|
|
STRANICA JE U IZRADI
Hvala Vam na razumijevanju!
Socijalna kultura je jedan od pojavnih oblika narodne kulture, pored materijane i duhovne. U okviru socijalne kulture istražuju se:
- obitelj i drugi oblici društvene organizacije (obiteljske i rodbinske veze, totemske skupine, dobni razredi, tajna društva, susjedske, lokalne i profesionalne zajednice, međusobna pomoć);
- odgoj;
- spolni život;
- vrjednote i moralne norme te narodno (običajno) pravo.
|
Crnom Gorom: Kazivanje pasova, nabrajanje predaka kroz generacije HD
Autor: RIVchannel Datum objave: 4.2.2020. Opis. Pratite RIVchannel - SUBSCRIBE - http://www.youtube.com/subscription_c... Pratite nas na Facebook-u - https://www.facebook.com/crnomgorom.me Kazivanje pasova ili oživljavanje i čuvanje uspomena na pretke. Pametari su uglavnom znali pasove svih brastvenika, a i danas ih dobro pamte. Kako u plemenu Kuči kazuju pasove, pogledajte u ovom videu. Pasove kazivali: Milivoje Mišo Petrović, Milisav Popović i Milija Milić. Crnom Gorom: Sačuvati iskru na ognjištu, dokumentarna reportaža HD
Datum objave: 8.1.2020. Proizvodnja: RIVchannel Opuis: ''Sačuvati iskru na ognjištu'' je priča koja se odvija u selu Pavličići koje se nalazi na putu Podgorica - Veruša. U njemu žive četiri stanovnika, a o tome kako je nekada bilo i kakav je život sada, pričao je Petar Kevo Grujić, jedini muškarac u selu. Urednik : Dragan Jocović Proizvodnja: 1997. god. Crnogorke u prošlosti - Majčinstvo [1. dio]
Datum objave: 27.2.2019. Postavio: Duklja - Zeta - Crna Gora Opis; RTCG, 22. januar 2019. godine Crnogorke u prošlosti - Majčinstvo [2. dio]
Datum objave: 27.2.2019. Postavio: Duklja - Zeta - Crna Gora Opis: RTCG. 29. januar 2019. Crnogorke u prošlosti - Bračna zajednica [1. dio]
Datum objave: 27.2.2019. Postavio: Duklja - Zeta - Crna Gora OPis: RTCG, 5. februar 2019. Crnogorke u prošlosti - Bračna zajednica [2. dio]
Datum objave: 27.2.2019. Postavio: Duklja - Zeta - Crna Gora Opis: Utorak, 12. februar 2019. u 21:00h na TVCG 1 Crnogorke u prošlosti Sagovornici: dr Svetlana Slapšak - antropološkinja- Ljubljana, dr Vera Gudec Dodić - istraživač u oblasti istorije porodice - Beograd, mr Paula Petričević - filozof; dr Sandra Prlenda - Istorijski institut - Zagreb; prof. Dr Nadežda Čačinović - Filozofski fakultet - Zagreb Sadržaj: Četvrta epizode serijala “Bračna zajednica” - II dio, predstavlja kako su u periodu socijalizma do danas regulisani odnosi među supružnicina. Virdžina Stana Cerović: Diskurs, Moć i Muškost
Autor: Isidora Popovic Datum objave: 2.9.2020. Opis. Film, kao rezultat magistarskog rada Isidore Popović napisanog na portugalskom jeziku, prikazuje fenomen virdžina kroz prizmu posljednje u Crnoj Gori, Stane Cerović. Analiza diskursa i filozof Mišel Fuko su osnova pristupa događaju tobelija kako u radu tako i u filmu. Rad možete pogledati na sljedećem linku: http://tede.unicentro.br:8080/jspui/b.... Scenario: Isidora Popović Voiceover: Kristina Stevović, Olivera Vuković, Isidora Popović Muzika: Milica Milović Montaža: Ivan Mijić Kamera: Kristina Šušić Za realizaciju ovog projekta Isidore Popović pomoglo je Ministarstvo kulture Crne Gore. 
Behind Stone Walls: Changing Household
Organisation Among the Albanians of Kosovo (Albanian Studies Book 10) Autorica: Berit Backer Urednici: Robert Elsie, Antonia Young Fotografija: Ann Eek Dukagjini Balkan Books, Peja 2003 Knjiga ‘Iza kamenih zidova’ je sociološka, točnije socijalno-antropološka studija tradicionalnog albanskog društva. Posebno se usredotočuje na formiranje i evoluciju kućanstava i obiteljskih struktura među kosovskim Albancima, a napisana je na temelju terenskog rada koji je autorica obavila u selu Isniq na zapadnom Kosovu 1976. godine. Studija čitatelju pruža s fascinantnim uvidom u egzotični svijet koji će uskoro, kako je autorica i predvidjela, pripadati prošlosti. |
Stopanjica (stopanica)
Stopanjica, odn. stopanica. je naziv za domaćicu, gazdaricu (kuće, stana na planini), starješica; u planini npr. radi raznovrsne poslove vezane za katun: od pripreme hrane, prerade mlijeka i sira, mužnje, brine o stanu, obrade tla itd.
