnožju Stojne smjestilo se Kočevje, na čijem se zapadnom rubu nalazi Rudniško jezero. Na horizontu se nalaze Mala kočevska gora (lijevo) i Kočevski Rog (desno).

Rinža  RIJEKA PONORNICA; DUŽINA: 14 km

Rinža je rijeka ponornica i glavni vodotok u  Kočevskom polju, u Sloveniji. Duga je 14 km. Ljeti njeno korito presuši i samo u vrijeme jačih kiša Rinža teče kontinuirano od Ložina do Črnog potoka pr Kočevju  gdje ponire.
Prvi izvori (dva izvora) Rinže (Prednja Rinža) nalaze se u uzanoj dolinskoj padini koja vezuje dva polja u kršu: Ribničko i Kočevsko, pod brdom Jasnica (577 m), kod sela Gornje Ložine i oni se javljaju samo za vrijeme kišnih padalina. U razdoblju plavljenja na Ribničkog polja voda pritječe po obično suhom koritu sjeverno od Jasnice (Zadnja Rinža).

Za izrazito visokih voda u cijeloj Ribničkom i Kočevskom polju (Ribniško-kočevsko podolje) postoji samo jedan tok vode. Rinža tada poplavi oko 7 km2 Kočevskog polja.
Za redovnog vodostaja (u normalnim vodnim uvjetima) Rinža prima vodu iz Reberskog studenca kod sela Slovenska vas, pod Slovenskim vrhom (1041 m) na Stojni. Iz krških izvora dobija još druge pritoke. Nakon Kočevja gubi vodu u ponorima i teče podzemnim koritom u 11,5 km udaljen izvor Bilpa čija voda odlazi u rijeku Kupu. U nadzemnom koritu od Kočevja do Livolda vode ima vrlo rijetko, a do Mozlja, samo u vrijeme poplava. WIKIPEDIJA
Picture
Rijeka Rinža u Kočevju
Autor: Sl-Ziga; Wikipedija

Gornje Ložine  KOORDINATE:  45.692364, 14.800325; NADM. VISINA: 476 m; BROJ STANOVNIKA: 128 (2019.); WIKIPEDIJA​

Gornje Ložine je naselje u pokrajini Dolenjskoj, u slovenskoj Općini Kočevje, sjeverozapadno od Kočevja. U starijim izvorima se također spominje kao Gorenje Ložine, a njemački naziv je Oberloschin. Na području naselja nalazi se lokacija nekadašnjeg starog grada Schweinberga, u podnožju brda Jasnica (577 m; njem. Schweinberg), na mjestu kojega se danas nalazi zapušten turističko-rekreacijski centar Jasnica. 
Lokalna crkva posvećena je svecima Petru i Pavlu (Cerkev sv. Petra in Pavla) i pripada župi Stara Cerkev. Riječ je o građevini kasne gotike iz 15. stoljeća koja je obnovljena u 19. stoljeću. Crkva ima pravokutni brod sa zvonikom na zapadnoj strani i trostrani završni prezbiterij. Glavni oltar datira iz 1861. a bočni protestantski (evanđeoski; slov. evangelijski) oltar je iz sredine 19. stoljeća. 
U naselju se nalazi i spomen-obilježje palima u NOB-u (slov. Spominsko znamenje padlim v NOB), podignuto 1958. godine. Nalazi se uz usjek ceste Ljubljana - Kočevje, u blizini motela Jasnica. To je pravokutna svijetla kamena ploča s uklesanim napisom, ugrađena u djelomice dozidanu prirodnu stijenu, i posvećena četvorici talaca, aktivista Osvobodilne fronte, koji su streljani u blizini 21.8.1942.
Picture
Brdo Jasnica (577 m)
Izvor: GoogleMaps, 2019.
Picture
Gornje Ložine
Crkva sv. Petra i Pavla; izvor: GoogleMaps, 2019.

Dolnje Ložine  KOORDINATE:  45.688869, 14.808683; NADM. VISINA: 474 m; BROJ STANOVNIKA: 155 (2019.); WIKIPEDIJA​

Dolnje Ložine je malo naselje u gornjoj dolini Rinže, u općini Kočevje, u Dolenjskoj. U starijim izvorima se također spominje kao Dolenje Ložine, a njemački naziv je Niederloschin​. Ime naselja promijenjeno je iz Srednje Ložine u Dolnje Ložine 1952. 
U naselju, uz cestu u središtu sela, nalazi se mala seoska kapela-svetište (Dolnje Ložine - Kapelica v vasi) zatvorenog tipa, posvećena Svetoj Obitelji, sagrađena je 1913. godine. Istočna niša zatvorena je kovanom ogradom, a pročelje raščlanjeno pilastrima i polukružnim lukom, nad kojime, na vrhu su polukružni krov i zabat . U kapelici se nalazi skulptura Svete Obitelji.

Picture
Dolnje Ložine
Izvor: GoogleMaps, 2019.

Nove Ložine  KOORDINATE:  45.686272, 14.816008; NADM. VISINA: 467 m; BROJ STANOVNIKA: 36 (2019.); WIKIPEDIJA​

Nove Ložine (njem. Neuloschin) su malo naselje u općini Kočevje, uz cestu Ljubljana-Kočevje.
Picture
Nove Ložine
Izvor: GoogleMaps, 2019.

Koblarji  KOORDINATE:  45.679636, 14.831692; NADM. VISINA: 469 m; BROJ STANOVNIKA: 285(2019.); WIKIPEDIJA​

Koblarji, u starijim izvorima također Kovlerji (njemački: Koflern, kočevarski (Gottscheerish): Kowlarn), je naselje sjeverozapadno od Kočevja u općini Kočevje. 

NAZIV SELA
Koblarji se u pisanim izvorima prvi put spominju pod njemačkim imenom kao Koflern ili Koflein, dok današnje slovensko potječe od njemačkog imena. Izvorno njemačko ime dolazi od srednjogornjonjemačkog naziva (razvoj njemačkog jezika u vremenskom razdoblju između otprilike od 750.-1050. do otprilike 1350.-1650.) kofeler - stanovnik brda, riječ izvedena iz srednjogornjonjemačkog kofel (šumovito brdo). Druga, iako manje vjerojatna pretpostavka je da naziv sela potječe od srednjogornjonjemačkog kobeler (stanovnik kolibe).

POVIJESNI RAZVOJ SELA
Koblarji su bili selo njemačkih Kočevarja. Prema zemljišnim knjigama iz 1574. godine naselje je imalo osam cjelovitih poljoprivrednih gospodarstava, podijeljenih na 16 poljoprivednih gospodarstava sa 16 vlasnika, što je odgovaralo broju 58 i 65 stanovnika. U popisu stanovništva 1770. selo je imalo 39 kuća. Stanovništvo Koblarja neprestano se smanjivalo od 1869., s 255 stanovnika u 44 kuće, na samo 196 ljudi u 1931. - uglavnom zbog emigracije. 
U prošla vremena seosko se gospodarstvo temeljilo na uzgoju usjeva i životinja, šumarstvu i sitnoj trgovini (sitna prodaja - slov., krošnjarenje -> prema krošnji - pletenoj košari u kojoj su se prenosili sitni predmeti za prodaju) potrošne robe. U selu su svojevremeno  bile dvije gostionice, kojima su upravljale obitelji Perz i Erker ili, prema nekim izvorima, Vode i Barthol.
Stanovnici sela etnički Nijemci, njih 150, iseljeno je tijekom Drugog svjetskog rata, no za razliku od mnogih naselja Kočevarja, selo nije zapaljenolo tijekom rata. Nakon rata, 41 seoska kuća bila je useljiva, a naselje je imalo 114 stanovnika. Do 2011. godine, broj stanovnika je narastao na 292.
 
ZNAMENITOSTI

Kapela sv. Štefana

Lokalna crkva, posvećena Svetom Stjepanu i Svetom Antunu Padovanskom (cerkev sv. Štefana in Antona Padovanskega), bila je građevina iz 16. stoljeća koja je preživjela Drugi svjetski rat manje ili više netaknuta, ali je srušena 1956. Crkva, pravokutne lađe, je najvjerojatnije izvorno imala uzidani zvonik. Trostrana sakristija je vjerojatno dodana na jugozapadnu stranu crkve 1788. godine, a veliki zvonik dodan je 1817. Dva zvona izlivena 1835. i 1848. visjela su na zvoniku, ali su uklonjena tijekom Prvog svjetskog rata. Zamijenjena su željeznim zvonima izlivenima 1921. godine, ali ta su uklonjena tijekom Drugog svjetskog rata. Mala kapela posvećena Svetom Stjepanu (Sveti Štefan) sagrađena je na mjestu bivše crkve 2004. godine.

Kuća br. 21
​Kuća br. 21 u selu (Koblarji - Hiša Koblarji 21), zaštićena je kao kulturna baština R. Slovenije. Sagrađena je 1911. godine. Prizemna djelomično podrumska kuća. Duža fasada ima pet osi, a glavni ulaz je u srednjoj osi. Na pravokutnom kamenom portalu upisani su 1911. godina, i inicijali FG. Fasade su izrađene u secesijskom stilu.

Na krškom terenu u okolici sela nalaze se brojne špilje.

ZNAMENITI LJUDI ROĐENI U NASELJU
Značajni ljudi koji su rođeni ili živjeli u Koblarjima uključuju:
  • Lojze Čampa (1935–2000), šumarski stručnjak i ekolog
  • Josefine Samide (1870-1968), odgajatelj i direktor škole u Klagenfurt
Picture
Koblarji
Izvor: GoogleMaps, 2019.
Picture
Koblarji
U središtu naselja nalazi se mali plitki ribnjak (zlatne ribice).
Picture
Kapela sv. Stjepana u Koblarjima

Špilja Koblarska jama
KOORDINATE: 45.7122, 14.83005; LOKACIJA NA GEOPEDIJI.SI
Na obroncima Male Kočevske gore, na području naselja Koblarji nalazi se Koblarska špilja (slovenski: Koblarska jama) i istoimeno arheološko nalazište (Koblarji - Arheološko najdišče Koblarska jama) ostataka iz kasnog brončanog doba. Ulaz u špilju nalazi se 3250 m udaljen sjeverno od crkve u Koblarjima, na 640 m (speleol. izvori), odn. n.v. (590 M, arheol. izvori). U izvorima se spominje još pod imenima: Dolga jama, Velika jama pri Koblarjih; njem. Weites Loch bei Koflern, Kofler Grotte).
Postojanje špilje prvi puta je zabilježeno 1882. godine (Graf).  Špilju je prvi istraživao Moser, koji je u njoj, osim osam ljudskih kostura, pronašao i prapovijesnu keramiku u lijevoj bočnoj stijeni. Oblici i ukrasi na keramici upućuju na kulturu žarnih polja. Godine 1901. iz špilje je iznijeto nekoliko sanduka antropološkog materijala; M. Bukovec je 1929. pronašao ljudske kosture u jugoistočnom tunelu. Nalazi se čuvaju muzejima u Ljubljani i Beču.
U okolici Koblarja nalazi se još nekoliko špilja: Grozdna jama, Črna jama, Lisičja jama.


