---

SREDIŠNJI POJAS >​ PLANINE VISOKE HERCEGOVINE > ČVRSNIČKA GRUPA > Čabulja > Raštegorsko-goranačka visoravan
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Vraničko brdo, 1058 m (na starijim topografskim kartama), 1055 m (na Open Street Map)
Koordinate najvišeg vrha: 43.4662, 17.7180

Raštegorsko-goranačka visoravan je zaravnjeni plato, dug oko 15 km (u smjeru SZ-JI) i širok 6-8 km (smjer JZ-SI). Sa sjeveroistočne, istočne, jugoistočne i južne strane omeđena je rijekom Neretvom (na jugu je u dolini Neretve Mostarska kotlina), prema zapadu ga prijevojno područje Sovića i Goranačko polje dijele od Jastrebinke (1138 m), a prema sjeverozapadu se na visoravan nastavlja planina Čabulja. Na sjevernom dijelu visoravni spušta se niža krška zaravan Vrda prema kanjonima Drežanke i Neretve. U širem smislu, ova visoravan sa zaravni Vrda dio je istočnog i jugoistočnog podgorja planine Čabulje.
Najveći problem visoravni je voda u ljetnom razdoblju. Kako nema stalnih izvora, za stoku i divljač (divlje svinje i dr.), su jedina mjesta s vodom umjetno napravljene lokve i bunari.

Raštegorsko-goranačka visoravan, prostorni pogled
Izvor: Google Earth, 2021.

​MTB: Raškom gorom (Đubrani, Čordina Kula, Vilino polje)
Autor: Sarafanje Datum objave: 17.10.2022.
Opis. Vožnja bajkovima Raškom gorom. Na vožnju smo krenuli iz Mostara. Po ravnom, uz Neretvu vozimo do Vojna, gdje počinje uspon do Đubrana. Od Đubrana kreće makadamska cesta. Nakon nekih pola sata dolazimo do sljedeće raskrsnice, gdje se odvajamo prema Čordinoj kuli. Usput smo obišli i srušeni pravoslavnu kapelicu kod groblja Janjići. Prije ulaska u Čordinu kulu se odvajamo lijevo, dublje u Rašku goru i nastavljamo sa konstantnim usponom i spustom. Iako smo dva puta ranije vozili ovu dionicu (oba puta iz suprotnog smjera), izgledalo je kao da smo prvi put na ovom putu. Na jednom dijelu smo i pogriješili skretanje, pa smo se morali vraćati. Ovaj dio puta je dosta zarastao i primjeti se da je manje prometno. Napokon izlazimo iz Raške gore na cestu Goraci - Vrdi, te ubrzo se odvajamo za Nugle i Vilino polje. U Mostar se vraćamo preko Vilinog polja, Pod Čabulje, Bogodola i Goranaca. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/780... GPX trek: https://www.wikiloc.com/mountain-biki...

MTB: Raška gora, vrh Vilenjak
Datum objave: 28.12.2020. Autor: Sarafanje
Opis: Vožnja bajkovima Mostar - Goranci - Podčabulja - Vilino polje - Nugle - Raška gora - Čordina kula - Vilenjak - Podivače - Mostar. Detalje rute možete naći na sljedećim linkovima: https://www.strava.com/activities/449...​ https://www.komoot.com/tour/295450049

​MTB: Crno brdo i Jastrebinka
Datum objave: 26.4.2021. Autor: Sarafanje
Opis: Vožnja bajkom na Crno Brdo iznad Mostara. Mostar - Žovnica - Galac - Gornji Polog - Grabova Draga - Bile - Šanci - Jastrebinka - Bile - Goranci - Mostar. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/514...

MTB: Raška Gora - Goranci
Datum objave: 7.10.2020. Autor: Sarafanje1
Opis: Mostar - Raška gora - Goranci - Mostar. (tura iznad kanjona Podružje) Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/410...

MTB - Raška gora - Vrdi - Drežnica - Mostar
Datum objave: 24.2.2019. Autor: Sarafanje
Opis: Vožnja bajkom iz Mostara do Drežnice, preko Raške gore i Vrda. Usput smo skrenuli do releja gdje smo mislili da ima dobar pogled na kanjon Neretve, ali nažalost, nismo uspjeli da pronađemo dobar vidikovac. Tura je prilično teška, sa dosta jakog uspona po makadamu, a mali dio je i betoniran. Teren je dosta ružan uz oštra kamenja, tako da smo na spustu bili malo oprezniji. Na kraju nas je dočekao šlag na tortu, vidikovac kod groblja na Vrdima, gdje se prostire odličan pogled na kanjon i rijeku Neretve, planinu Čvrsnicu i obronke Prenja. U Mostar smo se vratili preko Drežnice, magistralnim putem M-17. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/216...