Inflight magazin "Wings", koji putnici Eurowingsa mogu čitati tokom leta, objavio je 2025. godine reportažu o Crnogorkama koje žive i rade na katunima, stavljajući fokus na planinke – žene koje uprkos surovim uslovima svakodnevno čuvaju tradiciju i duh planinskog života.
Sve više planinara otkriva crnogorska planinska područja. Tamo ih, piše WINGS, dočekuju planinke, žene sa planine, koje su ranije ostajale neprimijećene, ali danas dobijaju priznanje za svoje umijeće, kuhinju i gostoprimstvo. Vjekovima su lokalne žene vodile svoju stoku na ljetnje ispaše u crnogorskim planinama. U prošlosti su ostajale neprimijećene. Ali danas planinari otkrivaju i cijene njihovo gostoprimstvo – i kulinarske vještine. Daleko od buke civilizacije, usred gotovo netaknute planinske prirode pod zapanjujućim zvjezdanim nebom, svakog ljeta već više od jednog milenijuma žive takozvane "nevidljive žene". Povučene u planine sjeverne Crne Gore, one su u pokretu od ranog jutra do kasno uveče. Dnevni i godišnji ritmovi određuju tempo njihovog rada. Ko ih namjerno potraži, sresti će ih u više od 50 tradicionalnih katuna – tipičnih balkanskih stočarskih naselja, sličnih alpskim planinskim pašnjacima. Katun bez žene, bez "planinke", kako ih nazivaju u katunima, nezamisliv je u nekadašnjoj jugoslovenskoj republici. Crnogorska poslovica kaže: „Kuća ne stoji na zemlji, nego na ženi.“ Ovdje, u ovom paralelnom svijetu, žive Danka, Gordana, Jovana, Vera i Žizela. Pričamo njihove priče. POVEZNICA NA IZVORNI ČLANAK WINGS
Suvodo je duša, zavičaj - Danka Šekularac, 35 Danka Šekularac opušteno upravlja svojim dahtavim, ljuljajućim terencem uzbrdo. Nalazimo se u Nacionalnom parku Biogradska gora, stotinak kilometara sjeverno od crnogorske prijestonice Podgorice. Ubrzo se makadam svodi na obične tragove guma po planinskoj livadi. Put vodi pravo ka katunu Suvodo – što u prevodu znači „Suva dolina“. Zveckanje kravljih zvona čuje se sa svih strana. Kao i mnoge stočarske porodice iz ovog kraja, Dankina porodica svako ljeto dolazi ovdje iz sela Lužac. Ova 35-godišnjakinja sa nalakiranim noktima i karminom pripada novoj, samosvjesnoj generaciji planinki koje žele da budu vidljive, otvorene prema svijetu i prisutne i online. Najmlađa je kćerka svoje majke Rade (67), koja zbog godina više ne može sama da vodi katun. „Tada sam spontano izgovorila svoju životnu devizu: Suvodo je duša, to je moj zavičaj!“, objašnjava Danka. Njen pokojni otac, Dimitar, izgradio je kolibe, dok je majka Rada, koja je bila i planinski vodič, uvijek brinula da, pored krava, svinja, kokošaka, rada u bašti, sušenja sijena, pečenja i pravljenja sira, neće ostati vremena i pažnje za goste. „Ali sad sve funkcioniše dobro“, kaže Danka. Samo je sa planinskim sijenom još uvijek teško. „Taj naporan rad – i jednostavan život – učinili su nas jakima“, kaže Danka. Iako ljeto zahtijeva svakodnevni fizički napor, ona ga i dalje doživljava kao odmor. Dodaje: „Ako si se ovdje nagledao svega – vidio si dosta od svijeta.“ Nisam ništa drugo radila cijeli život - Gordana Goce Dulović, 52 Sjeverno od zimskog turističkog centra Kolašin, okružen planinskim vrhovima na horizontu, smješten je katun Gornje Lipovo. Tamo se nalazi tradicionalna kamena kuća Gordane Goce Dulović iz 19. vijeka, šljive i jabuke, te drvena koliba. U njoj 52-godišnja majka dva sina i tri kćerke pravi sir, rakiju i med. Jedna je od osmoro djece – i završila je samo osnovnu školu. „Vrlo rano sam naučila sve o poljoprivredi – i nikad ništa drugo nisam ni radila“, objašnjava Gordana dok mijesi tijesto za hljeb. Svoju djecu je učila svim neophodnim poslovima za život na selu i poštovanju prema istom. Gordana i njen muž Dragan (62) pridavali su veliki značaj obrazovanju njihove djece. Gordana često provodi i do 12 sati dnevno na nogama – bez pauza, vikenda, odmora ili bolovanja. Prije nekoliko godina povrijedila je kičmu i ugrađene su joj metalne šine. „Sad više ne mogu da podignem ovaj lonac mlijeka odjednom – pa ga sipam postepeno. Nastavljam da radim, samo na drugačiji način“, kaže ona. Njen dan na katunu je potpuno posvećen proizvodnji čuvenog kolašinskog sira: krave treba pomusti, mlijeko preraditi. Tu su i borovnjaci i voćke, svinjac, dvadesetak kokošaka i gladni gosti koji očekuju pažnju. Moja cijela porodica treba od ovoga da živi - Jovana Bogavac, 25 Do katuna Laništa, koji se nalazi na 1.543 metra nadmorske visine iznad grada Mojkovca, može se doći samo terenskim vozilom, po neravnom makadamskom putu. Odatle se pruža pogled na rijeku Taru, čiji kanjon je jedan od najdužih i najdubljih u Evropi. Tokom ljeta, Jovana Bogavac sa svojom majkom Mirom (47) brine o povrtarskoj bašti, kuhinji za goste i malim drvenim kućicama za planinare, kao i o sopstvenim pašnjacima. Jovana će uskoro preuzeti katun od svoje majke, čime će postati jedna od najmlađih planinki u Crnoj Gori. Ovdje je odrasla uz baku, uz miris stoke i kuvanog mesa. Zna da radi sve što zna i njena majka. Na katunu se spaja rustično i moderno: postoji solarna energija, Jovana govori engleski, upravlja digitalnim sistemima za rezervaciju i bavi se marketingom – sve to je veoma važno, kaže ona, „da bi moja cijela porodica mogla od ovoga da živi.“ “Život je lakši negdje drugo” - Velinka Vera Pavićević, 60 Nacionalni park Durmitor je planinski masiv iznad 2000 metara nadmorske visine i od 1980. je dio UNESCO-ve svjetske prirodne baštine. Visoko gore, na sjeveru Crne Gore, blizu granice sa Bosnom i Hercegovinom, odrasla je Velinka Vera Pavićević kao kćerka seljaka. Danas živi u selu Kovače, koje se tokom ljeta pretvara u pravo naselje gdje više porodica obrađuje farme i živi u malim kolibama. Vera je preuzela imanje od svekrve, odgojila troje djece i za svoje proizvode osvojila brojne nagrade. “Posebno sam ponosna na svoj sir koji izgleda kao mala umjetnička tvorevina”, kaže šezdesetogodišnja baka koja ima više unučadi – često su u svinjcu ili sirari s njom. “Nadam se da će neka mala planinka nastaviti ovdje. Ali to zaista nije lako. Život je lakši negdje drugo.” Iako je Vera srce i duša porodičnog gazdinstva, bez supruga Zorana (63), koji kosi livade, sadi krompir i žito i vozi traktor, ne bi mogla ništa. Potražnja za Verinom autentičnom kuhinjom, koja se priprema isključivo od domaćih sastojaka, sve je veća. Danas joj pomažu obje kćerke – ima posla za sve članove porodice. “Volimo more i često smo ljetovali na Jadranu” - Žizela Marković Na Mediteranu, umjesto u planinama; riba i masline umjesto krompira: Žizela Marković je prava egzotika među planinkama. Takođe je i jedna od rijetkih žena koje nisu odrasle na selu. Ova beogradska profesorka muzike preselila se u selo Tići na poluostrvu Luštica, na zapadu Crne Gore, gdje sada živi sa svojim mužem Nešom (55). Upoznali su se na muzičkoj akademiji u Beogradu i zajedno sviraju u džez bendu. “Volimo more i često smo ljetovali na Jadranu. U jednom trenutku gradski život je za naše umjetničke duše postao nepodnošljiv”, objašnjava Žizela odluku da kupe zapušteni maslinjak na jugu i “potpuno preokrenu” svoj život. “Gužve, stres, buka, krize i ludi saobraćaj su nas iscrpili i učinili zamišljenima”, dodaje Neša uz smijeh: “Sad ovdje živimo s ponijima, magarcima, kozama i ovcama. Imamo kokoške i guske, i uvijek se nečemu nasmijemo.” Tokom ljetnje sezone, Žizela i Neša gostima pripremaju ribu i meso – neuobičajena ponuda za turiste, ali autentična, jer koriste samo svježe namirnice s Jadrana ili iz okoline, kao i začinsko bilje iz Žizeline kuhinje. Zanimljivost