​Špilja Lisičja jama
KOORDINATE: 45.70603, 14.82904
Lisičja šplja (slov. Lisičja jama, Mala Željnska jama,), u literaturi poznata i kao Fuchsloch. Špilja je istoimeno arheološko nalazište (Koblarji - Arheološko najdišče Lisičja jama). Prvi puta se spominje 1897. (Moser K.) Ulaz u špilju nalazi se 160 m udaljen od Koblarja, na 552 m (speleol. izvori), odn. 470 m n.v. (prema arheološ. izvorima) Nalazi starijeg željeznog doba (od 750 p.n.e. do 300 p.n.e.). Godine 1894. Wolsegger je na lijevoj stijeni špilje pronašao tri velike halštatske urne s dvije ručke, koje je Moser pripisao keltsko-rimskim vremenima. Nalazi su bili u privatnoj kolekciji Wolseggro u Kočevju.

IZVORI I LITERATURA
JAMNIK, P., LEBEN SELJAK, P., BIZJAK J., HORVAT, B.: Koblarska jama na Kočevskem - prazgodovinsko grobišče in kultni prostor. Antropološka analiza skeletnih ostankov z opisom pridatkov. Arheološki vestnik 53. 2002. str: 31-49.

Stara Cerkev

https://en.wikipedia.org/wiki/Stara_Cerkev

Slovenska vas

Na suprotnoj strani magistralne ceste Ljubljana-Kočevje od Stare crkve, nalazi se grupirano naselje Slovenska vas. Selo se prvi put spominje 1436. godine i jedno je od najstarijih naselja Kočevske. Prvi doseljenici bili su Slovenci. Kako su se u Kočevsku već ranije doselili Nijemci i bili su većinsko stanovništvo, ovo selo je dobilo ime Slovenska vas jer su u njemu većina stanovnika bili Slovenci. Oko sela su staje i prostrani pašnjaci. U blizini naselja teče rijeka Rinža, a iznad nje u planini Stojna uzdiže se Slovenski vrh (1040 m), koji je ime dobio po selu.

Breg pri Kočevju


Kočevje  KOORDINATE: 45.6395, 14.8601; NADMORSKA VISINA: 466 m; BROJ STANOVNIKA: 2500 (2019.); WIKIPEDIJA: Kočevje

Picture
Kočevje
Panorama Kočevja s obronaka Stojne na rubu grada
Kočevje (njemački: Gottschee) je grad i središte istoimene općine u južnoj Sloveniji, nedaleko od granice sa Hrvatskom. Grad pripada pokrajini Dolenjskoj. Grad leži na Kočevskom polju, polju u kršu, na nadmorskoj visini od oko 460-466 m, s obje strane krške rijeke ponornice Rinže. Nad gradom i jugozapadnom stranom polja se uzdiže strma gora Stojna s nekoliko vrhova viših od 1000 metara. Istočno od grada i polja je Kočevski Rog, 1099 m) i na sjeveru Mala gora, odn. Mala kočevska gora (Črni vrh, 963 m). Kočevje je Magistralnom cestom povezano s Ljubljanom i Hrvatskom (granični prijelaz Petrina), a povezano je i s Novim Mestom kao regionalnim središtem dolenjske regije.

Naselje je nastalo na poluotoku između desne obale Rinže, koji je izgradnjom prokopa bio okružen vodom i visokim zidinama. Otoku i naselju se pristupalo drvenim mostom. U 18. stoljeću zidovi su srušeni i kanal je nasipan, a Kočevje se potom proširilo na lijevu obalu Rinže. Kad je željeznica 1893. godine stigla do Kočevja, naselje se proširilo u smjeru kolodvora. Tu je nastalo i prigradsko rudarsko naselje Rudnik. Nakon Drugog svjetskog rata nastali su i drugi dijelovi grada: na Trati i Mestni log.

Kočevje ima kontinentalnu klimu s vrlo visokim ljetnim temperaturama. Mjeseci od studenog do travnja su hladni i vlažni, a srpanj i kolovoz vrući i suhi. Prosječna godišnja temperatura jedna je od najnižih u Sloveniji i kreće se od 4° C do 8° C.


POVIJEST NASELJA
Kočevje se prvi put spominje 1339. Nastalo je na području između sadašnjeg grada i sela Šalka vas tijekom rane kolonizacije Kočevskog njemačkim doseljenicima. Od 1247. krajem su vladali su Ortenburgovi. Mjesto se razvilo kao gospodarsko središte tog područja; godine 1377. već se spominje kao trgovište. 1469. godine spalili su ga Turci. Novo naselje izgrađeno je na desnoj obali Rinže, i prvo je utvrđeno jarkom, a u 16. stoljeću i zidinama. Car Frederik III. je 1471. godine Kočevju dao status grada. Grad su 1491. godine ponovo uništili Turci, a od 1528. do 1598. napadnut je devet puta. Grad je tri puta spaljen, pet puta ga je poharala kuga. Stanovnici grada su se najviše bavii trgovinom. Ovuda je prolazio živahan promet iz smjer Trsta i Ljubljane prema Gorskom kotaru. Kočevje s okolnim područjem pripalo je 1418. Celjskim vladarima, a 1456. Habsburgovcima. Nakon 1507. promijenilo se nekoliko feudalnih gospodara, a 1641. postalo je vlasništvo grofa Engelberta Auersperga, koji je 1650. godine u gradu sagradio snažnu utvrdu. U 18. stoljeću zasut je obrambeni jarak i porušene su zidine sjednjovjekovnog  grada.

Godine 1735. započela je nastava u novoj školskoj ispostavi, a 1818. u redovnoj školi. Njemačka niža gimnazija osnovana je 1872., a 1911. godine i viša. U školskoj godini 1919/20 ona je postala slovenska. Godine 1881. osnovana je organizacija Schulverein koja je do iseljenja kočevskih Nijemaca u prosincu 1941. brinula o konsolidaciji Nijemaca u Kočevju i drugim mjestima koja su naseljena Nijemcima-Kočevarima. Kočevje je bilo žarište njemačko-slovenske
nacionalne borbe, posebno u tridesetim godinama 20. stoljeća, kada se utjecaj njemačkog nacizma sve više osjećao među kočevskim Nijemcima. Grad se počeo brže razvijati, posebno nakon 1893. godine, kada je izgrađena željeznica.


Kočevje imalo važnu ulogu tijekom NOB-a u Drugom svjetskom ratu. U svibnju/maju 1941., mjesec dana nakon talijanske okupacije grada, osnovan je odbor Osvobodilne fronte (OF). Nacionalno svjesni slovenski rudari i radnici, s kojima je surađivao prof. Jože Šeško, su u ožujku/martu 1942. u velikom broju izbjegli u partizane.

Talijani su 28.4.1942., nakon jedne izdaje, u selu Konca vas zarobili nekoliko članova okružnog odbora Komunist. partije Slovenije, uključujući Jožu Šeška, koji je ubijen je 11.5.1942. u špilji Gramozna jama u Ljubljani. Nakon kapitulacije Italije, Okružni odbor OF i Zapadno-dolenjski odred ušli su u Kočevje 9.9.1943., a Kočevje je postalo središte velikog oslobođenog teritorija u ovom dijelu Slovenije. 12.9.1943. u Kočevju je osnovana 9. slovenska narodnooslobodilačka brigada.

Od 1. do 3.10.1943. održan je sastanak izaslanika slovenskog naroda u bivšem Sokolskom domu (sada Šeškov dom), na kojemu je donijet niz važnih odluka i izabran 120-članski slovenski narodnooslobodilački odbor (SNOO), tj. vrhovni plenum OF. SNOO je bio najviši organ vlati, a kao vrhovni plenum najviši politički organ. Dvorana u kojoj je održan ovaj zbor obnovljena je 1993; sačuvan je natpis iznad pozornice: Narod si bo pisal sodbo sam (Narod će sam pisati svoju sudbinu). U prostoru kina održano je 9. i 10.10.1943. suđenje zarobljenim vođama suradnika okupatora, bijele i plave garde, koji su bili zarobljeni na Turjaku i u Grčaricama nakon kapitulacije Italije; 16 optuženika osuđeno je na smrt, četvorica osuđena na prisilni rad, a jedan je oslobođen.

Grad je bio slobodan do 28.1.1943., kada su ga Nijemci zauzeli u velikoj ofanzivi. Jedinice NOV povukle su se na vrijeme pred prejakim neprijateljem. Nijemci su nastavili nasilje nad stanovništvom koje su već ranije provodii Talijani. Dana 8.12.1943. XIV. divizija napala je Kočevje. U trodnevnim borbama zauzeli su cijeli grad, osim grada Auersperga, u koji su se Nijemci povukli. Opkoljeni neprijatelj pozvao je pomoć radijskom vezom. Jake oklopne jedinice, uz podršku bombardera, spasile su ih u posljednji trenutak. U borbi je poginulo 60 boraca NOV, uključujući zapovjednika XIV. divizije Mirka Bračića. Budući da je Kočevje bilo važno strateško mjesto u njemačkoj operativnoj zoni "Jadransko primorje", bilo je zauzet jakim postrojbama. U studenom 1944. godine gotovo sve jedinice 7. partizanskog korpusa, uz podršku savezničkog zrakoplovstva, napale su grad, ali nisu ga mogle zauzeti. Tijekom NOR-a Kočevje je bombardirano 22 puta, a 80 posto kuća je spaljeno i srušeno. Grad je 4.5.1945. godine oslobodila Gubčeva brigada.

Sjećanje na narodnooslobodilački rat čuva nekoliko spomenika i spomen-obilježja. Trg na kojem je nekada bio stari grad lokacija je spomenika oslobođenju (Spomenik osvoboditve), čiji su autori kipari Lojze Lavrič, Boge Pengov, Stane i Marjana Keršič te arhitekt Zoran Didek.
U blizini je i spomenik narodnom heroju Mirku Bračiću. Na groblju se nalazi grobnica 73 poginula borca, sa spomenikom. Spomen-ploča u predvorju Šeškovog doma svjedoči sastanku skupštine izaslanika slovenskog naroda. U gradskom parku su poprsja narodnih heroja, mještana Jože Šeška, Evgena Matejke - Pemca, Ivana Omerza - Johana, Dušana Remiha - Duška i Antona Marincelja - Janka.