TB - Raška gora - Đubrani
Datum objave: 31.8.2017. Autor: Sarafanje
Opis: Vožnja bajkom Mostar - Raška gora - Đubrani - Vojno - Mostar Ruta: https://www.strava.com/activities/115...

MTB : Čordina kula - Raška gora greben
Datum objave: 1.4.2020. Autor: Sarafanje
Opis: Vožnja bajovima iz Mostara, preko Goranaca, putem prema Vrdima, gdje se odvajamo u Rašku goru, do Čordine kule. Nakon sahatak vremena dolazimo na greben iznad kanjona Neretve koji pokušavamo naći već godinu dana. I napokon se vraćamo u Mostar preko Raške gore. Lijepa staza za odvoziti uz dosta uspona, ali vrijedi zbog predobrog pogleda s grebena koji se pruža na rijeku Neretvu, Salakovac, Bijelo polje, Ravne, te planine Prenj i Velež, Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/320...

PLANINICA (kod Mostara)

NADMORSKA VISINA  Crni vrh (kod Sovića), 936 m ; Planinca, 838 m

Planinica je brdo iznad Mostara. Jedno je od brda koja okružuju Mostarsku kotlinu. Na prijelazu je iz niskoga hercegovačkog krša u visokoplaninsko područje. Nalazi se na rubu Raštegorsko-goranačke visoravni, koja je u širem smislu, dio jugoistočnog podgorja planine Čabulje. Vrh planinica je zaravnjena glavica, 868 m n.v., koja se ne izdvaja visinom od okolnog platoa. Ima tipična obilježja krškog reljefa, kamenjar, sipar i dr.

​Teren nije miniran kao Hum (kod Mostara). Njezine padine, duboko urasle u grad dižu se iznad mostarskih prigradskih naselja Cima, Zgona, Rudnika, Ilića,  Vihovića, Orlaca i Tarasovca. Na Planinici se nalazi Cimska gomila. Na brdo vodi markirana planinarska staza ("Japanska staza" i dr.). 
Na brdu su 26.3.2016., vjerojatno pripadnici navijača HŠK Zrinjski, od bojanog kamenja napravili grb HZ Herceg-Bosne, površine 2.000 četvornih metara. Kamena šahovnica se nalazi ispod releja na vrhu brda.

IZVOR  ​Planinica (brdo iznad Mostara). Wikipedija

Pogled na Mostarsku kotlinu; padina Planinice nazire se krajnje desno.
Autor fotografije: Autor 12345 - 12345 on bosnian wikipedia, CC BY-SA 3.0.

MTB - Planinica - Goranci
Datum objave: 16.10.2017. Autor: Sarafanje
Opis: Tura bajkom od Mostara do Planinice cestom, a do Goranaca smo došli planinarskim putem kroz šumu. Odlična staza za mountain biking, s tim da se na par mjesta mora prenijeti bajk preko stijena. Čitavu rutu možete pogledati na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/122...​ Pratite šarafanje i na facebook stranici: https://www.facebook.com/sarafanje​ Ukoliko vas zanima i Ajdinov video, možete ga pogledati na sljedećem linku: https://www.youtube.com/watch?v=9M8sZ...

Na padinama Planinice
Autor fotografije: Autor Mario Knezović - https://picasaweb.google.com/102781874874573566564?fgl=true&pli=1, CC BY-SA 3.0

