Jezera

VODE DINARSKOG GORJA > Jezera

JEZERA U DINARSKOM GORJU

Postoji više od 200 jezera u cijelom lancu. Ona su krškog, tektonskog, glacijalnog (ledenjačkog), sedrenog (travertinskog) odn. riječnog ili fluvio-krškog porijekla, ali također i umjetna - akumulacije i ribnjaci izgrađeni ljudskom rukom. Međutim, većina od tih jezera manja je od 10 kvadratnih kilometara.

Krška (kraška) jezera nastala su krškom erozijom. Takva su npr. Crveno i Modro jezero kod Imotskog (Hrvatska, Dalmacija)

Sedrena jezera (travertinske hidroakumulacie na karbornatnom kršu) su jezera koja prirodno nastaju u krškim dolinama zbog sedrenih pregrada (travertinske bariere), npr. jezero Visovac na dalmatinskoj Krki i Plitvička jezera u Lici, Plivsko jezero kod Jajca i dr.

Krško-tektonska jezera nastaju djelovanjem erozije u kombinaciji s tektonskim potonućem. Takvo jezero je Skadarsko u Crnoj Gori i Albaniji.

Jedan tip krških jezera također predstavljaju povremeno poplavljena krška polja na krškim područjima. Takva su: Cerkniško polje (Slovenija, Notranjska), Popovo polje (BIH. Hercegovina), Livanjsko polje (BIH, Bosna), Kosinjsko polje (Hrvatska, Lika). Takva jezera, koja mogu nestati u određenom dijelu godine nazivaju se periodičkim ili intermitentnim jezerima i tipična su za krški teren. Njpoznatiji primjer takvih jezera je jezero Cerknica (Cerkniško jezero) u Sloveniji.

Glacijalnih jezera ima najviše u visokim planinama Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Ona su uglavnom manjih dimenzija, ali vrlo atraktivna te ih ljudi nazivaju "gorskim očima" (takvih jezera je 18 na Durmitoru, 6. na Bjelasici). Postoji i više jezera glacijalnog podrijekla koja su nastala u podnožju visoke planine, gdje je voda ujezerena zbog fitičke prepreke (brane) nastale nanosom sedimenata (morena) koje su nanijete radom ledenjaka. Takva su jezera Plavsko jezero (Crna Gora, Prokletije) i Biogradsko (Crna Gora, Bjelasica).

U slijedećim tablicama navedena su neka od najvažnijih jezera u Dinarskom gorju:

Sedra ili bigar
Sedra je sedimentna stijena i pripada grupi karbonatnih stijena. Struktura je kriptokristalasta, dok je tekstura šupljikava. Kada je kompaktna i trakaste građe, naziva se travertin.

HRVATSKA - Prirodna jezera leže uglavnom u primorju. Najveća su: Vransko jezero (30,7 km²) kraj Biograda na Moru, Jezero (30,23 km²) kraj Metkovića, Prukljansko (11,1 km²) kraj Šibenika, Vransko (5,8 km²) na otoku Cresu, Nadinsko blato (4,88 km²) kraj Benkovca, Baćinska jezera (1,9 km²) kraj Ploča, Veliko Blato (1,3 km²) na otoku Pagu i dr. Najpoznatija su Plitvička jezera (1,98 km²; nac. park od 1949). Osobito su značajna jezerca dinarskoga krša (Imotska jezera i dr.), prirodne pojave značajne i za turizam. Umjetna jezera izgrađena su uglavnom na rijekama (Drava, Cetina, Lika, Ličanka, Lokvarka) za potrebe hidroelektrana te uz riječne tokove kao posljedica vađenja šljunka.

BIH - Od malobrojnih prirodnih jezera ističu se ona u Hutovu blatu (37,3 km²; Škrka, Jelim, Dren, Orah i dr.), Blidinjsko (3,2 km²; Dugo polje) i Bjelajsko jezero (3,2 km²), riječna jezera na Plivi i Uni te glacijalna visokoplaninska jezera: Boračko (0,25 km²; Prenj), Veliko i Crno jezero (Treskavica), Kotlaničko i Stirinsko (Zelengora) te Prokoško (Vranica).

CRNA GORA - Osim Skadarskoga jezera (391 km², od toga 243,1 km² u Crnoj Gori) postoji i više manjih planinskih jezera: Šasko (3,6 km), Plavsko (1,99 km²), Crno (0,52 km²), Biogradsko (0,25 km²), Kapetanovo, Vražje, Zminičko, Sušičko i dr.

SRBIJA - Akumulacijsko Perućačko jezero treće je najveće jezero u Srbiji. Ostala umjetna jezera su Zlatarsko, Sjeničko, Radoinjsko Potpečko, Zvorničko, Medjuvršje, Ovčarsko-kablarsko i dr.

KOSOVO - Prirodna su jezera: Gazivoda (11,9 km², od čega 9,1 km² na Kosovu), Radonjićko jezero (5,96 km²), Batlava (3,27 km²), Badovac (2,57 km²) i dr.

STALNA PRIRODNA JEZERA
Ime jezera (nadm.visina)	Površina (Dubina)	Država
Skadarsko jezero (6 m)	391 km2 (44 m)	Crna Gora, Albanija
Vransko jezero (0,7 m)	30,16 km2 (4 m)	Hrvatska (Dalmacija)
Prokljansko jezero (0.5 m)	11,4 km2 (20 m)	Hrvatska (Dalmacija)
Vransko jezero (14 m)	5,75 km2 (84 m)	Hrvatska (otok Cres)
Blidinjsko jezero (1183 m)	3,2 km 2 (84 m)	BIH
Deransko jezero (Hutovo blato)	2,5 km2	BIH
Plitvička jezera (18 jezera) (503-636 m)	1,98 km2 (49 m)	Hrvatska
Plavsko jezero (906 m)	1,2 km2 (9 m)	Crna Gora
Veliko Plivsko jezero (400 m)	1.1 km2 (35,6 m)	BIH
Malo Plivsko jezero	1.1 km2 (24 m)	BIH
Durmitorska jezera (18 jezera)	0,95 km2	Crna Gora
Jezera Bjelasice (6 jezera)	0,59 km2	Crna Gora

UMJETNA JEZERA
Ime jezera (nadmorska visina)	Površina (dubina)	Država
*Buško blato/Buško jezero (716,5 m)**	56 km2 (17,3 m)	BIH *Najviši dio hidroenergetskog sustava, hidroakumulcija Buško jezero ili – starijim nazivom - Buško blato, nalazi se na teritoriju BiH, a vode jezera se kanalskim i tunelskim sustavom prevode u Hrvatsku, do hidroelektrane Orlovac pokraj Sinja
Bilećko jezero (400 m)	33 km2 (104 m)	BIH (rijeka Trebišnjica)
Modračko jezero (Tuzla) (200 m)	17 km2	BIH
Ramsko jezero (595 m)	15,5 km2 (95 m)	BIH
Jablaničko jezero (270 m)	14,38 km2 (70 m)	BIH (rijeka Neretva)
Perućko jezero (360 m)	13-15 km2 (64 m)	Hrvatska (rijeka Cetina)
Pivsko jezero (675 m)	12,5 km2 (188 m)	Crna Gora (rijeka Piva)
Zvorničko jezero (140 m)	8,1 km2 (28 m)	BIH/Srbija (rijeka Drina)
Zlatarsko jezero (290 m)	7,2 km2 (75 m)	Srbija (rijeka Uvac)
Potpećko jezero (400 m)	7 km2 (40 m)	Srbija (rijeka Lim)

PERIODIČNA PRIRODNA JEZERA
Ime jezera (Nadmorska visina)	Površina (Dubina)	Država
Cerkniško jezero	12-26 km2 (3 m)	Slovenija

REGIONALNI PREGLED

PODRUČJE

SJEVERNI JADRAN

Volčjedražensko jezero

Lokacija: Volčja Draga; Nadmorska visina: 60 m; Površina: 3,5 ha; Najveća dubina: 3 m

Renški ribnik

Lokacija: Renče; Nadmorska visina: 50 m; Površina: 2,2 ha; Najveća dubina: 1,5 m

Vogrsko jezero

Vogrsko jezero; Lokacija: Vitovlje; Nadmorska visina: 250 m; Površina: 2,5 ha; Najveća dubina: 1 m

Biljenski ribnik

Lokacija: Bilje, Miren; Nadmorska visina: 50 m; Površina: 1 ha; Najveća dubina: 2 m

Klivniško jezero

Lokacija: Tominje; Nadmorska visina: 460 m; Površina: 35 ha; Najveća dubina: 14 m

Vlikožabeljski ribnik

Velikožabeljski ribnik; Lokacija: Velike Žablje; Nadmorska visina: 85 m; Površina: 2,2 ha; Najveća dubina: 2 m

Vanganelsko jezero

Vanganelsko jezero; Lokacija: Koprska brda; Nadmorska visina: 27 m; Površina: 2,5 ha; Najveća dubina: 17 m

Jezero Mola

Lokacija: Harije; Nadmorska visina: 450 m; Površina: 68 ha; Najveća dubina: 12 m

Butoniga

Jezera Cerovje

Jezero (kod Malinske)

Ponikve (kod Brguda)

Ponikve, jezero na otoku Krku, Hrvatska. Nalazi se u unutarnjem dijelu otoka, na pola puta od Malinske do Puntarske drage i grada Krka. Dijelom pripada općini Malinskoj - Dubašnici, a većim, istočnim dijelom, gradu Krku. Iz imena ponikva (vrtača), vidljivo je geološko podrijetlo jezera. To je udubljenje u tlu nastalo otapanjem vapnenca i dolomita u tektonski razlomljenom području, a koje je ispunila voda.

Vransko jezero (Cres)

Valići

Akumulacijsko jezero na rijeci Rječini, kod zaselka Valići.

Ponikve

Ponikve su mjesto u bakarskom zaleđu u kojemu se može vidjeti jedinstveni krški fenomen pod nazivom "sad ga ima, sad ga nema jezero", koji je prilično rijedak ne samo u Hrvatskoj nego i šire. Naime za vrijeme iznimno kišnih razdoblja slivne i podzemne vode od krške doline stvaraju jezero i tako Ponikve u samo nekoliko sati postaju mjesto uz jezero. Taj fenomen kratkog je vijeka jer vodu jezera već prva bura vraća u podzemne tokove bakarskih izvora.
Oni koji žele znati više i dodatno uživati u krajolicima bakarskog kraja moguo posjetiti Edukativnu stazu u Ponikvama.
IZVOR TZ Bakra

Velo blato (Pag)

Malo blato

Kolansko blato

Dinjiško blato

PODRUČJE

DALMACIJA

Jezero Vlaćine

Suhovare kod Zadra

Jezero Baštica

Kod Islama Latinskog

Vransko jezero

Vransko jezero
Izvor: Wikipedia; Autor: Dnik

KOORDINATE 43.9122, 15.5089

Vransko jezero u sjevernoj Dalmaciji, jezero i kriptodepresija sjeveroistočno od Pakoštana. Najveće je jezero u Hrvatskoj. Dugo 13,6 km, široko prosječno 2,2 km, duboko 3,9 m, obuhvaća 30,16 km². Vodu dobiva iz nekoliko izvora i potoka Skorobića, a otječe ponorima i umjetnim kanalom Prosika, koji ga spaja s Pirovačkim zaljevom. Vodostaj mu u toku godine koleba prosječno 0,95 m, maksimalno 2 m. Jezero je zapravo krško polje ispunjeno vodom. Na jezeru je ribogojilište, a jezero se koristi i za ribolov.
Jezero se nalazi unutar Parka prirode Vransko jezero.
IZVORI
Wikipedia - Vransko jezero (Dalmacija)
Park prirode Vransko jezero - službena stranica

Istraživanje Vranskog jezera
Datum objave: 19.2.2021. Autor: Avanture Gorana Šafareka
Opis: Istraživanje Vranskog jezera / Vransko jezero u Dalmaciji pruža veličanstven doživljaj prirode, od trščaka gdje se gnijezde neke od najrjeđih ptica Hrvatske, do ljutog krša, a to je ujedno i povijesna pozornica.

Zmajevo oko

Prukljansko jezero

Rijeka Krka na ulazu u Prukljansko jezero
Izvor Wikipedia; Autor: Silverije

KOORDINATE 43.816667, 15.866667

Prukljansko jezero (ili Prokljansko jezero) je jezero u Hrvatskoj, dio nacionalnog parka Krka. Nalazi se u donjem toku rijeke Krke, 5,5 km sjeverno od Šibenika, s čijom je lukom povezano Prukljanskim kanalom. Zbog dopiranja mora, voda u površinskom sloju je bočata, a pri dnu slana (oko 35 promila). U jezeru se nalazi i otočić Stipanac. Sjeverni dio je vrlo plitak (1-2 m), a južni je dublji (do 25 m).
IZVORI
Wikipedia - Prukljansko jezero
Nacionalni park Krka - službena stranica

Visovačko jezero

Brljansko jezero

Jezero Torak

Malo jezero uz ušće rijeke Čikole u Krku

Šarena jezera

Više malih jezera u podnožju planine Promine

Burumska jezera

Nalaze se istočno od Knina.

Jezero Biskupija

Nalazi se oko 4 km jugoistočno od Knina.

Jezero Golubić

Akumulacijsko jezero HE "Golubić", 7 km sjeverno od Knina.