IZVORI: PESPOTI.SI, WIKIPEDIJA
Kočevje je gospodarsko i upravno središte kraja poznato kao Kočevsko. Grad je sjedište općine i raznih općinskih ustanova i organizacija. U njemu su gimnazija i srednja metalska škola i odjeće, šumarija, drvna industrija, tiskara, industrija transporta i opreme, kemijska tvornica, transportno poduzeće, i nekoliko drugih tvrtki. Grad ima sudnicu, banku, poštu, ljekarnu, nekoliko trgovina i restorana, hotel i više zanatskih radionica.
Planinarske i pješačke staze po Kočevskom polju
Halštatska gomila vabi (Halštatska grobnica zove)
Staza vodi od Kočevja (464 m) šumskim stazama u okolici Kočevja, Stare Crkve i Gorenja, gdje su otkriveni ostaci humki (tumuli) iz halštatskog razdoblja. Pogodna je i za vožnju biciklom. Dužina stze je 11 km, traje 2-3 h, označena je. Visina najviše točke iznosi 866 m; visinska razlika iznosi 190 m.

Pot kurirjev in vezistov trasa - dionica Kočevje-Ribnica
Put kurira i vezista NOV Slovenije najduža je i jedna od najljepših slovenskih transverzalnih ruta. Ruta je obilježena u znak sjećanja na organizaciju kurirske, telefonske i radio komunikacije u narodnooslobodilačkoj borbi slovenskog naroda, kao i na kurire i veziste koji su obavljali važne zadatke prenošenja i slanja pisanih, telefonskih i radio poruka. Ruta, duga 1000 km, prolazi kroz sve slovenske regije, od Prekmurja do slovenske Istre.
Dionica Kočevje-Ribnica srednje je zahtjevna, duga 16,7 km, i obiđe se za oko 4 sata.

PROČITAJ VIŠE na portalu Pešpoti.si
Picture

Dolga vas


Livold

https://sl.wikipedia.org/wiki/Livold

Zajčje Polje


Črni potok pri Kočevju


Mozelj

​https://sl.wikipedia.org/wiki/Mozelj

2. PO PLANINI


Parga

Parga je šumom obrasla padina koja diže od zapadnog ruba Kočevskog polja prema grebenu Stojne. Pruža se iznad polja, od Slovenske Vasi na sjeverozapadu, preko zapadnog ruba Kočevja, do Zajčjeg Polja na jugoistoku.

Gozdarski center Marof (Šumarski centar Marof)

Park skulptur na Marofu (Park skulptura na Marofu)
Ovdje, na rubu Kočevja, uz podnožje Stojne, u parku kod Šumarskog centra Marof,  nalazi se Forma viva - skupina skulptura od drva kipara Staneta Jarma. Park je nastao 1980. godine, kada je Kočevje bilo domaćin Europskog natjecanja šumarskih radnika. Većina statua napravljena je još ranije, i kreirane su na temu pjevanja, jer su bile izložene na 7. ljubljanskom bijenalu. Tako one nose imena: Pesem (hrv. Pjesma), Obup (Očaj), Zamišljeni, Kozolec, Duet, Nonet, i dr.
Na želju šumara, te su skulpture postavljene u Marofu. 
Skulptura Molitev gozda (Šumska molitva) nastala je u Umjetničkoj radionici Misel i korenine (hrv. Misli i korijeni) u Kočevju 1993. godine.
Picture
Šumarski centar Marof i ulaz u park skulptura Forma viva
Izvor: GoogleMaps, 2019.
Picture
Parkiralište i ulaz na šumsku poučnu stazu Rožni studenec, kod Šumarskog centra Marof
Izvor: GoogleMaps, 2019.
Picture
Stane Jarm
Slovenski kipar, grafičar in pedagog, (31.10.1931., Osilnica, † 1.10.2011., Ljubljana)

​
ŽIVOT
Akademski kipar Stane Jarm rođen je u obitelji s tradicijom rezbarenja i slikanja. Nakon osnovne škole u Osilnici 1946. godine, uz pomoć sestre polaže prijemne ispite na Srednjoj školi za obrt u Ljubljani. Školovanje je nastavio na Akademiji likovnih umjetnosti, gdje je između 1950. i 1954. studirao kiparstvo kod prof. Zdenka i Borisa Kalina. Nakon diplome upisao je specijalizaciju kiparstva i uspješno ga završio 1956. kod prof. Zdenko i Boris Kalin.
Nakon završenog školovanja preselio se u Kočevje, gdje je do umirovljenja 1995. godine bio zaposlen kao učitelj umjetnosti. U osnovnoj školi predavao je umjetničko obrazovanje, a istodobno je nekoliko godina proveo predavajući povijest umjetnosti u kočevskoj gimnaziji. Zajedno s Ivanom Brudarom i Milošem Humekom osnica Likovni salon Kočevje.
Kao stvaralac bio je aktivan na području kiparstva, grafike i crteža. Sudjelovao je na brojnim likovnim susretima - kolonijama, skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu i simpozijama o kiparstvu. Autor je šesnaest javnih spomenika u Sloveniji.
Široj je javnosti poznat po ekspresionističkim prikazima križa i križnog puta. Njegovi radovi čuvaju se u privatnim i javnim zbirkama. Dio djela prikupljen je u galeriji koju je Jarm uredio u svojoj rodnoj kući u Osilnici.


NAJZNAČAJNIJA DJELA
  • Deklica s piščalko (Djevojka sa sviralom) skulptura u bronci, izlivena 1959., postavljena na rubu vodoskoka u Kočevnu 1963. i zbog vandalizma ponovno postavljena 1996. po nacrtu arhitekta Bruna Urha.
  • Grb grada Kočevja, nastao 1971.
  • Portreti narodnih heroja u Parku narodbih heroja u Kočevju 1973.
  • Spomenik 9. slovenskoj narodnooslobodilačkoj brigadi
  • Učilna zidana, skulptura iz 1973.
  • Skulptura rudara iz 1978. godine u spomen kočevski rudnik smeđeg ugljena
  • Gozdna nevesta (Šumska nevjesta) iz 1984.
  • Dekle z mačko (Djevojčica s mačkom) u Mačkovcu 1988.
  • 16 Jarmovih skulptura u forma vivi na Marofu u Kočevju
  • Skulpture na temu pjevanja: Pesem, Obup, Zamišljena, Kozolec, Duet, Nonet.
  • Molitev gozda (Šumska molitva) 1993.
  • Križev pot (Križni put) Pod Krenom, u Kočevskem Rogu 1998., čine ga 15 skulptura u drvu; spomenik tragičnim događajima nakon 2. svj. rata u Kočevskom Rogu.
  • Jezus na Križu (Isus na križu) ispred crkve sv. Štefana u Ribnici.
  • Žalujoče matere, pevski zbor i obešenec u parku kulturnikov u Ribnici.
  • Brojne skulpture u drvu po slovenskim crkvama

PRIZNANJA I NAGRADE
1964. dobio je nagradu Prešernove zadužnbine, a 1998. Šeškovu nagradu za životno djelo. 2000. godine postao je počasnim građaninom Općine Kočevje, a 2007. godine počasnim građaninom Općine Ribnica. 2001. godine nagrađen je odličjem Sv. Ćirila i Metoda, koje dodjeljuje Slovenska biskupska konferencija. 2012. godine bio je prva osoba kojoj je općina Kočevje dodijelila priznanje Deklica s piščalko (Djevojka sa sviralom).

​IZVORI I LITERATURA
FAJFAR, Simona: Jarmovo umetniško Kočevje. Delo, 10.10.2012.
FAJFAR, Simona: Osnovno orodje Staneta Jarma – glasna motorna žaga. Delo, 3.11.2011.
WIKIPEDIJA: Stane Jarm


Pot Staneta Jarma
U godini koja je proglašena Godinom Staneta Jarma povodom njegovih 80 godina života, Pokrajinski muzej u Kočevju je 2011. godine ustanovio ovu kulturnu rutu tijekom koje se prolaze pojedine javne skulpture Staneta Jarma u Kočevju (12 lokacija) i okolici (3 lokacije). Izdan je i letak rute. ​Sam kipar preminuo je samo mjesec dana prije svojeg jubileja.
Picture
Picture

Utrinki iz domačih krajev: Pot Staneta Jarma
Postavljeno 18.7.2012.
POT STANETA JARMA
Izvorni opis: Pričujoči kratki film, izdelek naše lokalne televizije Tv Kočevje.si je prispevek k spominu nedavno preminulega umetnika in dopolnilo turistični ponudbi naših krajev. Avtorica besedila kustodinja kočevskega muzeja Nadja Kovačič je popisala vsa dela razstavljena na prostem in jih umestila v zloženko. Ta vsebuje še zemljevid in razglednice s pomembnejšimi skulpturami. Film je povabilo na ogled delčka kiparjevega opusa, stopati po poti Staneta Jarma pa pomeni tudi spoznavati lepote Kočevske. Film pa je tudi dokument za vselej, saj so kiparjeve skulpture vse prevečkrat talci vandalom, lesene pa zob časa neusmiljeno razjeda.

​Gozdna učna pot Rožni studenec (Šumska poučna staza Rožni studenec)

Picture
Poučna šumska staza Rožni Studenec najstarija je poučna staza u regiji Kočevsko. Otvorena je 1995. godine, a 2005./2006. godine je obnovljena i opremljena novim informativnim pločama (20 ploča), koje prikazuju i opisuju život u šumi. Put je lagan, dug nešto manje od 3 km, minimalne visine 460 m, maksimalne visine 483 m, označen znakom sove. Vrijeme obilaska je oko 1 sat. Poučna staza pripada  mreži Natura 2000 i Regionalnom parku Kočevsko-Kolpa. Za razgled je uređeno 2500 metara staza, uređena je šumska učionica, i postavljeno nekoliko mostova na močvarnim dijelovima terena. Također možemo vidjeti i poplavljene terene i krško vrelo.

TIJEK STAZE
Šumska staza počinje od rijeke Rinže, u blizini Šumarskog centra Marof (Gozdarski center Marof), na rubu Kočevja. Prolazi pored izvora Rožni studenec do brane na rijeci Rinži i do izvora Mrzli studenec, te se kružno se vraća na početnu točku.

​Uz put su slijedeći informativni panoi (redoslijedom pohoda):
  • Natura 2000
  • Informativna tabla poučne staze
  • Životinje Kočevske
  • Vrste drveća
  • Grmlje i ljekovito bilje
  • Rijeka Rinža - šuma i voda
  • Lišajevi, mahovine, paprati, gljive
  • Šumski ekosustav, i dr.

