SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE STAROG VLAHA I RAŠKE (SANDŽAKA) > POLIMSKO-PODRINJSKA GRUPA > Ožalj
Država: Srbija
Najviši vrh: Ožalj, 1253 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.4633, 19.4643
Država: Srbija
Najviši vrh: Ožalj, 1253 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.4633, 19.4643
|
UvodJovan Cvijić (1924) izdvaja Jabučko – Babinsku površ kao ekvivalent Zlatiborske površi u okviru posljednjih sjeveroistočnih ogranaka Dinarske visije (visoravni, op.). Ovaj prostor pripada i grupi Starovlaških planina, čije je posebno obilježje razvoj prostranih planinskih visoravni. Jabučko - Babinska površ obuhvaća visoravan nadmorske visine 1200-1500 m smještenu između dolina Lima u Srbiji i Ćehotine u Crnoj Gori, koja je ujedno i dio srednjeg Polimlja - prostorne cjeline u okviru porječja Lima između Bijelopoljske i Prijepoljske kotline.
Visoravan Jabuka nalazi se između Prijepolja i Pljevalja. Njezina prosječna visina je oko 1300 metara. Na njoj prevladava vegetacija livada i četinarskih šuma. Ime je dobila po tome što su se ovdje borili vitezovi i "kroz prsten jabuku streljali". Na Jabuci je u II svjetskom ratu poginuo i mladi partizanski bombaš Boško Buha po kome su nazvani memorijalni prostor, turističko naselje i jedna (sada neaktivna) planinarska transverzala. Prema sjeverozapadu se visoravan Jabuke nastavlja u visoravan Babine s koje se izdže brdsko-planinska skupina Ožalj - Gola brda - Brašansko brdo. Na jugoistočnom dijelu prostrane Jabučko – Babinske površi nalazi se vapnenačka visoravan Kamene gore, na kojoj su se smjestili predjeli Kamene gore i depresije Petnje. Dalje u smjeru jugoistoka na visoravan Kamene gore nastavlja se Komaranska visoravan. |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI: |
DOLJE Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:50.000, sekcija 577-2 Pljevlja
Uspon na planinu Ožalj
Od rijeke Sućeske uspon makadamskim putem na greben planine Ožalj. Grebenom koji je vertikalan iznad rijeke i zatim silazak na početnu točku. Ruta je duga oko 12 km uz uspon od 750 m i silazak od 780 m. IZVOR TOMIĆ, Dejan: 9.maj planina Ožalj. Planinarsko društvo "Rujno" Užice |
OŽALJ, OPŠTINA PRIBOJ
Autor: Hercegovačka Goleša Datum objave: 13.10.2021. Opis. Na tromeđi Srbije,Crne Gore i BiH, na preko 1100 mnv nalazi se planina Ožalj. Planinu odlikuje pretežno četinarska šuma, krečnjačke stene i strme litice. Ožalj se prostire od Hercegovačkih Goleša do Vrbova (Opština Prijepolje). Sa Ožlja se pruža pogled na Durmitor ( Crna Gora); Tornik (Zlatibor)... Raznovrsni su i biljni i životinjski svet. Ožalj je još uvek nepoznanica na turističkim mapama Srbije, ali ništa manje lep od poznatih turističkih destinacija...nećemo biti skromni, pa ćemo reći možda i lepši! Mesto sa netaknutom prirodom, koje je vredno svake pažnje i pomena! UŽIVAJTE U VIDEU !NADAMO SE RAZVIJANJU TURIZMA NA OVIM PODRUČJIMA! |
Ledena pećina
Ledena pećina (zapravo se radi o jami), Lednica, odnosno Krnjača, jedna od dubljih jama u ovom kraju (duboka oko 60 m), nalazi se kod sela Krnjača, na obroncima planine Ožalj, u kanjonu reke Sućeske, u blizini tromeđe Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
Jama je pronađena slučajno, početkom 19. stoljeća nakon što je lokalnom agi nestao konj. Taj Bajramović-aga tada je zaprijetio preplašenim mještanima da će pobiti cijelo selo ako mu ga ne pronađu. Na kraju potrage za konjem seljani su došli i do otvora Ledene pećine, u koju se nitko nije usudio spustiti. Jedan od njih, iz plemena Komarica, znajući za eventualnu sudbinu koja čeka lokalno stanovništvo ako ne pronađu konja, spustio se preko posječenog stabla bora u unutrašnjost pećine, gdje je našao nastradalog aginog konja i iznio njegovu glavu kao dokaz agi da konj nije ukraden, već je tijekom bijega nesretno završio u ponoru. Komarica je tako spasio selo aginog zuluma i vjerojatno prvi otkrio kako je unutrašnjost pećine, usred ljeta, ispunjena ogromnim i kvalitetnim naslagama leda. Pećina je prirodni ledomat. U jami se nalazi donji ljevkasti otvor kroz koji kontinuirano struji hladan zrak. Hladan zrak istiskuje topli zrak kroz gornji ulaz. U