Planinarske staze na Planinici

Staza od Mostara do "Bunkera" (Planinica; 4,2 km)
Na Planinici je markirana staza koja vodi od "KB-a" (poslovni objekt u ulici iznad ul. Bleiburških žrtava i Dubrovačke) na 90 m n.v., do tzv. "Bunkera", betonskog objekta na 725 m n.v. Zbog relativno velike visinske razlike, uspon na Planinicu je kontinuiran. Prolazi kroz izrazito krševit teren, često izložen jakom hercegovačkom suncu, no s nje se cijelo vrijeme pruža odličan pogled na grad Mostar u kotlini.
Staza većim dijelom prati staru austrougarsku konjsku stazu koja je prolazila preko Planinice i nastavljala dalje prema sjeveru. Na dijelovima staze koji su vremenom propali, ili su prelagani, staza prelazi kamenjarom i siparima. 
Prije izlaska na lokaciju Bunker obilježeno je skretanje koje vodi alternativnim putem, preko mjesta za odmor s klupom i ognjištem, nazvanog Klupe, koje se nalazi u hladovini i zavjetrini i odakle se pruža pogled na Mostarsku kotlinu. Makadamskim putem od Bunkera u smjeru sjevera dolazi se do privatnog objekta gdje se u nuždi može poslužiti vodom iz čatrnje.
Staza je duga 4,2 kilometra, i njome se prelazi visinska razlika od 635 m n.v., koju se može svladati za oko sat i pol. Prema težini je srednje naporna. Na njoj nema opasnosti od mina. Na stazi nema izvora pitke vode, osim na samom vrhu, kod bunkera gdje se nalazi kuća s čatrnjom.

Od bunkera južno vodi alternativna kružna staza duljine 2 km preko velike i male Trnovače s lokvama do tzv "Kapele", a zatim se 4 km strmo spušta preko Cimske gomile na Vidikovac na Goranačkoj krivini. Ispod toga zavoja staza više nije markirana, ali se može opet doći do početne točke - "KB-a".


Staza Mostar-Planinica-Goranci ("Japanska staza"; 11,5 km)

Prethodno opisana staza koja vodi na Planinicu, dio je duže planinarsko-rekreacijske staze koja od Mostara preko Planinice vodi do Goranaca. Stazu održava HPD "Prenj 1933" iz Mostara. Nazvana je Japanskom stazom jer u njezinoj realizaciji pomogla japanska organizacija JICA. Japanska staza također počinje od poslovnog objekta "KB"-a (90 m n.v.) u produžetku Dubrovačke ulice, i prvih 4,2 km identična je sa stazom kojom se uspinje na Planinicu - sve do "Bunkera", odakle treba nastaviti preko Crnog vrha po Raštegorsko-goranačkoj visoravni, i spustiti se do napuštenog zaselka Seline, gdje staza završava kod crkve na Gorancima (666 m n.v.).
Ovaj dio staze, od Bunkera do crkve na Gorancima, dug je 7,3 km i može se proći za oko 2 sata laganog hoda. Nema strmih uspona, manje je zahtjevan, ali omogućava hodanje po platou Planinice, uz blago spuštanje prema napuštenim kućama zaseoka Seline. Dalje se staza opet lagano uspinje prema sjeverozapadu vijugajući obroncima Crnog vrha, najviše kote Planinice, uz šumarke škrte hercegovačke vegetacije. Završni dio staze ide makadamskom cestom.Ukupna dužina "Japanske staze" iznosi 11,5 km, u jednom pravcu; najniža točka je na 90 m n.v., a najviša 837 m n.v.; ukupna visinska razlika uspona iznosi 912 m, a silaska 315 m, a uspona 912 m. Vrijeme potrebno za prelazak staze od Mostara do Goranaca je oko 3 i pol sata.

Prednost staze je što nudi poludnevno planinarenje iz samog grada Mostara bez potrebe za kolskim pristupom. Staza je u cijelosti označena, na devet raskrižja postavljeni su putokazi što snalaženje čini jednostavnim.
​Na nekim djelovima puta se prolazi kroz šumoviti dio, koji pruža zaklon od velikih ljetnih vrućina. Pored planinara, izletnika i rekreativaca, i brdski biciklisti i drugi vrlo rado koriste ovu stazu. Na kraju staze nalazi se poznati ugostiteljski objekt "Konoba Goranci" s autohtonom gastronomskom ponudom.
Nepostojanje izvora vode, koju treba ponijeti sa sobom, obzirom na blizinu naseljenih mjesta i duljinu staze ne predstavlja velik nedostatak. Vodu možete dobiti tek u Gorancima.