Među informativnim pločama postavljeni su i informativni stupovi (19 stupova) na kojima je opisana svaka biljka. Uz put pronalazimo: obični jasen (slov. veliki jesen / beli jesen; lat. Fraxinus excelsior), topola (slov. evroameriški topol), crna joha (slov. črna jelša; lat. Alnus glutinosa), sremza / sremsa / trpika (slov. čremsa; lat. Prunus padus), zelena duglazija (lat. Pseudotsuga menziesii), malolisna lipa (slov. malolistna lipa; lat. Tilia cordata / Tilia parvifolia Ehrh); divlja trešnja (slov. divja češnja; lat. Prunus avium); hrast lužnjak (slov. dob; lat. Quercus robur), planinska jarebika (slov. jerebíka; lat. Sorbus aucuparia), gorski brijest (slov. gorski brest / goli brest; lat. Ulmus glabra), bukva (slov. bukev; lat. Fagus sylvatica), gorski javor (slov. gorski javor; lat. Acer pseudoplatanus), obični grab (slov. beli / navadni gaber; lat. Carpinus betulus); američki borovac / vajmutov bor (slov. zeleni bor / gladki bor; lat. Pinus strobus), obična jela (slov. navadna jelka /bela jelka, lat. Abies alba); obična smreka (slov. navadna smreka, lat. Picea abies); vrba iva (slov. iva; lat. Salix caprea); obična breza / viseća breza (slov. navadna breza; lat. Betula pendula), europski / listopadni ariš (slov. evropski / navadni macesen; lat. Larix decidua).
Uz to, predstavljeni su i stanište šumskog velikog crvenog ili rusog mrava (slov. velika rdeča mravlja; lat. Formica rufa), šumska tla i podzemna špilja.


IZVORI I LITERATURA
Video film o učni poti
Zemljovid staze na Geopedia.si
WIKIPEDIJA: ​Gozdna učna pot Rožni studenec 

Picture
Položaj poučne staze Rožni studenec, na rubu grada Kočevja
Picture
Plan poučne šumske staze Rožni studenec
Izvor: Zavod za gozdove Slovenije
Picture
Brošura "Gozdna učna pot Roni studenec" (PDF)

Planinarske transverzale koje prolaze vršnim dijelom Stojne

Na Stojni su uređene mnoge planinarske, pješačke i šumske poučne staze. Prve markirane staze u Kočevju su uredili turisti njemačkog govornog područja koji su u vrijeme kada su ovdje još živjeli kočevski Nijemci (Kočevarji) dolazili u Kočevje na ljetovanje s rodbinom. Nekada su planinske staze bile označene crnim krugovima okruženim crvenim.
Picture
Naslovna fotografija:
Pogled s obronaka Stojne na grad Kočevje u Kočevskom polju
Picture
Karta Kočevskog planinarskog puta (Kočevski planinski pot - KPP)
Picture
Picture
KOČEVSKA PLANINSKA POT
(VELIKA KOČEVSKA PLANINSKA POT)
Staza povezuje znamenitosti jugozapadnog dijela Općine Kočevje i općina Kostel i Osilnica, a na sjeverozapadu povezuje se s planinskim stazama općina Loški potok i Ribnica.  Započinje od Koče na Jelenovem studencu (850 m). U prvom dijelu, na planini Stojna, staza Velikog Kočevskog planinarskog puta podudara se s trasom Malog KPP, a zatim nastavlja svoj put obroncima Borovške i Goteniške gore do Goteniškog Snežnika, Medvedjaka, Sušnog Vrha i propadajućeg Šumarskog centra Glažut, kroz Grčarice do Jasnice, dodiruje Veliku goru, i uz vrhove Stojne natrag do Koče pri Jelenovom studencu. Čitava je transverzala obilježena, i s putokazima na svim raskrižjima. Veliki dio staze prolazi kroz visokogorski krš, kojega obilježava mnoštvo ponora, ponikava, stijena, špilja.
Staza je zahtjevna, duga 130 km, ima 24 kontrolne točke, i za njezin obilazak je potrebno oko 120 sati - oko 4-5 dana. Obilježena je. Visina naviše točke (Goteniški Snežnik) iznosi 1289 m, a najniže (Gorenja pila) 208 m.

PROČITAJ VIŠE
MALA KOČEVSKA PLANINSKA POT
Ova planinarska staza povezuje znamenitosti jugozapadnog dijela Kočevja, Kostela i Osilnice. Počinje od Koče pri Jelenovom studencu (850 m) i ide do Kupe kod Gorenje Žage,  obroncima kanjona Kupe (slov. Kolpa) do sedla Krempa, i vraća se nzod do Koče preko Borovca i Kočevske Reke, pokraj Ledene špilje. Prvi dio staze vodi uglavnom prirodnim i očuvanim jelovo-bukovim šumama. Između je samo nekoliko sela i zaseoka, što ukazuje na slabo naseljenu i šumom obraslu Kočevsku. Čitav rub kanjona Kupe predstavlja jedinstveno stanište za rijetke i ugrožene biljne i životinjske vrste.
Staza je zahtjevna, duga 70 km i za njezin obilazak potrebno je 48-72 sata, ovisno o osobnoj kondiciji. Obilježena je. Nadmorska visina najviše točke je 1034 m.
​TRIMČKOVA PLANINSKA POT
Trimčkova planinarska staza prolazi vrhovima iznad Kočevja, a skreće i na Požgani vrh s pogledom prema Kočevskoj Reki i Gotenici. Staza je laka, pogodna za sve vrste izletnika, uključujući obitelji s malom djecom. Put se također može skratiti ovisno o okolnostima ili sposobnostima pojedinca. Staza je promovirana 1980. godine kao Trim transverzala. Za rutu je kreiran dnevnik s prostorima za žigove. Duga je 12 km. Za obilazak cijele staze potrebno je 4 do 5 sati umjerenog hoda. Stazu održava Planinsko društvo Kočevje.
PROČITAJ VIŠE
Picture
Trimčkova planinska pot
Karta transverzalnog puta

Ostale planinarsko-pješačke staze po vršnom dijelu Stojne

​Grajska pot (Gradska staza)
Ova staza vodi od Kočevja (464 m) do ruševina srednjovjekovnog grada Fridrihštajna (970 m, iz 15 st  povezanog s ljubavnom pričom Fridrika Celjskog i Veronike Desinike. S gradine se pruža odličan pogled na grad Kočevje i okolicu. Staza je srednje zahtjevna, duga 4,7 km i prolazi se za oko 1:30 h. Visinska razlika iznosi 507 m.
Picture
​Plezalna pot na Fridrihštajn (Penjačka staza do Fridrihštajna)
Vrlo zahtjevna, osigurana staza duž zidina Fridrihštajna. Početak je u podnožju zapadnog zida i, nakon djelomično prevjesne stijene, uspinje se do dvorišta ruševina starog grada uz pomoć klinova i sajli. Ugrađeno je 30 klinova i 45 m sajli. Uspon traje 5-10 minuta; visinska razlika je 45  m.
Pri usponu je potreban izraziti oprez. Treba napomenuti kako je  2017. godine pronađen mrtav penjač koji je pao prilikom penjanja po zidinama Fridrihštajna.
Po poteh Veronike Deseniške (Putovima Veronike Desinićke)
Srednje teška ruta vodi od Kočevja (464 m) do ostataka ruševina dvorca Fridrihštajn (956 m), ljubavnog gnijezda Veronike Desinićke i Fridrika Celjskog, a zatim nastavlja put kroz šume do dvorca Kostel i dalje do Fare. Tijekom obilaska mogućnost je posjete proizvođim kočevskog šumskog meda i kostelske rakije. Staza je duga 29,4 km, obilazak traje oko 8 h, markirana.
Kalanova pot (Kalanova staza)
Jednosatni uspon od Kočevja (464 m) strmom i kratkom stazom do popularnog izletišta Koča pri Jelenovem studencu. Koliba je ujedno i polazna točka za kratke šetnje do Mestnog vrha (1034 m), dvorca Fridrihštan ili Livoldskog Vrha. Dužina staze je 3,4 km, potrebno vrijeme uspona 1-1:30 h; visinska razlika iznosi 670 m.
Po poteh medveda (Medvjeđim stazama)
Umjereno težak put vodi iz mjesta Ribnica (464 m) kroz šume preko Slovenskog vrha i Ledenika, najvišeg vrha Stojne, do planinarskog doma Koča pri Jelenovem studencu. U blizini se može pogledati i Ledena špilja. Zatim se spušta do grada Kočevje gdje se mogu razgledati kulturne znamenitosti. Dužina staze iznosi 26,4 km, a obilazak traje oko 6 sati.
Picture
Brošura "Pješački putovi na Stojni" (PDF)

Koča pri Jelenovem studencu  NADMORSKA VISINA: 850 m

Planinarska kuća, udaljena je od Kočevja oko 1:15 do 1:30 h uspona (Kalanova pot, Grajska pot). Smještena je na malom proplanku u Dolini pri Jelenovem studencu, podno Mestnog vrha. Kuća je dobila ime po obližnjem Jelenjem izvoru (slov. Jelenov studenec) koji ne presušuje čak ni tijekom vrućih ljetnih dana.

Objekt planinarskog doma trebao se prvo nalaziti na 829 m visokom Lovskom vrhu iznad Oneka, zbog pogleda na dolinu Kočevja. No, kako planinari nisu dobili građevinsku dozvolu za ovu lokaciju, ponuđen im je zamjenski prostor za izgradnju kuće - dolina ispod Mestnog vrha. Na tome su mjestu već stajale dvije kolibe i jedna šupa. Kolibe su vjerojatno bile sagrađene 1947, za potrebe njemačkih ratnih zatvorenika koji su bili uključeni u sječu i manipulaciju drvenom građom u ovom dijelu Stojne. No, te 1952. godine to je sklonište za šumske radnike bilo već napušteno, te su ga planinari iz Kočevja preuredili u planinarski objekt, koji je već 1953. primio prve posjetitelje. Tijekom godina njezin je izgled izmijenjen, ali je ostao izvorni dizajn brvnare u kombinaciji s rezanim drvetom. Obnavljana je 1963.-1964., i 1974. godine. Prva veća modernizacija i proširenje bila je 1982. godine, zatim 2000., kada je Dom proširen za 110 m2, a stariji dio moderniziran.

Dom je otvoren subotom, nedjeljom i praznicima tijekom cijele godine. Za grupe je otvoren prema dogovoru. Kuća ima 40 ležja u 6 soba i 10 u skupnoj spavaonici. Blagavaonica je kapaciteta 80 osoba. Sobe za goste grije peći na drva; voda je kišnica, bunar je udaljen 60 m, struja je iz solarnih ćelija, ima i agregat za struju. 