Velike i Male Soline

Kod Solarisa u okolici Šibenika

Gnjila lokva

Kod Oklaja na Miljevačkom platou (zaravni)

Popovića lokva

Kod Oklaja na Miljevačkom platou (zaravni)

Tuvina

Između Donjeg i Gornjeg Karina

Perućko jezero

Perućko jezero je umjetna akumulacija nastala izgradnjom brane Peruća na rijeci Cetini, te je po veličini treće jezero u Hrvatskoj s površinom od oko 15 km2, a dubinom od 65 m među prva tri (dubina jezera jako varira zbog brane koja u kišnoj sezoni jesen-zima vrši uglavnom akumuliranje vodene mase a u vrijeme ljeta ispuštanje vode). Izgradnjom brane regulirana je sezona poplava za Hrvatačko polje i Sinjsko polje, te rad hidroelektrana Peruća, Đale i Zakučac (najveća hidroelektrana u RH).
Područje jezera prije potapanja je bilo djelomično naseljeno, a priroda na tom području je obilovala šumama, oranicama, livadamai vinogradima a od gospodarskih objekata na rijeci Cetini je u tom području bilo mnoštvo mlinova, stupa, uzgajališta riječnih rakova te čak jedna manja hidroelektrana sagrađena netom poslije Drugog svjetskog rata ali i mnogi mostovi. Na tom zemljištu država je izvršila nacionalizaciju i seljacima iz mjesta Vrlika, Vinalić, Garjak, Kosore, Ježević, Laktac, Dabar, Vučipolje, Zasiok, Bitelić, Rumin, Hrvace, Satrić, Potravlje, Maljkovo, Otišić i Maovice oduzela zemlju većinom bez naknade za izgubljenu vrijednost. Poplavljivanjem tog područja većina stanovništva se premjesila na višlja područja planina Svilaje, Dinare i Debelog brda a dio stanovnika se odselilo iz ovog kraja. Pri potapanju područja potopljen je i manastir u Dragoviću koji ponekad kod niskih vodostaja izroni iz dubine jezera zajedno sa zidinama mnogih kamenih kuća, staja, mlinova i suhozida.
Tijekom Domovinskog rata pobunjenici su miniranjem pokušali srušiti branu i to za vrijeme najvećeg vodostaja ikad izmjerenog, no zbog specifične izgradnje (jezgra od ilovače) i brze intervencije Hrvatske vojske spriječeno je potopljavanje nizvodnih sela i velik gubitak ljudskih života.
Ribolov je razvijen, ali samo za sportske i rekreacijske svrhe. Jezero je poznato i po tome što na njemu zbog izvsnih uvjeta pripreme vrše hrvatski veslači reprezentativci među kojima su osvajači i olimpjiskih i svjetskih medalja.
Uslijed više uzastopnih dana debelih temperaturnih minusa na jezeru Peruća 16.II.2012. godine pojavio se led na gotovo 90% površine po prvi put u svojoj povijesti, premda se jezero u rubnim dijelovima uz obalu znalo i prije zalediti nikada kao tada.
IZVOR Wikipedia - Perućko jezero

Brana HE "Peruća"
Izvor: Wikipedia; Autor: dinos

IMOTSKA JEZERA

Imotska jezera, krška jezera na sjeverozapadnome rubu Imotskoga polja. U blizini Imotskoga nalaze se Modro jezero i Crveno jezero. Na rubu Imotskoga polja, zapadno od Crvenoga jezera, leže Dva oka (jedan od izvora Vrlike), dva malena okrugla jezerca, koja dijeli pojas zemlje širok 1 m. U zapadnome dijelu polja leže Postranjsko (Prosutica) jezero, Krenica i Provalija. U kišnome razdoblju Provalija i Krenica spajaju se u jedinstveno jezero Prološko blato. U blizini naselja Lokvičići nalaze se Galipovac, Lokvičićko jezero (Mamića jezero; duboko do 40 m) i Knezovića jezero. Neka su jezera zaštićena. Modro i Crveno jezero spomenici su prirode (1964), a Prološko blato zaštićeni je krajolik (1971).
IZVOR CITATA Imotska jezera. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 13. 7. 2021.

Crveno jezero

Modro jezero

Dva oka

Postranjsko (Prosutica) jezero

Prološko blato (Provalija i Krenica)

Galipovac

Lokvičićko jezero (Mamića jezero)

Knezovića jezero

Zeleno jezero (kod Ričica)

BAĆINSKA JEZERA

Jezero	Nadmorska visina (m)	Površina (ha)	Dubina (m)
Baćinska jezera
Vočuša (Oćuša)	0,8	0,55	19,6
Trniševo (Crniševo)	0,8	0,43	39
Podgora	0,8	-	10,1
Sladinac	0,8	-	16,4
Šipak	0,8	-	-
Plitko (Podkušinac)	0,8	-	5,5
Vranjak (Vrbnik)	0,8	-	-

Baćinska jezera su manja grupa jezera u mjestu Baćina uz grad Ploče na desnoj (sjevero-zapadnoj) strani ušća rijeke Neretve u Dubrovačko - neretvanskoj županiji.
Jezera su relativno mala, ali spadaju u red najzanimljivijih pojava u hidrografiji krša. Nepravilnog su oblika, što se osobito odražava na reljefu dna.
Sastoje se od šest međusobno povezanih (Oćuša odn. Voćuša, Crniševo odn. Trniševo, Podgora, Sladinac, Šipak i Plitko jezero - prema nekim izvorima južni dio jezera Vitanja) i jednog odvojenog jezera (Vrbnik odn. Vranjak), ukupne površine 1,38 km². (prema Hrvatskoj enciklopediji 2,96 km²).

Površinom najveće jezero je Oćuša površine oko 0,55 km², dužine preko 1,2 km i dubine 19,6 m. Najdublje jezero je Crniševo, s najvećom dubinom od 39 m (depresija konusnog oblika promjera 15-tak metara, ponor), koje je smješteno najzapadnije i drugo je po veličini s površinom od 0,43 km² i dužinom od 1,1 km. Jezero Sladinac ima maksimalnu dubinu od 16,4 m, Podgora 10,1 m, dok je Plitko jezero (Podkušinac) duboko do 5,5 m. Vranjak je najmanje od jezera i jedino nije povezano s ostalim jezerima.
Voda je u njima slatka, a ima i izvora koji su povezani direktno s morem. U priobalju jezera Oćuša nalaze se 3 stalna i 2 povremena izvora. Od mnogih izvora značajno je napomenuti, da se na području Klokun kod Plitkog jezera nalazi izvor koji osigurava pitku vodu za grad Ploče i širu okolicu.Uz zapadnu obalu Crniševa, nalazi se izvor Mindel, koji zaslanjuje jezero. Hidrokemijski parametri pokazuju da se Jezero Crnišivo bitno razlikuje od ostalih jezera što je posljedica utjecaja mora.

Jezera su kriptodepresijska, što znači da je dno jezera ispod razine mora. Površina im je 3 do 5 m iznad, a dno 32 m ispod razine mora. Na jezerima su tri mala otočića te dva tunela. Prvi spaja jezera s morem (tunel dug 120 m ulazi u kanal dug 700 m koji je spojen s morem), kako bi višak zimske vode koja dolazi iz Vrgoračkog polja (1938. godine prokopan je tunel do Baćinskih jezera dug 2 km, radi odvodnje viška vode iz Vrgoračkog i Staševačkog polja), odveo u more te spriječio poplave.
Povezivanje Baćinskih jezera sa morem preko tunela sagrađenog 1912.-1913. godine koji se nalazi u jezeru Sladinac (dug oko 120 m, ulazi u kanal koji je spojen s morem), ova intervencija snizila je razinu Baćinskih jezera za najviše 8 do najviše 12 m.
IZVOR  Wikipedia - Baćinska jezera

Jezera imaju veliku krajobraznu vrijednost. Imaju bogatu ihtiofaunu - ovdje žive 24 vrste riba, od čega su njih šest rijetke endemične vrste. Još prije dvadesetak godina ovdje je živjela ugrožena i rijetka riječna kornjača (Mauremys rivulata) no u posljednje vrijeme više nije nađena. Neprimjerena gradnja, intenzivan ribolov, promjena vodnog režima, u jezera se kroz tunel ulijevaju poplavne vode iz Vrgoračkog polja; kanalom su jezera spojena s morem, i drugi utjecaji ugrožavaju živi svijet jezera. Obale južnog dijela jezera već su u velikoj mjeri izgrađene (uz magistralnu cestu kod mjesta Šipak i Pijavice), no preostali sjeverni dio jezera je još krajobrazno očuvan te bi ga trebalo takvoga očuvati i barem u jednom dijelu ostaviti potpuno u prirodnom stanju (bez gradnje, kupališta i sličnih sadržaja).
IZVOR  Naša Neretva

Baćinska jezera
Pogled s Jadranske magistrale

Baćinska jezera predstavljaju jedinstven krški ekosistem zbog nepravilnih oblika 6 spojenih i 1 danas odvojenog jezera, utjecaju mora uslijed uzdizanja morske razine tijekom holocena te ljudskih intervencija u posljednjih 100 godina koji su značajno promijenili izgled jezera.

Brošura (PDF)

Jezero Mir

Jezero na Dugom otoku

MLJETSKA JEZERA

Veliko Mljetsko jezero

Malo Mljetsko jezero

Jezero Blatina

Ribnjak Kozarica

Dračevica

Lokva u Starigradskom polju na otoku Hvaru

Lokva u Lastovskom polju

Mrtvo more

Krško jezero na otoku Lokrumu

JEZERA U DELTI NERETVE

Jezero Vlaška

KOORDINATE 43.0482, 17.4685

Vlaška je jezero zapadno od Rogotina. U pravcu istok - zapad dugo je otprilike 1200 metara. Širine je od 320 do 360 metara, mjereno u smjeru sjever - jug. Dalje od brda, kote 78,7 do mora, do pličine Gumanac je 90-ak metara široki kanal dužine 3600 metara.
Jezero je jedno je od pet preostalih jezera koja su nekada postajala u delti Neretve, a uz područje lagune Parila te ušća riječice Pantan kod Trogira jedan je od par preostalh lokaliteta tršćaka u Hrvatskoj. Prokopanim je kanalom povezano s morem čime je postalo laguna – jedno od najugroženijih stanišnih tipova u Europi, zaštićenih na nacionalnoj i europskoj razini. Zajedno s jezerom Parila, jezero Vlaška je od velike važnosti za ihtiofaunu. Ribe dolaze na ova područja zbog hranjenja, zaklona, te zbog mrijesta. Uz kanal do jezera migriraju gotovo sve vrste riba zabilježene na ušću Neretve. Najobimnije su seobe odraslih jegulja prema moru u jesen, te mlađi u suprotnom smjeru u proljeće i rano ljeto. Pred zimu se radi mrijesta uzvodno sele i dolaze u plitko more listovi, komarče i cipli.
IZVORI Naša Neretva; Wikipedija

Jezerina

Birina

Desansko jezero (Desne)

Modro oko

Modro oko
U pozadini planina Rujnica (najviši vrh Babina gomila, 735 m)

KOORDINATE 43.0577, 17.5107

Područje Modro oko i jezero uz naselje Desne djelomično je potopljena krška depresija na desnoj obali Neretve koja je, ovisno o stanju voda, više ili manje ujezerena. Povezana je s Neretvom preko rječice Desanke i Crne rijeke. Uz rub brdskog područja nalazi se više izvora koji su kroz krško podzemlje povezani sa sustavom rijeke Matice. Najveće je Modro oko u obliku krškog jezerca čije vode imaju nebesko plavu boju. Izvor je kaptiran te se koristi za vodoopskrbu naselja Desne koje je u obuhvatu općine Kula Norinska. Područje karakterizira obilje vode i močvarnih staništa. Osim kao krajobraz, ovo područje je također značajno i sa stanovišta biološke raznolikosti jer sadrži ugrožena staništa, a važno je također za seobu i zimovanje ptica.
(Izvor: Naša Neretva)

Kuti

Kuti (također Đuvelek) je aluvijalno jezero i kriptodepresija u Dalmaciji, kod mjesta Badžula, 6 km jugoistočno od Opuzena; 1,3 km². Dugo je 2,4 km, a široko do 0,9 km. Leži u razini mora (kriptodepresija); srednja mu je dubina 1,3 m, a najveća 4,6 m. Vodu dobiva iz nekoliko vrela na istočnoj obali. Nije izolirano od većih vodotokova. Crnom rijekom i Mislinom povezano je s Neretvom, a pod utjecajem je i morskih mijena Jadranskoga mora. Za niska vodostaja (ljeto) na sredini jezera pojavljuje se otočić.
IZVORI
Kuti. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 16. 7. 2021.
Kuti (jezero). Wikipedija (hr)

Jezero Kuti i planina Rujnica na horizontu

Pogled na jezero Kuti i brdo na njegovoj istočnoj strani na čijem se grebenu nalaze vrhovi Badžula (387 m, lijevo) i Gradina (398 m). Uz desni kraj grebena nalazi se državna granica HR-BiH.

Pogled na jezero Kuti i brdo na njegovoj istočnoj strani na čijem se grebenu nalaze vrhovi Badžula (387 m, lijevo) i Gradina (398 m, desno).
Uz desni kraj grebena (prijevoj na fotografiji) prolazi državna granica HR-BiH.

Posebni ornitološki rezervat "Kuti" obuhvaća jezero Kuti i močvarna staništa uz jezero. Na području rezervata razvijena su raznolika močvarna staništa te je ovo područje posebno značajno za očuvanje gnijezdeće populacije ptica močvarica i populacije ptica koje migriraju Jadranskim seobenim putem.

GRANICA POSEBNOG REZERVATA "KUTI"

PODRUČJE

NISKA HERCEGOVINA

Krenica

Krenica Grude

Nuga jezero

HUTOVO BLATO

Hutovo blato je ptičji rezervat i park prirode na jugu Bosne i Hercegovine, nedaleko od Čapljine. S ostatkom delte Neretve u Republici Hrvatskoj čini jednu cjelinu. Cijeli prostor delte Neretve koji drenira rijeka Neretva nalazi se na oko 20 000 ha, od kojih je 8000 ha u Bosni i Hercegovini, a močvarna depresija Hutova blata zauzima oko 4000 ha.
Hutovo blato je depresija koju vapnenački greben Ostrovo dijeli na Gornje Hutovo blato (s Deranskim blatom) i Donje Hutovo blato sa Svitavskim blatom. Niski dijelovi Svitavskog/Donjeg blata imaju nadmorsku visinu od 1,5 do 3,5 m n.m., a Deransko/Gornje blato od –1,5 m do 2,5 m n.m. Površina parka iznosi 7824 ha, a nalazi se na području općina Čapljina (4993,30 ha) i Stolac (2830,70 ha). Od Čapljine je udaljen 4 km, od Stoca 8 km te od Metkovića 4 km.
Najveća jezera Hutova blata su: Deransko, Jelim, Drijen, Orah, Škrka i Svitava. Svitavsko je umjetna akumulacija, nastala izgradnjom hidroelektrane Čapljina. Međusobno su povezana kanalima i jarugama, a nekima od njih dno se nalazi ispod razine mora (Jelim, -18 m). Glavni vodotok Hutova blata čini rijeka Krupa koja nema pravi izvor već istječe iz Deranskog jezera u Neretvu. Krupa teče u oba smjera, ovisno o vodostaju rijeke Neretve.
IZVOR Hutovo blato. Wikipedija

Područje močvare Hutovo blato
Izvor: Tutman, Glamuzina, Dulčić, Zovko: Ihtiofauna močvare Hutovo blato (Donji tok rijeke Neretve, Bosna i Hercegovina); stanje i ugroženost, 2012.

Glavni izvori ekosustava Hutovo blato, pogoni elektrane Čapljina i bušotine
Izvor: Milanović, P., 2006., Karst Istočne Hercegovine i dubrovačkog priobalja (Karst of Eastern Herzegovina and Dubrovnik Littoral), Asocijacija speleoloških organizacija Srbije – ASOS, Belgrade, Srbija

Pojave stalnih i povremenih izvora u Hutovom blatu (svitavska i deranska depresija)
Hidrološka studija PP Hutovo blato, E. Bakula, 2009.

Znate li ...

Hutovo blato sa depresijom Svitave je zaštićeno područje i to je jedno od najvažnijih odmorišta ptica na jadranskom migratornom putu.

