STRANICA JE U IZRADI
Hvala Vam na razumijevanju!
Socijalna kultura je jedan od pojavnih oblika narodne kulture, pored materijane i duhovne. U okviru socijalne kulture istražuju se:
- obitelj i drugi oblici društvene organizacije (obiteljske i rodbinske veze, totemske skupine, dobni razredi, tajna društva, susjedske, lokalne i profesionalne zajednice, međusobna pomoć);
- odgoj;
- spolni život;
- vrjednote i moralne norme te narodno (običajno) pravo.
Crnom Gorom: Kazivanje pasova, nabrajanje predaka kroz generacije HD
Autor: RIVchannel Datum objave: 4.2.2020. Opis. Pratite RIVchannel - SUBSCRIBE - http://www.youtube.com/subscription_c... Pratite nas na Facebook-u - https://www.facebook.com/crnomgorom.me Kazivanje pasova ili oživljavanje i čuvanje uspomena na pretke. Pametari su uglavnom znali pasove svih brastvenika, a i danas ih dobro pamte. Kako u plemenu Kuči kazuju pasove, pogledajte u ovom videu. Pasove kazivali: Milivoje Mišo Petrović, Milisav Popović i Milija Milić. Crnom Gorom: Sačuvati iskru na ognjištu, dokumentarna reportaža HD
Datum objave: 8.1.2020. Proizvodnja: RIVchannel Opuis: ''Sačuvati iskru na ognjištu'' je priča koja se odvija u selu Pavličići koje se nalazi na putu Podgorica - Veruša. U njemu žive četiri stanovnika, a o tome kako je nekada bilo i kakav je život sada, pričao je Petar Kevo Grujić, jedini muškarac u selu. Urednik : Dragan Jocović Proizvodnja: 1997. god. Crnogorke u prošlosti - Majčinstvo [1. dio]
Datum objave: 27.2.2019. Postavio: Duklja - Zeta - Crna Gora Opis; RTCG, 22. januar 2019. godine Crnogorke u prošlosti - Majčinstvo [2. dio]
Datum objave: 27.2.2019. Postavio: Duklja - Zeta - Crna Gora Opis: RTCG. 29. januar 2019. Crnogorke u prošlosti - Bračna zajednica [1. dio]
Datum objave: 27.2.2019. Postavio: Duklja - Zeta - Crna Gora OPis: RTCG, 5. februar 2019. Crnogorke u prošlosti - Bračna zajednica [2. dio]
Datum objave: 27.2.2019. Postavio: Duklja - Zeta - Crna Gora Opis: Utorak, 12. februar 2019. u 21:00h na TVCG 1 Crnogorke u prošlosti Sagovornici: dr Svetlana Slapšak - antropološkinja- Ljubljana, dr Vera Gudec Dodić - istraživač u oblasti istorije porodice - Beograd, mr Paula Petričević - filozof; dr Sandra Prlenda - Istorijski institut - Zagreb; prof. Dr Nadežda Čačinović - Filozofski fakultet - Zagreb Sadržaj: Četvrta epizode serijala “Bračna zajednica” - II dio, predstavlja kako su u periodu socijalizma do danas regulisani odnosi među supružnicina. Virdžina Stana Cerović: Diskurs, Moć i Muškost
Autor: Isidora Popovic Datum objave: 2.9.2020. Opis. Film, kao rezultat magistarskog rada Isidore Popović napisanog na portugalskom jeziku, prikazuje fenomen virdžina kroz prizmu posljednje u Crnoj Gori, Stane Cerović. Analiza diskursa i filozof Mišel Fuko su osnova pristupa događaju tobelija kako u radu tako i u filmu. Rad možete pogledati na sljedećem linku: http://tede.unicentro.br:8080/jspui/b.... Scenario: Isidora Popović Voiceover: Kristina Stevović, Olivera Vuković, Isidora Popović Muzika: Milica Milović Montaža: Ivan Mijić Kamera: Kristina Šušić Za realizaciju ovog projekta Isidore Popović pomoglo je Ministarstvo kulture Crne Gore. Behind Stone Walls: Changing Household
Organisation Among the Albanians of Kosovo (Albanian Studies Book 10) Autorica: Berit Backer Urednici: Robert Elsie, Antonia Young Fotografija: Ann Eek Dukagjini Balkan Books, Peja 2003 Knjiga ‘Iza kamenih zidova’ je sociološka, točnije socijalno-antropološka studija tradicionalnog albanskog društva. Posebno se usredotočuje na formiranje i evoluciju kućanstava i obiteljskih struktura među kosovskim Albancima, a napisana je na temelju terenskog rada koji je autorica obavila u selu Isniq na zapadnom Kosovu 1976. godine. Studija čitatelju pruža s fascinantnim uvidom u egzotični svijet koji će uskoro, kako je autorica i predvidjela, pripadati prošlosti. |
Stopanjica (stopanica)
Stopanjica, odn. stopanica. je naziv za domaćicu, gazdaricu (kuće, stana na planini), starješica; u planini npr. radi raznovrsne poslove vezane za katun: od pripreme hrane, prerade mlijeka i sira, mužnje, brine o stanu, obrade tla itd.