Osim pristupa pješačkim stazama, do parkinga u blizini doma moguće je stići i šumskom cestom iz Kočevja (9 km).
Pješački pristupi: 
  • Iz Kočevja, po Kalanovoj stazi (Kalanov pot): 1 h.
  • Iz Kočevja, po Gradskom putu (Grajska pot): 1:15 h.
  • Iz Kočevske Reke, preko Ledene jame: 3 h.
  • Iz Štalcarja, preko grada Fridrihštajna: 2:15 h.​

Koliba je polazište Velikog i Malog Kočevskog planinarskog puta i prirodoslovne poučne staze Jelenov studenec. Ujedno je i polazna točka za kratke šetnje do Mestnog vrha (1034 m), dvorca Fridrihštajn (30 min), Livoldskog Vrha, ili tri špilje koje su u blizini Kuće (udaljene od 20 min do 1 h hoda): Jama treh bratov (Jama tri brata, 20 min), Eleonorina jama (1 h) i Ledena jama (hrv. Ledena špilja).

Kućom gospodari PD "Kočevje".
​
​IZVOR: PLANINSKA ZVEZA SLOVENIJE , i dr. 
Picture
Koča pri Jelenovem studencu
Izvor Jelenov studenec
Jelenov studenec izvire na SZ rubu doline, nakon čega teče ivicom šume, i malo pred kraj doline ponire u tlo. Naziv jelenov vjerojatno je dobio jer su ovdje šumari viđali jelene kako piju vodu. Izvor je obnovljen 1991. godine zahvaljujući šumaru Ivanu Puglju. Izvor potoka zasvođen je konstrukcijom u obliku kupole, obložen kamenjem, a zatim je kupola zasuta zemljom kako bi se prikrila umjetna konstrukcija. S prednje strane se može vidjeti samo manji otvor za prikupljanje vode, s rešetkom. S izvora je moguće zahvatiti i popiti vodu uz pomoć vrča pričvršćenog na žicu unutar zida. Također je od kamena sagrađen preljev i manji bazen iz kojega se vodom mogu napajati divlje životinje, te početni dio korita. Postojanje izvora vjerojatno je bio jedan od glavnih razloga za izgradnju koliba u blizini.

Picture
Naravoslovna pot Jelenov studenec (Prirodoslovna poučna staza J. st.)

​Početna točka staze je kod planinarskog doma Koča pri Jelenovem studencu (850 m), gdje je postavljena informativna ploča koja govori o samoj stazi i znamenitostima koje se nalaze na putu. Ideja o ovoj stazi došla je od samih šumarskih radnika jer se na prostoru oko Mestnog vrha nalazi više lokacija, objekata, i prirodnih pojava koje zaslužuju da se o njima nešto više dozna, između ostalih, to su: 
izvor Jelenov studenec, špilja Jama nad Jelenovim studencem, debelo stablo jele, bunkeri iz Drugog svjetskog rata, vidikovac na Kočevsko polje s uzletištem za paraglajdere, velika stijena - eratički blok (slov. skalni balvan) ledenjačkog podrijetla, Mestni vrh i dr.
Staza je kružna, obilježena znakom jelenjih tragova (kao asocijacija na Jelenov studenec), dijelom je samostalna, a dijelom se podudara s trasom planinarske staze koja vodi do Mestnog vrha (1034 m). Staza je lagana, duga 3,5 km i vrijeme obilaska iznosi oko 1 h.

Picture
Žutom bojom je na karti prikazana staza Naravoslovna pot Jelenov studenec (Prirodoslovna poučna staza J. st.)

Špilje na Stojni u blizini Jelenjeg studenca

Ledena jama v Fridrihštajnskem gozdu (odn. Ledena jama na Stojni)
KOORDINATE: 45.61324, 14.84368
Nalazi se jugozapadno od Mestnog vrha. Ulaz u špilju je na 870 m n.v. i okrenut je prema jugu. Dugačka je 180 m, duboka 105 m. Prem tipu je o otvorena jama s ograničenim pristupom (zbog teškog pristupa potrebna dobra oprema), vječnim ledom i lijepim ledenim špiljskim ukrasima - po čemu je i jedna od najpoznatijih u Sloveniji. Zbog količine leda u njoj (procjena i do 20.000 m3) u šali ju nazivaju podzemnim ledenjakom. Kako se špilja nalazi unutar šumskog rezervata Stojna okružena je gustom šumom što doprinosu očuvanju svježije mikroklime i time njezinog ledenog pokrova.
Prema predaji, vlasnik fridrihštajnskog grada Fridrik je Ledenu špilju koristio za skladištenje mesa i vina. 

Na području Stojne gdje je i Ledena jama nalazi se Sekundarna prašuma (pragozd) Ledena jama, u kojemu šumarski radnici ne sijeku još od 1892. Ovaj šumski rezervat obuhvaća nešto manje od 15 ha.


Jama z dvema vhodoma (Mostna jama)
KOORDINATE: 45.62443, 14.83952
Ulaz se nalazi na 918 m n.v.. Špilja je duga 104 m, duboka 21 m. Otvorena špilja sa slobodnim ulazom.

Jama treh bratov pri Kočevju (Drinbrudergrotte)
KOORDINATE: 45.62721, 14.84682
Nalazi se sjeverozapadno od Kuće, ulaz je na oko 90 m n.v. Lako je dostupna. Duga je oko 80 m, duboka oko 45 m. Na kraju ove velike špilje, vodoravnog tipa, nalaze se tri velika stuba koji kao tri brata stoje na straži pred ulazom u lijepu pozadinu, po čemu je špilja i dobila ime. 

Vidikovci i razgledi

Stojna je najvećim dijelom obrasla gustom šumom (iako teško oštećenom u ledolomu 2014. godine), no s par njezinih vrhova pruža se dobar pogled. To su prije svega najposjećeniji Mestni vrh, Fridrihštajn i Livoldski vrh, s kojih se pruža pogled na Kočevsko polje s Kočevjem, sjeveroistočno na Kočevsku Malu Goru i Kočevski Rog, jugoistočno i južno do obronaka Stojne i dalje do Gorskog kotara, do Kleka, vrhova Velike Kapele i Risnjaka. Jugozapadno su goleme šume Goteniške gore iznad kojih se uzdiže najviši vrh Goteniški Snežnik (1289 m), sa zapadne strane stražnja strana Stojne prema Velikoj gori, a na sjeveru Mala gora iznad Ribničkog polja. Za dobre vidljivosti vide se Gorjanci (Žumberak), Zasavske planine i daleko iza Male gore vide se Kamniške Alpe, a lijevo od njih, Julijske Alpe s Triglavom.
Picture
Risova učna pot (Risova poučna staza)

​U sklopu projekta Life Lynx u okolici Kočevja 24.9.2021. godine otvorena je nova poučna staza za djecu. Staza duga oko kilometar opremljena je raznim edukativnim igrama, a na kraju će djeca biti bogata za nova saznanja o životu najveće europske mačke - euroazijskog risa. Opremljena je informativnim pločama na kojima se prezentiraju zanimljivosti o risu, pruža uvid u život risa, ulogu risa u ekosustavu, zašto je važan u prirodi, kako istraživači istražuju risove, kako ih prebrojati te s kakvim prijetnjama se ris suočava. Ove stručne i edukativne informacije posjetiteljima daje zamišljeni lik risa Mala, kao i didaktička pomagala koja omogućuju da se oni okušatju u raznim vještinama. Populacija risa u Sloveniji i susjednim zemljama posljednjih je godina ponovno bila ugrožena zbog parenja u srodstvu, pa je 2017. pokrenut projekt Life Lynx kojim se ponovno nastoji ojačati populacija risa u Sloveniji, Hrvatskoj, Italiji, Rumunjskoj i Slovačkoj. U sklopu projekta u Sloveniju dovezeno više risova, od kojih je prvi došao iz Rumunjske, a njegov je potomak ris imenom Mala.

Staza je označena posebnim oznakama. Stazu risa čine kraća i duža staza. Kraća Risova staza duga je 700 m i ima 8 tematskih postaja s brojnim atrakcijama. Staza je lagana i pogodna za obitelji i djecu, a pri njezinom obilasku preporuča se sportska obuća. Dulja staza risa duga je 2,7 km, i uz nju se nalazi 8 tematskih postaja. Prema tipu staze radi se o lakšoj planinarskoj stazi s kraćim usponima, te je za njezin obilazak preporučljivo koristiti cipele za planinarenje. Dulja ruta vodi kroz životni prostor risa, uspinje se do Mestnog vrha, i završava kod Koče pri Jelenovom studencu.

Polazna točka za posjet Stazi je Koča pri Jelenovom studencu iznad Kočevja. Do kolibe vodi makadamski put iz Kočevja, a u blizini kolibe je moguće parkiranje. Iz Kočevja se može doći i pješice, Kalanovom stazom (Kalanova pot, 1 sat i 15 minuta) ili Gradskom stazom (Grajska pot, 1 sat i 20 minuta).

Risovu poučnu stazu izgradili su Biotehnički fakultet iz Ljubljane, Zavod za zaštitu prirode iz Novog Mesta, Zavod za šume Kočevje, Javni zavod za turizam Kočevje i Planinarsko društvo Kočevje u sklopu projekta Life Lynx, čiji je glavni zadatak od 2017. godine spašavanje Dinarsko-jugoistočnoalpske populacije risa od izumiranja.
Nova introdukcija je bila prilično uspješna, jer je u uzgoju sudjelovalo nekoliko risova koji već imaju mladunčad. U odnosu na razdoblje s kraja 1990-ih, kada je u Sloveniji zemlji bilo tek 10 do 15 risova, sada je situacija puno bolja. Trenutno 2021. godine, u Sloveniji ima najmanje 25 risova, ali se procjenjuje da ih ima oko 30.