PROČITAJ VIŠE
GRUPA AUTORA: AKCIJSKI PLAN: Revitalizacija močvarnog ekosustava Hutova blata. Projekt - Osiguravanje budućnosti Parku prirode Hutovo blato (Securing the Future of Hutovo Blato Nature Park), Svjetski fond za prirodu (World Wide Fund for Nature – WWF) – Mediteranski program, 2015. (PDF)
GRUPA AUTORA: Prostorni plan i plan upravljanja za Park prirode Hutovo blato. Eco Plan d.o.o. Mostar i Elektroprojekt d.d. Zagreb, 2013. (PDF)
TUTMAN, P.; GLAMUZINA, B.; DULČIĆ, J.; ZOVKO, N.: Ihtiofauna močvare Hutovo blato (Donji tok rijeke Neretve, Bosna i Hercegovina); stanje i ugroženost. Izvorni znanstveni članak. Croatian Journal of Fisheries, 70, 2012., str. 169-185 (PDF)

Sažetak; Hutovo blato je malo plitko močvarno područje mediteranskog tipa, smješteno u donjem toku rijeke Neretve na oko 20 km uzvodno od Jadranskog mora u blizini granice s Republikom Hrvatskom. Slijev rijeke Neretve ima posebnu vrijednost zbog izražene bioraznolikosti faune slatkovodnih vrsta riba, te visokog stupnja endemizma i jedno je od četiri takva područja na Mediteranu. Zbog svojih prirodnih osobitosti, među kojima posebno mjesto zauzimaju ribe, područje močvare Hutovo blato jedan je od najvažnijih dijelova rijeke Neretve i kao takvo je 1995. godine proglašeno Parkom prirode, a 2001. upisano u Ramsarsku konvenciju kao močvarno područje od međunarodnog značaja. Cilj ovog rada je prikazati podatke o fauni riba Parka prirode Hutovo blato koja do sada nije bila dovoljno poznata. Prilikom izrade popisa ribljih vrsta korišteni su rezultati istraživanja u razdoblju od 1999.-2010. godine, raniji literaturni podaci, te podaci o ulovima rijetkih vrsta prikupljeni od strane čuvara i djelatnika Parka, profesionalnih i sportskih ribolovaca, kao i vlastiti neobjavljeni podaci. Tijekom istraživanja zabilježeno je 25 vrsta riba, a uključujući litcratumc podatke broj raste na 43, raspoređenih u 36 rodova i 19 porodica. Autohtone vrste čine više od polovice zabilježenog broja (63%), među kojima je 15 endema vrlo uskog areala rasprostranjenosti, dok su 15 vrsta alohtonc. Osobitost ihtiofaunc Hutovog blata predstavlja i niz morskih vrsta riba koje ondje privremeno borave. Značajan broj vrsta s ovog popisa obuhvaćeno je nekom od kategorija ugroženosti prema IUCN kategorizaciji i uglavnom je riječ o endemskim vrstama. Tijekom posljednjih desetljeća trofički status Hutovog blata je promijenjen kao posljedica niza antropogenih aktivnosti Stoje dovelo do ozbiljnih negativnih promjena. Trenutačni status faune riba močvare Hutovo blato i šireg područja može se označiti ugroženim. Učinkovita zaštita staništa, zajedno s poboljšanim upravljanjem vodama i mjere za sprečavanje širenja stranih vrsta posebno su važne kako bi se zaštitila visoka ihtiofaunistička vrijednost ove močvare.

GORNJE HUTOVO BLATO

Deransko jezero

Deransko jezero Hutovo blato

Jelim

Jelim Hutovo blato

Škrka

Škrka Hutovo blat

Orah jezero

Orah jezero Hutovo blato
Drijen vrelo Hutovo blato

Drijen

DONJE HUTOVO BLATO SA SVITAVSKIM JEZEROM

Svitavsko jezero (Svitava, Svitavsko blato)

JEZERA NA RIJECI TREBIŠNJICI

Bilećko jezero

Bilećko jezero Bileća

Goričko jezero (Trebinjsko jezero)

Goričko jezero je umjetno jezero na području općine Trebinje, na krajnjem jugoistoku Hercegovine. Jezero je udaljeno 4 km od samog grada Trebinja. Ovo akumulacijsko jezero je nastalo izgradnjom brane Gorica dužine u kruni 171,00 m, visine od kote fundiranja 30,50 m. Vode akumulacije služe za potrebe hidroelektrane "Trebinje II", izgrađene 1965. godine na rijeci Trebišnjici, na području naselja Arslanagića Most čiji su dijelovi potopljeni, a čuveni istoimeni Arslanagića most prenešen u Trebinje. Zapremine je 9,0 hм³, odn. 171 hektara vode.
Brana u Gorici je glavno čvorište raspodjele voda u sustavu hidroelektrana Donji horizonti. Jezero sustavom odvodnih tunela kroz Trebinjsko polje daje vodu HE Dubrovnik-Plat. Jedan tunel promjera je 6 metara, dužine 15,4 kilometara, debljine obloge 0,50 m, drugi je betonski cjevovod (Mokro Polje) promjera 5,40 m, dužine 1,20 km i debljine obloge 0,40 m i treći je vertikalni čelični cjevovod, ubetoniran u stijeni, promjera od 3,90 m do 3,30 m.
Drugi dio vode nastavlja teći starim koritom kroz Trebinje i dalje kroz Popovo polje. Na dnu Popova polja napravljena je druga brana s akumulacijskim jezerom čije vode se tunelom kroz Mlinsko brdo – 8,5 km koriste u HE Čapljina.
Akumulacija Goričko jezero obiluje izuzetnim lokalitetima za ronjenje, potopljenim dolapima i vodenicama, mostovima, pa i cijelim selima, crkvama, grobljima, ali i fantastičnim krškim podvodnim reljefom.
IZVOR Goričko jezero. Wikipedija (bs)

Jezero Vrutak

PODRUČJE

PLANINE PRIMORSKE I SREDIŠNJE CRNE GORE

Orjenska lokva

Jezero (Jezero pod Lovćenom)

KOORDINATE 42.4044, 18.8368 NADMORSKA VISINA 1620 m

Jezero jedino je jezero na Lovćenu i jedan je od centara biodiverziteta herpetofaune Evrope (herpetološki rezervat). Jezero pod Jezerskim vrhom je prostor s jedinstvenom herpetofaunom, sa endemima i reliktima različitih geoloških perioda i različitim stepenima endemizma. Stanište je populacija endemičnih vrsta malog i glavatog mrmoljka, žutog mukača. Ljeti jezero presuši. Upravo je Jezerski vrh, (1657 m) drugi po veličini vrh na Lovćenu dobio je ime po ovome Jezeru.

Jezero na Lovćenu u proljeće
Pogled s Jezerskog vrha

Skadarsko jezero

KOORDINATE 42.166389, 19.325833

Skadarsko jezero je najveće jezero Balkanskog poluotoka. Ovisno o vodostaju, rasprostire se između 370 i 540 kvadratnih kilometara. Jezero je bogato rijetkim ribama i pticama, a u vodi je obilje bilja.
Na jezeru je 50 otoka, a na nekim od njih su stare utvrde i manastiri. Niz otočića koji se protežu uz crnogorsku stranu obalu nazivaju se Krajinski arhipelag.
Iz jezera istječe rijeka Bojana koja se 30 km dalje ulijeva u Jadransko more. Neposredno nakon izlaska iz jezera, Bojana prima vodu iz pritoke Drima. Povijest bilježi slučajeve kada je Bojana tekla uzvodno, a to se događalo kada bi vodostaj jezera pao, pa bi voda iz Drima tekla koritom Bojane u Skadarsko jezero.
Uz jezero se nalaze naselja Skadar, Krajina, Vranjina, Žabljak.
Jezero je s crnogorske strane Nacionalni park, proglašen 1983.. Nedavno je Albanija predložila Crnoj Gori gradnju zajedničke nuklearke na jezeru, no ideja nije naišla na odobravanje crnogorske javnosti.
Ranije se jezero nazivalo Labeatis palus, Lacus Labeatum, Blato skadarsko, Jezero skadarsko, Dioklitijsko jezero, Bojansko jezero i Zetsko jezero.

Skadarsko jezero

Prica o Skadarskom jezeru
Datum objave: 9.10.2012. Objavio: Prostorni Aktivista
Opis: Stara emisija JUGOSLOVENSKE TELEVIZIJE izvanredno snimljena i dokumentovana.

Predaja o nastanku jezera

Prema narodnoj predaji Skadarsko jezero je nastalo od prolivenih suza crnogorske vile, kojoj Bog nije htio ispuniti želju, da joj plave oči pretvori u crne, već ju je za kaznu oslijepio. Vila je bila očajna i toliko je plakala da se od njenih prolivenih suza stvorilo jezero. Zadivljen ljepotom i krajem oko jezera koje se stvorilo od njenih suza, Bog joj vrati vid, a ona kada je ugledala plavetnilo vode, okruženo nijansama zelene i žute boje, uzviknu da je to najljepši kraj koji je u životu vidjela i da bi tu rado vječnost proživjela. Bog vili ispuni želju i pokloni joj Skadarsko jezero sa svim brdima koja ga okružuju.

Šasko jezero

Zoganjsko jezero

Grahovsko jezero (Jezero u Grahovu)

JEZERA KAO DIO SUSTAVA HIDROELEKTRANE "PERUĆICA" (JEZERA NIKŠIĆKOG POLJA)

Slansko jezero

Slansko jezero
Izvor:Wikipedia; Autor: Wiki surfer bcr

Vrsta jezera: umjetno
Površina jezera: 9 km²
Najveća dužina: 4,5 km

Slano jezero je umjetno jezero u Crnoj Gori u općini Nikšić. Smješteno je u zapadnom dijelu Nikšićkog polja. Početak stvaranja jezera je 1950. godine, za potrebe hidroelektrane Perućica, kao i obližnja jezera Krupac i Vrtac. Sva tri jezera su međusobno povezana kanalima za sukcesivno pražnjenje. Voda iz jezera istječe koz cjevovod kroz tunel u Stubici. Jezero dobija vodu iz više izvora. Teren na kom su izgrađena jezera je zbog velike propustnosti / propustljivosti morao biti ojačan betonom. Obala slanog jezera je dosta razvedena sa nekoliko otoka od kojih je naveći Viža, koji je obrastao šumom. Jezero je lako dostupno te se koristi za ribolov i turizam. Pored jezera nalaze se naselja Bubrežak, Orlina i Kuside.

Krupačko jezero (Krupac)

Jezero Krupac; u pozadini (s lijeva nadesno) Zla gora, Njegoš-planina (iza na horizontu) i Vitroštak

Vrsta jezera: umjetno
Površina 5,7 km²

Vrtac

Vrsta jezera: umjetno
Površina 13,4 km²

Umjetna akumulacija, izgrađena u južnom dijelu Nikšićkog polja, početkom 1950-ih, zajedno sa dva susjedna jezera Slanim i Krupačkim za potebe hidroelektrane "Perućica". Tijekom gradnje utrošeni su milijuni kubika betona kako bi se zatvorili ponori, ali uzaludno jer ogromne količine vode tijekom velikih padalina i dalje slobodno otječu ponorima ka Bjelopavlićkoj ravnici i Podgorici. Naime, podloga u Vrtačkom jezeru je sastavljena od škljunka i pijeska, zbog čega se u ravni polja javljaju novi ponori kroz koje se gubi voda. Istovremeno, Slano i Krupačko jezero nemaju ponore i osiguravaju velike količine vode za HE "Perućica". Vode akumulacije Vrtac u više navrata tijekom godine plave okolna zemljišta, posebno tijekom zimskog razdoblja, odn, kada nivo vode u akumulaciji prijeđe kotu 612 metara n.v.

Akumulacija Vrtac
Izvor: Politika.rs; Autor: R. Vukičević

PODRUČJE

KRŠKE VISORAVNI (PLANOTE) SLOVENIJE I HRVATSKE

Periodična (presihajoča) jezera u dolini Pivke (Pivška dolina

Bačko jezero • (Veliko i Malo) Drskovško jezero • Jeredovce • Kalsko jezero • Kalško jezero • Klenski dol • Kljunov ribnik • Krajnikov dol • Laneno jezero • Palčje jezero • Palško jezero • Parsko jezero • Petelinjsko jezero • Radohovsko jezero • Šembijsko jezero • Veliki dol za Kalcem • (Veliko i Malo) Zagorsko jezero

Dolina Gornje Pivke (Zgornja Pivka) s krškim periodičnim jezerima i poplavljenim područjima (studeni 2000.). Poplave uz korito Pivke nisu označene.
LEGENDA: 1. jezero i poplavno područje 2. srednji vodostaj Palškog jezera 3. površinski tok između jezera 4. rijeka Pivka s pritokama 5. naselje 6. Dvorac Kalc 7. površina ispod 600 m n.v. 8. površina iznad 600 m n.v.
IZVOR: HABIČ, Špela; KOVAČIĆ, Gregor: Intermittent karst lakes of Pivka basin (SW Slovenia) during high waters in November 2000. Acta carsologica, 34/3 (2005)

Pivška Presihajoča Jezera - 4K
Datum objave: 22.3.2021. Autor: Studio Avenir
Opis: Naročnik: Občina Pivka, Park Pivška presihajoča jezera Video: Marjan Krebelj, Studio Avenir Glasba: Tomaž O. Rous

Hidrogeološka karta područja periodičnih Pivških jezera
LEGENDA: 1. Krški vodonosnik, 2. Intergranularni vodonosnik, 3. Vrlo slabo propusni slojevi, 4. Stalno površinsko strujanje, 5. Isprekidano površinsko strujanje, 6. Periodično jezero, 7. krško vrelo, 8. krška jama, 9. Ponor
IZVOR: PETRIČ, Metka; KOGOVŠEK, Janja: Hidrogeološke značilnosti območja presihajočih Pivških jezer. Acta carsologica, 34/3 (2005.)

