|
|
SREDIŠNJI POJAS > PLANINE ZAPADNE BOSNE I DINARA > KLEKOVAČKO-GRMEČKA GRUPA > Lunjevača
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Samar, odn. Tisov vrh, 1707 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.3712, 16.5010
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Samar, odn. Tisov vrh, 1707 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.3712, 16.5010
O planini
Uvod
|
|
Planina u zapadnom dijelu Bosne, istočno od Drvara i jugozapadno od Klekovače. Najviši vrh planine je Samar (odn. Tisov vrh, 1707 m). Građena je od vapnenaca. Njezini su najviši dijelovi pod šumom.
Prema sjeveroistoku, padine Lunjevače padaju prema šumovitim kotlinama-uvalama (Materića uvala, Klekovača uvala) , koje Lunjevaču dijele od susjedne više planine Klekovače. ENGLISH SUMMARY: Lunjevača
A mountain in the western part of Bosnia, east of the town of Drvar and southwest of Klekovača mountain. The highest peak of the mountain is Samar (ie Tisov vrh, 1707 m). It is built of limestone. Its highest parts are under the forest. 
Naslovna fotografija
Greben Lunjevače gledan s najsjevernijih padina podgorja planine Jadovnik, jugoistočno od Drvara. |
 Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS
Lunjevača, prostorni pogled iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2022.
Izvor: Google Earth, 2022.
Lunjevača, prostorni pogled iz smjera istoka
Izvor: Google Earth, 2022.
Izvor: Google Earth, 2022.
Pogled na Lunjevaču s vrha Osječenice
PRIRODA
|
Dolinom Une i Unca prodire duboko u dinarske planine medireranski klimatski utjecaj. Tu se on gubi na južnim stranama Lunjevače, a njegov utjecaj jasno se odražava kroz neke karakteristične vegetacijske tipove na ogoljelim padinama Lunjevače iznad Drvara. Već sjevernije od Lunjevače i Klekovače jači su utjecaji umjereno kontinentalne klime – što se odražava i na tipovima vegetacije.
Gorski pojas sjevenih padina Lunjevače i obližnjih planina Klekovače, Srnetice i dr. obilježava nepregledno prostranstvo mješovitih šuma bukve, jele i smrče, ponegdje ispresijecano šumarskim naseljima ili manjim selima i rijetkim, ali prostranim, gorskim livadama krčevinama. Ove šume na visokim južnim padinama prelaze u subalpsku šumu bukve, koju na sjevernim smjenjuje subalpska smrčeva šuma. |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Tradicijske aktivnosti
Primjer suhozida na JZ padini Lunjevače
Izvor: Google Earth, 2021. |
Na zapadno-bosanskim planinama, kojima pripada i Lunjevača, pašnjačke se površine ne iskorištavaju jednakomjerno. Ima planina na koje se stoka uopće ne izdiže, poput Klekovače i Osječenice. Međutim, jednako se slabo koriste pašnjaci na Lunjevači.
Iako se oni češće nalaze na znatnije kamenitijim i krševitijim planinama, suhozida ima tkođer i na Lunjevači (vidi prethodnu fotografiju). Suhozidi su građeni kao granice pašnjaka i zaštita obradivog zemljišta. Pri tome su imali svoju branjenu i napadnu stranu, odnosno predstavljali su ne samo granice posjeda, već su bile prepreka domaćim životinjama da odlutaju, ali i zaštita od divljih životinja i drugih uljeza. |
Po planini i po kraju
|
Krajnji SZ dio Lunjevače Detalj stare topografske karte; sekcija Drvar 2-4 (471-2-4) izvornog mjerila 1:25,000; drugo izdanje, tiskano 1977. |
DUŽ JUŽNOG PODNOŽJA
Drvarska kotlina
|
Drvarska kotlina je kotlina Unca u zapadnoj Bosni. Površina kotline je 26 km2. Nastala je spuštanjem duž uzdužnog rasjeda Unca i niza poprječnih rasjeda tijekom oligomiocenskog nabiranja Dinarida. Kotlinske strane su strme te se uzdižu iznad dna kotline za 200 do 300 metara. Unac često plavi aluvijalnu ravan, a posebice je ugroženo područje kod naselja Bastasi. Suženjem Drvarske kotline nastaje kanjon Berek kojim Unac otječe ka Uni.
U središnjem dijelu kotline leži grad Drvar. 
|
Drvar
|
Drvar 70-tih (Karavan- Milan Kovacevic)*
Datum objave: 15.1.2011. Postavio: TrticMomcilo Opis: Drvar, Titova pecina,spomenici palim borcima *Proizvodnja: TV Beograd. Emisija prvi put emitirana 7.8.1972. Дрвар и Грахово 1972
Datum objave: 19.6.2021. Postavio: Пецарски Opis. Емисија Караван Милана Ковачевића 1972.год. Пријавите се на канал "Пецарски" Добре вибрације ©Пецарски živa istina. TITOVA PEĆINA, DRVAR. Njemačka je nije uništila, ali zato jesu...