MESTNI VRH

KOORDINATE: 45,61989, 14,85088; NADMORSKA VISINA: 1034 m​
Mestni vrh (1034 m n. m.) je drugi po visini vrh na Stojni i jedan od njih 5 viših od 1000 m n.v. Udaljen je 30 minuta hoda umjerenim ritmom od planinske kuće Koča pri Jelenovem studencu. Na samom vrhu, koji je kupastog oblika,  je proplanak, s kojega se, zbog okolne vegetacije ne pruža pogled. Na njemu se nalaze kutijica s upisnom knjigom i žigom, te nekoliko klupica. Sjeveroistočno od vrha uređen je vidkovac (nadograđen na metalnu konstrukciju s pločom koja se nekada koristila za telekomunikaciju), s kojega se pruža dobar pogled u smjeru Kočevskog Roga i na Kočevsko polje, a za dobre vidljivosti mogu se vidjeti Julijske Alpe s Triglavom, Kamniške Alpe, Zasavsko hribovje i Gorjanci/Žumberačka gora. Na vrhu je, zbog nadzora Kočevskog polja, u vrijeme Drugog svjetskog rata talijanska vojska sagradila istureni položaj - sustav bunkera sa stalnom posadom i povezan s Kočevjem vučnom žičarom s malim vagonom. Prije, i neko vrijeme nakon Drugog svj. rata, na vrhu je stajao razgledni stup. Kasnije je na Mestnom vrhu sagrađeno i malo drveno uzletište za paraglajding. Kako se vrh nalazi blizu gradića Kočevja, on je, zajedno s ostacima Fridrihštajna i planinarskom kućom, jedna od najomiljenijih turističko-planinarskih i rekreacijskih lokacija na Kočevskom.

PRISTUP - Do Mestnog vrha se može stići pješice te automobilom, ili biciklom (do parkirališta kod obližnje Koče pri Jelenovem Studencu). Pješački pristup iz Kočevja može se započeti od parkirališta u Kočevju, odakle na obronke Stojne vode Kalanova staza (60-90 min. hoda, nešto strmija) i Grajska pot (Gradska staza; 90-120 min. hoda), duža ali lakša staza.
Picture
Mestni vrh
Pogled s gradine Fridrihštajn
Picture
Mestni vrh
Pogled s Livoldskog vrha prema Mestnom vrhu i ostalim grebenima Stojne
Opisi uspona

​Opis uspona ​Kočevje - Mestni vrh (Grajska pot), na Hribi.net
Opis uspona ​Kočevje - Mestni vrh (Kalanova pot), na Hribi.net

FRIDRIHŠTAJN (vrh)

KOORDINATE: 45.611606, 14.860372; NADMORSKA VISINA: 970 m
Fridrihštajn (970 m) je vrh na Stojni, na manjem, nižem grebenu između Požganog hriba i Livoldskog vrha, na kojemu su ostaci srednjovjekovnog rada Fridrihštajna iz 15. stoljeća.

Dio Stojne oko grada naziva se Fridrihštajnski gozd (slov. gozd = šuma).

Oko 1960. godine planiralo se provesti žičaru iz Kočevja na sedlo između Fridrihštajna i Mestnog vrha, no projekt je napušten, a od njega su na padini Stojne ostali vidljivi pojedinačni betonski temelji za nosive stupove žičare. 


PRISTUPI
Vrhom prolazi Kočevski planinarski put (ovdje se nalazi KT-3). Od planinarske kuće Koča pri Jelenovem studencu do Fridrihštajna ima 40 minuta hoda. Od Fridrihštajna do Livoldskog vrha je 30 min. hoda. Od Fridrihštajna do vrha Požgani hrib je 30 min. hoda. Od Kočevja do Fridrihštana ima 1:3 h uspona.
Godine 2000 je na Fridrihštajn sa zapadne strane proveden i označen vrlo zahtjevan alpinistički smjer.
Do Fridrihštajna je moguće stići i vozilom, odn. biciklom, šumskom cestom (4 km od Kočevja). 

Picture
Vrh Fridrihštajn i obilježje kontrolne točke (KT-3) na Kočevskom planinarskom putu
Stara jela
Jedno od najvećih stabala jele u Sloveniji nalazi se pod gradom Fridrihštajnom. Njena procijenjena starost je 200 godina.
Grad Fridrihštajn
Grad Fridrihštajn, njem. Burg Friedrichstein je razrušeni stari grad na planini Stojni (njem. Stim) u kraju Kočevsko, u regiji Dolenjskoj u Sloveniji. Grad se nalazio na području koje su nekada nastanjivali Kočevarji, ili Kočevski Nijemci  (Gottscheer), nekadašnjem otoku njemačkog jezika (Gottscheer Land), koji je nastao u 14. i 15. stoljeću iz feudalnog lena koruških grofova Ortenburg.

Fridrihštajn je sagradio početkom 15. stoljeća (između 1423. i 1425.) Fridrik II (slov. Friderik II. Celjski), sin grofa Hermana II. (Cejskog), za svoju ljubavnicu Veroniku Desiničku (slov. Veronika Deseniška), za koju se oženio nakon smrti prve supruge Elizabete Frankopanske.

Prvo rušenje grada - Herman II. dao je utopiti Veroniku Desinićku nakon što ju je celjski sud odbio osuditi kao vješticu, svoga sina dao je zatvoriti  a grad Fridrihštajn srušiti. Nakon smrti drugog sina Hermana III. pustio je Fridrika II iz zatvora, a potonji je obnovio razrušeni  dvorac.

Izumiranje celjskih grofova - Nakon što je 1456. ubijen posljednji celjski grof, Friderikov sin Urlik II i izumrla dinastija celjskih grofova, njihova imanja i grad Fridrihštajn pripali su habsburškom caru Fridriku III. Habsburškom koju ga je grad na doživotnu skrb nekadašnjem upravitelju Celjskog grada, 
a potom je bio u vlasništvu raznih zakupnika ili vlasnika kočevskog fudalnog imanja. Grad je cijelo to vrijeme bio sjedište uprave toga feudalnog posjeda, a neko vrijeme i sjedište zemaljskog suda.

Turski upadi i prva slovenska seljačka buna - Od 1469. godine zaredali su se brojni napadi Turaka na ove krajeve. Zbog turske devastacije, zemlja je pala u neopisivo siromaštvo, mnoga sela bila su uništena, polja opustošena, a stanovništvo desetkovano. Siromaštvo je pogoršala samovolja tadašnjeg posjednika grada Fridrihštajna, baruna Jurija Thurna (njem. Georg von Thurn). Kada je on 1515. godine proizvoljno znatno podigao porez svojim potčinjenim subjektima, podigao se val pobune -  pokrenuo se tako prvi slovenski seljački ustanak.  Seljaci su zahtijevali "staru pravdu" - stara, od cara stečena prava. Prestali su sa svim plaćanjima gradu, dažbinama i vlastitim radom (tlakom), a u isto vrijeme se u gradu javio nedostatak hrane. ​Bilo je to nakon blagdana Svijećnice (2. veljača), kada se gradski upravitelj Steržen uputio u Slovensku vas radi utjerivanja dugova. Došlo je do sukoba, koji je doveo i do napada na Fridrihštajn. Pobunjevnici (puntarji) su ubili uravitelja i baruna Thurna, i osvojili omraženi grad. U Kočevju se nakon dugo vremena slavilo. Ali, radost je uskoro završila. Ujedinjeni feudalci porazili su slovenske i hrvatske seljačke pobunjenike, a vođe pobune obješene su na gradskom gubilištu, na brdu Corpus Christi.

Propadanje grada - Nakon 1610. grad je počeo propadati, u njemu su bili samo skrbnik i straža. Dvorac je tako gotovo jedno stoljeće ostao gotovo netaknut u zaklonu kočevske šume, kao sjedište kočevskog gospodstva.  Zajedno s teritorijem na kojem je stajao, kupio ga je 1641. grof Auersperg Turjaški, koji je za izgradnju svog novog dvorca u Kočevju nakon 1650. također koristio materijal iz Fridrihštajna.

U Valvasorovo vrijeme (17. stoljeće) još su se u gradskoj kapeli Sv Ivana Krstitelja (grajska kapela Sv. Janeza Krstnika) održavale tri mise godišnje. Prije rušenja grada, sva oprema crkve i predmeti za bogoslužje preneseni su iz kapele u dolinu. U župi Kočevje i danas se čuva oltarna slika  Jezusov krst (hrv. Krštenje Isusovo) poznatog baroknog slikara Valentina Metzingera. 
Poznati njemački pisci bajki braća Grimm izvijestili su još davne 1795. godine da je u očuvanom dijelu grada živio lovac sa svojim slugama, tako da je dvorac vjerojatno konačno napušten tek negdje početkom 19. stoljeća. U 19. stoljeću dvorac je već u potpunosti razrušen.
Godine 1963. godine ruševine u obišli stručnjaci i utvrđen je tlocrt dvorca, a članovi Turističkog društva Kočevje očistili su ruševine. Tada je predloženo da se restauriraju gradske zidine. 
Franc Cankar i Ivan Hiti su 1968. u gradu iskopali kasnosrednjovjekovno posuđe.
Nakon 1993. godine Općina Kočevje, na inicijativu šumara koji su grad ponovno očistili od raslinja, započela je planskom obnovom ruševina dvorca, uz stručnu pomoć državnog zavoda za zaštitu kulturne baštine.


Fridrihštajn danas - 

Danas su od grada ostali samo razrušeni zidovi i ostaci temelja. Područje su 1993. godine počeli čistiti i profesionalno obnavljati. Trenutno su zidovi obnovljeni kako bi se zaštitili od daljnjeg propadanja. Dio zidova je obnovljen, a ruševine grada su danas poznate kao izletište i točka na pješačko-planinarskim pohodima po planini Stojni.
Picture
Fridrihštajn, tlocrt grada
Picture
Grad Fridrihštajn
Grafika iz 19. stoljeća
Picture
Zidine grada
Picture
Ulaz u grad Fridrihštajn
Picture
Na ostacima Fridrihštajna
U pozadini je Mestni vrh.
Picture
Gradina Fridrihštajn

Fridrik II. Celjski

Fridrik II. Celjski (slov. Friderik II. Celjski; njem. Friedrich II Graf von Cilli) (1379.-1454. grad Žovnek), celjski knez, celjski grof, zagorski grof, krapinski baron, austrijski i hrvatsko-ugarski velikaš, ban čitave Slavonije iz obitelji  grofova Celjskih. Sin je Hermana II. i Ane Schaunberške. Godine 1405. oženio se Elizabetom, kćerkom kneza  Stjepana I. Frankapana, koja je kao miraz od oca dobila polovinu otoka Krka, gradove Trsat,  Bakar  i Bribir u Vinodolu, a Fridrikov otac Herman II. darovao je mladom paru na uživanje Steničnjak,  Samobor  u  Slavoniji  te  Krško, Kostanjevicu, Mehovo i Novo Mesto u Dolenjskoj. Nakon smrti kneginje Elizabete, za čiju je smrt osumnjičen, Fridrik je bio prisiljen odreći se svih  frankapanskih  posjeda.  Godine 1424. trebao mu je suditi  danski  kralj Erik VII., na molbu kralja Žigmunda, zbog smrti supruge, ali presuda nije bila donesena.
Poslije vjenčanja s novom suprugom, Veronikom Desinićkom, sumnje u ubojstvo Elizabete su se povećale te je Fridrik pao u nemilost oca Hermana II. koji ga je dao zatvoriti u Ojstricu, a zatim ga je dao zatočiti u Gornjem Celju, nakon čega je dao pogubiti Veroniku. Fridrik II. se ponovno pojavljuje u javnosti 1426. godine, a tri godine kasnije dobio je od kralja Kritpu u Slavoniji.
Godine 1436. kralj Žigmund je proglasio Fridrika II. i njegova sina Ulrika II. nasljednim knezovima Svetog Rimskog Carstva. Kralj Albert II. Habsburški potvrdio mu je 1443. nasljedni naslov kneza, nakon čega Celjski sklapaju s Habsburgovcima međusobni ugovor o nasljeđivanju. Godine 1445. postao je, zajedno sa sinom Ulrikom II., ban cijele Slavonije čime osnažuje svoju moć u Slavoniji i Ugarskoj, zbog čega je došao u sukob s članovima velikaške obitelji Hunjadi, koji su spriječili put Celjskih prema bosanskoj kraljevskoj kruni.
WIKIPEDIJA