Zanimljivost
Srbi imaju nazive za 16 svojih predaka unazad, odnosno koljena ili pasova, počevši od belog orla i sajkatava, preko kurajbera i omžikura do surdepača i kurebala. Kod većine drugih naroda ta predačka nit u nazivima se završava s četvrtim koljenom, sa čukundedom, a svi ostali u nizu su daleki preci jer nemaju nazive za njih. "Prodaja djece" U okolici Ogulina, kao i na Kordunu, sve još do 1960-ih godina postojao je običaj "prodaje" djece u sluge. U Zagorju Ogulinskom, kao i u Lađevcu (na Kordunu) imali su zborno mjesto gdje su na Jurjevo (23. travnja) roditelji dovodili svoju djecu, u dobi od 7 do 14 godina. Na isto su mjesto dolazile i zainteresirane gazde, koje su trebale sluge. Dogovor između roditelja i gazde bio je usmen, a sklapao se na godinu dana, do sljedećeg Jurjeva. Gazde bi platile roditeljima nešto u novcu ili u naturi (vrećom brašna i sl.), a djetetu, kojeg uzimaju za slugu, dužni su bili osigurati jedno radno i jedno svečanije odijelo, za cijelu godinu. Nakon postignutog dogovora, gazda je istog dana, odnosno trenutka, odvodio dijete k sebi, u svoje selo. Sve je to za djecu bilo vrlo traumatično, no tako je moralo biti, budući da su obitelji bile velike, a životne prilike vrlo oskudne. Ipak, osobe koje su to tijekom djetinjstva proživjele, sada, s vremenske udaljenosti, na to gledaju pozitivno. |
Antropologija
Dinarsko stanovništvo među najvišim ljudima na svijetu
World Population Review za 2022. objavio je listu zemalja svijeta prema prosječnoj visini njihovih stanovnika. Ono što je vidljivo iz objavljene tablice, a i drugih sličnih lista, su izvanredno visoke vrijednosti visine ljudi u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, koje se najvjerojatnije mogu objasniti jedinstvenim genetskim predispozicijama koje dijeli lokalno stanovništvo Dinarskog gorja. U vezi ove liste 10 najviših zemalja s najvišim stanovništvom koju je objavio World Population Review 2022, treba napomenuti kako se začudno na njoj ne nalazi Bosna i Hercegovina, čije se stanovništvo redovito na sličnim popisima nalazi u samome vrhu država s najvišim stanovništvom. Da je ta država uvrštena u ovaj popis, zasigurno bi bila na njegovom samome vrhu: 1. Nizozemska – 183,78 cm 2. Crna Gora – 183,21 cm 3. Danska – 182,60 cm 4. Norveška – 182,39 cm 5. Srbija – 181,99 cm 6. Njemačka – 181,00 cm 7. Hrvatska – 180,49 cm 8. Češka – 180,26 cm 9. Slovenija – 180,28 cm 9. Luksemburg – 179,90 cm Prema ovome izvješću, Nizozemci su i dalje najviša nacija na svijetu s prosječnom visinom u zemlji za muškarce 183,78 cm i 170,36 cm za žene. Građani Crne Gore su odmah iza Nizozemaca, kao drugi najviši stanovnici država na svijetu. Prosječna visina muškaraca u Crnoj Gori je 183,30 cm a žena 169,96 cm. Hrvati su po prosječnoj visini na 7. mjestu u svijetu. Prosječna visina hrvatskih muškaraca je 180,76 cm. Prosječna visina Hrvatica je 166,80 cm.
ZANIMLJIVOST Opsežno antropometrijsko istraživanje provedeno u Hrvatskoj 2019. godine među 1803 mladića i 782 djevojke u 66 škola u 23 grada u dobi od 17 do 20 godina prije tri godine pokazalo je da su muškarci s dalmatinskog primorja najviši na svijetu u kategoriji do 18 godina. Istraživanje provedeno u svim hrvatskim primorskim županijama, kao i u Karlovačkoj županiji, pokazalo je da najviši mladići u Hrvatskoj žive u Splitsko-dalmatinskoj županiji s prosjekom od 184,1 cm. Makarska je rekorder za grad s najvišom omladinom s prosječnom visinom srednjoškolaca 187,6 cm. |
PROČITAJ VIŠE
VLAHOVIĆ, Petar: Dinarski tip i njegovi varijeteti u Crnoj Gori. Glasnik Antropološkog društva Srbije / Journal of the Anthropologycal Society of Serbia Novi Sad, vol. 43, str 7-14, 2008. (PDF)
|
IZVORI I LITERATURA
EHRLICH-Stein, Vera: Jugoslavenska porodica u transformaciji: studija u tri stotine sela [2. izd.]. Liber. Zagreb, 1971.
ELSIE, Robert: Tribes of Albania - History, Society and Culture.
|