Jeredovce

KOORDINATE 45.72949, 14.215185 NADMORSKA VISINA 535 m POVRŠINA 1 ha NAJVEĆA DUBINA 3 m

Jeredovce je najsjevernije periodično jezero u Pivki i jedino u općini Postojna. Leži istočno od Žeja, gdje se nekada prolazila cesta do Bile. Također je najmanje poznato od svih periodičnih Pivških jezera. Okolno je zemljište vrlo plodno, pa je nekada obrađivano, ali je posljednjih tridesetak godina otkako se jezero nalazi u vojnom poligonu Poček, okolica je obrasla drvećem. Područje je također izrovano tenkovskim stazama. Leži u istoimenim, dubokim grebenima obrubljenim blagim padinama, koji ih mogu brzo poplaviti i povećati nekoliko puta. Dno udubine nalazi se na 537 m nadmorske visine, što je prilično visoko u odnosu na razinu rijeke Pivke u blizini, pa je rijetko ispunjeno. Jezero je prilično teško vidjeti iz zraka, jer ga zakrivaju krošnje drveća. Žuti mukač (Bombina variegata), vrsta žabe voli boraviti u jezeru, a oko njega i ugrožene vrste leptira gorskpg plavca (slo. reblov mravljiščar; lat. Phengaris rebeli, nekad Maculinea rebeli). U jezeru su pronađeni i primjerci endemske vrste račiča Chirocephalus croaticus, koja u njemu trajno živi. Najveća prijetnja očuvanju područja jezera je njegov smještaj unutar vojnog poligona. Također se nalazi u jednom od geološki najraznolikijih područja sliva Pivke. Jezero je dio Izove planinarske staze (Izova pohodna pot).
Jeredovce je ekološki važno područje zaštićeno pod Naturom 2000 i potencijalno je posebno zaštićeno područje, ali ne pripada parku prirode Periodična jezera Pivke (krajinski park Pivška presihajoča jezera). Bilo je planirano da pripadaju Regionalnom parku Snežnik, čije je osnivanje zaustavljeno 2002. Jezero je također proglašeno Natura 2000 ptičjim staništem.
Najviši izmjereni nivo vode je 542 m. Žejani (stanovnici obližnjeg sela Žeje) kažu da znaju kada je voda u Jeredovcima, jer se tada aktiviraju Žejski izvori (Žejski izviri), posebno izvor Šulk. U poplavama u studenom 2000. voda se također pojavila u šest ponikvi na sjeveroistoku. U najsjevernije dvije razine vode dosegle su 546 m n.v. Prosječni nivo vode se ne mjeri.
Zemljište u okolici Jeredovca obraslo je šumom, dok na dnu jezera rastu istočni submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae).
IZVOR Jeredovce. Wikipedija (slo)

Usporedba veličine jezera prije nego što se prelije preko obala doline (tamnoplava) i nakon (svijetloplava)
Autor: Garygo golob – Lastno delo; licenca: CC BY-SA 4.0; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=89032345

Kalsko jezero

Nadmorska visina: 565 m; Površina: 5 ha; Najveća dubina; 1 m
Periodično jezero nalazi se u Pivki, u okolici Zagorja, u ovalnoj udubini u blizini izvora Videmščice. U prošlosti su ljudi iskopali jarak kako bi isušili zemlju, zbog čega je jezero većinu vremena bilo vidljivo samo u istočnom, donjem dijelu sliva; čitav sliv je poplavljen samo za vrijeme velikih poplava. Ime je dobio po dvorcu Kalec, koji je udaljen 750 metara prema sjeveroistoku. Dno bazena je na istoj nadmorskoj visini kao i Jezera za Kalcem (553,8 m nadmorske visine prema TTN 5; 552,35 m nadmorske visine prema LIDAR DMR-u), ali je nekoliko puta poplavljeno jer je bliže rijeka Pivka. Na jugu i istoku jezero je okruženo prilično strmim padom visokim 40 m, a na sjeveru i zapadu blažim nagibom.
PROČITAJ VIŠE Kalsko jezero. Wikipedija (si)

Osušeno Kalsko jezero. Donji dio doline obrastao je drvećem, a u pozadini je osušeni (viši) dio doline
Autor: Avtor: Garygo golob – Lastno delo; licenca: CC BY-SA 4.0; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=88992808

Laneno jezero

Lokacija: grad Kalc; Nadmorska visina: 560 m; Površina: 0,4 ha; Najveća dubina: 5 m

Petelinjsko jezero

Nadmorska visina: 567 m; Površina 55 ha; Najviša dubina: 14 m

Palško jezero

Lokacija: Palčje pri Pivki; Nadmorska visina: 602 m; Površina: 125 ha; Najveća dubina: 15 m

Klenško jezero (Klenski dol)

Nadmorska visina: 545 m; Površina: 0,9 ha; Najveća dubina: 1 m

Veliko Zagorsko jezero

Zagorski jezeri (Veliko in Malo); Lokacija: Zagorje pri ; Nadmorska visina: 565 m; Površina: 5,4 ha; Najveća dubina: 4 m

Malo Zagorsko jezero

Bačko jezero

Nadmorska visina: 587 m; Površina 1 ha; Najveća dubina: 2 m

Parsko jezero

Lokacija: Parje; Nadmorska visina: 542 m; Površina: 4 ha; Najveća dubina: 2 m

Malo Drskovško jezero

Malo Drskovško jezero - Lokacija: Drskovče; Nadmorska visina: 561 m; Površina: 4 ha; Najveća dubina: 1 m

Veliko Drskovško jezero

Veliko Drskovško jezero; Lokacija: Dolina Pivke; Nadmorska visina: 561 m; Površina: 16,5 ha; Najveća dubina: 3 m

Solkansko jezero

Jezero Solkan je akumulacija brane HE Solkan na Soči, u blizini Solkanskog mosta kod Nove Gorice. Iza brane Soča se smiruje u jezero na kome je dozvoljen ribolov.
Lokacija: Solkan; Nadmorska visina: 98 m; Površina: 8 ha; Najveća dubina: 18 m

Vitoveljsko jezero

Lokacija: Vitovlje; Nadmorska visina: 250 m; Površina: 2,5 ha; Najveća dubina: 1 m

Divje jezero

Lokacija: Idrija; Nadmorska visina: 595 ; Površina: 0,23 ha; Najveća dubina: 15 m

Jamska jezera v Planinski jami (jezera u Planinskoj špilji)

Lokacija: Planinska ; Nadmorska visina: m; Površina: 1 ha; Najveća dubina: 30 m

Planinsko jezero

Planinsko jezero - poplavljeno Planinsko polje i planina Slivnica na horizontu
Autor: Octopus, sodelavec projekta Wikipedija (jezik: slovenščina).; licenca: CC BY-SA 3.0; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=74161910

Lokacija: Planina

Periodično jezero kod na Planinskom polju, kod naselja Planina, između Logatca i Postojne. Veliko je do 2 hektara, najveće dubine od 4 do gotovo 10 metara iznad razine polja. Nakon obilnih kiša, se na Planinskom polju (krško polje dugo 5 km i široko oko 2,5 km). Rijeka Unica, koja izlazi na površinu iz Planinske jame, poplavlja ovo polje nekoliko puta godišnje, obično u kasnu jesen i rano proljeće, a jezero traje od nekoliko dana do nekoliko mjeseci. Prosječno, poplave traju do 2 mjeseca godišnje, voda se mjestimice podiže i do 10 m, a količina poplavne vode iznosi oko 40 milijuna m³.

Godoviško jezero (Godoviški bajer)

Koordinate: 45.9527, 14.0866; Lokacija: Godovič; Nadmorska visina: 595 m; Površina: 0,2 ha; Najveća dubina: 1,5 m

Logaški ribnik

Lokacija: Logatec; Nadmorska visina: 476 m; Površina: 0,25 ha; Najveća dubina: 4 m

Ribniki Opekarna

Lokacija: Verd; Nadmorska visina: 298 m; Površina: 2,4 ha; Najveća dubina: 4,5 m

Bistrički ribnik

Lokacija: Bistra, kod Vrhnike; Nadmorska visina: 295 m; Površina: 0,23 h (23 ara)a; Najveća dubina: 1 m

Sinjegoriški ribnik

Lokacija: Sinja Gorica; Nadmorska visina: 298 m; Površina: 0,25 ha; Najveća dubina: 3 m

Mali plac

Lokacija: Bevke (kod Vrhnike); Nadmorska visina: 295 m; Površina: 2 ha; Najveća dubina: 0,5 m

Strahomerski ribnik

Lokacija: Strahomer; Nadmorska visina: 315 m; Površina: 2 ha; Najveća dubina: 1,6 m

Podpeško (Krimsko jezero)

Lokacija: Jezero, Podpeč; Nadmorska visina: 298 m; Površina: 1,2 ha; Najveća dubina 26 m* (*sifon je izmerjen do 51 m)

Brezoviško jezero

Lokacija: Dolenja Brezovica (Krim); Nadmorska visina: 365 m; Površina: 0,4 ha (40 ara); Najveća dubina: 1 m

Rakiško jezero

Lokacija: Rakitna; Nadmorska visina: 789 m; Površina: 1,00 ha; Nadmorska visina: 3 m

Bloško jezero

Lokacija: Volčje; Nadmorska visina: 685 m; Površina ha; Najveća dubija: 2 m

Slemensko jezero

Lokacija: Sleme (Sleme na Blokah); Nadmorska visina: 790 m; Površina: 0,45 ha; Najveća dubina: 2 m
Slemensko jezero i jezero Bloke su bili gradski ribnjaci, u vlasništvu grofova Turja, koji su ovdje imali svoja imanja.

Jamska jezera v Križni jami (jezera u Križnoj špilji)

Cerkniško jezero

Lokacija: Cerknica; Nadmorska visina: 563 m; Površina: 2.500 ha (periodično jezero); Najveća dubina: 10,2 m

Rakitniško jezero

Lokacija: Rakitnica; Nadmorska visina: 490 m; Površina: 2 ha; Najveća dubina: 12 m

Snežniški jezeri

Lokacija: Kozarišče; Nadmorska visina: 581 m; Površina: 0,5 ha; Najveća dubina: 2 m

Viševski bajer

Lokacija: Viševek; Nadmorska visina: 580 m; Površina: 0,19 ha; Najveća dubina: 4 m

Črnopotoški ribnik

Lokacija: Črni Potok (kod Kočevja); Nadmorska visina: 470 m; Površina: 0,2 ha; Najveća dubina: 1,5 m

Kočevskoreško jezero

Lokacija: Kočevska Reka; Nadmorska visina: 560 m; Površina: 7,5 ha; Najveća dubina: 5 m

Dobličko jezero

Lokacija: Dobliče; Nadmorska visina: 153 mn; Površina; 0,14 ha; Najveća dubina: 10 m

JEZERA U SASTAVU HIDROENERGETSKOG SUSTAVA VINODOL

Hidroenergetski sustav
Vinodol

Osnovni hidroenergetski sustav (HES) Vinodol sastoji se od Lokvarskog jezera, Crpne stanice Križ (CS Križ), spojnog tlačnog tunela Lokvarka - Ličanka, Crpne hidroelektrane Fužine, Vrelo (4,8 MW), umjetnog jezera Bajer, Reverzibilne hidroelektrane Lepenica ili RHE Lepenica (1,326 MW), umjetnog jezera Lepenica, Retencije Potkoš, Crpne stanice Lič (CS Lič), gravitacijskog zahvata ili kanal Benkovac, tunela, armirano-betonskog cjevovoda i čelično tlačnih cjevovoda sveukupne duljine 18,8 kilometara, derivacijskog dovoda (provodnici vode) duljine od približno 10,5 kilometara do Triblja, te HE Vinodol u Triblju (94,5 MW). Hidroenergetski sustav Vinodol koristi vode vodotoka Gorskog Kotara: Lokvarka, Križ potok, Ličanka s pritokama Kostanjevicom i Lepenicom, Potkoš, Benkovac, Potok pod grobljem, a umjetna jezera su Lokvarsko jezero, Bajer, Lepenica, te Potkoš.

Hidroelektrana Vinodol izgrađena je 1952. kao Hidroelektrana Nikola Tesla, pretežito snagom mišića mladih ljudi i osuđenika. Važna je i zbog činjenice što je bila prva hidroelektrana namijenjena potrebama elektroenergetskog sustava Hrvatske, a ne samo lokalnim potrebama. Električni generatori hidroelektrane sinkronizirani su s elektroenergetskog mrežom 25.V.1952. i nekoliko dana kasnije, točnije 1.VI.1952., pušten je u pogon prvi generator. Tijekom izgradnje nekoliko radnika izgubilo je život.

Slivno područje HE Vinodol malo je veće od 80 km2 i sastoji se od nekoliko manjih, ne baš vodom bogatih vodotoka (potok Križ, Lokvarka, Ličanka, Potkoš, Benkovac i Potok pod grobljem). Unatoč tomu, veliki hidropotencijal tog područja prepoznali su energetičari već 1939. Naime, premda siromašni vodom, spomenuti vodotoci izviru na više od 700 metara n.v. 1939. je započela izrada projekta za korištenje vodnih potencijala Ličanke i Lokvarke. Prema projektu, bilo je predviđeno stvaranje umjetnog jezera u dolini Ličanke od 18 milijuna m3, te drugog u dolini Lokvarke od 0,9 milijuna m3 vode, a strojarnica je predviđena u Vinodolskoj dolini blizu mjesta Tribalj. Uz usporednu izradu izvedbenih projekata, već tada je započela izgradnja, koja je smanjenim intenzitetom trajala do kapitulacije Italije 1943. Odmah nakon završetka Drugog svjetskog rata, projekti su se ponovno proučili, a osobito su provjereni podaci o geološkoj građi terena, budući da je riječ o kršu. Rezultati provjere u istražnim bušotinama, dubokim do 2 000 metara, bili su temelj za nove projektne podloge. Naime, istraživanja su pokazala da geološka obilježja ograničavaju uspornu točku Ličanke u jezeru Bajer na 717 metara nadmorske visine, umjesto ranije predviđenih 735,5 metara, pa je time i korisni obujam umjetnog jezera sveden s predviđenih 18 milijuna m3 na 1,23 milijuna m3, dok je umjetnog jezera Lokvarke od prvobitno određenog uspora s kotom na 737 metara nad morem i obujmom umjetnog jezera od 0,9 milijuna m3 povećana na korisni obujam od čak 30,7 milijuna m3, uz kotu uspora od 770 metara nad morem. Ta dva umjetna jezera bila su rješenje za izravnanje neravnomjernih prirodnih dotoka, ali s jednom prirodnom anomalijom.

Naime, na većem dotoku (Ličanka) bila je manje umjetno jezero (Bajer), a na manjem dotoku (Lokvarka) veće umjetno jezero (Lokvarsko jezero). Stoga su, budući da je Lokvarka na višoj nadmorskoj visini od Ličanke, dva umjetna jezera povezana tunelom od 3 456,5 metara duljine, promjera 2,40 metara, te je izgrađena strojarnica Vrelo kod Fužina, kao reverzibilna hidroelektrana. Tako se višak vode u jezeru Bajer mogao crpkom prebacivati u Lokvarsko jezero. Kasnije su izgrađeni i umjetna jezera Lepenica i Potkoš, te crpna postaja Križ. Voda iz središnjeg umjetnog jezera Bajer do podzemne strojarnice u Triblju najprije prolazi tunelom dugim 199 metara, potom armiranobetonskim cjevovodom Lič promjera 2,80 metara, duljine 4 920 metara. U međuvremenu je izgrađen i novi cjevovod Lič, položen paralelno sa starim cjevovodom Lič, s tim da oba mogu biti u korištenju, a mogu se i fizički odvojiti zapornicama, tako da voda protječe samo jednim od njih. Duljina cjevovoda iznosi 4 881,79 metara, promjer je 3,20 metra. Cjevovod Lič prelazi u tlačni tunel Kobiljak – Razromir dug 4 162 metara, kojim voda dolazi do podzemne zasunske komore. Od Razromira se voda usmjerava u čelični tlačni cjevovod izgrađen u kosom tunelu, nagiba 32º, i dovodi na razinu Vinodolske doline, odnosno strojarnice izgrađene u podzemnoj šupljini kod Triblja.