Juraj Thurn

Jurij Thurn (slov. Jurij Thurn; njem. Georg on Thurn), barun, † 1512, Friedrichstein.
rođen je oko 1460. godine, najvjerojatnije u Gorici. Nakon studija prava u Padovi, stupio je u službu budućeg cara Maksimilijana. Bio je zakupac kočevskog gospodstva i vlasnik dvorca Fridrihštajn. Iako se smatra da je umro u seljačkoj pobuni 1515. godine, neki izvori pokazuju da su ga njegovi podanici ubili još 1512. godine kada ih je zatočio na sastanku.

Auersperg

PictureGrb prinčeva Auersperg
Izvor: Der Durchlauchtigen Welt zum funffzehendemal neu vermehrter und verbesserter Geschichts- Geschlechts und Wappen- Calender auf das Jahr 1737, Nürnberg 1736.
Auersperg, njemačka velikaška obitelj, podrijetlom iz  Bavarske  ili Švapske, s posjedima u Kranjskoj. Po svom gradu  Turjaku  nazivali su se i Turjaškima. Prvi put se spominju  1220. godine u kranjskim dokumentima i to kao  Owersperch. Godine  1550. obitelj je stekla barunat, 1630. godine grofovski, a 1653.  godine  kneževski naslov. Obitelj je posjedovala brojne posjede, među kojima su najznačajniji  Kočevje,  Čatež, Mokrice, Samobor, Sotesku i Turen. Nakon što su stekli grad  Thengen, postali su i državni knezovi Svetog Rimskog Carstva. Brojni pripadnici obitelji istaknuli su se u 16. i 17. stoljeću  obnašajući istaknute vojne službe diljem Vojne krajine. U 19. stoljeću jedan član obitelji, Karl Wilchelm (1827.-1890.), istaknuo se na položaju austrijskog premijera.

Veronika Desinićka

Veronika Desinićka (1380.-17.10.1425., Grad Ojstrica), kneginja Celjska, grofica Celjska, bila je druga supruga Fridrika II. Celjskog. Zbog nepoželjnosti njihovog braka protiv Veronike je pokrenut progon, a premda je oslobođena optužbe, usmrćena je i tako postaje žrtva prvog zabilježenog progona vještica u Sloveniji. 
Malo se zna o njenom ranom životu. Vjeruje se da ime Desinićka potječe od sela Desinića u Hrvatsko zagorju, gdje je Fridrik također imao prostrana imanja.  Danas se uglavnom navodi da je Veronika Desinićka bila pučanka; neki stariji izvori navode da je bila iz redova sitnog plemstva. Njezino ime se pojavljuje u oblicima Deseniška (slov.), Dessnitz, Dessenitz, Desnicze, Teschnitz, Teschenitz i Dessewitz u raznim povijesnim izvorima.

​
POPULARNA KULTURA
Krajem 19. stoljeća, napisao je Hinko pl. Davila povijesni roman "Zagorska ruža", koji na romantičan način prikazuje tragičnu povijest Fridrika i Veronike. Ansambl "Lado" je u svoj repertoar unio suvremeni folklorni balet s pjevanjem "Veronika Desinička": glazbu za balet skladao je Davor Bobić, a koreografiju potpisuje Dinko Bogdanić. Pjesme su uzete iz hrvatske narodne baštine. Legenda o Veroniki Desinićkoj je sastavni dio kulturne i turističke prezentacije značajnog hrvatskog dvorca Veliki Tabor. Također, lik Veronike Desinić možemo naći i u kultnom hrvatskom filmu "Kalvarija" Zvonimira Maycuga.
I u slovenskoj beletristici i umjetnosti lik Veronike je često korišten (M. Schneider: 1817, drama Ulrich Graf Zellsky;  Josipina Urbančič - Turnograjska,1851, povest Nedolžnost in sila;Jožef Iskrač-Frankolski, 1863, epična pesem Veronika Deseniška; A. Turkuš, 1867, drama Veronika Deseniška; Josip Jurčič, 1880, drama Veronika Deseniška; Viktor Parma, 1893, opera Urh, grof Celjski, bes. A. Funtek; Marica Gregorič-Stepančič, 1909–10, drama Veronika Deseniška;  Dragan Šanda, 1922–33, drame Grofov Celjskih pentalogija; Oton Župančič, 1924, drama Veronika Deseniška; Anton Novačan, 1928, drama Herman Celjski I.; R. Vrečer, ok. 1930, drama Ulrik grof celjski in Teharjani; Bratko Kreft: 1932, drama Celjski grofje; Ana Wambrechtsamer: 1940, roman Danes grofje celjski in nikdar več), prev. N. Kuret; Danilo Švara:1943, opera Veronika Deseniška; Franček Rudolf: 1968, drama Celjski grof na žrebcu; 1974, veseloigra Veronika; Sandi Sitar: 1974, roman z Desenic Veronika z Desenic;  Matjaž Kmecl (1980, drama Friderik in Veronika;  Ivan Sivec: Samotna divja roža (2016, roman; Leon Firšt, Janez Usenik, 2016, mjuzikl Veronika Deseniška). Lik Veronike sreće se i u češkim,  talijanskim i njemačkim literarnim djelima.

WIKIPEDIJA

Predaje o Veroniki Desinićkoj

​Legenda o Veroniki Desinićkoj je stoljećima stara legenda o strastvenoj, ali zabranjenoj ljubavi između mladog grofa Fridrika, sina moćnog velikaša grofa Hermana II. Celjskog, i Veronike sa Velikog Tabora, tada posjeda Celjskih. Sve varijante legende govore da je mladi Fridrik Celjski zanemarivao svoju zakonitu ženu Elizabetu Frankopan, ostavljajući je u dvoru dok je dugo izbivao obilazeći ljubavnice. Na jednom takvom putovanju se strastveno zaljubio u lijepu Veroniku Desinićku, koja je živjela u blizini Velikog Tabora.
Ubrzo potom, optužen za ubojstvo svoje žene Elizabete Frankopan, Fridrik bježi s Veronikom u Fridrihštajn u blizini Kočevja u južnoj Sloveniji i u tajnosti organizira vjenčanje. Grof Herman šalje vojsku po njih, Fridrika baca u tamnicu, a Veroniku daje utopiti i zazidati u zidine Velikog Tabora.


ŽIVA STIJENA
Među ruševnim zidinama grada Fridrihštajna nalazi se živa stijena na kojoj je prema predaji ostao otisak Veronike Desinićke. Legenda kaže da je Frederik II. na dan vjenčanja poljubio svoju Veroniku, a stijena na kojoj je ona sjedila u tom trenutku, rastopila se pod utjecajem njihove vruće ljubavi.

VERONIKA ČAROBNICA
Postoji i legenda o Veroniki Desinićkoj kao o čarobnici koja je spasila Veliki Tabor od Turaka. Provalivši kroz vanjski obrambeni zid, Turci su došli do ispred samog grada. Veronika je na prozoru rezuckala slamu na sitne komadiće. Kad su se Turci približili, prosula je na njih izrezanu slamu koja se pretvorila u jato stršljena i tako otjerala Turke.
Picture
Panoramski pogled s gradine Fridrihštajn
U prvom planu (desno) nasuprot starog grada je zaobljeni Mestni vrh (1035 m).

LIVOLDSKI VRH 

NADMORSKA VISINA: 981 m
Picture
Staza između grada Fridrihštajna i Livoldskog vrha
Picture
Pet minuta hoda pod vrhom u smjeru sjeveroistoka nalazi se vidikovac s odličnim pogledom na cijeli kompleks krškog Kočevskog i Ribničkog polja (slov. Kočevsko-ribniško podlje) te na Malu (kočevsku) goru i Kočevski Rog. U izvorima i kartama navedena je kao visina vrha 981 m, a u dijelu izvora 994 m.

Vrhom prolazi Kočevski planinarski put (ovdje je KT-4). Od Kočevja (460 m) do Livoldskog vrha ima 1:30 h uspona. Od Fridrihštajna do Livoldskog vrha je 30 min. hoda. Ime je vrh dobo po elu Livodu, koje se nalazi u njegovu podnožju.
Picture
Livoldski vrh
Oznaka Kontrolne točke broj 4 (Livoldski vrh, 994 m) Kočevskog planinarskog puta
Picture
Livoldski vrh
Vrh i oznaka vrha
Picture
Grad Kočevje
Pogled s vidikovca podno Livoldskog vrha

Ledenik NADMORSKA VISINA: 1073 m

Eleonorina jama (Eleonorengrotte)
KOORDINATE: 45.62485, 14.81698

​Ulaz u špilju nalazi se na 950 m n.v., u neposrednoj blizini prašume Strmec, na jugozapadnoj padini Ledenika (1073 m) najvišeg vrha Stojne. To je špilja vodoravnog tipa, duga 130 m, duboka 25 m. Dobila je ime po ženi kneza Auersperga. Najvjerojatnije se radilo o grofici Eleonori Breunner (1864.-1920.), supruzi kneza Karla, posljednjeg kočevskog vojvode i vlasnika okolnih šuma.
Eleonorina špilja se razlikuje od Ledene šilje na Stojni, jer ima mali ulaz (veličine 2x1 m) koji ublažava vanjske klimatske utjecaje i na taj način spriječava propadanje špiljskih ukrasa. Tako je još 1926. godine bio zatvoren njezin ulaz i uređen u turističke svrhe. Prolaz kroz špilju bio je olakšan drvenim stepenicama, pješačkim mostom i stepenicama urezanim u pod. Špilja je prije Drugog svjetskog rata bila prilično posjećivana. U prošlosti su su se u njoj šumarski radnici opskrbljivali vodom vodu i u njezinom hladu čuvali sadnice potrebne za pošumljavanje. Zbog propadanja (sve do eventualne obnove) danas je kretanje po njoj dosta opasno zbog raspadnutih mostova i klizavih stubišta.