Autor: TV ŽIVA ISTINA# Datum objave: 3.9.2024. |
Vrtoče |
KOORDINATE: 44.388378, 16.359376 NADMORSKA VISINA: 486 m BROJ STANOVNIKA: 880 (2013.) WIKIPEDIJA: Vrtoče
|
|
Vrtoče su naseljeno mjesto u općini Drvar, u neposrednoj blizini općinskog centra i uz tok rijeke Unac. Ima sva obilježja župnog naselja (župa, plodan kraj s blažom klimom, umina / humina). Vrtoče je selo razbijenog tipa. Dijeli se na dva dijela, Gornje i Donje Vrtoče, a svaki dio na više manjih zaselaka. Zaselci su: Kamenica, Župa, Podbrina, Zaselak, Pasjak, Crljivica i Otaševac. Kroz selo protječe rijeka Unac.
Područje je nastanjeno od davnina što se vidi po nekoliko Gradina. Dvije najstarije nalaze se na desnoj obali Unca i datiraju iz vremena kada je Unačka župa bila nastanjena ilirskim plemenom Sardeata. U vrijeme kada su i ovi krajevi bili u sastavu rimske države, centar župe se pomakao u Vrtoče, u najpitomiji dio doline, na pola puta između Drvara i Bastasa. Tu se na Gradini Morača i danas dobro naziru temelji neke rimske građevine monumentalnog profila, sudeći po brojnim dobro klesanim kvaderima. Još jedno rimsko naselje se razvilo na lijevoj obali Unca (kraj kuća Rađena i Puhača) otprilike 700 metara uzvodno od monumentalnog rimskog objekta na Gradini Morača. Prostiralo se u ravnici na površini od nekoliko hektara. Tu su otkopani kasno-antički grobovi s nadsvođenim grobnicama, ulomci rimske keramike, opeka i crijep, pa kamen iz temelja. Odavdje potječe i ulomak are s posvetom. Na jednom od blokova bila je uklesana figura Merkura, visoka 35 cm (stoji, štap u ruci, vrlo gracioznog izgleda), koji još i danas, oštećen od groma, stoji na istom mjestu (1972. g.). [izv: Ivo Bojanovski, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 -Bosna i Hercegovina u antičko doba] Oko tri stotine metara zapadnije od monumentalne građevine na Gradini Morača, na kosi zvanoj Runikova ili Boderoška gradina, ističu se svojom visinom i kompaktnošću dva paralelna zemljana nasipa s tragovima temelja zidanih u kamenu (debljine 60 cm), što ukazuje na objekat refugijalnog karaktera iz kasne antike. Na ruševine ovog objekta nasjela je manja crkva s okruglom apsidom i ulazom na zapadnoj strani, sva u ruševinama. Uz nju je nekropola po kojoj je zaključeno da crkva pripada srednjem vijeku. Pravoslavnu crkvu u Gornjim Vrtočama spalili su ustaše 1941. godine. U selu jhe rođena Milka Bosnić, narodni heroj Jugoslavije. Prema popisu stanovništva iz 2013. u naselju je živjelo 880 stanovnika. Kretanje broja stanovnika u prošlosti: 1961. godina - 1.197 stanovnika; 1971. - 1.341; 1981. - 1.531; 1991. - 1.582 (1.528 Srba, 50 Jugoslavena i 3 Hrvata); 2013. - 880. IZVOR Vrtoče (Drvar). Wikipedija (bs) 
Pogled na Vrtoče u Drvarskoj kotlini. U pozadini, na horizontu vidi se planina Bobara.
|
Milka Bosnić
Vrtoče, kod Drvara, 1928. - Drvar, 25.5.1944. Mlada skojevka, koju su kao šesnaestogodišnju djevojku ubili njemački vojnici tijekom Desanta na Drvar, a kasnije je proglašena za narodnog heroja Jugoslavije. Milkina majka Jelica i otac Pera imali su još tri kćeri i tri sina. Milka je pred rat završila osnovnu školu. Pošla je u prvi razred građanske škole. Nakon podizanja ustanka, iako još dijete, Milka se uključila u rad drvarske omladine. Sudjelovala je u prikupljanju hrane i odjeće za partizane, u čišćenju grada, previjanju ranjenika, u pisanju i lijepljenju parola. Pred desant na Drvar postala je skojevka. Bila je tada kurir u Komandi mjesta. Za vrijeme desanta na Drvar, 25. 5. 