Lokvarsko jezero

Lokvarsko jezero je umjetno jezero koje je nastalo kada je rijeka Lokvarka zaustavljena je u radnim akcijama, koje su trajale neprestano od 1952. do 1955., a negdašnju zelenu dolinu s naseljem i 3 pilane, te nekoliko kilometara popularne goranske ceste Lujzijane, prekrilo je zeleno-plavo umjetno jezero duboko 40 metara. Obitelji naselja Srednji jarak, koje su se naselile na tom mjestu nakon izgradnje Lujzijane 1805., zauvijek su iseljene. Premda je Lokvarsko jezero umjetno jezero, ono se skoro savršeno uklopilo u prirodni okoliš goranskih crnogoričnih šuma, pa danas predstavlja iznimnu turističku atrakciju i omiljeno je mjesto športaša i rekreativaca. Na jezeru je održano I. svjetsko prvenstvo u podvodnoj orijentaciji, te brojne međunarodne veslačke regate, a od 1978. ovdje se održava tradicionalni susret planinara, biciklista i ostalih ljubitelja prirode pod nazivima POJ i BOJ (pješice ili biciklom oko jezera). Lokvarsko je jezero i omiljeno boravište ribiča, jer je bogato klenom, šaranom, karasom, pastrvama i drugim vrstama riba. Pedantni ribiči su zabilježili da je baš u Lokvarskom jezeru 1973. ulovljena najveća riječna pastrva u svijetu, teška nevjerojatnih 25,40 kilograma. Lokvarsko jezero se nalazi u blizini mjesta Lokve.
Prvobitni naziv Lokvarskog jezera bio je Omladinsko jezero, u čast na graditelje velike brane, koju su stvorile omladinske radne brigade od 1952. do 1955. U dokumentima iz tog vremena stoji da je bilo "više stotina radnih brigada u kojima je bilo 27 tisuća brigadira i brigadirki", dobrovoljaca. No, u razgovorima s tadašnjim brigadirima, rad i nije bio baš uvijek dobrovoljan, ali jest bio besplatan. Tada se, istina potiho da zlo ne čuje, govorilo: "Dobrovoljno - moraš!" Ne smije se zaboraviti da su u izgradnji učestvovali i njemački te domaći ratni zarobljenici.
IZVOR Lokvarsko jezero. Wikipedija

Lokvarsko jezero
Izvor: Wikipedia; Autor: Žiga

Mrzla vodica

Jezero „Mrzla Vodica“ je umjetno jezero nastalo 1999. god. izgradnjom brane između Lokvarskog (Omladinskog) jezera u koje se i uljeva i s kojim je spojeno, tj. dijeli ih brana. Ideja je bila da se stvoreno jezero koristi za mrijest pastrve i šarana ali 2010 g. uslijed jakih kiša i topljenja velikih količina snijega brana je upotpunosti poplavljena i štuka je prešla u gornje jezero. Ljudi ga često nazivaju i Mrzle vodice.
Samo naselje Mrzla Vodica nalazi se na obalama dvaju jezera. Sjeveroistočno je jezero Mrzla vodica, istočno i jugoistočno je Lokvarsko (Omladinsko) jezero.

Jezero Bajer

Bajer je umjetno akumulacijsko jezero nastalo 1952. izgradnjom brane na rijeci Ličanki u blizini Fužina u Gorskom kotaru.
Jezero je nastalo za potrebe HE Vinodol, no njegovom izgradnjom postao je pravi magnet za turiste i vikendaše. Udaljeno svega oko 30 kilometara od mora, Bajer postaje privlačno odredište na kojemu je moguće osim šetnje po izgrađenim šetnicama uz njegove obale i iznajmiti čamac ili dobiti dozvolu za ribolov ili posjetiti špilju Vrelo, otkrivenoj 1950. za vrijeme izgradnje jezera.Špilja je ponovno uređena i osvijetljena 1998., a pristupačna je čak i za invalide, jer nema stepenica. U blizini se nalaze restorani i sobe za iznajmljivanje, pa je privlačan i za zimski turizam.
Oko jezera vodi šetnica, a na obalama je iz godine u godinu sve više drvenih umjetničkih skulptura, koje ostavljaju kipari koji ovdje rado dolaze na kiparske radionice
Športski ribolov je najvažnija aktivnost koja se dešava na jezeru, aktivno je ŠRD "Bajer", čiji su članovi uredili jezero Potkoš blizu Liča za prirodno mrjestilište pastrve, čiji je opstanak ugrožavala štuka.
U blizini Bajera nalazi se drugo manje jezero Lepenice, izgrađeno 1985. uzvodno Ličankom od Bajera, koje je također privlačno ribičima.
Jezero Bajer je dobilo ime po riječi "bajer" koja u nekim dijelovima Hrvatske znači umjetno jezero.

Pogled iz Fužina na jezero Bajer

Lepenica

U dolini potoka Lepenica, pritoka jezera Bajer, izgrađena je brana s kojom se dobilo umjetno jezero Lepenica, s čijim se padom do jezera Bajer koristi Reverzibilna hidroelektrana Lepenica ili RHE Lepenica u turbinskome radu, dok se u crpnome pogonu voda iz umjetnog jezera Bajer prebacuje u umjetno jezero Lepenica. Početak rada RHE Lepenica bila je 1985.
Lepenica je najveće umjetno jezero u fužinarskom kraju, a površinom i količinom vode je znatno veće od Bajera. Maksimalna dubina mu je 18 metara. Ljeti je pogodno i ugodno za kupanje (temperatura dosegne više od 23 °C). Na jezeru se redovito, svake godine, održavaju Državno prvenstvo, Svjetsko prvenstvo i Svjetski kup u orijentacijskom ronjenju. Oba su jezera iznimno bogata ribom i mamac su za ribiče i odlična za njihova natjecanja u ribolovu.

Potkoš

Potkoš je umjetno jezero blizu Liča napravljeno 1985. ustavljanjem potoka Koš, pod brdom Plasina. Uredili su ga članovi ŠRD "Bajer", za prirodno mrjestilište pastrve, čiji je opstanak u jezeru Bajer ugrožavala štuka. Do jezera vodi asfaltirana cesta i vrlo je pristupačno. Umjetno jezero Potkoš je najmlađe i najmanje umjetno jezero u fužinarskom kraju (Bajer, Lepenica). Sva tri jezera izvrsno su uklopljena u planinski krajobraz i pravi su turistički dragulj Fužina. Mnogi turisti, športaši, rekreativci i izletnici, koji dolaze uživati na obale ovih jezera, ne znaju da su ona umjetno stvorena kako bi svojom vodom pokretali vodne turbine Hidroelektrane Vinodol. Umjetno jezero Potkoš čini spremnik od 350 000 m3 ostvarenom nasutom branom na potoku Koš. Voda iz tog umjetnog jezera teče kroz zatvoreni betonski kanal duljine oko 1 500 metara do Crpne stanice Lič, gdje se ubacuje u tlačni cjevovod Lič. Na taj se način omogućuje energetsko iskorištavanje ovoga bazena koje odgovara prosječnoj godišnjoj proizvodnji električne energije od 6 GWh.
IZVOR Potkoš. Wikipedija

Potkoš
Izvor: Wikipedia

Tribaljsko jezero

Lokva na Platku

Jezero u Crnom Lugu

Živa voda

Jezerce na zapadnim padinama Bjelasice

Kosica

Lividraga

Čogrljevo jezero

Planine Like

PLITVIČKA JEZERA

Plitvička jezera osobita su geološka i hidrogeološka krška pojava. Kompleks Plitvičkih jezera proglašen je nacionalnim parkom 8.4.1949. godine. To je najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park. Predstavlja šumovit planinski kraj u kojem je nanizano 16 manjih i većih jezera kristalne modrozelene boje. Jezera dobivaju vodu od brojnih rječica i potoka, a međusobno su spojena kaskadama i slapovima. Sedrene barijere, koje su nastale u razdoblju od desetak tisuća godina, jedna su od temeljnih osobitosti Parka. Poseban zemljopisni položaj i specifične klimatske značajke pridonijeli su nastanku mnogih prirodnih fenomena i bogatoj biološkoj raznolikosti. Sedreni sedimenti oblikovani su od pleistocena do danas u vrtačama i depresijama između okolnih planina. Gornja jezera na jugu pretežno se sastoje od dolomita, a Donja jezera na sjeveru od vapnenačkih stijena.
Prostrani šumski kompleksi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, planinski zrak, kontrasti jesenjih boja, šumske staze i drveni mostići i još mnogo toga dio su neponovljive cjeline koju je i UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom, 1979. godine, među prvima u svijetu. Park je podijeljen na užu i širu zonu prema stupnju zaštite. Nalazi se na području dvije županije, 91% parka je u Ličko-senjskoj županiji, a 9% u Karlovačkoj županiji.
Na Plitvičkim jezerima nalazi se i izvor rijeke Korane, koja se napaja vodom iz jezera. Klima u nacionalnom parku je umjerena planinska.
Prvi ozbiljni počeci turizma na Plitvičkim jezerima potječu 1861. godine. Godine 2011. bilo je više od milijun posjetitelja po prvi puta u povijesti ovog nacionalnog parka.
Mnogi su istraživači pridonijeli poznavanju i razvoju Plitvičkih jezera, a od njih se posebno izdvaja Ivo Pevalek, kojemu je podignuta i spomen-ploča.
IZVOR Nacionalni park Plitvička jezera. Wikipedija
Nacionalni park Plitvička jezera - službena stranica

Jezero	Nadmorska visina (m)	Površina (ha)	Dubina (m)	Grupa jezera
Plitvička jezera
Prošćansko jezero	636	68,0	37	Gornja jezera
Ciginovac	620	7,5	11	Gornja jezera
Okrugljak	613	4,1	15	Gornja jezera
Batinovac	610	1,5	5	Gornja jezera
Veliko jezero	607	1,5	8	Gornja jezera
Malo jezero	605	2,0	10	Gornja jezera
Vir	598	0,6	4	Gornja jezera
Galovac	582	12,5	24	Gornja jezera
Milino jezero	564	1,0	1	Gornja jezera
Gradinsko jezero	553	8,1	10	Gornja jezera
Veliki Burget	545	0,1	2	Gornja jezera
Kozjak	534	81,5	46	Gornja jezera
Milanovac	523	3,2	18	Donja jezera
Gavanovac	514	1,0	10	Donja jezera
Kaluđerovac	505	2,1	13	Donja jezera
Novakovića Brod	503	0,4	3	Donja jezera
Plitvička jezera		217,0

Kruščica (Kruščičko jezero)

Kruščica je umjetno jezero nastalo izgradnjom brane na rijeci Lici 1971. za potrebe Hidroelektrane Senj i kasnije za Hidroelektranu Sklope. Nalazi se na donjem dijelu toka rijeke Like kod sela Mlakva u Kosinju. Ime je dobilo po selu Kruščica koje je na tom mjestu potopljeno,a stanovništvo iseljeno u okolne krajeve. Za ljetnih mjeseci u vrijeme niskog vodostaja vide se temelji i ruševine crkve, kuća, imanja i cesta potopljenog sela. Na Kruščicu se može doći iz smjera Kosinja kroz selo Mlakvu, pješačkom (planinarsko)m stazom iz smjera sela Kaluđerovac, ili se spustiti čamcem velebnim kanjonom Like iz smjera Kaluđerovca.
IZVOR Kruščica (jezero). Wikipedija

Jezero Kruščica (izvor: Wikipedia)

Švica (Švičko jezero)

Kosmačevo jezero

Periodično jezero u Lici, površine 0,12 km². Leži na visini od 480 m, 2,5 km sjeverozapadno od Otočca. Nastaje za jakih kiša u jesen i u proljeće. Dno 1,2 km duge uvale, ispunjene vrtačama, tada se ispuni vodom do visine oko 8 m. Poplava, odn. jezero, traje nekoliko tjedana. Voda izvire i ponire u dnu vrtača.

Gusićko jezero

Jezero (kod Krasnog)

Lička Jesenica

Blata (kod Plaškog)

Krbavsko polje

Plitko periodično jezero.

Štikada

Frkašić

Šljunčara podno Ličke Plješivice

Babića jezero

Sveti Rok

Neteka

PODRUČJE

PLANINE ZAPADNE BOSNE I DINARA

Šatorsko jezero

KOORDINATE 44.1648, 16.6014

Šatorsko jezero je ledenjačko jezero na nadmorskoj visini od 1488 m. Nalazi se na zapadu Bosne i Hercegovine, ispod istoimene planine, Drže ga za jedno od najljepših planinskih jezera u Bosni i Hercegovini.
Široko je 120, dugo 280, a najveća dubina iznosi 6 m (službene stranice općine Bosansko Grahovo navode kako je dugačko 337 m i široko 127 m sa dubinom od 8 m). Pojedini izvori navode kako novija istraživanja pokazuju da je najveća dubina jezera oko 3 metra. Ljetna temperatura vode kreće se oko 17 °C, dok izvor na obali, koji jezeru daje vodu, ima temperaturu 6 °C. Zaleđeno je od decembra (prosinca) do aprila (travnja). Ima vodu tamnozelene boje kj potječe od vodene biljke Potamageton koja raste na dnu jezera. Voda je vrlo prozirna, do 4 metra, tako da je vidljiv najveći dio dna, osim najdubljih dijelova. Nekoliko stotina metara sjeverno od jezera nalazi se Bulino vrelo, za koje lokalno stanovništvo vjeruje da ima ljekovita svojstva.
Iz Šatorskog jezera izvire Mlinski potok, koji se kasnije spaja sa Šatorskim potokom i tako nastaje rijeka Unac.
IZVORI Wikipedia - Šatorsko jezero; Općina Bosansko Grahovo - Geografski podaci)

Brežinsko jezero

KOORDINATE 44.0851, 16.6168
Prirodno periodično (sezonsko) jezero,uz selo Nuglašica na sjeverozapadnom kraju Livanjskog polja.

Borovača

KOORDINATE 44.2227, 16.330
Jezero u Borovači - Umjetno jezero manje brane Borovača u istoimenom prirodnom predjelu između sela Peći i Vidovići u općini Bosansko Grahovo.

Jezero u Borovači
Autor: Zivlak P, Panoramio

Pečenačko jezero

KOORDINATE 44.1878, 16.3494
Malo prirodno jezero uz selo Pečenci u općini Bosansko Grahovo.

