|
|
SREDIŠNJI POJAS > KRŠKE VISORAVNI (PLANOTE) SLOVENIJE I HRVATSKE > KRŠKE VISORAVNI NOTRANJSKE I DOLENJSKE > Borovška gora
Država: Slovenija
Najviši vrh: Cerk, 1192 m
Koordinate najvišeg vrha: 45.5464, 14.7642
Država: Slovenija
Najviši vrh: Cerk, 1192 m
Koordinate najvišeg vrha: 45.5464, 14.7642
O planini
|
|
UvodBorovška gora nalazi se na jugu Slovenije, u kočevskom kraju (slov. Kočevsko). Proteže se dinarskim smjerom, između gornje doline rijeke Kupe (slov. Zgornja kolpska dolina) i Goteniške gore. Najviši vrh je Cerk (1192 m).
Na ovoj gori postoji više zaštićenih prirodnih područja: Gozdni rezervat Borovec (šumski rezervat), Pragozd Krokar (prašuma), Naravni rezervat Krempa (prirodni rezervat), i dr. ENGLISH SUMMARY: Borovška gora
Borovška gora (Borovec´s mountain) is located in the south of Slovenia, in the Kočevje region (Kočevsko, in Slovenian). It extends in a classical Dinaric direction (NW-SE), between the upper Kolpa River valley (Kupa, in Croatian) and Goteniška Gora. The highest peak of Borovška gora is Cerk (1192 m). There are several protected natural areas on this mountain: Borovec Forest Reserve (Forest Reserve), Krokar Virgin Forest, Krempa Nature Reserve (Nature Reserve), etc. Ime (etimologija)
Ime je gora dobila prema naselju Borovec pri Kočevski Reki, koje se smjestilo pod sjeveroistočnim padinama Borovške gore.
Borovška gora, pogled iz Gorskog kotara
Pogled na Borovšku goru iz zaselka Ravne
Izvor: GoogleMaps, 2019. |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:
 Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS
Pogled s padina Drgomlja u Gorskom kotaru (Hrvatska), preko doline Kupe, na Kupsku stranu Borovške gore
Borovška gora, reljef
Izvor: Elastic Terrain Map, 2022. 
Borovška gora, prostorni prikaz - Pogled na južnu, kupsku stranu
Izvor: GoogleMaps 
Borovška gora (Kuželjska stena 874 m, lijevo; Planinska stena, desno) uzdiže se nad
slovenskom stranom doline rijeke Kupe (slo. Kolpa).
Pogled s Velikog Drgomlja 
Borovška gora, prostorni prikaz - Pogled iz smjera sjevera, od Goteniškog Snežnika
Izvor: GoogleMaps 
Pogled na Borovšku goru sa Špičastog vrha u Gorskom kotaru (na fotografiji desno od toka Kupe)
Pogled na Gotenišku (lijevi greben) i Borovšku goru (desni greben) sa Snježnika u Gorskom kotaru (Hrvatska)
|
Borovška gora, prostorni prikaz - Pogled iz smjera jugoistoka
Izvor: GoogleMaps 
Borovška gora, prostorni prikaz - Pogled iz smjera istoka
Izvor: GoogleMaps |
Geološka podloga i tlo
U geološkom smislu cijelo područje pripada Dinaridima. Matična baza su vapnenci i dolomiti sa svim karakterističnim krškim elementima; krške vrtače, doline, ponori, žljebovi, vodene i stalaktitne špilje, krška polja i ponori. U samoj prašumi Krokar u sjevernom dijelu zastupljen je debelokristalni sivi dolomit, a na jugu vapnenac sitnozrnate strukture. Na vapnencu se pojavljuju smeđa karbonatna tla. U džepovima i na dnu vrtača ta su tla duboka i dobro opskrbljena hranjivim tvarima i vodom. Na dolomitu je površina glatkija i zaobljenija, bez kamenitosti površine i s ujednačenom dubinom tla. Na grebenima i strmim padinama razvila su se plitka rendzina tla, koja su sušna i nepovoljnija za rast drveća. Na manjim obroncima i u podnožju padina razvijaju se duboko smeđa postkarbonatna tla koja su pogodna za rast šuma.
Klima
Klima Kočevske je umjereno vlažna s relativno velikom količinom padalina. Utjecaj kontinentalne klime dolazi dolinom rijeke Kupe. Prosječna godišnja količina padalina na tom području (podaci meteorološke postaje Iskrba, u neposrednoj blizini rezervata Krokar) je između 1000 mm i 1800 mm. Prosječna godišnja temperatura je 5°C, s najhladnijim mjesecom u siječnju/januaru, a najtoplijim u srpnju/julu. S većim nadmorskim visinama klimatski uvjeti mogu biti oštriji, temperaturni ekstremi mogu varirati između -30°C i +35°C. Promjene vremena podložne su učestalim jugozapadnim vjetrovima, koji također utječu na temperaturu. U jesen i zimu na području se često zadržavaju magla i niski oblaci, što snažno utječe na smanjenje količine sunčevog zračenja i posljedično snižavanje temperature. Broj dana sa snježnim pokrivačem je između 40 - 100 dana, koji doseže i do 100 cm. Vegetacijsko razdoblje je između 40 - 100 dana.
IZVOR KAMENIK, Klemen: Razvojna dinamika v pragozdovih Šumik in Krokar. Diplomski rad. Univerza v Ljubljani, BF, Odd. za gozdarstvo in obnovljive gozdne vire. Ljubljana, 2013. (PDF)
IZVOR KAMENIK, Klemen: Razvojna dinamika v pragozdovih Šumik in Krokar. Diplomski rad. Univerza v Ljubljani, BF, Odd. za gozdarstvo in obnovljive gozdne vire. Ljubljana, 2013. (PDF)
PRIRODA
|
|
Ekologija i zaštita prirode
|
Borovška gora nalazi se unutar dva ekološki važna područja Slovenije: (1) Kočevsko i (2) Srednje područje životnog prostora velikih zvijeri (slov. Osrednje območje življenjskega prostora velikih zveri). Pored toga na njoj ima više zaštićenih i nezaštićenih prirodnih vrijednosti državnog i lokalnog značaja.
Šumski rezervatiGozdni rezervat Firštov Rep (šumski rezervat) Netaknuta šuma kod vrha Log iznad doline Kupe; odlični vidici; Površina: 15,35999966 ha; Visina: 868,0 m n.v. Gozdni rezervat Pragozd Krokar (šumski rezervat Prašuma Krokar) Površina: 74,48999786 ha; Visina: 1138,4 m n.v. Gozdni rezervati Borovec (šumski rezervat) Površina: 47,88999939 ha; Visina: 1165,4 m n.v. Gozdni rezervat Krempa (šumski rezervat) Površina: 1,63999999 ha; Visina: 820,3 m n.v. Gozdnegi rezervat Krajc-bukovje (šumski rezervat) Površina: 15,76000023; Visina: 271,6 m n.v. 
Popis zaštićenih prirodnih vrijednosti na Borovškoj gori
POJEDINAČNE PRIRODNE VRIJEDNOSTI
Loška stena - skalni samotar - Značaj: lokalni; Kratki opis: samotna stijena ispod Loške stijene (Loška stena) nad dolinom Kupe; Vrsta vrijednosti: geomorfološka; Visina: 749,4 m n.v. Borovec pri Kočevski Reki - bodika (hrv. božikovina) - Značaj: lokalni; Kratka oznaka: Božikovina (slov. bodika) u šumi jugoistočno od Borovca pri Kočevski Reki; Vrsta vrijednosti: drvo; Visina: 690,7 m n.v. Nova sela - tisa - Značaj: lokalni; Kratki opis: Tisa u naselju Nova sela; Vrsta vrijednosti: drvo; Visina: 538,0 m n.v. OSTALE PRIRODNE VRIJEDNOSTI Belica - potok - Značaj: lokalni; Kratki opis: Dolina lijevog pritoka Čabranke sa sutjeskom u gornjem toku, kod naselja Belica; Vrsta vrijednosti: hidrografska, geomorfološka; Visina: 412,2 m n.v. Vezanski potok - Značaj: lokalni; Kratki opis: Lijevi pritok Kupe istočno od naselja Malinišče; Vrsta vrijednosti: hidrografska, geomorfološka; Visina: 368,2 m n.v. Ribiški potok - Značaj: lokalni; Kratki opis: Potok sa sutjeskom u njegovom gornjem toku, lijevi pritok Kupe, ušće kod naselja Ribjek; Vrsta vrijednosti: hidrografska, geomorfološka; Visina: 401,3 m n.v. Sušica - Značaj: lokalni; Kratki opis: Lijevi pritok Kupe sa sutjeskom kod naselja Bosljiva Loka; Vrsta vrijednosti: hidrografska, geomorfološka; Visina: 326,6 m n.v. Loška stena - Značaj: državni; Kratki opis: Stijena nad dolinom Kupe kod naselja Ložec; Vrsta vrijednosti: geomorfološka, botanička, zoološka; Visina: 822,0 m n.v. Krokar - stena - Značaj: državni; Kratki opis: Stijena Krokara nad dolinom Kupe; Vrsta vrijednosti: geomorfološka, botanička, zoološka; Visina: 1025,9 m n.v. Krokar - pragozd - Značaj: državni; Kratki opis: Prašuma na Krokaru iznad Kupe; Vrsta vrijednosti: ekološki sustav; Visina: 1164,9 m n.v. Borovec - gozd - Značaj: lokalni; Kratki opis: Očuvana šuma na Borovški gori, zapadno od Borovca pri Kočevski Reki; Vrsta vrijednosti: ekološki sustav; Visina: 1151,8 m n.v. Mirtoviški potok - Značaj: državni; Kratki opis: Porječje Mirtoviškog potoka, lijevog pritoka Kupe; Vrsta vrijednosti: geomorfološka, (zoološka), (botanička), (hidrografska); Visina: 532,0 m n.v. Krempa - Značaj: državni; Kratki opis: Stanište narcisa na sedlu između Krokarja i Krempe; Vrsta vrijednosti: botanička; Visina: 843,0 m n.v. Vodena draga - Značaj: lokalni; Kratki opis: Ponornica (slov. ponikalnica) sa zamočvarenom dolinom zapadno od naselja Banja Loka; Vrsta vrijednosti: hidrografska, ekološki sustav; Visina: 547,0 m n.v. Jelenja jama - Značaj: lokalni; Kratki opis: Ponornica zapadno od Banja Loke; Vrsta vrijednosti: geomorfološka, hidrografska; Visina: 501,4 m n.v. Sv. Ana - Značaj: lokalni; Kratki opis: Brdo (slov. grič) Sv. Ane u dolini Kupe, kod naselja Srobotnik ob Kolpi; Vrsta vrijednosti: geomorfološka; Visina: 303,1 m n.v. Rački potok - Značaj: lokalni; Kratki opis: Tjesnac (slov. grapa) lijevog pritoka Kupe jugoistočno od naselja Srobotnik ob Kolpi; Vrsta vrijednosti: hidrografska; Visina: 276,7 m n.v. Stružnica - Značaj: lokalni; Kratki opis: Termofilna šuma s mediteranskim biljnim vrstama na istočnom dijelu Kuželjske stijene nad Kupom; Vrsta vrijednosti: ekološki sustav, botanička; Visina: 781,4 m n.v. Kuželjska stena - Značaj: državni; Kratki opis: Kuželjska stijena - Stijena nad dolinom Kupe nad naseljem Kuželj; Vrsta vrijednosti: geomorfološka, zoološka, botaniča; Visina: 709,5 m n.v. Topli potok - Značaj: lokalni; Kratki opis: Lijevi pritok Kupe zapadno od naselja Potok; Vrsta vrijednosti: hidrografska; Visina: 241,0 m n.v. Kolpa (hrv. Kupa) - Značaj: državni; Kratki opis: Granična rijeka i glavni belokranjski odvodnik; Vrsta vrijednosti: hidrografska, (zoološka); Visina: 282,3 m n.v. Obrh - Značaj: lokalni; Kratki opis: Lijevi pritok Toplog potoka s krškim izvorima kod naseja Jakšič; Vrsta vrijednosti: hidrografska; Visina: 271,0 m n.v. Nežica - Značaj: državni; Kratki opis: Sedrenotvorni vodotok (slov. lehnjakotvorni potok) sa slapovima, lijevi pritok Kupe, kod naselja Fara; Vrsta vrijednosti: hidrografska, geomorfološka; Visina: 387,1 m n.v. Krajc - Bukovje - sestoj jelke - Značaj: državni; Kratki opis: Najnižje prirodno stanište jele u Sloveniji kod naseja Kostel ob Kolpi; Vrsta vrijednosti: ekološki sustav; Visina: 291,5 m n.v. Kostel - Značaj: lokalni; Kratki opis: Brdo u Kostelu nad suteskom Kupe; Vrsta vrijednosti: geomorfološka; Visina: 396,4 m n.v. IZVOR: ARSO (Agencija Republike Slovenije za okolje) 