IZVOR   BOŠNJAK, Zoran: Planinica. HPD "Prenj", Mostar (WEB-Arcive)

Karta planinarskih staza na Planinici, na stranici HPD "Prenj"

24. Oktobar 2023. | Mostar, uspon na Planinicu
Autor: DžH Archive Datum objave: 2.10.2023.
Opis. Uspon na Mostarsku Planinicu. Poprilično lagana, zanimljiva i predivna tura, koja može poslužiti i kao trening. Ovaj put, išao sam Japanskom stazom do odmorišta "klupe", sa kojeg se pruža predivan pogled na čitav grad Mostar. Staza je gotovo stalno pod nagibom, a od početne tačke, pa do odmorišta, treba cca 1:30h, možda i više u zavisnosti od količine odvojenog vremena za odmaranje. Staza je izrazito kršovita, ali utabana i solidno markirana. 0:00 Početak uspona do raskrsnice. 17:00 Od raskrsnkce do klupa. 18:07 Odmorište, snimci dronom. 21:45 Pripremanje kafe. 24:53 Povratak do početne tačke.

ZARAVAN VRDI

---

Zbog njegova strateškog značaja za prijevoj Vrdi se često kaže da su to "vrata Hercegovine", jer u slučaju da se osvajač probije do Goranačke zaravni, na dlanu ima i Mostar, i velik dio zapadne Hercegovine, zbog čega su i u posljednjem Ratu u BiH (1992.-1995.) na tome području vođene borbe između bošnjačkih i hrvatskih snaga (Bitka na Vrdima; bitka u bošnjačko-hrvatskom sukobu; zbila se tijekom četvrte bošnjačke ofenzive i vodila se 4.-6.9.1993.).

IZVORI I LITERATURA

---

MARIJANOVIĆ, Dragan: ​Priče iz Hercegovine: Kad se ono namisti... Hercegovina.info (iz: Oslobođenje), 4.1.2015. 
​Biskupov grob: Sjećanje na pokolj u Đubranima. Bljesak.info, 2.5.2019.
O Gorancima. Goranci online, 15.10.2014.
Na Planinici postavljena i blagoslovljena 'klupa rudara'. Goranci online, 23.4.2021.