Preočko jezero

KOORDINATE 44.211804, 16.588709
Jezero u Preocu ili Preočko jezero, manje je umjetno jezero nastalo zagrađivanjem branom, u selu Preodac (općina Bosansko Grahovo) na tromeđi općina Grahovo, Glamoč i Drvar.
Preodac je još krajem 20 stoljeća imao preko 300 izvora pitke vode, danas ih je manje. Kroz selo protiče rijeka Unac u svom gornjem toku idući od Šatorskog jezera od kojeg i nastaje.

Preočko jezero
Autor fotografije: savicmnns; Panoramio

Prekajsko jezero (jezero Župica)

KOORDINATE 44.3003, 16.5191

Prekajsko jezero ili jezero Župica nastalo je izgradnjom brane na rijeci Unac 17 kilometara uzvodno od Drvara u mjestu Prekaja kod sela Župica. To je napravljeno u drugoj polovici 20.stoljeća u svrhu akumuliranja vode za potrebe industrije u Drvaru - proizvodnje celuloze i papira. Gašenjem dijela tvornice, odn. proizvodnje celuloze, prestala je potreba za njegovom prvobitnom namjenom. Međutim, igradnjom ove brane, visoke 24,74 m i širine 692 m, također se uspješno doprinjelo regulaciji vodenih tokova u ovome kraju, posebice u slučajevima naglih i visokih voda, koje bi ugrožavale doline, naselja i infrastrukturu u krajevima nizvodno.
Danas se koristi u svrhu rekreativnog turizma, ali nema izgrađene infrastrukture.
Prekajsko Jezero ima površinu od 2 km2.
Jezero je poribljeno. Vrste riba koje se nalaze u jezeru su šaran i klen, mada ima i drugih ali su zastupljene u manjem broju.
Do njega se dolazi iz Drvara dosta dobrom cestom.

Prekajsko jezero Drvar

Prekajsko jezero
Izvor: Panoramio; Autor: koshpa - otvori

Opačićko jezero

Jezero Busija

KOORDINATE 44.0534, 16.8493
Jezero Busija, površine cca 4.000 m², nalazi se u neposrednoj blizini grada Glamoča na udaljenosti od oko 1,5 km i do njega se može doći direktno iz centra grada u pravcu sportsko – rekreativne zone Busija.

Busija jezero Glamoč

Jezero Hrast

KOORDINATE 44.0331, 16.8733
Umjetno jezero udaljeno 3 km od Glamoča, površine 25.000 m². Na njemu se nalazi motel u izgradnji i 7 bungalova koji su u fazi opremanja, dok je u jednom moguće prenoćište. Pogodno je za rekreaciju, izlete, kupanje, sportski ribolov...(Izvor 2014.)

Hrast jezero Glamoč

Glamočko jezero

Glamočko jezero Glamoč

Turjača

Turjača Kupres

Rastičevsko jezero

Rastičevsko jezero Kupres

Kukavičko jezero

Kukavičko jezero je glacijalno jezero površine 3750 m², bogato je pastrvom i rakom. Nalazi se 10-ak kilometara sjeveroistočno od Kupresa, kod sela Kukavice, u Bosni i Hercegovini. Jedno je od omiljenih izletišta ljudi kupreškog kraja i šire. Najveće je jezero u kupreškoj općini. Uz dva manja glacijalna jezera, Turjača površine 2500 m2 i Rastičevo površine 1900 m2, u kupreškom kraju je preko 20 vrtača glinenog podnožja, u kojima se voda zadržava čineći jezerca sa 100-200 m promjera. Neka od njih imaju svoje vlastite izvore.

Kukavičko jezero Kupres

Kukavičko jezero
Izvor: Wikipedia; Autor: pavone

Idovačko jezero (Rumbočko, Gornje, Veliko)

KOORDINATE 43.87024, 17.45381
Idovačko jezero (ostali nazivi: Rumbočko, Gornje ili Veliko jezero) nalazi u podnožju Idovca, najvišeg vrha planine Raduše na području općine Prozor-Rama. Jezero, ledenjačkog porijekla, smjestilo se dvjestotinjak metara sjeveroistočno od Idovca, u krškoj uvali na oko 1860 metara nadmorske visine što ga čini najvišim bosanskohercegovačkim jezerom. Iako se u nekim izvorima navodi kako je najviše u ovome dijelu Europe, ipak postoje i jezera na većoj nadmorskoj visini (pr. na Bjelasici i na Prokletijama). Dužina jezera je oko 85 metara, širina oko 70 metara, a dubina oko 1,5 metar. Nema površinskih pritoka, ali se vjerojatno napaja vodom iz sublakustrijskih izvora. U proljeće, nakon otapanja snijega jezero dobiva znatne količine vode te ima znatno viši nivo vode. lako se nalazi na velikoj nadmorskoj visini, još nikada nije zabilježeno da je presušilo. Značajno je močvarno područje obuhvaćeno makrofitskom vegetacijom trstika i mrijesnjaka i u njemu postoji životinjski svijet. Živi organizmi su se prilagodili i podnose ekstremno niske temperatue u zimskom razdoblju, kada se voda pretvara u led debljine preko 70 cm. Do Rata u BiH (1992-1995) koristili su ga stočati za napajanje stoke. No, nakon rata stočarski život je zamro, a dio planine je ostao minski sumnjiv.

Malo jezero (Voljičko jezero)

KOORDINATE 43.8807, 17.4818
Malo jezero (Voljičko jezero) nalazi se u plitkoj krškoj uvali na prostoru Plandišta na planini Raduši, u blizini gornjeg dijela Skijališta "Raduša". Nalazi se na oko 1750 metara nadmorske visine što ga čini jednim od najviših bosanskohercegovačkih jezera. Malih je dimenzija pa mu prijeti nestanak. Najveća dubina jezera iznosi do 2 m. Nema površinskih pritoka, a vjerojatno nema ni sublakustrijskih izvora. Vodom se napaja od kišnice i od otopljenjenog snijega. Jugozapadno od Malog nalazi se Veliko ili Idovačko jezero.

Buško jezero

Buško jezero Tomislavgrad

Gubinsko jezero

Lipsko jezero

Lipsko jezero Livno

Mandek jezero

Mandek jezero Livno

PODRUČJE

PLANINE VISOKE HERCEGOVINE

Ramsko jezero

Ramsko jezero je umjetno akumulacijsko jezero na rijeci Rami u Prozor-Rami.
Stvoreno je 1968. godine. Najveća dužina je 12 kilometara, površina oko 1500 ha, najveća dubina oko 95 metara, dok su oscilacije vode i do 55 metara.

Jezero se nalazi u gornjeramskoj kotlini, na području općine Prozor, Rama. Smješteno je oko 80 km sjeverno od Mostara i 110 km zapadno od Sarajeva. Hidroakumulacija je izgrađena na rijeci Rami 1968. godine. Ima površinu od 15,5 km2, površinu slivnog područja od 550 km2, zapreminu akumulacionog bazena od 487 hm3, te zapreminu korisne akumulacije od 466 hm3. Srednji je protok 34 m3/sek, a instalirani protok 6 m3/sek. HA Rama je visokotlačno akumulaciono derivacijsko postrojenje.

Područje je ograničeno strmim vijencem planinskih masiva Raduše, Makljena, Ljubuše i Vrana. Slivno područje predstavlja sam početak Jadranskog slijeva, pa je voda koja dolazi u jezero izrazito čista i izvrsne kakvoće. Glavni vodni tok čini rijeka Rama, koja izvire iz dva snažna vrela jugozapadno od naselja Varvara. Lijevo vrelo je stalno, i naziva se ljetnim vrelom. Uzvodno nalazi se zimsko vrelo koje se aktivira uslijed velikih padalina i otapanjem snijega. Nizvodno, glavnu količinu vode Rama dobiva iz krških vrela Buk i Krupić koji su desne pritoke Rame. Buk i Krupić su danas ispod površine jezera, a u vrijeme većih padalina i otapanja snijega pojavljuju se i imaju kratak tok. S lijeve strane ulijevaju se potoci Brodac, Slatina i Sopot, čiji se izvori ne potapaju ni u vrijeme maksimalne kote. Uz rijeku Ramu, cijelim tokom nalazi se više izvora koji po količini vode nisu od velikog značaja. Uz njih, pojavljuje se još nekoliko povremenih vrela, a sva zajedno, mala vrela čine oko 10% ukupnog protoka Rame. Udio Krupića u protoku je 40 % u vrijeme visokog, a 47 % u vrijeme niskog vodostaja. Buk daje 26 % u vrijeme visokog, te 41 % za niskog vodostaja. Ova dva vrela izviru iz dubokih vodonosnika, a vrelo Rame u protoku je 6 % u vrijeme niskog vodostaja i po mišljenju stručnjaka pod utjecajem je taloga. Svi vodotoci uvijek imaju kratak tok, te nema mogućnosti zasipanja niti zamućenja. Rama je najznačajnija pritoka rijeke Neretve u koju se, posredstvom Jablaničkog jezera, ulijeva u mjestu Gračac, petnaest kilometara uzvodno od Jablanice.

Mijino jezero

Jezero sjeverozapadno od Posušja.

Tribistovo jezero

Tribistovo jezero Posušje

Blidinjsko jezero

Blidinje jezero Posušje

Jezero Jelovac

Jezero na Ljubuši

Crvenjak

Crvenjak jezero Čvrsnica

JEZERA NA RIJECI NERETVI

Jablaničko jezero

Jablaničko jezero Konjic

Jezero Grabovica (Grabovičko jezero)

Jezero Grabovica (Grabovačko jezero) Jablanica

Salakovačko jezero

Salakovačko jezero Mostar

Mostarsko jezero

Mostarsko jezero Mostar

Boračko jezero

Boračko jezero leži na sjeveroistočnom podnožju planine Prenj, na nadmorskoj visini 397 m. Sa zapada ga okružuju strmi i šumoviti visovi Crne gore (1343 m), a sa istoka Tranjine (1055 m). Bazen jezera je nastao u Boračkoj dragi procesom glacijalne erozije.
Jezero ima eliptičan oblik. Dugačko je 786, a široko 402 m. Površina mu iznosi 0,26 km². Dužina jezerske obale je 2,4 km. Jezero je najdublje u jugoistočnom užem dijelu oko 17 m, a sadrži približno 2,5 mil.m³ vode, koja je zbog bistrozelene boje prozirna i do 8,3 m. Voda je najtoplija u kolovozu/augustu (oko 25°C), a najhladnija u veljači/februaru (0°C).
Boračko jezero dobija vodu od Boračkog potoka i brojnih okolnih izvora, kojih ima i po dnu jezera. Iz jezera ističe Šištica, koja se poslije kratkog toka klisurom dugom 6 km i dubokom 60 m ruši 30 m visokim vodopadom u rijeku Neretvu.
Jezero je poznato po dobroj pastrvi i racima.
Od Konjica je udaljeno 20 km i povezano je asfatnim putem. U neposrednoj blizini izgrađeni su hoteli i moteli, jer je Boračko jezero omiljeno izletište stanovnika Konjica, Sarajeva i Mostara.

Postoji nekoliko inačica legende o nastanku Boračkog jezera. Svodi se na naselje ili kuću obijesne bogate osobe koja je nedolično ponijela prema siromahu ili svecu, konju koji je triput udario nogom o zemlju i gradu koji je na tom mjestu sagrađen i po tom konju dobio ime.

Prva legenda o Boračkom jezeru - Za nastanak ovog jezera veže se legenda zvana Gavanovi dvori. Priča kaže kako je na mjestu gdje je danas ovo jezero nekad davno postojalo planinsko selo koje je bilo bogato. U njemu je živio bogat čovjek, Gavan. Jednom su mu na vrata došli dvojica prosjaka moleći konak i kruh. Gavanova supruga im je ponudila samo kruha, ali ne i konačište. Kruh im je dala kao psima, metnuvši ga sebi na ispružene noge pa im ga tako dodala, neka ga uzmu. Upozorili su ju, dok su kruh ponizno uzeli. Gavanova supruga im je rekla "Šta će meni Bog tvoj, dok je meni Gavan moj!" Tijek legende se ponavlja kao u brojnim sličnim legendama; ova je zanimljiva jer se odnosi na ledenjačko jezero.

Druga legenda o Boračkom jezeru - Legenda kaže da je na mjestu današnjeg jezera stajala bogata varoš. Obogativši se, njeni stanovnici su postali bezbožni i obijesni, tako da božji svetac, koji je prerušen u siromaha, putovao svijetom nije mogao u tom mjestu dobiti hranu i prenoćište. Jedina osoba koja ga je ugostila bila je siromašna udovica koja je imala mnogo djece. Od imanja je imala samo konja i nešto pokućstva. Prije nego je svanulo, svetac je naredio udovici svoju imovinu natovariti na konja i neka bježi iz negostoljubivog grada, koji će biti kažnjen. Na putu je morala ići za svojim konjem; gdje se konj zaustavi i triput udari nogom o zemlju, ondje neka se naseli i biti će sretna. Sirotica je učinila po svečevoj zapovijedi. Kada se je iz Stranina ispod sela Boraka, okrenila, umjesto grada vidjela je samo vodu - jezero. Grad je sa svim svojim zgradama i stanovnicima bio potopljen. Tako je nastalo Boračko jezero. Udovica nastavi put za svojim konjem i prema svečevim uputama naseli se na mjestu gdje se konj zaustavio i tri puta udario nogom o zemlju. Za uspomenu na udovičina konja, to mjesto se zove Konjic.

Boračko jezero Glavatičevo

Crvanjsko jezero

Jezero Crvanjsko Ulog

Jezero Velež (Veleško jezero)

Veleško jezero je glacijalnog porijekla. Dugo je oko 150 m, široko oko 80m, duboko 3m. Voda se jednim dijelom izlijeva i završava u ponoru. Nalazi se na nevesinjskoj strani Veleži, najbliže je selima Hrušta i Lakat. Za potrebe eksploatacije šume, "Šipad" je 1960-ih godina izgradio cestu do samog jezera.

Alagovac

Alagovac Nevesinje

Klinje

Klinje Gacko

Vrba

PODRUČJE

SREDIŠNJE BOSANSKO-HERCEGOVAČKE PLANINE

Prokoško jezero

Prokoško jezero Vranica

Jezera Lug

Jezera Lug Fojnica

Zanesko jezero (Jezero Zanasovići)

Zanasovići jezero Bugojno

Radovan jezero

Radovan jezero Gornji Vakuf

ŽDRIMAČKA JEZERA

Hadžino (Adžića) jezero

Jedno od tri Ždrimačka jezera ispod planine Vranice, za koje se pretpostavlja da su ledenjačkog porijekla, a nalaze se u naselju Ždrimci, 4 km udaljeno od Gornjeg Vakufa / Uskoplja. Hadžino (Adžića) jezero je najveće od njih tri. Jezero je blago elipsastog oblika, dugačko oko 120 metara, a širine oko 100 metara. Najveća dubina jezera je 9.20 metara. U jezeru ima klijena i šarana.