Dolina Kupe (Kolpe) i Kuželjska stena
Pogled prema prašumi Krokar
|
Geomorfološke podzemne prirodne vrijednostiBrezno pri medvedovem dreku - Značaj: državni; Kratki opis: jama; Vrsta vrijednosti: geomorfološka podzemna prirodna vrijednost; Režim pristupa: otvorenog tipa sa slobodnim ulazom; Visina: 962,2 m n.v. Ledene note - Značaj: državni; Kratki opis: Špilja s ponorom i više razina, te nagibom; Vrsta vrijednosti: geomorfološka podzemna prirodna vrijednost; Režim pristupa: špilja otvorenog tipa sa slobodnim ulazom; Visina: 961,4 m n.v. Brezno Tanja - Značaj: državni; Kratki opis: jama; Vrsta vrijednosti: geomorfološka podzemna prirodna vrijednost; Režim pristupa: otvorenog tipa sa slobodnim ulazom; Visina: 965,6 m n.v. Brezno pri Dragarjih - Značaj: državni; Kratki opis: jama; Vrsta vrijednosti: geomorfološka podzemna prirodna vrijednost; Režim pristupa: otvorenog tipa sa slobodnim ulazom; Visina: 880,0 m n.v. Zaslužena jama - Značaj: državni; Kratki opis: Špilja s ponorom i više razina, špilja s nagibom; Vrsta vrijednosti: geomorfološka podzemna prirodna vrijednost; Režim pristupa: špilja otvorenog tipa sa slobodnim ulazom; Visina: 1052,2 m n.v. Morsko brezno - Značaj: državni; Kratki opis: jama; Vrsta vrijednosti: geomorfološka podzemna prirodna vrijednost; Režim pristupa: otvorenog tipa sa slobodnim ulazom; Visina: 1045,5 m n.v. Bezgarska jama 2 - Značaj: državni; Kratki opis: špija; Vrsta vrijednosti: geomorfološka podzemna prirodna vrijednost; Režim pristupa: otvorenog tipa sa slobodnim ulazom; Visina: 932,2 m n.v. Zgublena jama - Značaj: državni; Kratki opis: špilja; Vrsta vrijednosti: geomorfološka podzemna prirodna vrijednost; Režim pristupa: otvorenog tipa sa slobodnim ulazom; Visina: 972,3 m n.v. Seba 1 - Značaj: državni; Kratki opis: špilja s ponorom i više razina, špilja s nagibom; Vrsta vrijednosti: geomorfološka podzemna prirodna vrijednost; Režim pristupa: špilja otvorenog tipa sa slobodnim ulazom; Visina: 960,9 m n.v. Seba 2 - Značaj: državni; Kratki opis: horizontalna špilja; Vrsta vrijednosti: geomorfološka podzemna prirodna vrijednost; Režim pristupa: špilja otvorenog tipa sa slobodnim ulazom; Visina: 970,7 m n.v. Brezno nad Votlo luknjo 1 - Značaj: državni; Kratki opis: jama; Vrsta vrijednosti: geomorfološka podzemna prirodna vrijednost; Režim pristupa: otvorenog tipa sa slobodnim ulazom; Visina: 1060,0 m n.v. Votla luknja 1 - Značaj: državni; Kratki opis: kratka vodoravna špilja pod prevjesnom stijenom (slov. spodmol -, kevdrc); Vrsta vrijednosti: geomorfološka podzemna prirodna vrijednost; Režim pristupa: špilja otvorenog tipa sa slobodnim ulazom; Visina: 1034,5 m n.v. Votla luknja 2 - Značaj: državni, Kratki opis: kratka vodoravna špilja pod prevjesnom stijenom (slov. spodmol -, kevdrc); Vrsta vrijednosti: geomorfološka podzemna prirodna vrijednost; Režim pristupa: špilja otvorenog tipa sa slobodnim ulazom; Visina: 1030,2 m n.v. Jazbine - Značaj: državni; Kratki opis: kratka vodoravna špilja pod prevjesnom stijenom (slov. spodmol -, kevdrc); Vrsta vrijednosti: geomorfološka podzemna prirodna vrijednost; Režim pristupa: špilja otvorenog tipa sa slobodnim ulazom; Visina: 1022,4 m n.v. Votla luknja 3 - Značaj: državni; Kratki opis: kratka vodoravna špilja pod prevjesnom stijenom (slov. spodmol -, kevdrc); Vrsta vrijednosti: geomorfološka podzemna prirodna vrijednost; Režim pristupa: špilja otvorenog tipa sa slobodnim ulazom; Visina: 1081,2 m n.v. Votla luknja 4 - Značaj: državni; Kratki opis: špilja s ponorom, više razina, i nagibom (slov. poševna jama); Vrsta vrijednosti: geomorfološka podzemna prirodna vrijednost; Režim pristupa: špilja otvorenog tipa sa slobodnim ulazom; Visina: 1036,4 m n.v. Jazbine 2 - Značaj: državni; Kratki opis: kratka vodoravna špilja pod prevjesnom stijenom (slov. spodmol -, kevdrc); Vrsta vrijednosti: geomorfološka podzemna prirodna vrijednost; Režim pristupa: špilja otvorenog tipa sa slobodnim ulazom; Visina: 980,2 m n.v. Spodmol v Jazbinah - Značaj: državni; Kratki opis: kratka vodoravna špilja pod prevjesnom stijenom (slov. spodmol -, kevdrc); Vrsta vrijednosti: geomorfološka podzemna prirodna vrijednost; Režim pristupa: špilja otvorenog tipa sa slobodnim ulazom; Visina: 1019,4 m n.v. Bolnica Stanetov dom - Značaj: državni; Kratki opis: kratka vodoravna špilja pod prevjesnom stijenom (slov. spodmol -, kevdrc); Vrsta vrijednosti: geomorfološka podzemna prirodna vrijednost; Režim pristupa: špilja otvorenog tipa sa slobodnim ulazom; Visina: 1010,2 m n.v. Obrh pri Gašparcih - Značaj: državni; Kratki opis: špilja, povemeni izvor, uz stalni tok; Vrsta vrijednosti: geomorfološka podzemna prirodna vrijednost; Režim pristupa: špilja otvorenog tipa sa slobodnim ulazom; Visina: 324,6 m n.v. Orlovska jama-Velika luknja - Značaj: državni; Kratki opis: kratka vodoravna špilja pod prevjesnom stijenom (slov. spodmol -, kevdrc); Vrsta vrijednosti: geomorfološka podzemna prirodna vrijednost; Režim pristupa: špilja otvorenog tipa sa slobodnim ulazom; Visina: 368,5 m n.v. Ponor pod Gornjo Brigo - Značaj: državni; Kratki opis: ponor (slov, brezno, občasni ponor); Vrsta vrijednosti: geomorfološka podzemna prirodna vrijednost; Režim pristupa: otvorenog tipa sa slobodnim ulazom; Visina: 617,7 m n.v. Vodena draga - Značaj: državni; Kratki opis: špilja, stali ponor, špiljski sustav; Vrsta vrijednosti: geomorfološka podzemna prirodna vrijednost; Režim pristupa: špilja otvorenog tipa sa slobodnim ulazom; Visina: 566,3 m n.v. Jelenja jama - Značaj: državni; Kratki opis: jaa, povremeni ponor; Vrsta vrijednosti: geomorfološka podzemna prirodna vrijednost; Režim pristupa: otvorenog tipa sa slobodnim ulazom; Visina: 503,7 m n.v. Drežniška jama - Značaj: državni; Kratki opis: špilja, povremeni ponor, Vrsta vrijednosti: geomorfološka podzemna prirodna vrijednost; Režim pristupa: špilja otvorenog tipa sa slobodnim ulazom; Visina: 510,6 m n.v. Skopano brezno Pri dveh prepadih - Značaj: državni; Kratki opis: jama; Vrsta vrijednosti: geomorfološka podzemna prirodna vrijednost; Režim pristupa: otvorenog tipa sa slobodnim ulazom; Visina: 788,8 m n.v. Pri dveh prepadih - Značaj: državni; Kratki opis: jama; Vrsta vrijednosti: geomorfološka podzemna prirodna vrijednost; Režim pristupa: otvorenog tipa sa slobodnim ulazom; Višina: 802,5 m n.v. Azbestoza - Značaj: državni; Kratki opis: špilja s jamom i nivoima, pod nagibom; Vrsta vrijednosti: geomorfološka podzemna prirodna vrijednost; Režim pristupa: špilja otvorenog tipa sa slobodnim ulazom; Visina: 695,1 m n.v. Polajnarjeva jama - Značaj: državni; Kratki opis: jama s nagibom, odn. stupnjevita; Vrsta vrijednosti: geomorfološka podzemna prirodna vrijednost; Režim pristupa: otvorenog tipa sa slobodnim ulazom; Višsna: 654,7 m n.v. Novo brezno pri Stružnici - Značaj: državni; Kratki opis: špilja; Vrsta vrijednosti: geomorfološka podzemna prirodna vrijednost; Režim pristupa: otvorenog tipa sa slobodnim ulazom; Visina: 411,2 m n.v. Vidervolova jama - Značaj: državni; Kratki opis: šplja s jamom i razinama, pod nagibom; Vrsta vrijednosti: geomorfološka podzemna prirodna vrijednost; Režim pristupa: otvorenog tipa sa slobodnim ulazom; Višina: 698,6 m n.v. Azbestoza - Značaj: državni; Kratki opis: šplja s jamom i razinama, pod nagibom; Vrsta vrijednosti: geomorfološka podzemna prirodna vrijednost; Režim pristupa: špilja otvorenog tipa sa slobodnim ulazom; Višina: 698,6 m n.v. Brezno izgube - Značaj: državni; Kratki opis: jama nagibima, stupnjevita jama; Vrsta vrijednosti: geomorfološka podzemna prirodna vrijednost; Režim pristupa: otvorenog tipa sa slobodnim ulazom; Višina: 613,0 m n.v. Brezno udora - Značaj: državni; Kratki opis: jama; Vrsta vrijednosti: geomorfološka podzemna prirodna vrijednost; Režim pristupa: otvorenog tipa sa slobodnim ulazom; Višina: 595,6 m n.v. Vrtačna jama pri Novih seli - Značaj: državni; Kratki opis: jama; Vrsta vrijednosti: geomorfološka podzemna prirodna vrijednost; Režim pristupa: otvorenog tipa sa slobodnim ulazom; Višina: 561,9 m n.v. |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Povijesni pregled20. stoljeće
1991.