Srbi imaju nazive za 16 svojih predaka unazad, odnosno koljena ili pasova, počevši od belog orla i sajkatava, preko kurajbera i omžikura do surdepača i kurebala. Kod većine drugih naroda ta predačka nit u nazivima se završava s četvrtim koljenom, sa čukundedom, a svi ostali u nizu su daleki preci jer nemaju nazive za njih. "Prodaja djece" U okolici Ogulina, kao i na Kordunu, sve još do 1960-ih godina postojao je običaj "prodaje" djece u sluge. U Zagorju Ogulinskom, kao i u Lađevcu (na Kordunu) imali su zborno mjesto gdje su na Jurjevo (23. travnja) roditelji dovodili svoju djecu, u dobi od 7 do 14 godina. Na isto su mjesto dolazile i zainteresirane gazde, koje su trebale sluge. Dogovor između roditelja i gazde bio je usmen, a sklapao se na godinu dana, do sljedećeg Jurjeva. Gazde bi platile roditeljima nešto u novcu ili u naturi (vrećom brašna i sl.), a djetetu, kojeg uzimaju za slugu, dužni su bili osigurati jedno radno i jedno svečanije odijelo, za cijelu godinu. Nakon postignutog dogovora, gazda je istog dana, odnosno trenutka, odvodio dijete k sebi, u svoje selo. Sve je to za djecu bilo vrlo traumatično, no tako je moralo biti, budući da su obitelji bile velike, a životne prilike vrlo oskudne. Ipak, osobe koje su to tijekom djetinjstva proživjele, sada, s vremenske udaljenosti, na to gledaju pozitivno. |
Antropologija
|
Dinarsko stanovništvo među najvišim ljudima na svijetu
World Population Review za 2022. objavio je listu zemalja svijeta prema prosječnoj visini njihovih stanovnika. Ono što je vidljivo iz objavljene tablice, a i drugih sličnih lista, su izvanredno visoke vrijednosti visine ljudi u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, koje se najvjerojatnije mogu objasniti jedinstvenim genetskim predispozicijama koje dijeli lokalno stanovništvo Dinarskog gorja. U vezi ove liste 10 najviših zemalja s najvišim stanovništvom koju je objavio World Population Review 2022, treba napomenuti kako se začudno na njoj ne nalazi Bosna i Hercegovina, čije se stanovništvo redovito na sličnim popisima nalazi u samome vrhu država s najvišim stanovništvom. Da je ta država uvrštena u ovaj popis, zasigurno bi bila na njegovom samome vrhu: 1. Nizozemska – 183,78 cm 2. Crna Gora – 183,21 cm 3. Danska – 182,60 cm 4. Norveška – 182,39 cm 5. Srbija – 181,99 cm 6. Njemačka – 181,00 cm 7. Hrvatska – 180,49 cm 8. Češka – 180,26 cm 9. Slovenija – 180,28 cm 9. Luksemburg – 179,90 cm Prema ovome izvješću, Nizozemci su i dalje najviša nacija na svijetu s prosječnom visinom u zemlji za muškarce 183,78 cm i 170,36 cm za žene. Građani Crne Gore su odmah iza Nizozemaca, kao drugi najviši stanovnici država na svijetu. Prosječna visina muškaraca u Crnoj Gori je 183,30 cm a žena 169,96 cm. Hrvati su po prosječnoj visini na 7. mjestu u svijetu. Prosječna visina hrvatskih muškaraca je 180,76 cm. Prosječna visina Hrvatica je 166,80 cm.
ZANIMLJIVOST Opsežno antropometrijsko istraživanje provedeno u Hrvatskoj 2019. godine među 1803 mladića i 782 djevojke u 66 škola u 23 grada u dobi od 17 do 20 godina prije tri godine pokazalo je da su muškarci s dalmatinskog primorja najviši na svijetu u kategoriji do 18 godina. Istraživanje provedeno u svim hrvatskim primorskim županijama, kao i u Karlovačkoj županiji, pokazalo je da najviši mladići u Hrvatskoj žive u Splitsko-dalmatinskoj županiji s prosjekom od 184,1 cm. Makarska je rekorder za grad s najvišom omladinom s prosječnom visinom srednjoškolaca 187,6 cm. |
PROČITAJ VIŠE
VLAHOVIĆ, Petar: Dinarski tip i njegovi varijeteti u Crnoj Gori. Glasnik Antropološkog društva Srbije / Journal of the Anthropologycal Society of Serbia Novi Sad, vol. 43, str 7-14, 2008. (PDF)
|
IZVORI I LITERATURA
|
EHRLICH-Stein, Vera: Jugoslavenska porodica u transformaciji: studija u tri stotine sela [2. izd.]. Liber. Zagreb, 1971.
ELSIE, Robert: Tribes of Albania - History, Society and Culture.
|
|