Pasje jezero

Pijavičko jezero

Jedno od tri Ždrimačka jezera ispod planine Vranice, za koje se pretpostavlja da su ledenjačkog porijekla, a nalaze se u naselju Ždrimci, 4 km udaljeno od Gornjeg Vakufa / Uskoplja. U Pijavičkom jezeru nema riba, ali ima jako puno pijavicao medicinskih pijavica (Hirudo medicinalis) - po čemu je jezero dobilo ime.

Položaj Ždrimačkih jezera
Izvod: GoogleMaps, 2021.

Ždrimačka jezera
Autor fotografije: Croatian language Wikipedia user Man Usk, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=9905386

Kalemovo jezero

JEZERA TRESKAVICE

Jezero	Nadmorska visina (m)	Površina (ha)	Dubina (m)
Jezera Treskavice
Veliko jezero	1550	300x150 m	5
Crno jezero	1675	150x100 m	3
Bijelo jezero	1697	140x70 m	0,5
Platno jezero	1580	80x30	2
Malo jezero	-	-	-

Veliko jezero

KOORDINATE 43.60583, 18.37556
Veliko jezero Treskavica

Bijelo jezero

Bijelo jezero Treskavica

Crno jezero

Crno jezero Treskavica

Platno jezero

KOORDINATE 43.6026, 18.3763
Platno jezero Treskavica

Malo jezero

Blatačko jezero

Blatačko jezero Bjelašnica

Lokvanjsko jezero

JUKIĆ, Nedim: Lokvanjsko jezero - Nekad, nedavno i sa. MYCOBH, 8.8.2021. (HTML)

Jezero Gvozno

Jezero Gvozno Kalinovik

Jezero Grajseljići

KOORDINATE 43.4887, 18.4085

Kalinovačko jezero, odn. jezero Graiseljići (često se susreće i oblik Grajseljići) je umjetno jezero u općini Kalinovik. Nalazi se kod naselja Graiseljići uz cestu Kalinovik – Glavatičevo – Konjic, i u blizini ceste Kalinovik - Ulog. Jezero je dugačko oko 100 metara, a za visokog vodostaja jedan njegov sjeveroistočni krak se jednim usjekom može protegnuti i više od 200 m. Također ovisno o razini vode široko je oko 70 do 100 metara, a duboko 2 metra. Jezero Graiseljići se nalazi na 1000 metara nadmorske visine. Ovo akumulacijsko jezero se vodom napaja iz Graiseljićke rijeke. Jezero su 2000. godine pregrađivanjem rijeke formirali članovi planinarskog društva "Kalinovik". U blizini jezera u Graiseljičku rijeku ulijeva se potok Tatinac.

Pogled na Kalinovačko jezero s nasipom pregrade

Satelitski snimak Kalinovačkog jezera
Izvor: GoogleMaps, pristupljeno 2019. god.

Izlijev Kalinovačkog jezera

JEZERA ZELENGORE

Jezero	Nadmorska visina (m)	Površina (ha)	Dubina (m)
Jezera Zelengore
Orlovačko jezero	1438	3,5	5,50
Bijelo jezero	1450	0,70	3,8
Jugovo (Borilovačko jezero) (umjetno)	1500	2,50	5
Kotlaničko jezero	1525	3,00	10,80
Štirinsko jezero	1672	4,00	2
Jezero Donje Bare	1550	2,80	4
Jezero Gornje Bare	1650	2,00	3,5
Kladopoljsko jezero	1380	2,50	8-10 m

Orlovačko jezero

KOORDINATE 43.3775, 18.549167
Smješteno je na nadmorskoj visini od 1438 m, je prirodno jezero u Bosni i Hercegovini. Udaljeno je od Jugovog (Borilovačkog) jezera oko 1 km. Dužina jezera je oko 350 m, širina oko 100 m, a prosječna dubina oko 5 m. Jezero se nalazi u sklopu Nacionalnog
parka Sutjeska. Istočno od jezera se izdižu vrhovi Orlovac i Orlovača, jugoistočno Bregoč (2014 m), južno Stog (1821 m) i sjeverno Ljeljen (1765 m). U jezeru obitavaju potočna pastrmka, jezerska zlatovčica i ubačena kalifornijska pastrmka.
IZVOR Orlovačko jezero. Wikipedija

Orlovačko jezero Zelengora

Bijelo jezero

KOORDINATE 43.379167, 18.583889
Smješteno je oko 500 m južnije od Crnog jezera. Zovu ga i Zeleno jezero, zbog njegove boje. Dužina jezera je oko 90, širina oko 70, a dubina oko 2,5 m. Nalazi se na 1.450 m nadmorske visine. U jezeru nema ribe.

Bijelo jezero Zelengora

Crno jezero

Crno jezero Zelengora

Borilovačko jezero (Jugovo jezero)

KOORDINATE 43.3727, 18.5341
Jedino je umjetno jezero na Zelengori. Ime je dobilo po svom konstruktoru Jugu, koji je bio lovočuvar u Nacionalnom parku Sutjeska. Njegova ideja o pregradnji jednog potoka rezultirala je nastankom ovog jezerceta. Jugovo jezero dugo je oko 250 i široko oko 100 m. Nalazi se na oko 1450 m nadmorske visine. Okruženo je vrhovima Kalelija i Stog. U njemu ima ubačene kalifornijske pastrmke, čija se mlađ svake godine ponovo ubacuje. 3-4 km od ovog jezera nalazi se Orlovačko jezero. Nalazi se 25 km od Čemerna.
IZVOR Jugovo jezero. Wikipedija

Jugovo jezero Zelengora

Jugovo jezero

Kotlaničko jezero

KOORDINATE 43.36194, 18.48333
Smješteno je na visini od 1528 m. Dužina jezera je oko 480 m., širina oko 200 m, maximalna dubina oko 10 m. Nalazi se u sklopu nacionalnog parka Sutjeska. Jako je bogato ribom, jezerskom zlatovčicom, a u njemu živi i endemični vodozemac - triton. Okruženo je vrhovima: Dumoš (1882 m), Prutača (1817 m), Klek (1899 m) i Zimovnica (1742 m).
IZVOR Kotlaničko jezero. Wikipedija

Kotlaničko jezero Zelengora

Kotlaničko jezero
(Izvor: Wikipedia; Autor: Martin Brož)

Štirinsko jezero

KOORDINATE 43.37944, 18.48806
Najveće od jezera na planini Zelengori. U sastavu je Nacionalnog parka Sutjeska. Jezero je dugačko je oko 600 m, široko oko 350 m, a najveća dubina mu je 4,5 m. Nalazi se na nadmorskoj visini od 1672 m i udaljeno je od Kotlaničkog jezera oko 1 sat hoda. Okruženo je -: Dumoš, Todor (1949 m) i Osredak (1828 m). U njemu obitava jezerska zlatovčica. U blizini jezera nalazi se 80 stećaka.
IZVOR Štirinsko jezero. Wikipedija

Štirinsko jezero Zelengora

Štirinsko jezero
(Izvor: Wikipedia; Autor: Martin Brož)

Donje Bare

KOORDINATE 43.31833, 18.63083
Od Tjentišta je udaljeno oko 20 km. Jezero tokom hladnijih zima bude potpuno okovano ledom. Dugačko je oko 250, široko oko 120, a najveća dubina mu je oko 4,5 m. Nalazi se na nadmorskoj visini od oko 1475 m. Okruženo je planinskim vrhovima: Ardov (1723 m), Planinica (1874 m) i Mala Siljevica (1720 m). Na jezeru je i Josip Broz Tito imao vilu, koja je danas propala. U blizini se nalazi i jezero Gornje Bare.
IZVOR Donje Bare. Wikipedija

Donje Bare Zelengora

Donje Bare
(Izvor: Wikipedia; Autor: Martin Brož)

Gornje Bare

KOORDINATE 43.32083, 18.60778
Udaljeno je od jezera Donje Bare oko 1,5 km sjeverozapadno. Ima dužinu oko 150, širinu oko 80, a najveća dubina mu je oko 2 m. Nalazi se na nadmorskoj visini od 1515 m. Veći dio jezera je obrastao barskom florom. U jezeru nema ribe. Okružuju ga vrhovi Tovarnica (1683 m) i Uglješin vrh (1720 m).
IZVOR Gornje Bare. Wikipedija

Gornje Bare Zelengora

Gornje Bare
(Izvor: Wikipedia; Autor: Martin Brož)

Kladopoljsko jezero

KOORDINATE 43.4181, 18.424
Zovu ga još i Martinovo vrelo. Nalazi se na nadmorskoj visini od 1380 metara, dugačko je oko 250 metara i široko oko 100 metara. Maksimalna dubina jezera je oko 9 metara. Jezero se nalazi 10 km od sela Oblja (Kalinovik). Od ovoga jezera, putem prema Masnoj bari vodi put ka Štirinskom jezeru. Sam naziv Kladopoljsko, jezero je dobilo po kladama (balvanima) kojih je puno jezero. Pretpostavlja se da je ovaj dio Zelengore nekad bio sav u šumama, te je pored jezera išao i put kojim su se balvani izvlačili iz te šume. Jedan dio tih balvana je ostajao u jezeru i dan danas izgledaju jako očuvano. Pretpostavlja se i da su čobani iz ovoga kraja posječenim stablima začepili prirodnu vrtaču u koju je ponirao potok. U jezeru jedina vrsta ribe je potočna pastrmka, a opstaje zahvaljujući jakom dotoku vode iz jednog potoka u kojem se i mrijesti.
IZVOR Kladopoljsko jezero. Wikipedija
OSTALI IZVORI Nacionalni park Sutjeska - službena stranica; Zelengora.net - Jezera Zelengore

Kladopoljsko jezero Zelengora

JEZERA U PLANINSKOJ GRUPI BIOČ-MAGLIĆ-VOLUJAK

Trnovačko jezero

Malo Stabansko jezero

Stabanska jezera

Stabanska jezera (Veliko i Malo), dobili su naziv po selu zvanom Stabna (općina Plužine, Crna Gora), od kojih su udaljena 4,5 km. Najlakši prilaz jezerima je iz pravca Plužina, stazom uz Vrbnicu i Stabanski potok.

Malo Stabansko jezero nalazi se na 1194 m nadmorske visine. Malo Stabansko jezero je za vrijeme ljetnih vodostaja dugačko 165 m Za razliku od Velikog Stabanskog jezera, Malo ima vodu žućkasto-zelene boje. Ovakva boja vode potiče od boje muljevitog dna i karakteristična je za ljetne mjesece.

Veliko Stabansko jezero

Naslovna fotografija
Veliko Stabansko jezero

Veliko Stabansko jezero leži na 1319 m nadmorske visine. Veliko Stabansko jezero je dugačko 305 m. Boja jezerske vode je zelenkasta, sa svjetlijim tonovima u priobalnim djelovima i tamnijim u centralnom dijelu.

Veliko Mratinjsko jezero

Veliko Mratinjsko jezero nalazi se u blizini Zmajeve stijene na 1504 m n.v.. Dugačko je 80 m, široko 60 m, dubine između 1,5 i 3 metara. Krenuvši stazom prema katunu Oblik, nakon 500 metara stiže se do Malog Mratinjskog jezera.

Malo Mratinjsko jezero

Malo Mratinjsko jezero, smješteno na 1630 m n.v, nalazi se neposredno podno Zmajeve stijene. Promjera je oko dvadeset metara. Voda u njemu je vrlo bistra i hladna.
Pristup Mratinjskim jezerima je iz sela Mratinje - stazom od koliba Vukovića u smjeru istoka kroz bukovu šumu, sve do proplanka na kome se, među velikim kamenim blokovima nalazi prvo, Veliko Mratinjsko jezero.

PODRUČJE

POVRŠI I BRDA CRNE GORE I PROKLETIJE

Pivsko jezero

KOORDINATE 43.1679, 18.8543

Pivsko jezero je umjetno jezero na sjeverozapadu Crne Gore, u općini Plužine. Površina jezera iznosi 12,5 km², dužina 45 km, a najveća dubina je 188 m. Nadmorska visina iznosi 675 m. Pivsko jezero je najveće umjetno jezero u Crnoj Gori.
Jezero je nastalo pregradnjom kanjona rijeke Pive, izgradnjom brane visoke 220 m, jedne od najvećih u Europi. Izgradnja brane počela je 1967. godine i završena je 1975. Nastankom jezera potopljeno je staro naselje Plužine, kao i manastir Piva, koji je premješten na novu lokaciju. Jezero se koristi za potrebe hidroelektrane Piva i predstavlja glavni energetski potencijal zemlje.
Pivsko jezero je jezero sa najpitkijom vodom na Balkanu. Jezero ima zelenkasto-plavu boju, i predstavlja jednu od najatraktivnijih lokacija u regiji, uprkos tomu što nije prirodna, već umjetna tvorevina. Njegovu ljepotu ističe kanjon rijeke Pive. Jezero je plovno cijele godine, temperatura kupanja je ljeti povoljna, voda je čista i bistra što pogoduje razvoju raznih vodenih sportskih aktivnosti kao što je ribarenje (pecanje), koje je dozvoljeno, a na raznim mestima postoje mreže za ulov ribe.
IZVOR Pivsko jezero. Wikipedija

JEZERA DURMITORA

Jezera Durmitora (stranica Durmitor.com) - OTVORI

Jezero	Nadmorska visina (m)	Površina (ha)	Dubina (m)
Durmitorska jezera
Crno jezero - Veliko j.	1418	-	24,5
Crno jezero - Malo. j.	1418	-	49,1
Vražje jezero	1411	-	10,6
Riblje jezero	1409	-	5,5
Pošćensko jezero	1487	-	3,6
Modro jezero	1609	-	3,3
Srablje jezero	-	-	1,5
Valovito jezero	1695	-	3,5
Veliko Škrčko jezero	1686	-	17,2
Malo Škrčko jezero	1711	-	5,9
Sušičko jezero	1140	-	-
Jablan jezero (odn. Malo j.)	1791	-	8,5
Zminje jezero	1520	-	7,7
Barno jezero	1489	-	1
Zminičko jezero	1285	-	0,3-0,7
Zabojsko jezero	1477	-	18,8
periodična jezera
Suva lokva	1594	-	1
Zeleni vir	2028	50x40 m	2

Crno jezero

Zminje jezero

Jablan jezero (Malo jezero)

Vražje jezero

Riblje jezero

Modro jezero

Valovito jezero

Sušičko jezero

Barno jezero

Zeleni vir

Veliko Škrčko jezero

Malo Škrčko jezero

Ševarita lokva

Suva lokva

Goveđe jezero

Surutka

Ivanova vodica

Srablje jezero

Veliko Pošćensko jezero

Malo Pošćensko jezero

JEZERA SINJAJEVINE

Zabojsko jezero

KOORDINATE 43.0112, 19.3782
Zabojsko jezero nalazi se nedaleko od katuna Zaboj na jugoistočnom dijelu masiva Sinjajevine, 1477 m nadmorske visine, površina mu je 27.500 kvadratnih metara, dužina 265 m, širina 165 m, a maksimalna dubina 19 m, čime je Zabojsko jezero jedno od najbubljih jezera u Crnoj Gori (treće po redu, iza Crnog jezera na Durmitoru - 49,1 m i Kapetanovog jezera na Lukavici - 37 m). Zbog velike dubine ima prilično veliki obujam (zapreminu) vodene mase, blizu 170.000 m3. Okruženo je gustom četinarskom i bukovom šumom. Oko jezera postoji pješačka staza.
Zbog izuzetnih prirodnih vrijednosti zaštićeno je u okviru NP Durmitor strogim režimom zaštite.
U njemu ima potočne pastrmke, a poribljeno je i kalifornijskom. Stalni stanovnik jezera je i mala riba koju mještani zovu – brkač.