Prašuma Krokar (Pragozd Krokar), netaknuta prašuma bukve i ekosustav neprestane promjene ravnoteže između tla, klime i brojnih živih organizama, zaštićen je 1991. godine u kategoriji strogog rezervata, i kasnije uveden kao dio područja Natura 2000 u Sloveniji. 21. stoljeće
2000.
19.4.2000. Predstavnici Ministarstva okoliša i prostornog planiranja R. Slovenije i načelnici deset općina potpisali su sporazum o suradnji u uspostavljanju Regionalnog parka Kočevsko-Kolpa (slov. Regijski park Kočevko-Kolpa). Ovo je važan dan za sudbinu Regionalnog parka Kočevsko - Kolpa, jer se niz godina radilo na dokumentaciji kako bi se ovo područje proglasilo regionalnim parkom. NAPOMENA: 2019. godine još se vijek radi o projektu koji nije u potpunosti zaživio. 2017. Na 41. UNESCO-vom zasjedanju svjetske baštine održanom u Krakovu (Poljska) od 2. do 12.7.2017., pPrašuma Krokar (Pragozd Krokar) je, zajedno sa šumskim rezervatom Snežnik-Ždroclje, dodana na UNESCO-vu listu svjetske baštine kao prekogranično proširenje mjesta svjetske baštine UNESCO-a "izvornih bukovih šuma Karpata i drugih europskih regija" (Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Europe / Primeval Beech Forests of the Carpathians and Other Regions of Europe), koja se danas proteže u 12 zemalja (Albanija, Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Njemačka, Italija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska , Ukrajina). |
Pogled u smjeru Kostela i dolina Kupe (naselja Vas i Fara) u Sloveniji
|
|
Borovška gora
Najjužniji dio Borovške gore iznad široke okuke rijeke Kupe koja tvori graniicu između Slovenije i Hrvatske. |
Po planini i po kraju
SJEVERNIM PODNOŽJEM
Borovška dolina
|
Borovška dolina smjestila se između južnih obronaka Goteniške gore (Kota 1016, vrh Ravne), sjeveroistočnih padina Borovške gore (Kota 1095, vrhovi Cerk, Krokar, Krempa) i brda Ajbig (765 m) na njezinoj istočnoj strani. Proteže se dinarskim smjerom, od Lovačkog doma Ravne i zaselka Ravne na sjeverozapadu, do zaselka Inlauf na jugoistoku, paralelno s Borovškom gorom. Ime je dobila po najvećem naselju Borovec pri Kočevski Reki, koje se smjestilo na sjeveroistočnom rubu doline, otprilike na 2/3 njezine duljine. U dolini se križa više cesta: od Borovca prema Kočevskoj Reki, zatim prema dolini Kupe (Osilnica, i dr.), te ona prema Kostelu i Brodu na Kupi (u HR), preko naselja Gornja i Dolnja Briga.
Slikovita Borovška dolina bila je uzorno obrađivana, a seoski posjedi dosizali su visoko u padinu Krokara, gdje se u šumi Auersperga, prema usmenoj predaji, stajala netaknuta prašuma. 
|
Borovška dolina, prostorni prikaz
Pogled iz zraka, iz smjera sjeveroistoka na Borovšku dolinu. U pozadini dominira Borovška gora na čijoj suprotnoj strani se nalazi dolina Kupe. Desno dolje/ispred doline su posljednji obronci Gotenške gore. Izvor: GoogleMap, 219. |
Borovec pri Kočevski Reki |
KOORDINATE 45.546383, 14.784444 NADMORSKA VISINA 670 m BROJ STANOVNIKA 63 (2019.) WIKIPEDIJA
|
Položaj Borovca, arhivska fotografija
U prednjem planu (desno), također u Borovškom polju vidi se kapela sv. Kuzme i Damjana u blizini obližnjeg sela Inlauf. Iza Inlaufa, podno obronaka Goteniške gore vide se kuće Borovca s crkvom sv, Mihovila. Na horizontu je planina Stojna. Borovec pri Kočevski Reki (njem. Morobitz, kočevarski/Gottscheerish: Mərobits) je naselje u slovenskoj općini Kočevje, u pokrajini Dolenjskoj. Uključuje nekadašnje zaselke naselja Draga (Suchen), Ravne (Eben), Pleš (Plösch), i Inlauf (Inlauf). Nekadašnje selo Ajbik (ili Ajbig; njem. Eibig) pripojeno je Borovcu pri Kočevski Reki 30.1.1953.
IME NASELJA Ime naselja promijenjeno je 1953. godine iz Borovec u Borovec pri Kočevski Reki (hrv. Borovec kod Kočevske Reke) 1953. Ime je izvedeno od slovenske imenice borovec - 'bor'. Raniji njemački naziv bio je Morobitz. ZEMLJOPIS Borovec pri Kočevski Reki je kompaktno selo koje se proteže uz cestu od Kočevske Reke do Dolnje Brige u dolini Borovec (slov. Borovška dolina), odijeljeno niskim brežuljkom od doline Gotenica - Kočevska Reka (slov. Goteniškoreška dolina). Okolne uzvisine uključuju Cerk (1192 m) i brdo Mozg (1125 m) na zapadu, brdo Krempa (944 m) na jugu, brdo Ravne (846 m) na sjeveru i brdo Ajbig (765 m) na istoku. Tlo u polju je ilovasto i pjeskovito, a voda se dovodi iz izvora sjeverno od naselja. POVIJESNI RAZVOJ NASELJA Borovec pri Kočevski Reki je jedno od najstarijih sela na Kočevskom, jer je postojalo i prije naseljavanja Nijemaca - Kočevarja. Selo se razvilo iz zaselka, a u zapisima (urbar) prvi put se spominje 1498. godine pod imenom Barobetz. Prema tim zemljišnim knjigama Borovec je imao pet cjelovitih poljoprivrednih gospodarstava i dvije polovine poljoprivrednih gospodarstava. U registru iz 1574. evidentirano je 10 polovičnih poljoprivednih farmi, i jedno puno gospodarstvo te dvije kolibe u Borovcu, tri cjelovita poljoprivredna gospodarstva podijeljena na polovice u zaselku Ravne, i puno poljoprivredno gospodarstvo u Plešu. Do 1770. godine Borovec je narastao na 25 kuća, a Pleš na šest kuća. Selo se razvijalo u naselje tzv. cestovnog tipa, u kome su kuće stajale uz seosku cestu, praćene izduženim prugastim zemljišnim parcelama, s okućnicama i malim voćnjacima, koje su također sadržavale gospodarske zgrade. Prodaja drveta, poljoprivreda i sitna trgovina (slov. krošnjarenje) bile su aktivnosti kojima su stanovnici sela zarađivali za život. Borovets je i dalje rastao, te je oko 1900. godine, za austrougarske vlasti, zabilježen maksimalni broj stanovnika - 135 stanovnika. Razvio se u manje odmaralište, izletište i polazište planinara koji obilaze okolna brda, posebno Krempu. Zbog položaja i povoljne klime, selo su popularno zvali "kočevskom Švicarskom". U to vrijeme prijelaza iz 19. u 20. stoljeće, u naselju su bile dvije gostionice, jedna sa gostinskim sobama, trgovina prehrambenim proizvodima Zurl i Brischke (ili Briški), te mesnica, krojač, stolar i obućar 
Borovec pri Kočevski Reki, arhivska fotografija
Izvorni naziv: Straße in Morobitz; Autor: H. Otterstädt; www.gottschee.cc U razdoblju između dva svjetska rata selo je imalo mješovito slovensko i kočevarsko njemačko stanovništvo i jedno je od najstarijih sela na području Kočevja s izvornim slovenskim stanovništvom. U tome razdoblju je u 35 kuća u Borovcu živjelo do 127 osoba. Od toga je, primjerice 1936. godine, bilo 28 Slovenaca, a ostatak, odn. većinu činili su kočevski Nijemci. U selu je radila parna pilana, ali je ona izgorjela tijekom Drugog svjetskog rata, kada su ponovno bombariran Borovec i Ravne. Kočevski Nijemci emigrirali su početkom rata 1941. godine, i u selu je ostalo samo šest Slovenaca. Na kraju rata u Borovcu više nije bilo žive duše i kuće su bile u potpunosti uništene. Nakon rata selo su naselili ljudi iz raznih krajeva Slovenije.
No, nekoliko godina nakon rata, gotovo 200 kvadratnih kilometara kočevskog kraja postalo je zatvoreno područje. Kako se u tome području nalazio i Borovec, i tamo je kretanje bilo ograničeno, a naseljavanje ili preseljavanje je bilo moguće samo uz dozvolu. Na području je podignut bunker za pohranu dokumenata tajne službe, a postavljene su i veće štale kako bi služile planiranom socijalističkom zadružnom društvu, zbog čega su se povremeno u selo doseljavali radnici. Nakon pada socijalističkog režima 1990. godine, selo je ponovo postalo otvoreno i dostupno. 
Fotografija Borovca (njem. Morobitz) s objektom škole i nekadašnje župne crkve sv. Mihaela snimljena oko 1930. godine
Izvori: arhiva dr. Mitja Ferenc; Kočevski brlog, blog; TV Kočevje ZNAMENITOSTI
Ostaci Crkve sv. Mihovila (Cerkev sv. Mihaela) Lokalna crkva posvećena sv. Mihovilu, nekada je bila župna crkva, a naselje sada pripada župi Banja Loka. Izgrađena je između 1858. i 1863. U crkvi sv. Mihovila je 1.9.1922. postavljena prva spomen-ploča u kočevskom kraju poginulim borcima u Prvom svjetskom ratu. Bila je to ploča visoka 1 m i široka 80 cm od sivog mramora s imenima poginulih vojnika upisanim zlatim slovima, postavljena na desnom zidu crkve, pod propovjedaonicom. Izradila ju je tvrtka Venchiarutti und Stander iz sela Štalcerja. Iste godine crkva je dobila nova zvona. U dijelu Drugog svjetskog rada u crkvi je bila smješten privremena prtizanska bolnica, koju je 1943. napala talijanska vojska i zapalila. 1952. godine uklonjeni su ostaci crkve, i sačuvani su samo temelji izvorne građevine. 
Borovec pri Kočevski Reki danas
Izvor: GoogleMaps, 2019. 
|
Morobitz (Borovec), kočevarske obitelji koje su živjele u selu
Legenda: Broj/ime kuće/ime obitelji 1 Župni dvor; 2 Juklsch Georg Poje; 3 Schimolaisch Johann Weber; 4 Lerasch Schoolhouse; 5 Schimonsch Franz Poje; 6 Kheslsch Georg Stampfei; 7 Khrishn Franz Schager; 8 Schpäl Franz Zurl; 9 Mattaisch Tscheme; 10 Hansisch Franz Poje; 11 Miklsch Johann Loser; 12 Mottaisch Johann Panter; 13 Brigasch Johann Händler; 14 Miklpalsch Gregor Maunn; 15 Handlasch Matthias Michitsch; 16 Schtampflsch Josef Grabner; 17 Öberschtampflsch Paul Wittreich; 18 Pleschamattlsch Maria Jonke-Terasch; 19 Micholaisch Maria Hudolin; 20 Paitlasch Anton Brischke; 21 Pleschapalsch Franz Muchitsch; 22 Micholaisch Liane Richard Poje; 23 Parglaisch Mallner; 24 Shnaidasch Johann Simorada; 25 Paitl-Neashe Röthel; 26 Hatasch Johann Pirstitz; 27 Johannjöshe Poje; 28 Prünnsch Lena Hudolin; 29 Schimo-Pale Michitsch; 30 Göraisch Hutter; 31 Jukl-Hanshe Johann Stampfei; 32 Schimolaisch Schtekkhle Johann Weber; 33 Trochasch Georg Oswald; 34 Kheslsch Kösel; 35 Schrümpichlasch Paul Michitsch IZVOR: www.gottscheerland.at, Karl Ruppe IZVORI I LITERATURA
Borovec pri Kočevski Reki na karti: Geopedia Pre–World War II map of Borovec pri Kočevski Reki with oeconyms and family names MORIĆ, Ana: World War I memorials in the Kočevska (Gottschee) region. Kočevski brlog, 23.5.2019. RUPPE Karl: Morobitz - plan naselja prije Drugog svj. rata. Gottscheerland (PDF) PRIJEDLOG: Kružna tura po Borovškoj gori
Uspon obuhvaća uspon na vrhove: Cerk, Krokar, Krempa i Borič Ugodna i tehnički nezahtjevna staza, vodi uglavnom kroz šumu, od sela Borovec pri Kočevski Reki (676 m), pored lovačkog doma (Lovski dom) u zaselku Ravne, na šumom prekrivene vrhove (900 do 1192 m n.v.): Cerk, Krokar, Krema, Borič. Uz put se na mjestima otvaraju pogledi na divlju dolinu Kupe između Osilnice i Kužlja. Nakon spusta s Boriča prema Dolnjoj Brigi, može se kroz dolomitsku dolinu Briškog potoka i pokraj ostataka kočevarskog sela Inlauf, vratiti do Borovca. Dijelom se ova ruta poklapa s trasom Borovške prirodoslovne poučne staze. UKUPNO VRIJEME HODA: 5-6 sati. UDALJENOSTI (planinarskim stazama)
Borovec pri Kočevski Reki - Sedlo Krempa 45 min Borovec - Kočevska Reka 1h 20 min |
Ravne |
KOORDINATE 45.556925, 14.773056 NADMORSKA VISINA 746,8 m WIKIPEDIJA
|
|
Ravne (njemački Eben, kočevarski (Gottscheerish): Ebn, Ebnə) je naselje u općini Kočevje. Danas je to dio naselja, odn. zaselak Borovca pri Kočevski Reki.
IME NASELJA Ravne je relativno uobičajen naziv za mjesta u Sloveniji (Ravne, Ravne na Koroškem, itd.). Naziv doslovno znači razina, odn. ravnina i pridjevskog je porijekla. Obično je to elipsa (figura koja nastaje kad se iz rečenične cjeline izostavljaju pojedine riječi, op.) od ravne njive, a odnosi se na malu izduženu kultiviranu terasu. Njemački naziv Eben je semantički identičan, što znači razina i odnosi se također na obrađivanje zemlje. POVIJESNI RAZVOJ NASELJA Godine 1498. Ravne su imale tri cjelovita poljoprivredna gospodarstva podijeljena na polu-farme, što je odgovaralo broju stanovnika između 35 i 40 osoba. Godine 1770. selo je imalo 13 kuća. Jedan od pogubljenih vođa Pobune Kočevarja u vrijeme francuske okupacije 1809. godine, bio je iz ovoga naselja. Selo je 1937. imalo 18 kuća i 47 stanovnika. Ovdje je radila i parna pilana, koja je izgorjela tijekom Drugog svjetskog rata. Selo se tijekom rata bilo bombardirano iz zraka. Poslije rata poduzeće Posestvo Snežnik ovdje je imalo staju za stoku. ZNAMENITOSTI Hodočasnička kapela Žalosne Matere božje i svetište Šumska hodočasnička kapela poznata kao Gospa od šume (njemački: Maria im Walde) sagrađena je između Ravna (Ebena) i Borovca pri Kočevski Reki, 1905. na mjestu popularnog svetišta Eben (njemački: Ebener Bild, ili Ebner Bild, kočevarski (Gottscheerish): Ēbmar pillain). Crkva je sagrađena kao rezultat epidemije kolere 1855. godine, tijekom koje bi stanovnici Borovca pješačili vrha brda Ravne (njemački: Ebner Berg, 846 m), i kojom je prilikom svećenik spomenuo da bi se mogla sagraditi mala crkva na mjestu gdje je bilo svetište s likom Gospe od sedam žalosti, vjerojatno podignuto oko 1440. ili 1450. godine duž karavansko-trgovačkog puta kojime se tovarnim životinjama išlo do grada Rijeke na obali. Kapela je bila dugačka 10,5 m, široka 5,5 m i visoka 15 m, na pročelju s tornjićem (na preslicu) s dva zvona. Bila je izgrađena od neobrađenog kamena. Izgradnja kapele je započela 5.7.1905., a posvećena je 17.9.1905. Kapela je bila okružena šumarkom starih stabala, ali je 1930-ih godina lokalno poduzeće za sječu drva oborilo sva stabla na ovom mjestu. Kapela je uništena tijekom Drugog svjetskog rata. 
|
Hodočasnička kapela Žalosne Matere božje i svetište
Arhivska snimka IZVORI I LITERATURA
Ravne na karti: Geopedia RUPPE Karl: Eben - plan naselja prije Drugog svj. rata. Gottscheerland (PDF) Borovec pri Kočevski Reki - Lokacija kapele Žalostne Matere božje u registru nacionalne baštine. Ministarstvo kulture Republike Slovenije 
Ravne, danas
Izvor: GoogleMaps, 2019. |
Draga |
KOORDINATE 45.564653, 14.732989 NADMORSKA VISINA 817,6 m WIKIPEDIJA
|
|
Draga, odn. Dragarji, njemački Suche, je udaljeno napušteno naselje u općini Kočevje. Područje naselja danas pripada selu Borovec pri Kočevski Reki. Nalazilo se na šumskoj poljani smještenoj između obronaka Goteniške i Borovške gore.
|
OSTALI IZVORI
Draga na karti: Geopedia RUPPE Karl: Suchen - plan naselja prije Drugog svj. rata. Gottscheerland (PDF) |
Inlauf |
KOORDINATE 45.539933, 14.781803 NADMORSKA VISINA 735,8 m; WIKIPEDIJA
|
|
Inlauf; u starijim izvorima i Innlauf, njemački: Inlauf, kočevarski (Gottscheerish): Inlaf, Enlaf je selo u općini Kočevje, danas je zaselak Inlauf (oko 2013. samo su dvije kuće u zaselku stalno naseljene) dio naselja Borovec pri Kočevski Reki.
IME NASELJA Slovensko ime naselja dolazi od identičnog standardnog njemačkog imena, Inlauf. U kočevaskom dijalektu su ga zvali i Inlaf ili Enlaf. Naziv je izveden iz riječi einlauf, u značenju ulaz, ulazni otvor, uvala (poput uvale na kraju doline, op.), ponor, utočište. Njemački nazivi mjesta sufiksirani s -lauf (dosl. izvod, staza i sl.), kao što je Inlauf, često se povezuju s tekućom vodom, a ponornica Briški potok, izvire upravo u okolici Inlaufa. Godine 1943. ime Innlauf, zasnovano na imenu ovog njemačkog kočevarskog sela, bilo je predloženo kao novo germanizirano ime za dotadašnje Površje kod Krškog, selo koje je bilo određeno za novo prebivalište iseljenih Kočevara, a u to je vrijeme pripadalo Trećem Njemačkom Reichu.
POVIJEST NASELJA
Prvi puta se spominje u urbaru Kočevske Reke 1498. godine pod imenom Hinlaff. U srednjem vijeku imao je čak i župana koji je za svog feudalnog vlasnika na području naselja regulirao tlaku i prikupljao poreze, kako bi se oni na vrijeme prikupili. Kmeti iz Inlaufa su ih trebali plaćati nekoliko dana nakon blagdana sv. Martina, dakle sredinom 11. mjeseca. U zemljišnim knjigama iz 1574. godine zapisano je kako je Inlauf tada imao četiri cjelovita poljoprivredna gospodarstva, od kojih su dva bila podijeljena u četiri manja, polu-gospodarstva, što je odgovaralo broju stanovnika od 35 do 40 godina. Inlauf se razvijao kao naselje kolonista s objektima uz cestu. Većina kuća bila je okrenuta prema cesti dužim stranama, što nije uobičajeno u kočevskom kraju. U prvoj polovici 19. stoljeća naselje je imalo 13 numeriranih kuća. Između 1880. i 1921. godine broj stanovnika je bio neizmijenjen: 68-80. Nakon 1880. među njima je bilo 10 do 22 Slovenaca. Od sredine 18. stoljeća ovo je mjesto bilo dio općine Borovec (udaljen manje od 1 km), a od 1933. nadalje bilo je dio općine Kočevska Reka (udaljena 8 km). Župa i škola bili su u Borovcu. Stanovnici Inlaufa su za život dijelom zarađivali poljoprivredom i prikupljanjem šumskih plodova, ali većim dijelom od iskorištavanja šume. Veće smanjenje broja stanovnika zabilježeno je 1931. godine, tijekom posljednjeg popisa stanovništva Kraljevine Jugoslavije, kada je u selu popisano 15 kuća i 63 osoba, što je petinu manje nego deset godina prije toga. Prije Drugog svjetskog rata u Inlaufu je bilo 18 numeriranih kuća, od kojih je 4 bilo srušenih. Za vrijeme popisa stanovništva koji je napravljen 31.7.1941., prije emigracije kočevarskih Njemaca, u pet kuća živjelo je 17 Slovenaca. 1941. godine u sklopu operacije Der Sturm Borovec, 49 Nijemaca iz devet kuća odlučilo je napustiti selo i preseliti se u područje slovenskog Posavlja (slov. Posavje), koje je tada bilo okupirano i anektirano u Veliki Njemački Reich - što su i učinili 25. i 26.11.1941. Njihovo ostavljeno vlasništvo je nakon toga pripalo talijanskom poduzeću Emona. Skica talijanske vojske napravljena u proljeće 1943. godine prikazuje selo kao nepostojeće. Čini se da je naseljena samo jedna kuća, ali na kraju rata ovdje je ipak bilo 27 stanovnika. Naime, kraj Drugog svjetskog rata selo je dočekalo gotovo u potpunosti uništeno, a stanovanje je bilo moguće u samo tri kuće u kojima je stanovalo tih 27 osoba, koje su se također uskoro odselile. Početkom 1950-ih ovo je naselje postalo dio zabranjene zone Kočevske reke. Više nije bilo stalnih stanovnika. U selu je na livadi, na južnom rubu naselja, formiran jugoslavenski muški radni logor (kaznena kolonija) za političke zatvorenike, koji je djelovao od 1952. do 1955. godine. Bio je ograđen bodljikavom žicom i stražarskim stupovima, pri čemu su kao jednu stražarsku promatračnicu koristili postojeću kapelu. Izgrađene su dvije veće drvene barake za zatvorenike, jednu za stražare, i kuhinju. Kada je 1955. logor napušten, svi su njegovi ostaci uklonjeni. Godine 1953. Inlauf je pripojen Borovcu. Ono što je ostalo od napuštenih kamenih kuća koristilo se u razne građevinske svrhe. Inlauf je ostao dio zatvorene zone do demokratskih promjena 1990. godine. U 2013. godini su tri kuće bile naseljene, i u njihovoj blizini sagrađene staje. Uređena je pješačka staza do Krempe i uz nju postavljeni putokazi. 
Pogled na Borovec pri Kočevski Reki (lijevo) i Inlauf (desno) s Borovške gore
|
Inlauf from TV Kocevje on Vimeo. 
Inlauf
Pročelje nekadašnje kapele sv. Kuzme i Damjana (slov. Kapela sv. Kozme in Damijana ) Hans Ganslmayer
Godine 1885. u Inlaufu je rođen doktor veterinarske medicine, Hans Ganslmayer. 1903. je započeo studij na Veterinarskom fakultetu u Beču koji završava 1908. god. Stekao je međunarodnu slavu kao stručnjak za bakteriologiju i serologiju (znanost o serumima), a također su usvojene njegove metode za liječenje ljudi. U Inlaufu je razvio Antiseptom koji se nakon smrti otkrivača također koristio pod drugim imenom u liječenju ljudi. Dr. Ganslmayer imao je istaknutu ulogu u razvoju veterinarske medicine u mladoj Republici Turskoj, u koju je došao 1926. godine i radio kao stručnjak dvije godine na Institutu za vojnu veterinarsku bakteriologiju i serologiju u Ankari. Njegov brat Rudolf Ganslmayer, također veterinar i savjetnik, postao je glavni veterinar Štajerske nakon neobično uspješne karijere.
Prof. Dr. Hans Ganslmayer, dok je bio student u
Beču
Izvor: Veterinarski fakultet, Biblioteka Bečkog sveučilišta za veterinu |
Borovška naravoslovna pot BOROVŠKA PRIRODOSLOVNA STAZA; KOORDINATE: 45.9, 14.766667
 Znak Borovške prirodoslovne staze
Borovški prirodoslovni put (slov. Borovška naravoslovna pot) je šumska poučna staza provedena kroz izrazito šumoviti krajolik oko Borovške doline. koja posjetitelja upoznaje s tajnama prašume Krokar, narcisima (sunovratima) koji rastu na padinama Krempe i drugim zanimljivim lokacijama oko Borovca pri Kočevski Reki. Staza je dugačka oko 8 kilometara. s visinskom razlikom od 280 m. Radi se o kružnoj stazi koja se prolazi za 3 do 4 sata hoda (2 sata hoda za najbrže, 3 sata za znatiželjnike koji čitaju prezentacijske ploče i nešto više za one koji uživaju u prirodi). Označena je specifičnim markacijama u obliku narcisa. Početak i kraj staze je kod informativnih ploča na početku sela Borovec. Šumari Zavoda za šume Slovenije (Zavod za gozdove, Območna enota Kočevje) opremili su stazu informativnim pločama koje slikom i riječju prikazuju prirodne i povijesne znamenitosti ovog kraja, a 2001. godine izdali su i letak-vodič ove staze.
Odmah na početku nailazimo na bunker - arhiv, u kojem su se čuvali dosjei mnogih Slovenaca. Podsjeća nas na razdoblje nakon Drugog svjetskog rata kada je mjesto pripadalo zatvorenom području i bilo nedostupno široj javnosti. Usput upoznajemo načine gospodarenja šumama u prošlosti i danas, loženje drvenog ugljena, rad parnih pila, pojedinačne primjerke drveća, grmova i biljnih vrsta i životinja. Put dotiče i najveći prašumski ostatak šume Krokar. Prašuma Krokar predstavlja netaknute primarne šume u srcu inače dobro očuvanih Kočevskih šuma, koje su također dio mreže Natura 2000 u Sloveniji. ZNAČAJ I NAJZANIMLJIVIJE TOČKE STAZE Borovec pri Kočevski Reki - Naselje je polazna točka i kraj obilaska prirodoslovne staze. Ovdje je moguće parkirati automobil, osvježiti se i dobiti osnovne informacije o ruti na informativnoj tabli postavljenoj u blizini raspela u središtu naselja. Šumski rezervat Borovec (Gozdni rezervat Borovec) - Staza koja prolazi kroz šumski rezervat Borovec prikazuje napušteni kulturni krajolik koji je čovjek iskorištavao, obrađivao i njegovao stoljećima, a napušten je u Drugom svjetskom ratu. Ovdje se mogu vidjeti moćna stabla karakteristična za kočevske šume. Prašuma Krokar (Pragozd Krokar) - Prolazak uz posebno zaštićenu prašumu Krokar omogućuje pogled na netaknutu prirodu. Šuma je puna stoljetnih džinovskih stabala koja kada padnu, leže i raspadaju se puni svih vrsta života. Sjekira ovdje nikad nije radila, a priroda je provodila svoje zakone već tisućljećima. Da bi se prašuma sačuvala, uska staza vodi do strmog obronka Krokara, li prolazi samo rubom šumskog rezervata. Obilazak ponekad otežavaju stabla koja su pala. Prašuma je zanimljiva u svako doba godine: u proljeće je puno cvijeća, guste krošnje stabala ublažavaju ljetne vrućine, jesenje lišće je posebno zanimljivo, a zimi duboka tišina. Prirodni rezervat Krempa (Naravni rezervat Krempa) - središnji dio Borovškog prirodoslovnog puta obihvaća prolazak kroz prirodni rezervat Krempa. Travnato Kremparsko sedlo iznad Inlaufa, i s druge strane kanjona rijeke Kupe, u proljeće je puno narcisa koje ovdje imaju najjužnije stanište u Sloveniji. Ovdje je i križanje s planinarskom stazom koja se strmo spušta prema dolini Kupe. Kremparski prijevoj (Kremparsko sedlo) - Na prijevoju se nalazi raskrižje planinskih staza; Kočevski planinarski put vodi od kroz šume i brežuljke visoko iznad zelene doline Kupe, a poprečna staza na dionici Borovec pri Kočevski Reki - Bosljiva Loka spušta nas s visina do nivoa rijeke Kupe. Od sedla se Borovški prirodoslovni put vraća prema početnoj točci selu Borovcu. 
|
Karta Borovškog planinarskog puta
Planinarske staze i transverzale na Kočevskom Po kočevskoj regiji (slo. Kočevsko) provedene su brojne planinarsko-pješačke i biciklističke staze, koje prolaze kroz šume, pokraj šumskih rezervata, ruševina nekadašnjih kočevarskih sela, divovskih primjeraka drveća, krških špilja, vidikovaca. Pojedine poučne staze obilježene su posebnim simbolima iz faune i flore Kočevskog kraja: sova za Poučnu stazu Rožni studenec (Učna pot Rožni studenec), medvjeđa šapa za Rošku pješačku stazu (Roška pešpot), a narcis za Borovšku stazu. Staze su opremljene informativnim pločama. |
|
Greben Borovške gore
Na grebenu se nižu vrhovi (s lijeva nadesno): Krokar (1122 m) i Krempa (944 m) - između kojih je Kremparsko sedlo (869 m), Ravni hrib (858 m) i zapadna padina Boriča (909 m). |
PO VRŠNOM PODRUČJU
CERK |
KOORDINATE 45.5464, 14.7642 NADMORSKA VISINA 1192 m
|
|
Cerk (1192 m), najviši vrh na Borovškoj gori pretežito je obrastao vegetacijom i pruža nešto malo pogleda na okolna gorja i na selo Borovec pri Kočevski Reki. Na vrhu se nalaze kutija s upisnom knjigom te žig.
S vrha se, kroz krošnje drveća, otvara malo pogleda na okolne gore i na selo Borovec pri Kočevski Reki Na sjeveroistočnim padinama Borovške gore koje gledaju prema Borovškoj dolini, u prostoru između Cerka i južnije smještenog vrha Krokar nalazi se - iz doline vidljiva - skupina stijena nazvana Kameni zid. Jednako tako je s Kamenog zida lijep pogled na dolinu u podnožju i okolna pobrđa. 
|
Opisani usponi na Hribi.net
Ravne - Cerk 1 h 30 min lak označeni put Strma Reber - Cerk 1 h 45 min lak označeni put Osilnica - Cerk 4 h 05 min lak označeni put 18. serpentina ceste na Strmo Reber - Cerk 2 h 40 min lak označeni put Bezgovica - Cerk 2 h 55 min lak označeni put |
KROKAR
|
Krokar je 1122 m visok vrh smješten u srcu istoimene prašume. S vrha koji se naglo spušta prema dolini rijeke Kolpe pruža nam se odličan pogled na brda koja okružuju gornji tok rijeke Kolpe.
Stijene Krokara nad dolinom Kupe
|
Opisani uspon na Hribi.net
Bosljiva Loka - Krokar (Kočevska planinska pot) 3 h 15 min; djelomično zahtjevan označen put i lagana neoznačena staza |
Vidikovac od Krokarom
|
Pragozd Krokar (Ravenski pragozd) i Gozdni rezervat Krokarski pragozd
Prašumna Krokar (Ravenska prašuma) i Šumski rezervat Prašuma Krokar
Prašumna Krokar (Ravenska prašuma) i Šumski rezervat Prašuma Krokar
|
Prašuma Krokar (pragozd Krokar), koja se naziva i Ravenski gozd, očuvano je i zaštićeno područje na gornjem dijelu planinskog masiva Borovške gore (Planina nad Kolpom), koje obuhvaća površinu od 74,49 ha. Grof Auersperg je još 1893. godine iz šumarske djelatnosti isključio na prostoru Borovške gore 73 hektara šume i pretvorio Krokar u jednu od prvih prašuma u Sloveniji, te tako sačuvao šumu za buduće generacije.
Zaštita. Ta netaknuta prašuma bukve i ekosustav neprestane promjene ravnoteže između tla, klime i brojnih živih organizama, zaštićen je 1991. godine u kategoriji strogog rezervata, i dio je područja Natura 2000 u Sloveniji. Zaštićeni prostor prepušten je prirodnim procesima, bez utjecaja čovjeka. Pristupiti mu se može samo pogledom, jer je njegovim rubom provedena prirodoslovna poučna staza Borovška naravoslovna učna pot. Na 41. UNESCO-vom zasjedanju svjetske baštine održanom u Krakovu, Poljska od 2. do 12.7.2017., prašuma Krokar je, zajedno sa šumskim rezervatom Snežnik-Ždroclje, dodana na UNESCO-vu listu svjetske baštine kao prekogranično proširenje mjesta svjetske baštine UNESCO-a "izvornih bukovih šuma Karpata i drugih europskih regija" (Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Europe / Primeval Beech Forests of the Carpathians and Other Regions of Europe), koja se danas proteže u 12 zemalja (Albanija, Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Njemačka, Italija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska , Ukrajina). Krokar je tako uvršen na UNESCO-vu listu kao drugi objekt prirodne svjetske baštine u Sloveniji (nakon Škocjanskih jama), što pokazuje njegov izniman značaj. Teren. Teren na kojem se nalazi prašuma pokriva sjeverozapadne, sjeveroistočne i istočne padine grebena i zaravnjeni dio s istaknutim jugozapadnim padinama, između vrhova Cerka (1188 m) i Krokara (1121 m), na nadmorskoj visini od 880 m do 1170 m. Šuma pripada katastarskoj općini Borovec (parcela broj 1080/1). Leži u 81. odjelu šumskog okruga Ravne (Hočevar, 1985), GGE Ravne. Prostire se na površini od 74,49 ha i najveći je prašumski rezervat u Sloveniji. Reljef padina u području prašume jako je stjenovit i krševit (vrtače). Na jugoistočnom i južnom dijelu rezervata nalaze se provalije i litice koji čine granicu rezervata. Stjenovite padine i litice također su prisutne u istočnom dijelu rezervata. Matična stijena na području rezervata sastoji se od dolomita u sjevernom dijelu i vapnenca u južnom dijelu. Klima na ovom području je umjerena, s dužim zimama, padalina je oko 2000 mm godišnje. 
|
Razno o Krokaru Prašuma Krokar, naziva se i Ravenska šuma po slovenskoj riječi za gavrana - gavran je na slovenskom jeziku krokar, odn. raven. Na području Kočevja (Slovenija) postoji pet prašuma (Rajhenavski Rog, Pecke, Kopa, Krokar, Strmec), 34 šumska rezervata, i tri fragmentarne prašume (Prelesnikova, Podsteniška i Rožeska koliševka). Među njima su manje poznate prašume Krokar ili Ravenski pragozd (72,72 ha) i Strmec ili Kocenski pragozd (15,68 ha). Obje su obrasle zajednicom bukovo-jelovih šuma (šuma bukve i jele s mišjim uhom - Abieti-Fagetum var. geogr. Omphalode S Vern A Ht. 1938.; dinarska šuma bukve i jele - Abieti-Fagetum dinaricum Treg. 1957.) i dr. Netaknute, iskonske šume bukve u proljeće su prekrivene medvjeđim lukom (srijemuš, divlji luk; slo. divji česen). |
|
Vegetacija. Vegetacijski se prašuma Krokar dijeli na preddinarski i dinarski dio. Predinarsko vegetacijsko područje obuhvaća veći dio prašume, s iznimkom rubnih dijelova na istoku, zapadu i sjeveru, te manjim dijelom u središnjem dijelu. Najčešća vrsta, koja prevladava na cijeloj šumskoj površini, je bukva (Fagus sylvatica), s primjesom jele (Abies alba). U dinarskom dijelu ponegdje prevladava udio jele. Rijetki su i planinski javor (Acer pseudoplatanus), veliki jasen (Fraxinus excelsior) i planinski brijest (Ulmus glabra). Na stjenovitim padinama, koje su već izvan granica rezervata, ali u njegovoj neposrednoj blizini, mogu se vidjeti i pojedina stabla crnog bora (Pinus nigra) koja su zauzela ekstremna staništa s južnom ekspozicijom. Na južnom rubu nalaze se i neke manjinske vrste, poput javora (Acer obtusatum) i mukinje (Sorbus aria), koje zbog svoje toplinske i svjetlosne naravi ne mogu konkurirati u sjenovitoj sastojini. Zbog isprepletenosti različitih podloga i fitogeografskih područja, raznolikost iskonske šumske vegetacije vrlo je raznolika. U samom rezervatu javlja se pet fitocenotskih sintaksona: jela Omphalodo-Fagetum, Stellario montanae-Fagetum s miješanim javorom i čistom bukvom Arunco-Fagetum, Lamio orvalae-Fagetum i Allio victorialisFagetum. (Kamenik, 2013.)
Drveni pokrivač tla u prašumi je 2 do 3 puta deblji nego u okolnoj šumi. To je pohranjena energija koja se stalno, sigurno i ekonomično obnavlja. Ovdje ništa ne ide uzaludno, staro se miješa s mladima i život je povezan u čvrst i zdrav sustav. Usporedba drvnih masa tijekom desetljeća, međutim, pokazuje da prašuma nije tako nepromjenjiva kao što se na prvi pogled čini. Prevladava bukva, ali mjerenja jasno pokazuju kolebanja u udjelima vrsta drveća, a ukupna drvna masa – akumulirana energija – ostaje gotovo nepromijenjena. Šumari svakih 10 godina u prašumi izmjere sva stabla deblja od 10 cm. Podaci iz 1995. godine govore kako je na cijelom prašumskom području bilo 38.734 živih i mjerljivih mrtvih stabala. Ukupna drvna masa u toj godini iznosila je 59.968 m3. (639 m3/ha), mrtva stabla 125 jedinki/ha. U džungli je glavno stablo bukve. Prosječna gustoća je 18.048 primjeraka po ha. Ekosustav se neprestano mijenja i nalazi se u ravnoteži između tla, klime i bezbrojnih živih organizama – od mikroskopski malih do medvjeda i drveća. 
Pragozd Krokar, karta šumskih zajednica (Bončina, 2011.)
|
Pragozd Krokar
Datum objave: 20.3.2020. Autor: Zavod za gozdove Slovenije TV Opis. Film Pragozd Krokar predstavi največji pragozdni rezervat v Sloveniji, bukov pragozd Krokar, ki je bil leta 2017 vpisan na UNESCOV Seznam svetovne naravne dediščine kot starodaven in prvinski bukov gozd s posebno univerzalno vrednostjo. Odmaknjen visoko nad dolino Kolpe ta pragozd obstaja že vse od časa pred ledenimi dobami. To so pokazale genetske raziskave v evropskih bukovih gozdovih in primerjave med rezultati teh raziskav. Pragozd Krokar je zato eno od izjemno redkih ledenodobnih zatočišč bukve, ki se je po ledenih dobah razširila z jugozahodnega obrobja Alp po vsej srednji Evropi. Produkcija: RTV Slovenija. Objavo filma so omogočili projekt LIFEGENMON, Gozdarski inštitut Slovenije, Zavod za gozdove Slovenije in Ministrstvo za okolje in prostor Republike Slovenije. 
|
Kremparsko sedlo NADMORSKA VISINA 866 m odn. 869 m
|
Kremparsko sedlo je prijevoj između obronaka Krokara (1122 m) na sjeverozapadu i Krempe (944 m) na jugoistoku. Staza kojom se prelazi prijevoj povezuje Inlauf kod Borovca pri Kočevski Reki s grebenom Borovške gore i naseljima u dolini Kupe (Bosljiva Loka, Mirtoviči). Tu je i raskrižje planinarskih staza. Kočevska planinarska staza vodi kroz šume i stijene visoko iznad zelene doline Kolpe, a presijeca ju staza Borovec-dolina Kupe koja se spušta prema Kupi, i s kojih se pruža prekrasan pogled na moćna stabla šume Krokar.
Jugoistočno od prijevoja pada visina grebena Borovške gore i dalje prema jugoistoku niže se više vrhova, no svi su niži od 1000 m n.v.: Krempa (944 m), Borič (909 m), Gana (828 m), i dalje vrhovi oko područja Stružnice: Kapič (905 m), Mali Kapič (813 m), Vitez (806 m), Vršič (820 m), Kuželjska stena (874 m), i dr. U suprotnom smjeru, od sedla prema sjeverozapadu, vode staze na najviše vrhove Borovške gore. Prijevoju najbliži vrhovi su Krokar i Krempa. 
Naravni rezervat Krempa (hrv. Prirodni rezervat Krempa)
Krempa, odn Kremparsko sedlo je travnati proplanak, okružen gustom šumom, velik nešto manje od tri hektara, koji se trokutasto spušta od ruba prevoja između Krokara i Krempe prema starom kočevarskom putu. Travnato sedlo nekada je bilo popularno izletište s pogledom na kanjon rijeke Kupe, a danas je zaštićeno kao prirodni rezervat Naravni rezervat Krempa. Rrzervat Krempa središnja je točka Borovške prirodoslovne staze.
Na Kremarskom sedlu se nalazi lokalitet sa znatnom populacijom narcisa, i to je njihovo najjužnije stanište u Sloveniji. Narcisi cvatu - ovisno o vremenskoj situaciji u konkretnoj godini - između kraja 4., pa do početka 6. mjeseca. U istome rezervatu je i najjužnje stanište crnog bora u Sloveniji. Travnata padina se i dalje održava kasnom ljetnom košnjom i povremenom sječom grmlja i rubova 
|
Krempa je zanimljiva i jer je njezina priroda mješavina dinarske, alpske i kontinentalne vegetacije.
UDALJENOSTI (planinarskim stazama)
Kremparsko sedlo - vrh Krempa 15 min Kremparsko sedlo - vrh Borič 1h 30 min |
KREMPA |
KOORDINATE 45.53108, 14.78095 NADMORSKA VISINA 944 m
|
|
Krempa je 944 m visok grebenski vrh (može se naći i podatak o 942 m n.v.), koji se nalazi u srednjem dijelu Borovške gore, jugoistočno od Kremparskog sedla. Na vrhu Krempe nalazi se upisna kutija i žig Kočevskog planinarskog put (Kočevska planinska pot). S vrha se pruža odličan pogled na dolinu Kupe, Risnjak, sve do Notranjskog Snežnika.
Uspon na Krempu iz sela Borovec pri Kočevski Reki traje nešto manje od sat vremena, a staza prati u prvom dijelu Mali Kočevski planinarski put (do Kremparskog sedla) te Kočevski planinarski put, od sedla, grebenom do Krempe. OPIS USPONA NA KREMPU NA HRIBI.NET Borovec pri Kočevski Reki - Krempa / 50 min / lahka označena pot 
|
|
Vidikovac na Krempi
Pogled s padine Drgomlja u Hrvatskoj, preko kanjona Kupe, na Borovšku goru - od lijeva nadesno nižu se: Krokar (1122 m) - Kremparsko sedlo - Krempa (944 m) - Ravni hrib - Borič (909 m).
|
|
|
Kuželjska stena
Na dolinom rijeke Kupe izdiže se Kuželjska stena, koja dosiže 834 m n.v. Iza nje su šumoviti vrhovi Kapič (905 m) i Mali Kapič (830 m). Pogled s Velikog Drgomlja u Hrvatskoj. |
BORIČ
Vrhovi Borič (909 m) u sredini i Gana (828 m; lijevo, u pozadini) iznad Briške doline
Pogled s padine Drgomlja u Hrvatskoj, preko kanjona Kupe, na Borovšku goru: Borič (909 m; skroz lijevo) i Gana (828 m)
|
Stružnica
Južni dijelovi Borovške gore
Pogled sa Špičastog vrha u Hrvatskoj. u pozadini je planina Stojna. |
Kapič (905 m)
Vrh Kapič na Borovskoj gori
|
Kuželjska stena
Kuželjska stena, detalj
Pogled s padina Krokara na Kuželjsku stijenu
|
Pogled na Kuželjsku stenu s Velikog Drgomlja iznad Delnica
|
Planinska stena
Planinska stena
|
SJEVEROISTOČNIM PREDGORJEM
Briška dolina
Gornja Briga
|
Dolnja Briga
|
|
Jesenov Vrt
Drežnik
Briga
Banja Loka
Banja Loka, cerkev svetega Jakoba
|
Nova sela
SJEVEROZAPADNI DIO BOROVŠKE GORE
Strma reber
|
MOŽ |
NADMORSKA VISINA 1125 m
|
FIRSTOV REP |
NADMORSKA VISINA 1002 m
|
|
Firstov rep smjestio se sjeverno od Loške stene. Na njemu se nalazi kutija s upisnom knjigom i žigom. Sa Firstovog repa pruža se odličan pogled na strme padine i stijene Borovške gore, koje se strmo spuštaju prema dolini Gornje Kupe.
|
Opisani pristupi na Hribi.net
Strma Reber - Firstov rep 1 h 5 min; laki označeni put Ravne - Firstov rep 1 h 25 min; laki označeni put Osilnica - Firstov rep 3 h 25 min; laki označeni put 18. serpentina ceste na Strmo Reber - Firstov rep 2 h; laki označeni put Bezgovica - Firstov rep 2 h 15 min; laki označeni put |
LOŠKA STENA |
NADMORSKA VISINA 875 m
|
|
Loška stena, visoka 875 m, nalazi se iznad sela Grintovec pri Osilnici, Ložec i Ribjek u dolini Gornje Kupe
S ruba Loške stijene otvara se odličan pogled na dolinu Kupe, okolna brda i Gorski kotar. 
Loška stena
Pogled s Velikog Drgomlja, u Gorskom kotaru u Hrvatskoj. U pozadini je Goreniška gora. |
Opisani pristupi na Hribi.net
Strma Reber - Loška stena 1 h 30 min; laki označeni put Osilnica - Loška stena 3 h 50 min; laki označeni put Ravne - Loška stena 1 h 50 min; laki označeni put 18. serpentina ceste na Strmo Reber - Loška stena 2 h 25 min; laki označeni put Bezgovica - Loška stena 2 h 40 min; laki označeni put |
BEZGARSKA PLANINA
|
Bezgarska planina krajnji je sjeverozapadni dio Borovške gore, koji se diže nad dolinama gornje Kupe i Čabranke pritoke Kupe.
|
Opisani pristupi na Hribi.net
Osilnica - Bezgarska planina 2 h 10 min; lagani označeni put 18. serpentina ceste na Strmo Reber - Bezgarska planina 45 min; lagani označeni put Bezgovica - Bezgarska planina 1h; lagani označeni put Strma Reber - Bezgarska planina 10 min; lagani označeni put |
UZ GORNJI TOK KUPE
Od Osilnice do Kužlja
Osilnica
|
Peter Rutar U Osilnici je umro i tu je 1948. godine pokopan Peter Rutar, slovenski slikar, kipar i graditelj oltara. Njegov je grob sačuvan do danas. Rođen je 21.2.1856. u Cerknu kod Idrije (Slovenija). Odgajan u bogobojaznom duhu 19. stoljeća, čitav je život posvetio oslikavanju sakralnih prostora, posebno u Sloveniji i Hrvatskoj. Njegovi roditelji seljak Anton Rutar i sluškinja Marija Magajna imali su sedmero djece, a Peter je bio najmlađi. Osnovnu školu je pohađao u rodnom Cerknu. Oduvijek je želio samo jedno - biti umjetnik, te od 1871. do 1877. u Kočevju polazi u školu u kojoj uči osnove kiparstva. Dalje se školovao u Južnom Tirolu, a u Bolzanu (tadašnja Austro-Ugarska, današnja Italija) stekao je majstorsko zvanje. Naučio je raditi s drvom, konstruirati crkveni mobilijar (glavne i pomoćne oltare, krstionice, ispovjedaonice), kipariti i slikati. Naučio je i fresko slikarstvo te pozlaćivanje i marmoriziranje u čemu se kasnije isticao. Kao mlad majstor nekoliko je godina radio u Tirolu i dobivao brojne pohvale, a potom se, 1880- ih godina, odvažio na samostalan rad. Radionicu je otvorio u Osilnici oko 1880. godine. U njoj je zapošljavao 5 do 10 stolara i kipara – Slovenaca, Talijana i Kočevskih Nijemaca. Najveći zamah radionica je dosegla na prijelazu 19. u 20. stoljeće, a od 1914., zbog rata, dolazi do zastoja u radu. Radionica se ugasila oko 1925. godine. Rutar je radio oltare i drugi crkveni namještaj, kipove svetaca, oltarne slike, slike za Križni put, raspela naslikana na limu, oslikavao zidove i svodove crkava. Iskazao se i u restauriranju crkvenih interijera. Radio je s obje strane Kupe, u Sloveniji i Hrvatskoj (cijeloj zapadnoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, uključujući i Gorski kotar). Radio je i zidne slike, poput onih u kapeli sv. Franje Ksaverskog u Rtiću kraj Lukovdola. U brodmoravičkom kraju radio je oltarne slike i mobilijar za najmanje pet crkava. Rutar bio vrlo kvalitetan i pedantan majstor, nikada nije odstupao od dogovorene kvalitete, cijene i roka izrade, zbog čega ga je pratio dobar glas i župnici su ga opetovano angažirali. Peter Rutar se dvaput ženio. Prvi put 1881. godine za Mariju Turk iz sela Plešci, a drugi put, oženio je 1907. Mariju Vuković iz Kutine. S prvom je suprugom imao šestero djece, a s drugom još dvoje. IZVORI Karmen Delač-Petković: Znameniti Gorani – Brod Moravice. Matica hrvatska; HRT, Manjinski mozaik 2024. |
Sela
Strojiči
Podvrh
Bezgovica
Čačič: Spodnji Čačič i Zgornji Čačič
Križmani
Padovo pri Osilnici
Malinišče
Ribjek
Grintovec pri Osilnici
Bosljiva Loka
Mirtoviči
Srobotnik ob Kolpi
Od Kužlja do Kostela
Kuželj
Naselje Kuželj na slovenskoj strani Kupe (Kolpe)
|
Kostelska planinska pot (Kostelski planinarski put)
Fara - Potok - Jakšiči - Planina - Stružnica - Kuželjska stena - Rake - Kuželj - Laze pri Kostelu - Štajer - Potok. Staza je kružna i pogodna je za cjelodnevni pješački pohod. Dužina staze je 22 km, 6 do 7 sati umjerenog hoda. Planinarska staza Kostel počinje na mjestu održavanja manifestacije na Fari. Odavde nastavljamo kroz Potok i Jakšiče, gdje se staza počinje uspinjati, pored Planine, do šumovite visoravni Stružnica. Nastavljamo šumskim putem do šumskih koliba, zatim cetom i stazom do vrha Kuželjske stijene odakle se pruža prekrasan pogled na dolinu rijeke Kupe i Gorski kotar. Ispod stijena vidi se slovenski i hrvatski Kuželj. Put se nastavlja uz rub Kuželjske stijene u blagom spustu i vodi nas do prekrasne prirodne znamenitosti, 7 m velikog otvora u zidu koji se naziva Kuželjsko okno. Odavde se spuštamo pored sela Rake u dolinu. Kod Račkog potoka ponovno čujemo žubor Kolpe i stupamo na asfaltni put kojim preko Kuželja nastavljamo do sela Laza. Za vrućih ljetnih dana, neposredno prije Kuželja, možete skrenuti u šumu i nastaviti šumskom stazom prema Lazu. Od Laza nas put vodi uglavnom kroz šumu, pored sela Štajer do našeg polazišta u Potoku ili Fari.
|
Opis staze po dionicama
Ukupno vrijeme hoda: 6 h DIONICA KT-1 POTOK (225 m)-STRUŽNICA Vrijeme hoda 1:05 h Polazna točka staze i KT-1 (skretanje s magistralnog puta, na betonskom stupu sjenika-kozolca) je u selu Potok koje se nalazi iznad magistralne ceste Kočevje-Petrina-Delnice. Put vodi asfaltnom cestom do ruba sela Jakšiči, gdje iznad raskrižja skrećemo lijevo uzbrdo do zaseoka Planina. Ovdje se cesta završava, a mi se uspinjemo traktorskom stazom ispod Planinske stene na plato gdje nam se s desne strane pridruđuje Kočevski planinski put. Nalazimo se na ruševinama lovačke kuće i ostacima gornje stanice teretne žičare na Stružnici, gdje je i KT-2. DIONICA KT-2 STRUŽNICA (655 m)-KUŽELJSKA STENA Vrijeme hoda 55 min. Nastavljamo ugodnom stazom iznad zaseoka Stružnica do šumske ceste i njome do dvije "šumarske" kolibe (gozdarska koča). Nekoliko 100 m naprijed je okretište i tu staza skreće lijevo, strmo uz brdo uz šumsku vlaku, koja potom prelazi u stazu koja nas vodi na vrh Kuželjske stene. Tu je i kontrolna točka Kočevskog planinarskog puta, a za žigosanje na KT-3 koristi se žig Kostelskog planinarskog puta (KPP) koji je pričvršćen za stijenu. DIONICA KT-3 KUŽELJSKA STENA (874 m) - RAKE
Vrijeme hoda 40 min. S vrha se spuštamo na vlaku lošom stazom (oprezno!) pokraj prirodnog okna u stijeni. Ubrzo se počinje prilično strmo spuštati (između ima i ravnih dionica) i brzo dolazimo do zaseoka Rake, gdje se na raskrižju planinarskih staza nalazi KT-4. DIONICA KT-4 RAKE (550 m)-LAZE Vrijeme hoda 1:50 h Ovdje se odvaja Kostelski i Kočevski planinarski put, koji skreće desno, a mi se spuštamo lijevo i vidikovcem ili stazom dolazimo do asfaltne ceste koja povezuje Petrinu s Osilnicom. Sad smo malo iznad rijeke Kupe. Lijevo nastavljamo cestom pored mjesta gdje se ulijeva (većim dijelom godine korito je suho) u rijeku Rački potok. Produžujemo dobar kilometar do točke gdje imamo dvije mogućnosti za nastavak rute. Prvi je na putu dalje kroz selo Kuželj i ubrzo potom lijevo do obale u Lazama (Laze pri Kostelu). Druga verzija skreće lijevo s ceste, neprimjetno se uzdiže stazom i spušta se do zaseoka Ograja (kućni broj Laze 10) i brzo dolazi do čvorišta naših staza. Nastavljamo kroz selo Laze, gdje nas na kraju sela stoji kapelica sv. Antona Padovanskog (zaštitnika naselja) i KT-5 (žig s desne strane zida kapelice). |
Karta Kostelskog planinarskog puta (izv. Kostelski planinski pot)
Dolina rijeke Kupe
Pogled sa Špičastog vrha u Hrvatskoj. Lijevo od toka rijeke Kupe vide se planine Gorskog kotara, a desno je Borovška gora. |
DIONICA KT-5 LAZE (320 m)-KOSA
Vrijeme hoda 50 min.
Skrećemo lijevo manje izraženim putem prvo preko livade pa u šumu. Put se polako diže, skrećemo lijevo na malom sedlu. Staza vodi uz padinu i dosta je skliska, posebno po vlažnom vremenu. S vremenom skreće strmo u brijeg i grebenom dolazi do raskrižja staza na Kosu, gdje se nalazi i KT-6.
DIONICA KT-6 KOSA (480 m)-POTOK
Vrijeme hoda 40 min.
Zatim nas markacije vode malo udesno i dolje. Ubrzo dolazimo do kolovoza i cestom se spuštamo pored zaseoka Štajer do korita potoka. Izlazimo na glavnu cestu, skrećemo lijevo i nakon nekoliko koraka smo na cilju kod Potoka.
IZVOR Kostelska planinska pot. Planinsko društvo Kočevje (PDF)
Vrijeme hoda 50 min.
Skrećemo lijevo manje izraženim putem prvo preko livade pa u šumu. Put se polako diže, skrećemo lijevo na malom sedlu. Staza vodi uz padinu i dosta je skliska, posebno po vlažnom vremenu. S vremenom skreće strmo u brijeg i grebenom dolazi do raskrižja staza na Kosu, gdje se nalazi i KT-6.
DIONICA KT-6 KOSA (480 m)-POTOK
Vrijeme hoda 40 min.
Zatim nas markacije vode malo udesno i dolje. Ubrzo dolazimo do kolovoza i cestom se spuštamo pored zaseoka Štajer do korita potoka. Izlazimo na glavnu cestu, skrećemo lijevo i nakon nekoliko koraka smo na cilju kod Potoka.
IZVOR Kostelska planinska pot. Planinsko društvo Kočevje (PDF)
Laze pri Kostelu
LOKARSKI VRH
lokarski vrh - 26.2.2017. Foto-album uspona na Lokarski vrh
Gladloka
Grbajel (lijevo) u Hrvatskoj i zaselak Gladloka (desno) u Sloveniji
|
Grivac
Petrina
Naselja u dolini Kupe: Petrina, Pirče i Fara u pozadini (crkva)
Pogled s Velikog Drgomlja u Hrvatskoj |
Pirče
Vas
Naselja Vas i Fara (crkva) u Kupskoj dolini u Sloveniji
Pogled s Velikog Drgomlja |
Potok (Kostel)
Potok (kod Kostela)
By Lan Glad - Vlastito djelo, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=63793727 |
Fara
Fara, s crkvom (župnijska cerkev Marijinega vnebovzetja)
|
Slavski Laz na slovenskoj obali Kupe
Pogled sa Špičastog vrha u Hrvatskoj |
AKTIVNOSTI
Pješačenje i planinarenje
Planinarski putevi i transverzale na području Borovške gore
|
Kočevska planinska pot (Kočevski planinarski put)
Staza je podijeljena na Mali Kočevski planinarski put i Veliki Kočevski planinarski put. Oba imaju polazište u Koči pri Jelenovom studencu na planini Stojni. Mala Kočevska planinska pot (Mali Kočevski planinarski put ) Koča pri Jelenovem studencu – Mestni vrh – Fridrihštajn – Livoldski vrh – Štalcerji – Gorenja Žaga ob Kolpi – Kostel – Orlek – Kuželjska stena – Borič – Krempa – Borovec pri Kočevski Reki – Lovski dom Koče – Nagelbihl – Koča pri Jelenovem studencu. Za Malu Kočevsku stazu potrebno je 2 do 3 dana umjerenog hodanja po 9 do 12 sati hoda dnevno. Velika Kočevska planinska pot (Veliki Kočevski planinarski put) Koča pri Jelenovem studencu – Mestni vrh – Fridrihštajn – Livoldski vrh – Štalcerji – Gorenja Žaga ob Kolpi – Kostel – Orlek – Kuželjska stena – Borič – Krempa – Cerk – Firstov rep – Taborska stena – Goteniški Snežnik – Žaga Medvedjek – Sušni vrh – Glažuta – Grčarice– Jasnica – Slovenski vrh – Ledenik – Koča pri Jelenovem studencu. Za Veliko Kočevsko planinsko pot je predvidena poraba časa 5 dni. Za obilazak Veliko Kočevskog planinarskog puta potrebno je 5 dana. Planinska pot Kočevje – Bosljiva Loka ob Kolpi (Planinarski put Kočevje – Bosljiva Loka ob Kolpi) Od Kočevja do prijevoja Krempa, staza je zajednička s trasom Malog Kočevskog planinarskog puta. Cijelim putem od sedla Krempa nadalje pruža se prekrasan pogled na dolinu Kupe, Gorski kotar, s desne strane vide se oštre Loške stijene (slo. Loške stene). U vlažnim uvjetima po dijelu staze ispod Krokara, gdje ona vijuga strmom travnatom padinom, može biti vrlo opasno i zahtijeva veliki oprez. Na području Kostela planinarima su na raspolaganju staze: Kostelska planinska pot, Kostelska grajska pešpot i Kostelska meditativna pot. Prva je najduža - 19 kilometara. Kostelska planinska pot (Kostelski planinarski put) Počinje u selu Potok pri Fari, lijepom šumskom stazom ispod sela Jakšiči preko sela Planina pod Planinsko steno, do ruševina grada i žičare Stružnica, a zatim iznad sela Stružnica do šumskog puta koji stiže iz Banja Loke. Slijedite cestom lijevo do šumskih koliba, gdje napuštate cestu i penjete se vlakom i stazom na Kuželjsku stijenu. Odavde mimo prirodnog okna u stijeni do sela Rake, ovdje lijevo napuštenim kolovozom strmo u cik-caku do rijeke Kupe na asfaltnu cestu. Po cesti ići u smjeru rijeke i ubrzo se staza dijeli na dvije varijante. Nakon prve skrećemo lijevo s ceste uzbrdo i pješačimo obroncima do zaseoka Laze pri Kostelu, gdje se dvije staze spajaju, a druga ide cestom kroz selo Kuželj i dalje do Laza. Odavdje natrag na brdo i uz padinu do vrha Kosa, dalje do cesti i njome desno pored sela Štajer natrag do početne točke u selu Potok. Ruta zahtijeva 6 do 7 sati umjerenog hoda po inače nezahtjevnoj ruti. Kostelska grajska pešpot (Kostelski gradski pješački put) U prvom dijelu podudara se s trasom Kočevskog planinarskog puta, od zaseoka Žaga ob Kolpi dolinom potoka Potoka, penje se prema selima Podstene i Suhor gdje napušta Kočevski planinarski put te skreće cestom prema glavnoj cesti, prelazi je i dolazi do sela Kaptol. Penje se do sela Ajbel pa umjereno spušta do sela Briga, Banja Loka, Vimolj, Rajšele, zatim cestom za Kostel (ruševine dvorca u obnovi; po veličini je drugi najveći srednjovjekovni gradski kompleks u Sloveniji) i natrag do Žage. Staza je duga oko 16 km, s visinskom razlikom od oko 400 m, a pogodna je i za biciklizam, jer se proteže uglavnom stazama i cestama. Osilniška planinska pot Mirtoviški potok - Kobila - Mirtovići (Osilnički planinarski put) Put počinje u selu Mirtovići kod male hidroelektrane. U prvom dijelu staza vodi uz slikoviti Mirtoviški potok, gdje obilazimo korito male pritoke, zatim nastavljamo u klanac, tik uz korito jedne od većih pritoka i dolazimo do mjesta gdje nakon kiše izvire voda ispod stijena prekrivenih mahovinom. Tu skreće naglo ulijevo i serpentinama se penje do većeg kamenog bloka (pogled), a zatim dalje lovačkim stazama iznad glavnog potoka. Staza se prilagođava terenu, s vremenom prelazimo glavni tok koji dolazi ispod Krokara i Krempe, a naša se staza uzdiže ispod stjenovitog zida i ubrzo se vraćamo na jednu od pritoka. Ovdje završava lovačka staza i mi se, dijelom po grebenu, dijelom po zavojima, penjemo na sedlo ispod Kobile, gdje se uključujemo na stazu koja vodi od sedla Krempa prema Bosljivoj Loki. Zajedno se ovom stazom uspinjemo na Kobilu i njome se potom počinjemo spuštati prema dolini. Ubrzo nakon A stupa električne mreže odvajamo se od zajedničkog puta i skrećemo lijevo, dolje u dolinu Mirtoviškog potoka. Nakon otprilike 3 do 4 sata stižemo na početnu točku odakle smo krenuli u pješačenje. Ruta je srednje zahtjevna, ali postoji opasnost od klizanja, osobito na mokrom, pa se preporuča veći oprez. Kostelska-Trška pešpot (Pješačka staza Kostel-Trška) Kostel-Trška pešpot je najkraća od Kostelskih pješačkih staza. Početna točka je ispod starog grada Kostela, gdje se nalazi informativna ploča s podacima o zanimljivim dijelovima rute. Ruta se spušta stazicom između zaraslih livada i njiva do ceste koja vijuga iznad rijeke Kupe. Neko vrijeme pratimo tok rijeke i dolazimo do zaseoka Žaga, gdje se spaja s pješačkom stazom Kostelska grajska pešpot i Kočevskim planinarskim putom. Uz stazu se nalazi i nekoliko informativnih ploča. Staze se počinju dizati u smjeru grada, ali ih naš put napušta i skreće u šumski rezervat i vraća se prema početnoj točki. Staza je duga oko 3 km i nudi nam 2 do 3 sata ugodnog pješačenja s 200 m visinske razlike. |
Biciklizam
BICIKLIZAM
Biciklom Od Kočevske Reke do Borovške gore
Područje: od Kočevske Reke na Goteniški Snežnik, odatle do Borovške gore, u strmom spustu preko skrivenog prolaza uz Strmo rebro u dolinu Kolpe i do Petrine, zatim natrag na Gotenišku goru i kroz Borovec do početne točke
Polazna točka: Kočevska Reka (569 mnv)
Dužina (km): 72 km; varijanta preko Banje Loke 75 km
Visinska razlika (m): 1750
Vrijeme vožnje: 7:00
Nošenje bicikla: 0
Teškoća uspona: uspon cestom na Goteniški Snežnik V 3 s nekoliko mjesta V 4; zadnji dio markiranom stazom do vrha V 6; od sela Potok do Stružnice V 4; ostalo V 2 - V 3
Otežano spuštanje: s vrha Goteniški Snežnik markiranom stazom do ceste S 4 od mjesta S 5; Preko Strmih rebara u Zg. Čačič S 5 - S 6; ostali S 1 i S 2
Ukupna težina: V +
Karakteristike: tura kroz najdivlje i najudaljenije šumske predjele Slovenije, vrlo zahtjevna orijentacija.
Najniža točka: 220 m n.v.
Najviša točka: 1284 mnv
IZVOR http://pavlin.si/
Biciklom Od Kočevske Reke do Borovške gore
Područje: od Kočevske Reke na Goteniški Snežnik, odatle do Borovške gore, u strmom spustu preko skrivenog prolaza uz Strmo rebro u dolinu Kolpe i do Petrine, zatim natrag na Gotenišku goru i kroz Borovec do početne točke
Polazna točka: Kočevska Reka (569 mnv)
Dužina (km): 72 km; varijanta preko Banje Loke 75 km
Visinska razlika (m): 1750
Vrijeme vožnje: 7:00
Nošenje bicikla: 0
Teškoća uspona: uspon cestom na Goteniški Snežnik V 3 s nekoliko mjesta V 4; zadnji dio markiranom stazom do vrha V 6; od sela Potok do Stružnice V 4; ostalo V 2 - V 3
Otežano spuštanje: s vrha Goteniški Snežnik markiranom stazom do ceste S 4 od mjesta S 5; Preko Strmih rebara u Zg. Čačič S 5 - S 6; ostali S 1 i S 2
Ukupna težina: V +
Karakteristike: tura kroz najdivlje i najudaljenije šumske predjele Slovenije, vrlo zahtjevna orijentacija.
Najniža točka: 220 m n.v.
Najviša točka: 1284 mnv
IZVOR http://pavlin.si/
IZVORI I LITERATURA
|
ACCETTO, M.: Pragozdno rastlinje rezervata Krokar na Kočevskem. Gozdarski vestnik, 60, 10: str. 419-444. Ljubljana, 2002.
BONČINA, Živa.: Vpliv svetlobnih razmer na pomlajevanje v pragozdnem rezervatu Krokar. Diplomski rad. Univerza v Ljubljani, Biotehniška fakulteta, Oddelek za gozdarstvo in obnovljive gozdne vire. Ljubljana, 2011. (PDF)
HOČEVAR, S., BATIČ, F., MARTINČIĆ, A., PISKERNIK, M.: Preddinarski gorski pragozdovi: Trdinov vrh in Ravna gora na Gorjancih, Kopa v Kočevskem Rogu in Krokar na hrbtu pogorja Borovška gora – Planina nad Kolpo (mikroflora, vegetacija in ekologija). Ljubljana, 1985. KAMENIK, Klemen: Razvojna dinamika v pragozdovih Šumik in Krokar. Diplomski rad. Univerza v Ljubljani, BF, Odd. za gozdarstvo in obnovljive gozdne vire. Ljubljana, 2013. (PDF)
ŽUPANČIĆ, Mitja, PUNCER, Ivo: Über zwei weniger bekannte Urwälder Krokt und Strmec in Slowenien / Less known virgin forests Krokar and Strmec (Slovenia). Sauteria 6, 1995. str. 139 -156 (PDF) Utrinki s poti od Kostela do Borovca 4. 5. 2016. Planinsko društvo Podpeč, Preserje, 12. 5. 2016
|
Javni zavod za turizem, ki ga je leta 2015 ustanovila Občina Kočevje je v letu 2016 vzpostavil destinacijsko blagovno znamko Kočevsko - Skrivnostni gozd Slovenije, s katero se je pospešeno pričela izvajati strategija razvoja turizma v sodelovanju s turističnimi ponudniki na kočevskem, ki pokriva Občino Kočevje, Kostel in Osilnico.
Destinacija Kočevsko predstavlja najbolj ohranjen in zaokrožen gozdni habitat v Evropi, z izjemno bogato zgodovinsko in kulturno dediščino.
Ponuja veliko različnih aktivnosti: pohodništvo (23 opisanih pohodniških poti, v skupni izmeri 370 kilometrov), kolesarjenje (10 opisanih kolesarskih poti, v skupni izmeri 475 kilometrov), vodni športi ( čolnarjenje, jadranje, plavanje, supanje), ribolov (Rudniško jezero, reka Kolpa, Reško jezero), jahanje, fotolov ( opazovanje živali), potapljanje ( doživetje podvodnega sveta Rudniškega jezera in gozdne reke Kolpe) in ogledov ter izletov (Vzdržljivostni pohod po Medvedovih stopinjah, Skrivnostni Bunker Škrilj, Sprehod po Kočevju, Jarmova pot, Izlet Staneta Jarma, Pokrajinski muzej Kočevje.…) in s pestrim programom kulturno umetniške dejavnosti (koncerti, gledališče, kino in ostali kulturni dogodki) bogati kulturno življenje družbe.
|