MONOGRAFIJA ŽUPA GORANCI KOD MOSTARA
Autori: fra Marko Jurič i Dragan Vidović
Nakladnici: Hrvatski legsikografski institut BiH d.o.o. Mostar; Hrvatsko kulturno društvo Napredak Imotski; Solvej d.o.o. Mostar. Recezenti: prof. dr. Marko Dragić i dr .sc. Ivica Puljić
Broj stranica: 322, tvrdi uvez u koloru; fotografije: 295 (255 u koloru – 40 u c/b tehnici) i 30 grafikona
Izdanje: kolovoz, 2009.
Monografiju ŽUPU GORANCE KOD MOSTARA čine dvadeset tri poglavlja. Župa Goranci nastaje odvajajući od župe Mostarski Gradac 1871. godine, a koju čine sljedeća mjesta: Goranci sa zaseocima, Sovići, Bogodol, Planinica, Bile i Raška Gora sa zaseocima. U početku monografije naveden je kratak osvrt na Hercegovinu i njezin značaj. Zatim opisuje gomile (tumule) i gradine koje svjedoče vremenu još od prapovijesti Goranačke visoravni. STEĆCI ILI BILIZI naziv je trećeg poglavlja, u kojem su obuhvaćene lokacije srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika ove župe. Pored manjih lokacija biliga u župi Goranci izdvajamo i tri veće nekropole srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, i to: Bogodol, lokacija Križi (Staro ili Vojničko groblje), nalazi se od 85 biliga kako Zelenika ističe u svom djelu. Danas je to manji broj nadgrobnih spomenika u obliku ploče i sanduka; Domazeti (Raška Gora), lokacija Vlake od 76 biliga i Ćorića vlačice kod Đinkića kuća u Gorancima, također Zelenika navodi 63 nadgrobna spomenika, od kojih je danas vidljivo nekoliko desetina biliga koji su svojim većim dijelom utonuli u zemlju. U Domazetima, nedaleko od nekropole Vlake, na ilirskoj gomili vidljiva su dva biliga, od kojih veći broj ima dimenzije 240x180x45 cm, za koji se pretpostavlja da je najveći na Goranačkoj visoravni (?!). Lokacija Križi (Bogodol), po pričanju mještana, sa ove lokacije u Australiji je 2004. godine vršena analiza uzorka ljudske kosti pronađene ispod jednog od stećaka/biliga za koju je utvrđena starost oko 710 godina. U poglavlju ČETIRI STOLJEĆA TURSKE (OSMANLIJSKE) VLADAVINE NA OVIM PROSTORIMA, pored opisa osmanske okupacije Bosne, a kasnije i Hercegovine, nisu ni izostavljeni vrijedni spomena Herceg Stjepan Vukčić Kosača, Katarina – posljednja bosanska kraljica, kao ni legende i pripovijetke iz tog vremena. U istom poglavlju se također navodi Masovno iseljavanje iz Goranaca, odnosno sa Goranačke visoravni 1694. godine na područje Imotske krajine, Sinja/Cetinske krajine, pa sve do Ravnih Kotara. Poglavlje VLADAVINA AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE (1878.-1918.), opisuje prvi svjetski rat i njegove nevolje, godine gladi (1916. i 1917.), istaknuto je ime fra Didaka Buntića, jedan od najzaslužnijih za spas oko 17000 hercegovačke djece od gladi. Poglavlje POVJESNE CRTICE Goranačke župe, prije i poslije njenog nastajanja. Župa Goranci nastaje odvajanjem od župe Mostarski Gradac 27. travnja 1871. godine. U istom poglavlju opisuju se opismenjavanja u Hercegovini, prva mostarska tiskara, kao i pisma naših starih glagoljica i bosančica. DRUGI SVJETSKI RAT I DOMOVINSKI RAT naziv je sedmog poglavlja. Navedena su sva imena poginulih sa područja župe Goranci u navedenom razdoblju. Kratka biografija sa slikama imena upisanih na spomen-ploči Pod Jelom (Goranci) poginulih u Domovinskom ratu. Spomen-ploče u Gorancima, Bogodolu i Raškoj Gori fotografski su zabilježene. Oko 9. poglavlja do 19. poglavlja navode se dragocjeni podaci o sljedećem; demografskim značajkama Goranaca, sakralnim predmetima i objektima u župi Goranci, pučanstvu, fotografski zapis svih 33 župnika goranačke župe, svećenicima i časnim sestrama rođenim u župi Goranci. Također su pojedinačno navedena mjesta i zaselci sa kraćim opisom koji čine goranačku župu. Činjenica je da danas na području župe Goranci (crkveni popis iz 2009.), živi 226 čeljadi u 122 domaćinstva, od toga u Gorancima 151 čeljade, u Sovićima jedno čeljade, u Bogodolu 37 čeljadi i u Raškoj Gori 35 čeljadi. Opisi i slikovni prikazi župna crkva Pod Jelom u Gorancima, te filijalnih crkava u Bogodolu i Raškoj Gori. U Sovićima značaj ovog kraja donose stare knjige/molitvenici iz 1818.; moći za prijenosni oltar 1820.; natpis bosančicom na križu. U Sirgama u Raškoj Gori, sakralnu vrijednost ističe kalež iz 1636., te također moći za prijenosni oltar. Na vrlo jednostavan način čitateljima ove monografije dat je osvrt na etnologiju, antropologiju koje posebno mogu pročitati u 19. poglavlju – STARINE I OBIČAJI U ŽUPI. Na području župe Goranci u obiteljima naših starih bili su težaci – muškarci koji bi radili teške poslove, stopanice – obično bi to bila najstarija žena u obitelji…Goranci imaju poznate majstore: zidari, kovači, klesari, bačvari, samardžije. I to je bio razlog da se kaže riječ-dvije o ovim starim zanatima. S gledišta običajnog prava života na selu dat je osvrt na Seoske službe, knez i njegova uloga, poljare, ortaci, Staleški odnosi, te moba – skupina ljudi na zajedničkom obavljanju poslova kao što su; žetva, kosidba, vršidba.. Poglavlje KORIZMENI, USKRSNI I BOŽIĆNI OBIČAJI opisuju temu shodnu nazivu poglavlja. U poglavlju GANGE, navedeno je nekoliko redaka ganga koje se ovdje pjevaju, te SVETKOVINE U ŽUPI, kao i Uskrsni i božićni običaji. U Gorancima se na poseban način slavi blagdan Velike Gospe, koji je i ujedno patron župe. Nezaobilazan je fotografski zapis konjanika, koji svojim dolaskom uveličavaju misno slavlje: na Bilima, na Babaljci, na Planinici, na Raskršću, na Treinoj kosi, pa sve do Barzonja na Blidinju. Monografija se može nabaviti u Župnom uredu Goranci ili u Restoran-konoba Pod Jelom u Gorancima. Sredstva od prodaje monografije koristit će se za novi projekt.