1944. godine, Milka Bosnić učinila je izuzetan podvig koji predstavlja primjer herojstva omladine Jugoslavije u narodnooslobodilačkoj borbi. Neposredno pred desant, u Drvaru je bila formirana tenkovska četa Prvog proleterskog korpusa. Ona je izvodila vježbe u okolici Drvara, tako da su Drvarčani poznavali tenkove i njihovu posadu. U tijeku borbe protiv neprijateljskih padobranaca jedan tenk našao se u opasnosti da ga neprijatelj uništiti. U jednom trenutku, Nijemci su na tenk nabacili deku, tako da je vozaču bio zaklonjen vidik. Svi članovi posade tenka bili su ranjeni i prijetila je opasnost da padnu u ruke fašistima. U tom kritičnom trenutku pored tenka je prolazila grupa zarobljenih Drvarčana koje su Nijemci sprovodili. Među njima bila je i šesnaestogodišnja skojevka Milka Bosnić. Uviđajući opasnost u kojoj se našla posada tenka, Milka je iskočila iz kolone zarobljenika, pritrčala tenku i zbacila deku. Ranjenom vozaču ponovo se otvorio vidik, pokrenuo je tenk i nastavio borbu. Pobjesnjeli Nijemci, kojima je plijen tako iznenada izmakao, okomili su se na Milku i sasjekli je bajunetima. Ubili su još mnogo Drvarčana, a među njima i Milkinu majku Jelicu i brata Zdravka. Milkinog drugog brata, Đorda, Nijemci su ubili nekoliko dana kasnije. Otac Pero umro je godinu prije desanta, od tifusa, zajedno s najmlađom kćerkom Radmilom. Od brojne obitelji ostale su dvije Milkine sestre, Dušanka i Dobrila, i šestogodišnji brat Vlado. Dušanka je i sama bila izvedena na streljanje, ali su je fašisti samo teško ranili. Uspjela se izvuči iz gomile leševa, i s tavana obližnje kuće je promatrala kako joj Nijemci ubijaju sestru Milku. U Drvaru, pored Muzeja "25. maj 1944. godine", stoje i danas ostaci partizanskog tenka. To je spomenik koji podsjeća na istinitu legendu o 16-godišnjoj djevojci čije je ime 25. 5. 1944. godine ušlo u povijest. Za Narodnog heroja proglašena je 17. 5. 1974. godine. IZVOR Milka Bosnić. Wikipedija (sh) |
|
Krajnji SZ dio Lunjevače Detalj stare topografske karte; sekcija Drvar 2-2 (471-2-2) izvornog mjerila 1:25,000; drugo izdanje, tiskano 1977. |
VISINSKO PODRUČJE - SJEVEROZAPADNI DIO
|
|
|
Krajnji JI dio Lunjevače Detalj stare topografske karte; sekcija Glamoč 1-3 (472-1-3) izvornog mjerila 1:25,000; drugo izdanje, tiskano 1977. |
VISINSKO PODRUČJE - JUGOISTOČNI DIO
Mokronoge
|
Mokronoge su naseljeno mjesto u općini Drvar. Nalaze se na 450-500 metara nadmorske visine. Dolinom protječe rijeka Unac koja ujedno djeli naselje na dvije strane, a to su: Podbrina i Potkraj. Veza između Podbrine i Potkraja su dva mosta koja se nalaze na krajnjim djelovima naselja.
Reljef Mokronoga je planinsko-kotlinski, a oko rijeke je nizijski. Kotlinski dio reljefa nalazi se u samoj unutrašnjosti okružen planinama i visoravnima. Selo je okruženo brdima: Veliko brdo, Runjevica i Grab. Obližnje planine šireg područja sui: Lunjevača, Jadovnik, Šator i Klekovača. Zemljište je većinom kamenito i slabo plodno, osim u unutrašnjem kotlinskom području gdje se uzgajaju brojne žitarice. Uz rijeku je plodno močvarno tlo, pa je tu stanovništvo rijeđe naseljeno. Zimi se bare potope i izbiju još neki dodatni izvori koji onemogućuju prelaz sa strane na stranu, dok ljeti za vrijeme velikih suša korito rijeke presuši i stoka se pušta na ispašu. Glavna cesta koja prolazi selom, točnije Potkrajem jest cesta Drvar - Glamoč koja je napravljena još u doba Austro-Ugarske, a napravljena je po trasi rimske ceste iz 47./48. godine. Od glavne ceste se odvaja i sporedna koja vodi put u drugi dio sela, tj. Podbrinu. Postoje još brojne prilazne ceste (makadamske) koje vode direktno ka domaćinstvima. Godine 2013 u naselju je bilo prijavljeno 298 stanovnika. IZVOR Mokronoge (Drvar). Wikipedija (bs) 
Mokronoško polje, prostorni pogled iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2023. 
Zaselak Bajići (Mokronoge) pod padinama Lunjevače
|
Drvarsko i Mokronoško polje nisu tipična krška polja kao npr. obližnje Glamočko, već po svom izgledu više podsjećaju na zavale., odn. kotline.
Mokronoško polje
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:100.000 
Mokronoge
Autor: Milosh990 at srpski Wikipedia - Transferred from sr.wikipedia to Commons by Micki using CommonsHelper., Javno vlasništvo, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=11801332 
Pogled na Mokornoge
|
Praktično
IZVORI I LITERATURA
|
JOKIĆ, Gojko: Drvar, Grad-Heroj - Turistički vodič. Biblioteka Spomenici revolucije. Beograd, 1977. (PDF)
|
|
|
Pogled s Klekovače
Greben Lunjevače pruža se paraleno s glavnim grebenom Klekovače i odvaja ovu planinu od Drvarskog polja. |