Uzani ulaz vodi preko strmog kamenog nagiba do drvenog pješačkog mosta i stepenica koje olakšavaju prelazak u manju dvoranu. Nakon kraćeg tunela s drvenim stepenicama slijedi Velika dvorana, koja je mjestimice lijepo ukrašena špiljskim nakitom i u čijem se zadnjem dijelu nalazi bazen (8x3 m) dubine do 6 m. S lijeve strane bazena nalazi se staza koja vodi uklesanim stepenicama uz padinu velike sigaste kupe. Slijedi tehnički zahtjevniji nastavak preko 10 m dubokog ponora, kojime se dolazi u prostor s manjim jezercem i do 3 m visokim sigama - Dvorana tri stupa. Na desnoj strani dvorane otvara se 13 m dubok ponor i rov ispunjen vodom, koji završava tjesnacem nakon 10 metara. 
POSJET: Danas u podzemlje špilje posjetitelje vode alpinisti i speleolozi, koji brinu o jami tom ju prilikom osvjetle.
IZVORI: Katastar jama Slovenije i IZVORNI ČLANAK NA LIFE-KOČEVSKO.SI
Gozdni rezervat Pragozd Strmec (Šumski rezervat Prašuma Strmec)

Šumski rezervat Pragozd Strmec, odn. Kočenski pragozd, prostire se na 15,50 hektara. U njemu prevladava sastojina bukve i jele, ali je atraktivan i zbog značajnih fragmenata javora i smreke. Svoj prašumski status duguje činjenici da se ova šuma nikada nije šumarski iskorištavala te tisućama godina živi bez utjecaja čovjeka svojim prirodnim ciklusom obnove, rasta i umiranja. Količina mrtve mase prirodno palog drveća je velika, kao i raznovrsnost i količina raznih gljiva. Ovdje jele rastu i do 50 m visine, 150 cm debljine debla i dočekaju 500 godina tarosti. U blizini se nalazi Eleonorina jama.

IZVORI I LITERATURA

MARINČEK, Lojze, MARINŠEK, Aleksander:  Vegetacija pragozdnega ostanka Strmec. Hacquetia. 8. str. 5-30. 2009. (PDF)
PRUS, T.: Poročilo o raziskavah tal v pragozdnem ostanku Strmec. Biotechnical Faculty, Center za pedologijo in varstvo okolja. Ljubljana, 2002.
Picture
Položaj šumskog rezervata Pragozd Strmec
Izvor: Marinček, Lojze & Marinšek, Aleksander. (2009). Vegetacija pragozdnega ostanka Strmec. Hacquetia. 8. 5-30.

3. ZAPADNIM I JZ PODGORJEM STOJNE


Planinska pot Kočevje–Bosljiva Loka ob Kolpi (Planinarski put Kočevje–Bosljiva Loka ob Kolpi)
Od Kočevja (464 m) do sedla Krempa, staza je zajednička s planinskom stazom Mala Kočevska planinska pot. Na cijelom putu od sedla Krempa pruža se veličanstven pogled na dolinu Kolpe i Gorski kotar. U vlažnom dijelu staze ispod Krokara, gdje staza vijuga po strmoj travnatoj padini, može biti vrlo opasno i zahtijeva puno opreza. Staza je srednje zahtjevna, duga je 21 km, obilazak traje 7-9 h; visina najviše točke je 866 m.

Kočevska Reka

​Po sledeh narcis (Putovima narcisa)
Put od Kočevske Reke (560 m) vodi do najskrivenijih kutaka nekada zabranjenog područja Kočevske Reke (Goteniška gora). Uz put upoznajemo i načine gospodarenja šumom u prošlosti i danas, proizvodnju drvenog ugljena (slov. oglarjenje), rad parnih pila, pojedinačne primjerke drveća, grmlja i biljnih vrsta i životinja. Staza se dotiče i ostataka najveće prašume Krokara. Najljepše je u kasno proljeće kad nas na Krempi dočeka pogled na bijeli narcis. Staza je srdnje zahtjevna, duga 12 km, i može se obići za 4-5 sati. Visina najviše točke je 866 m, uz visinsku razliku 350 m.
VIŠE INFORMACIJA
​P4.3 Po sledeh narcis
Autor: heritagetrails

Jelendol

Lovački dvor Strmec
Na sjeverozapadnoj granici općine Kočevje, neposredno iznad sela Jelendol, stoji skriveni biser, nekadašnji lovački dvor zvan Strmec, ili Vierköpfl. Okružen je zaštićenom šumom koja također nosi naziv brda na kojem stoji. Karl Auersperg (1814.-1890.), potomak nekad najvećih vlasnika zemlje u Kranjskoj, počeo je graditi dvorac, ali ga nije dovršio. Ostaci zidova, obrasli mahovinom i grmljem, ukazuju na planove koje je imao ovaj posljednji kočevski vojvoda. Unatoč promjenama gospodara, ovaj dvor nikad nije zaživio i danas propada. Pored glavnog objekta izgrađena je i gospodarska zgrada.

Speči princ from TV Kocevje on Vimeo.

4. BRDSKO-PLANINSKO PODRUČJE JI OD STOJNE

Kolpsko gričevje

Južno od Stojne i Roga nalazi se brdsko-gorsko područje Kolpskog gričevja (Kupskog pobrđa), koje se strmo spušta prema dolini rijeke Kupe (slo. Kolpa).
Picture

Grgelj

JAMNIK, P.: Jama treh bratov ob Kolpi. Proteus 55, 254 ss, Ljubljana, 1992.-1993.
MIHEVC, Andrej: Brlog in Jama treh bratov pri Verdrengu. Inštitut za raziskovanje krasa (PDF)

Podstene pri Kostelu

Lukova jama (hrv. Lukova špilja)
Lukova špilja je novije eneolitsko nalazište i nalazište pleistocenske faune u južnoj Sloveniji. Najvažniji životinjski ostatci su špiljskog lava. 
LITERATURA: TURK, Ivan, VELUŠČEK, Anton, DIRJEC, Janez, JAMNIK, Pavel: Lukova jama v dolini Kolpe, v Sloveniji. Arheološki vestnik, letnik 47, številka 1. Ljubjana, 1996. (PDF) 

Praktično

IZVORI I LITERATURA


ILEŠIĆ, Svetozar. Kočevski zbornik; Razprave o Kočevski in njenih ljudeh. Ljubljanski zvon letnik 59. številka 5. 1939. 
KRANJC, Andrej, LVRENČAK, Franc: Poplavni svet na Kočevskem polju. ​Ljubljana, 1981. (PDF)
KRANJC, Andrej: Poskus valorizacije kraških votlin v občini Kočevje z naravovarstvenega vidika. Varstvo narave (Nature Conservation), Vol. 9, str. 3-20. Ljubljana, 1976. 
KRANJC, Andrej: Kraški svet Kočevskega polja in izraba njegovih tal. Ljubljana, 1970. (PDF)

MRAK, Irena: Vpliv planinske in izletniške dejavnosti na ekološko ravnovesje na Mestnem vrhu na Kočevskem. Diplomski rad. Univerza v Ljubljani, Fakulteta za šport. Ljubljana, 2009. (PDF)
NOSAN, A.: Kočevje—Fridrihštajn—Željne—Kočevje. Geološki izleti po Sloveniji. Ljubljana, 1958.
NOVAK, D.: Željnske jame. Proteus 19/3. Ljubljana, 1956.
NOVAK, D.: Malodane pozabljene Željnske jame. Turist. vestnik 12. Ljubljana, 1956.
NOVAK, D.: Nekaj jam iz okolice Mozlja na Kočevskem. Speleolog 3 (1955)/3-4. Zagreb, 1956.

NOVAK, D.: Nekaj o vodnih razmerah na Kočevskem polju. Acta carsologica (Krasoslovni zbornik), VI. Inštitut za raziskovanje krasa SAZU, str. 367-394. Ljubljana, 1974.
PAPEŽ, J.: O nastanku smrekovih gozdov na Kočevskem polju. Gozdarski vestnik, 31/8. str. 281-288. Ljubljana, 1973.
SIMONIČ, I.: Geografski pregled kočevskega jezikovno mešanega ozemlja. Geološkogeomorfološki opis. Kočevski zbornik. str. 7-21. Ljubljana, 1939.
SIMONIČ, I.: Zemljepisna podoba kočevskega ozemlja. Kočevsko (vodnik z adresarjem). str. 247. Kočevje, 1956.
SIMONIČ, I.: Občina Kočevje, splošni pregled. Krajevni leksikon Slovenije, II. knj. str. 204-216. Ljubljana, 1971.


OSTALI ELEKTRONSKI IZVORI
Geocache: Jelenov studenec me vabi. autori: Ammy Holmes & Enra13 (pristupljeno 27.9.2019.)
Planinsko društvo Kočevje: Planinske poti
Picture
Picture
Javni zavod za turizem, ki ga je leta 2015 ustanovila Občina Kočevje je v letu 2016 vzpostavil destinacijsko blagovno znamko Kočevsko - Skrivnostni gozd Slovenije, s katero se je pospešeno pričela izvajati strategija razvoja turizma v sodelovanju s turističnimi ponudniki na kočevskem, ki pokriva Občino Kočevje, Kostel in Osilnico. Destinacija Kočevsko predstavlja najbolj ohranjen in zaokrožen gozdni habitat v Evropi, z izjemno bogato zgodovinsko in kulturno dediščino. Ponuja veliko različnih aktivnosti: pohodništvo (23 opisanih pohodniških poti, v skupni izmeri 370 kilometrov), kolesarjenje (10 opisanih kolesarskih poti, v skupni izmeri 475 kilometrov), vodni športi ( čolnarjenje, jadranje, plavanje, supanje), ribolov (Rudniško jezero, reka Kolpa, Reško jezero), jahanje, fotolov ( opazovanje živali), potapljanje ( doživetje podvodnega sveta Rudniškega jezera in gozdne reke Kolpe) in ogledov ter izletov (Vzdržljivostni pohod po Medvedovih stopinjah, Skrivnostni Bunker Škrilj, Sprehod po Kočevju, Jarmova pot, Izlet Staneta Jarma, Pokrajinski muzej Kočevje.…) in s pestrim programom kulturno umetniške dejavnosti (koncerti, gledališče, kino in ostali kulturni dogodki) bogati kulturno življenje družbe.

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Prilažem iznos / I donate (in €):

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact