---

STRANICA JE U IZRADI
​Hvala Vam na razumijevanju!

Socijalna kultura je jedan od pojavnih oblika narodne kulture, pored materijane i duhovne. U okviru socijalne kulture istražuju se:

• obitelj i drugi oblici društvene organizacije (obiteljske i rodbinske veze, totemske skupine, dobni razredi, tajna društva, susjedske, lokalne i profesionalne zajednice, međusobna pomoć);
• odgoj;
• spolni život;​
• vrjednote i moralne norme te narodno (običajno) pravo.

---

Crnom Gorom: Sačuvati iskru na ognjištu, dokumentarna reportaža HD
Datum objave: 8.1.2020. Proizvodnja: RIVchannel
Opuis: ''Sačuvati iskru na ognjištu'' je priča koja se odvija u selu Pavličići koje se nalazi na putu Podgorica - Veruša. U njemu žive četiri stanovnika, a o tome kako je nekada bilo i kakav je život sada, pričao je Petar Kevo Grujić, jedini muškarac u selu. Urednik : Dragan Jocović Proizvodnja: 1997. god.

​Crnogorke u prošlosti - Majčinstvo [1. dio]
Datum objave: 27.2.2019. Postavio: Duklja - Zeta - Crna Gora
Opis; RTCG, 22. januar 2019. godine

​Crnogorke u prošlosti - Majčinstvo [2. dio]
Datum objave: 27.2.2019. Postavio: Duklja - Zeta - Crna Gora
Opis: RTCG. 29. januar 2019.

​Crnogorke u prošlosti - Bračna zajednica [1. dio]
Datum objave: 27.2.2019. Postavio: Duklja - Zeta - Crna Gora
OPis: RTCG, 5. februar 2019.

Crnogorke u prošlosti - Bračna zajednica [2. dio]
Datum objave: 27.2.2019. Postavio: Duklja - Zeta - Crna Gora
Opis: Utorak, 12. februar 2019. u 21:00h na TVCG 1 Crnogorke u prošlosti Sagovornici: dr Svetlana Slapšak - antropološkinja- Ljubljana, dr Vera Gudec Dodić - istraživač u oblasti istorije porodice - Beograd, mr Paula Petričević - filozof; dr Sandra Prlenda - Istorijski institut - Zagreb; prof. Dr Nadežda Čačinović - Filozofski fakultet - Zagreb Sadržaj: Četvrta epizode serijala “Bračna zajednica” - II dio, predstavlja kako su u periodu socijalizma do danas regulisani odnosi među supružnicina.

Behind Stone Walls: Changing Household
Organisation Among the Albanians of Kosovo (Albanian Studies Book 10)
PDF
Autorica: Berit Backer
Urednici: Robert Elsie, Antonia Young
Fotografija: Ann Eek
Dukagjini Balkan Books, Peja 2003
Knjiga ‘Iza kamenih zidova’ je sociološka, točnije socijalno-antropološka studija tradicionalnog albanskog društva. Posebno se usredotočuje na formiranje i evoluciju kućanstava i obiteljskih struktura među kosovskim Albancima, a napisana je na temelju terenskog rada koji je autorica obavila u selu Isniq na zapadnom Kosovu 1976. godine. Studija čitatelju pruža s fascinantnim uvidom u egzotični svijet koji će uskoro, kako je autorica i predvidjela, pripadati prošlosti.

​Stopanjica (stopanica)

​Stopanjica, odn. stopanica. je naziv za domaćicu, gazdaricu (kuće, stana na planini), starješica; u planini npr. radi raznovrsne poslove vezane za katun: od pripreme hrane, prerade mlijeka i sira, mužnje, brine o stanu, obrade tla itd. 

Stopanica

Najprva je ustavala
mliko mela i vatru ložila
čobansku bi torbu namirila
i za ručak puru bi svarila
Potlje ručka
kad bi čeljad iz kuće otišla
ko na njivu
ko za drugim poslim
tražila bi štogod za užinu
sicala bi kupus
gulila kumpire
gruvala bi u stupici ječam
nekad divjeg zelja uparala
il u bašči štogod bi ubrala
a nezgodno najskoli je bilo
kad se jilo za težake
na njivu nosilo I dičica ona malo veća
iako im nije bila mater
stopanjici bila su na brizi
kruv zakuvat ter ga ispeć
vode donit
omest kuću
dat krmenjim
kokošimam štogod bacit
sve je njezin bijo posa
i svu robu morala je oprat
puce ušit jal okrpit štogod
opanke obilit
i još drugi obaveza dosta
zato davno reče sveznalica
od četeri kućna ćoška
jedan stoji na čoviku
tri ostala drži stopanjica

Fra Vendelin Karačić

Fra Vendelin Karačić (Gornji Crnač Široki Brijeg, 18.11.1942. - Mostar, 29.10.2020.) je hrvatski i bosanskohercegovački esejist, likovni kritičar, pjesnik.

Zanimljivost
Srbi imaju nazive za 16 svojih predaka unazad, odnosno koljena ili pasova, počevši od belog orla i sajkatava, preko kurajbera i omžikura do surdepača i kurebala. Kod većine drugih naroda ta predačka nit u nazivima se završava s četvrtim koljenom, sa čukundedom, a svi ostali u nizu su daleki preci jer nemaju nazive za njih. 

Antropologija

---

Dinarsko stanovništvo među najvišim ljudima na svijetu
 
World Population Review za 2022. objavio je listu zemalja svijeta prema prosječnoj visini njihovih stanovnika.

Ono što je vidljivo iz objavljene tablice, a i drugih sličnih lista, su izvanredno visoke vrijednosti visine ljudi u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, koje se najvjerojatnije mogu objasniti jedinstvenim genetskim predispozicijama koje dijeli lokalno stanovništvo Dinarskog gorja.

U vezi ove liste 10 najviših zemalja s najvišim stanovništvom koju je objavio World Population Review 2022, treba napomenuti kako se začudno na njoj ne nalazi Bosna i Hercegovina, čije se stanovništvo redovito na sličnim popisima nalazi u samome vrhu država s najvišim stanovništvom. Da je ta država uvrštena u ovaj popis, zasigurno bi bila na njegovom samome vrhu:

1. Nizozemska – 183,78 cm
2. Crna Gora – 183,21 cm
3. Danska – 182,60 cm
4. Norveška – 182,39 cm
5. Srbija – 181,99 cm
6. Njemačka – 181,00 cm
7. Hrvatska – 180,49 cm
8. Češka – 180,26 cm
9. Slovenija – 180,28 cm
9. Luksemburg – 179,90 cm

Prema ovome izvješću, Nizozemci su i dalje najviša nacija na svijetu s prosječnom visinom u zemlji za muškarce 183,78 cm i 170,36 cm za žene. Građani Crne Gore su odmah iza Nizozemaca, kao drugi najviši stanovnici država na svijetu. Prosječna visina muškaraca u Crnoj Gori je 183,30 cm a žena 169,96 cm.

Hrvati su po prosječnoj visini na 7. mjestu u svijetu. Prosječna visina hrvatskih muškaraca je 180,76 cm. Prosječna visina Hrvatica je 166,80 cm.

---

U isječku tablice (Wikipedija, preuzeto 15.3.2022.) prikazane su prosječne visine odraslih stanovnika pojedinih zemalja i regija - redoslijed prvih pet. Podaci iz tablice nisu ujednačeni (unificirani) i za svaku državu potrebno je konzultirati izvorne studije i izvore, kako bi se iz njih vidjeli detalji o metodologiji i točnim populacijama koje su mjerene, ispitane ili razmatrane.
POGLEDAJ CIJELU TABLICU

---

ZANIMLJIVOST
Opsežno antropometrijsko istraživanje provedeno u Hrvatskoj 2019. godine među 1803 mladića i 782 djevojke u 66 škola u 23 grada u dobi od 17 do 20 godina prije tri godine pokazalo je da su muškarci s dalmatinskog primorja najviši na svijetu u kategoriji do 18 godina. Istraživanje provedeno u svim hrvatskim primorskim županijama, kao i u Karlovačkoj županiji, pokazalo je da najviši mladići u Hrvatskoj žive u Splitsko-dalmatinskoj županiji s prosjekom od 184,1 cm. Makarska je rekorder za grad s najvišom omladinom s prosječnom visinom srednjoškolaca 187,6 cm.

PROČITAJ VIŠE
VLAHOVIĆ, Petar: Dinarski tip i njegovi varijeteti u Crnoj Gori. Glasnik Antropološkog društva Srbije / Journal of the Anthropologycal Society of Serbia Novi Sad, vol. 43, str 7-14, 2008. (PDF)

• Sažetak. Dinarski tip je krajem XIX veka u Crnoj Gori otkrio, opisao i u nauku uveo poznati antropolog Jan (Ivan) Deniker. Osnovna obeležja dinarskog tipa, po Denikeru, su : visok rast, mrka boja kože, tamna kosa, tamne oči, dugačko lice, prav ili orlovski povijen nos, razvijene i naglašene obrve , isturene jagodice (zigioni) . Kasnije su antropolozi (N. Županić, J. Erdeljanović, B. Škerlj, B. Maleš, J. Valšik, Coon C. S., A. Puljanos, P. Bojev, B. Ivanović, Ž. Mikić, P. Vlahović i drugi) antropološki detaljnije proučavali osobe dinarskog varijeteta i u Crnoj Gori ukazali na nekoliko njegovih podvrsta (primorska, centralnocrnogorska, durmitorska, brdska i neke druge varijante), koje, pored zajedničkih, imaju i neke specifične odlike do kojih je došlo usled prilagođavanja prirodnoj sredini i opštim uslovima života. O ovim varijetetima biće više reči u izlaganjima.

IZVORI I LITERATURA

---

ELSIE, Robert: Tribes of Albania - History, Society and Culture.

• Sažetak; Northern Albania and Montenegro are the only regions in Europe to have retained a true tribal society up to the mid-twentieth century. This book provides the first scholarly investigation of this tribal society, a pioneer work that offers a detailed survey of all the major Albanian-speaking tribes in Albania, Montenegro and Kosovo. Robert Elsie provides comprehensive material on the 69 different tribes, including data on their locations, religious affiliations, tribal structures and relations, population statistics, tribal folklore, legends and history. Also included are excerpts from the works of prominent nineteenth and early-twentieth century writers, such as Edith Durham and Johann Georg von Hahn, who travelled through the tribal regions, as well as short biographies on prominent figures linked to the tribes. As the first book of its kind, The Tribes of Albania will be of interest to scholars and students of the Balkans, of southeastern European anthropology, ethnography and history.

GALATY, M.; LEE, W.E.; WATKINSON, C., TAFILICA, Z.; LAFE, O.: Fort, Tower, or House? Building a Landscape of Settlement in the Shala Valley of High Albania. Internet Archaeology 27. 2010. (HTML)

• Sažetak; This article presents the results of archaeological, (ethno-)historic, and ethnographic research in the Shala River valley of northern Albania. We argue that through time and in different periods of occupation - Middle Palaeolithic, Iron Age, Late Medieval, and Modern - the valley's residents have met similar challenges of extreme geography and a harsh environment differently, in particular by interacting in different ways and at different levels of intensity with the outside world. These shifts caused changes in population, settlement, and socio-political organisation that are reflected strongly in the local landscape and built environment. Population, settlement, and socio-political organisation did not hold constant, but were influenced by external forces, despite the seeming isolation of the valley and its occupants. This article demonstrates how thin material and documentary records can be greatly enhanced through carefully integrated, interdisciplinary studies of settlement, home construction, and neighbourhood expansion and abandonment. We present select results drawn from an on-line database and GIS, along with photos, drawings, and audio recordings of transcribed interviews. An interactive system of blogs allows the authors to direct readers to additional sources of data, and readers to tell authors and other readers how they have accessed and displayed these data, and with what results.

TEN DAM, Caspar: What (Little) We Know about Albanian Tribes: Reflections and Tabulations. Ethnopolitics. 6. 23-65. (2019) (PDF)

• Sažetak; This essay is about major findings in Elsie’s Tribes of Albania, some of his related works, and other sources. It is based on a much shorter book review solely focused on Tribes of Albania that already has been published in the preceding issue of our journal (see Ten Dam 2018: 38-45). The latter review—and perhaps parts of this essay as well—will form part of a broader yet shorter review essay on several of Robert’s Elsie last works on the Albanians, which the peer-reviewed journal Iran and the Caucasus (Brill) intends to publish sometime this or next year.

TEN DAM, Caspar: The Tribes of Albania: History, Society and Culture. Book Review. Forum of EthnoGeoPolitics, Vol.6. pp.38-45. (2018.) (PDF)

• Sažetak; The Tribes of Albania: History, Society and Culture forms a remarkable, insightful and sorely needed addition to the field of ethnic studies in general and the oft-neglected field of Albanian studies particular. Indeed, it should help to overcome the “glaring lack of knowledge and scholarly information about the tribes of northern Albania”. This is all the more important once one realises that particularly the region of Northern Albania has contained, like Montenegro, one of the few truly tribal societies on the European subcontinent that survived more or less intact at least up to the mid-twentieth century. For decades, Dr Robert Elsie has been one of the most prominent specialists on Albanian poetry and literature. His untimely death in late 2017 leaves a gaping hole in the mentioned disciplines for years and even decades to come, that few if any non-native scholars would ever be able to fill given his in-depth knowledge and vaunted mastery of the Albanian language.

TUFEKČIĆ, Adnan Tufekčić: Radni odgoj djece u tradicijskoj kulturi. Baština sjeveroistočne Bosne broj 2, 2009. Str. 77-86 (PDF)

• Sažetak. U radu su date najznačajnije etnopedagoške determinante radnog odgoja i djece u tradicijskoj kulturi. Rad i radne obaveze djece u tradicijskoj kulturi su bili najznačajnija područja razvoja znanja, sposobnosi, umijeća i navika i najvažniji faktori razvoja akivnih crta volje i karaktera. Kvalitai vni prikaz radnih aki vnosi i obaveza djece u periodu prve polovine XX stoljeća koji je dat u radu predstavlja dio rezultata terenskog etnopedagoškog istraživanja koje je obavljeno u skupini seoskih naselja na planini Majevici u sjeveroistočnoj Bosni.