takvom okružju bogatom vlagom od brojnih podzemnih jezera i rijeka ponornica, hladan zrak stvara stubove čvrstog leda visoke i do 6 metara. Stariji mještani kažu da se u prošlosti led eksploatirao i prenosio u obližnja Pljevlja i također koristio za rashlađivanje hrane i pića te za rashlađivanje i proizvodnju skadoleda na vašarima (sajmovima, op.) prije elektrifikacije. Posao eksploatacije leda je zamro dolaskom struje i rashladnih uređaja. Eksploatacija leda je bio težak i opasan posao zbog nepristupačnosti unutrašnjosti jame. Seljani, turski kmetovi i kiridžije, su se preko posječenih stabala spuštali u pećinu, sjekirom odvajali komade leda teške i do 70-ak kg, izvlačili su ih čekrcima, umotavali ih u slamu, tovarili na konjsku zapregu i vozili do kafedžija ili po vašarima gdje su služili za čuvanje hrane, pića i izradu sladoleda. Nekada su, kažu usmene predaje, led odvozili čak do Dubrovnika. Kažu da je led bio tako gust da se nije topio niti za tih oko sedam dana koliko je trgovcima trebalo da stignu do Dubrovnika. I danas se u Lednici nalaze očuvana stabla pomoću kojih su se radnici spuštali do leda u jami. O kako se opasnom poslu radi, svjedoče i današnji alpinisti koji potvrđuju kako je i danas, uz svu modernu opremu, spust u jamu visoko rizičan poduhvat. U pećini su u naslagama leda pored životinjskih nađeni i ljudski ostaci. Mještani tvrde da su to ostaci austrougarskih vojnika koji su tu nastradali. A od životinjskih ostataka ovdje je pronađen skelet konja što bi čak moglo potvrđivati narodnu predaju o posrnulom aginom konju. U sustavu povezanih pećina i jama, kojima pripada i Lednica, prema pričama seljaka, krili su se hajduci i uskoci. Tako pričaju da je ledena Krnjača spasila život čuvenog hajduka Ninka Kalajdžića, koji je kroz nju umakao Turcima i izašao ispod sela Milićević udaljenog oko 800 metara. Prve snimke unutrašnjosti špilje napravila je ekipa časopisa National Geographic Srbija u kolovozu/avgustu 2013. godine. Godine 2014. su, uz pomoć ekipe Radio televizije Srbije i alpinista, po drugi put napravljeni snimci njene unutrašnjosti. Upozorenje. U jamu je spust moguć samo uz adekvatnu opremu i uz preporuku angažiranja stručnog vodstva! U blizini Ledene pećine i sela Krnjača nalazi se više lokacija za slobodno penjanje. IZVOR / PROČITAJ VIŠE BJELIĆ, S.: Ledena pećina – od legende do turizma. Danas.rs, 28.7.2014. MEDIAS: Na skriveno te vodim mesto - ledena pećina na planini Ožalj. Medias, 19.4.2016. SIMIĆ, Zoran: Ledena pećina Krnjača (FOTO-GALERIJA). Smugsmug, 2.5.2017. |
Tajnovita Lednica, ledena pećina Krnjača
Autor: 033Priboj Datum objave: 21.7.2014. Opis. Prilog RTS-a , prvi put snimljena unutrašnjost Ledene pećine, Krnjača kod Priboja Ledena Pećina Krnjača
Autor: Zoran Simic Datu objave: 4.5.2017. Opis. Ekipa SOB-a je istrazila na planini Pobijenik na tromeđi Srbije Crne Gore i Bosne i Hercegovine Ledenu pećinu ustvari jama prirodni ledomat.Divna i netaknuta priroda .Planina Pobijenik je sva u krečnjaku i puna je speleoloških objekata pravi Eldorado za spelologe PEĆINA koja je i u toku LETA puna LEDA
Autor: Izazovi avanturu Datum objave: 24.9.2023. Opis. U okolini Priboja nalazi se dve jame koje su i u toku leta pune leda. Poznata je po tome što se u devetnaestom veku iz nje eksploatisao led i prodavao čak do Dubrovnika. Ulazak u pećinu je veoma izazovan, potrebno je spustiti se užetom na dubinu od oko 60 metara. Mi smo rashlađenje u vrelim letnjima danima pronašli upravo ovde. Ukoliko i vi želite da posetite ovo mesto obratite se ekipi iz GoWild Serbia: www.gowildserbia.com Kontakt email: [email protected] Subscribe to Izazovi Avanturu : http://bit.ly/IzazoviAvanturu Izazovi Avanturu 2019. All rights reserved. 👉 Uključi da dobijaš obaveštenja za nove emisije! Glavni kreator emisije "Izazovi Avanturu" Radovan Kovač Proizvodnja: http://www.videoprodukcija.rs Zaprati instagram Izazovi Avanturu Radovan Kovač: https://www.instagram.com/radovankova... Zaprati facebook Izazovi Avanturu Radovan Kovač: https://www.facebook.com/izazoviavanturu Poseti sajt www.izazoviavanturu.com |
Krnjača
Selo je smješteno Golim brdima, visoravni u južnom produžetku planine Ožalj.