JEZERA U DINARSKOM GORJU
|
Postoji više od 200 jezera u cijelom lancu. Ona su krškog, tektonskog, glacijalnog (ledenjačkog), sedrenog (travertinskog) odn. riječnog ili fluvio-krškog porijekla, ali također i umjetna - akumulacije i ribnjaci izgrađeni ljudskom rukom. Međutim, većina od tih jezera manja je od 10 kvadratnih kilometara.
Krška (kraška) jezera nastala su krškom erozijom. Takva su npr. Crveno i Modro jezero kod Imotskog (Hrvatska, Dalmacija) Sedrena jezera (travertinske hidroakumulacie na karbornatnom kršu) su jezera koja prirodno nastaju u krškim dolinama zbog sedrenih pregrada (travertinske bariere), npr. jezero Visovac na dalmatinskoj Krki i Plitvička jezera u Lici, Plivsko jezero kod Jajca i dr. Krško-tektonska jezera nastaju djelovanjem erozije u kombinaciji s tektonskim potonućem. Takvo jezero je Skadarsko u Crnoj Gori i Albaniji. Jedan tip krških jezera također predstavljaju povremeno poplavljena krška polja na krškim područjima. Takva su: Cerkniško polje (Slovenija, Notranjska), Popovo polje (BIH. Hercegovina), Livanjsko polje (BIH, Bosna), Kosinjsko polje (Hrvatska, Lika). Takva jezera, koja mogu nestati u određenom dijelu godine nazivaju se periodičkim ili intermitentnim jezerima i tipična su za krški teren. Njpoznatiji primjer takvih jezera je jezero Cerknica (Cerkniško jezero) u Sloveniji. Glacijalnih jezera ima najviše u visokim planinama Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Ona su uglavnom manjih dimenzija, ali vrlo atraktivna te ih ljudi nazivaju "gorskim očima" (takvih jezera je 18 na Durmitoru, 6. na Bjelasici). Postoji i više jezera glacijalnog podrijekla koja su nastala u podnožju visoke planine, gdje je voda ujezerena zbog fitičke prepreke (brane) nastale nanosom sedimenata (morena) koje su nanijete radom ledenjaka. Takva su jezera Plavsko jezero (Crna Gora, Prokletije) i Biogradsko (Crna Gora, Bjelasica). U slijedećim tablicama navedena su neka od najvažnijih jezera u Dinarskom gorju: 
Sedra, bigar ili siga
Sedra je sedimentna stijena i pripada grupi karbonatnih stijena. Struktura je kriptokristalasta, dok je tekstura šupljikava. Kada je kompaktna i trakaste građe, naziva se travertin. |
HRVATSKA - Prirodna jezera leže uglavnom u primorju. Najveća su: Vransko jezero (30,7 km²) kraj Biograda na Moru, Jezero (30,23 km²) kraj Metkovića, Prukljansko (11,1 km²) kraj Šibenika, Vransko (5,8 km²) na otoku Cresu, Nadinsko blato (4,88 km²) kraj Benkovca, Baćinska jezera (1,9 km²) kraj Ploča, Veliko Blato (1,3 km²) na otoku Pagu i dr. Najpoznatija su Plitvička jezera (1,98 km²; nac. park od 1949). Osobito su značajna jezerca dinarskoga krša (Imotska jezera i dr.), prirodne pojave značajne i za turizam. Umjetna jezera izgrađena su uglavnom na rijekama (Drava, Cetina, Lika, Ličanka, Lokvarka) za potrebe hidroelektrana te uz riječne tokove kao posljedica vađenja šljunka.
BIH - Od prirodnih jezera ističu se ona u Hutovu blatu (37,3 km²; Škrka, Jelim, Dren, Orah i dr.), Blidinjsko (3,2 km²; Dugo polje) i Bjelajsko jezero (3,2 km²), riječna jezera na Plivi i Uni te glacijalna visokoplaninska jezera: Boračko (0,25 km²; Prenj), Veliko i Crno jezero (Treskavica), Kotlaničko i Stirinsko (Zelengora) te Prokoško (Vranica). CRNA GORA - Osim Skadarskoga jezera (391 km², od toga 243,1 km² u Crnoj Gori) postoji i više manjih planinskih jezera: Šasko (3,6 km), Plavsko (1,99 km²), Crno (0,52 km²), Biogradsko (0,25 km²), Kapetanovo, Vražje, Zminičko, Sušičko i dr. SRBIJA - Akumulacijsko Perućačko jezero treće je najveće jezero u Srbiji. Ostala umjetna jezera su Zlatarsko, Sjeničko, Radoinjsko Potpečko, Zvorničko, Medjuvršje, Ovčarsko-kablarsko i dr. KOSOVO - Prirodna su jezera: Gazivoda (11,9 km², od čega 9,1 km² na Kosovu), Radonjićko jezero (5,96 km²), Batlava (3,27 km²), Badovac (2,57 km²) i dr. |
|
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