Najpovoljniji pristup jezeru je od sela Dobrilovina na cesti Mojkovac-Đurđevića Tara. Od Podgorice do Dobrilovine ima oko 130 km. Od Dobrilovine do jezera ide se makadamskim putem uzbrdo. Sam put je dug 8 kilometara, a ako se ide pješice moguće je koristiti nekoliko prečica (kratica). Od Dobrilovine do Zavbojskog jezera pješice ima oko 2 sata i 45 minuta laganog hoda.

Zminičko jezero

Grkovačko jezero

Kapetanovo jezero

Kapetanovo jezero je dugačko je, a široko 200 metara. Dubina mu je oko 37 metara. Bogato je ribom. Tamnozelene boje.

Manito jezero (Brničko jezero)

Manito jezero je dobilo ime po nesretnom slučaju, kada se jedan momak u njemu utopio. Udajeno je 40 minuta hoda od Kapetanovog jezera. Jezero je dugo 220, a široko 140 metara. Najveća dubina mu je 13 metara. Bistro je i čisto, elipsoidnog oblika (oblika jajeta), jasno oivičeno (jasna obalna linija) i tamno zelene boje.

Liverovićko jezero

JEZERA BJELASICE

Jezero	Nadmorska visina (m)	Površina (ha)	Dubina (m)
Jezera Bjelasice
Biogradsko jezero	1039	1100x400 m	12,1
Veliko Šiško jezero	1660	400x100 m	3,2
Malo Šiško jezero	1780	105x65 m	1,7
Veliko Ursulovačko jezero ("Kurikućko")	1895	162x106 m	8
Malo Ursulovačko jezero ("Blatina")	1760	175x90 m	3
Pešića jezero	1838	290x150 m	8,5

Ševarine, jezero u nestajanju

Pešića jezero

Malo Ursulovačko jezero

Šiško jezero

Biogradsko jezero

Veliko Ursulovačko jezero

Malo Ursulovačko jezero

Veliko Šiško jezero

Malo Šiško jezero

Pešića jezero

Visitorsko jezero

Visitorsko jezero nalazi se na planini Visitoru na nadmorskoj visini od 1820 m. Ledenjačkog je porijekla, nastalo u najvišem cirku Visitora, čije se dno sastoji od zelenih škriljevaca. Ovo je malo planinsko jezero dimenzija 92x73, najvećom dubinom oko 4 m, a prosječnom oko 2,3 m. Najveću količinu vode dobija od padalina, otopljenog snijega i jednog potočića koji u toku ljeta presušuje. Otoku ima samo pri visokim vodostajima. Vodu gubi prema Murinjskoj reci, kroz naslagane morenske bedeme. Ljeti temperatura jezerske vode doseže 16-18°C i pogodna je za kupanje. Tijekom zimskih mjeseci jezero se zaledi. Okruženo je crnogoričnom šumom (20-ak metara visoka stabla bora, jela, munike i smreka) i na širem području bujnim pašnjacima.

"Plivajuće ostrvo"

Visitorsko jezero je poznato je po svome "plivajućem otoku". Prema predaji, u prošlosti su stočari izgradili splav od isječenih stabala, koju bi tijekom noći otisnuli od obale, kako bi na njemu sklonili svoja stada od divljih zvijeri, prvenstveno vukova. No, s vremenom je splav zarasla u travu i više nije pokretna, a s obalom je povezana oborenim borovim deblima. Ukoliko se kroči na splav, osjećaj je kao da se hoda po mokrom tresetu - tlo je vlažno i elastično (ugiba se).

Tatarijsko jezero (Tatarska lokva)

Jezero na Zeletinu

Jezera Prokletija

Jezera su nastala na različitim djelovima planinskog masiva Prokletija dajući im posebna obilježja svojom slikovitošću i specifičnošću ekosistema. Iako se na prvi pogled može učiniti da su mala, a neka od njih i teže pristupačna, ipak su veoma interesantna sa naučnog, privredno-turističkog i edukativnog aspekta.

Najpoznatija su Plavsko i Hridsko jezero. Manje su poznata Ropojansko (Čamerikino), Tatarijsko (Bješkeća), Bjelajsko (Horolačko, Avdijino), jezerce na Vezirovoj Bradi, jezerce na Treskavcu, Koljindarsko, Čardačka jezera i druga.
U dolini Buni Jezerce nalazi se 6 ledenjačkih jezera (1 veće i 5 manjih): Liqeni i Madh i Buni Jezerce, Liqeni madhe (1792 m), najveće od 6 jezera dolini u Buni Jezerce.

U sastavu NP „Prokletije“ su Hridsko, Visitorsko, Ropojansko, Tatarijsko, Bjelajsko, jezerce na Vezirovoj Bradi, jezerce na Treskavcu, Koljindarsko i druga, dok Plavsko jezero s neposrednom okolinom ima status spomenika prirode.

Jezero	Nadmorska visina (m)	Površina (ha)	Dubina (m)
Jezera Prokletija
Plavsko jezero	908	2160x1490 m	9
Hridsko jezero	1970	295x110 m	5
Bjelajsko (Horolačko, Avdijino)	1970	295x110 m	5
Jezerska skupina Buni jezerce 1 (Liqeni madhe - Veliko jezero)	1792	5 Ha (400x158 m)	oko 5
Jezerska skupina Buni jezerce 2	1790	122x55	oko 3
Jezerska skupina Buni jezerce 3	1755	115x60	-
Jezerska skupina Buni jezerce 4	1755	145x60	-
Jezerska skupina Buni jezerce 5	1755	100x45	-
Jezerska skupina Buni jezerce 6	1745	128x83	-
Liqeni i Pejёs (Liqeni i Peshkeqes) 42.447390, 19.770356	1633	-	-
periodično jezero
Čemerikino jezero - Jezerce (Čamerikino, Liqeni Geshtarës, Gšfars, Zmijsko, Ropojansko)	-	-	-
Ostala jezera na plavsko-gusinjskom području
Visitorsko jezero (planina Vistor))	1820	92x73 m	-
Peškića jezero (planina Zeletin)	-	-	-
Lokva Blato (planina Zeletin) 42.673379, 19.816107	-	-	-
bara (planina Zeletin) 42.668305,19.818104	-	-	-

Plavsko jezero

Nalazi se na nadmorskoj visini od 908 m. Nastalo je akumulacijom u valovu Gusinjsko-Plavskog lednika. Ovo je najveće ledenjčko jezero u Crnoj Gori. Ima oblik elipse i njegova površina u vrijeme srednjeg godišnjeg vodostaja iznosi 1,99 km˛. Najveća dubina mu je 9,15 m.

Hridsko jezero

Hridsko jezero (u neki izvorima Ridsko jezero) nalazi se u crnogorskom dijelu masiva Prokletija, nedaleko od granice s Albanijom na nadmorskoj visini od 1970 m. Površina mu iznosi od oko 33000 do 36000 m, ovisno od vodostaja. Maksimalna dubina je oko 5 m a prosječna oko 2 m.

Avdijino (Horolačko)

Koljendarsko jezero

Jezero Gštars / liqeni i Shtrazës / Ropojansko /Čemerikino

Jezero s više imena
Liqeni ë Geshtarës, Lićeni Gštars, Liqeni Gstars, Ropojansko jezero, Čemerikino jezero, "Travno jezero", Jezero

Ovo se periodično jezero zapisano je pod brojnim imenima: Ropojansko, lićeni Gštars (J. Poljak), Liqeni ë Geshtarës (B. Gušić), Čemerikino jezero, Jezero (Ami Boue), u novije ga vrijeme Albanci zovu i Liqeni i Shtrazës. Vasilije Mujo Spasojević (Jezera Crne Gore, 2007.) spominje i naziv Čermerkića jezero (osoba s prezimenom Čemerkić danas ima najviše u Srbiji, a u Cnroj Gori ima ih na ulcinjskom području, potom i na Kosovu).

Jezero je vjerojatno ledenjačkog postanka, smješteno u danas okršenoj (karstificiranoj) dolini, pa presušuje tijekom sušnih ljeta. Ovo jezero pod slavenskim imenom "Jezero" spominje još i Ami Boue u svom opisu Pećkog puta. Morenski nanosi Kodra e Liqenit odvajaju dolinu jezera od sjevernije doline Mali Ropojan (Ropojani Vogel). S južne strane jezera strmi je odsjek Skala Rudnitzës.

Na nekim zemljopisnim kartama za ovo je jezero upisano ime Čemerikino jezero - ime koje je vjerojatno dobilo prema biljci čemerici:

Bijela čemerika (lat. Veratrum album)
Bijela čemerika (znanstveni naziv Veratrum album) je samonikla trajnica s ovalnim lišćem i snažnim korijenom. Dostiže visinu do 150 cm i ima glatke ovalne listove koji dosežu do 30 cm duljine. Ispod su mekano dlakavi i raspoređeni su na biljci naizmjence. Cvjetovi su bijeli ili zelenkasti, grupirani u velike cvatove koji imaju jak i ugodan miris. Rizome je kratak, izvana je sivosmeđe, a iznutra bijele boje. Cijela biljka je otrovna i sadrži mnogo alkaloida, koji mogu uzrokovati smrt ako se konzumiraju. 1890. godine iz bijelog pelina izoliran je alkaloid zvan protoveratrin. Naknadna istraživanja pokazala su da je protoveratrin smjesa dva srodna alkaloida, protoveratrina A i protoveratrina B. Budući da je bijela čemerika slična žutom encijanu (Gentiana lutea) i ljubičici (Allium ursinum), ljudi se njome mogu nesvjesno otrovati. Uzrokuje povraćanje, proljeve, klijenut živčanih osjetila, jak podražaj na kihanje, a smrt dolazi zbog oštećenja srca i klijenuti disanja. Najotrovni je podanak u vrijeme cvatnje, otrovan je i u sušenom obliku. Životinje na ispaši je zbog gorkog okusa izbjegavaju no zabilježena su i trovanja. Raste u Europi i dijelovima zapadne Azije (zapadni Sibir, Turska, Kavkaz), obično na vlažnim kiselim vapnenačkim livadama, rubovima šuma i šumskim čistinama, visoko u brdima. Cvate od lipnja/juna do kolovoza/avgusta.
Postoji i čemerika s tamnim cvjetovima: Črna čemerika (znanstveno ime Veratrum nigrum).

Liqeni i Pejës

JEZERA U DOLINI BUNI JEZERCE

Buni i Jezercës
Dolina jezera, nalazi se na albanskom teritoriju, sjeverno od vrha Maja Jezerce, nesposredno uz granicu s Crnom Gorom. U njoj se formiralo šest manjih ledenjačkih jezera.

Jezera u dolini Buni Jezerce
Podloga: Google Eath, 2021.

Jezera: 1. Liqeni i Madh i Jezercës; 2. Liqeni i Mjelsave; 3. Liqeni Madhe; 4. Liqeni i Lohjanit; 5. (?); 6. Liqeni Lulashit

Liqeni i Madh i Buni Jezercës - Prokletije
Datum objave: 28.6.2021. Autor: Svetlim Nocu

Liqeni i Lulashit

Buni i Jezercës

Jezero se nalazi u krajnjem sjeveroistočnom dijelu circa u dolini Buni i Jezerces. Dugo je 128 m, široko 83 m, i s površinom od 0,88 ha ono je drugo jezero po veličini u Doini jezera. Nadmorska visina jezera je 1745 m. Uzdužna morenska pregrada (prečaga) razdvaja ga od tri susjedna na zapadu. S jugoistočne strane jezerske obale, pritisli su ga snježnici nad kojima se dižu odsjeci grebena koji zatvara desnu stranu cirka. Osim što dobija vodu od snježnika, drugi izvori nisu utvrđeni, kao ni podzemne hidrološke veze s ostalim jezerima ove skupine.

JEZERA SILBICE

Liqeni i Dashit

Liqeni Qeneve

Liqeni i Verdhë

Koman (Liqeni i Komanit)

Vau i Dejës

Akumulacija Vau i Dejës zapadno od naselja Rragam

Ujëmbajtësja e Shtodrit (Ujëmbledhësi i Shtodrit)

Rezervoar (ujëmbajtësja = vodonosnik)

Liqeni i Ponarëve (Ponarve)

Liqeni i Xhemes

Liqeni i Gjeravicës

Liqeni i Vogël

Liqeni i Zemrës

Liqeni i Tropojës

Vermica (Liqeni i Vermicës)

Liqeni i Tropojës (kod Morine)

Rezervoar kod Tropoje

Liqeni i Markajt

Liqeni i Lumbardhit (Ljiceri)

Liqeni i Lumbardhit
Autor: Snownjeri, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=24765417

Istočno od vrha Guri i Kuq

Liqeni i Kuqishtës

Liqeni i Kuqishtës, Liqeni i Leqinatit, Liqenati i Madh, Liqenatit, Leqinat, Liqenat, Liqeni i Kuqishtës, Језеро Лићенат, Jezero Lićenat

Liqeni i Drelajve

Liqeni i Drelajve; Dreljsko jezero

Košutina lokva

KOORDINATE 42.7814232, 20.0463539

Košutina lokva - Rozaje
Datum objave: 27.7.2018. Autor:Ivan Drobnjak

Gazivode

Jezero Gazivode, Jезеро Газиводe, Liqeni i Gazivodës, Liqeni i Ujëmanit

Malo jezero (Reservari i Vogël)

JEZERA NA KUČKIM PLANINAMA (ŽIJOVO)

Jezero	Nadmorska visina (m)	Površina (ha)	Dubina (m)
Jezera na Kučkim planinama (Žijovu)
Rikavačko jezero	1313	525x235 m	11-13 m
Bukumirsko jezero	1448	210x130	16,8
Jezerce (Guzovaljsko jezero)	1867	-	-
Jezero Nenze (Neuze)	-	-	-
periodično jezero
Dugačko jezero (Mutno j., Malo Bukumirsko j.)	200 m duž.	-	-

Rikavačko jezero

Bukumirsko jezero

Bukumirsko jezero
Kučke planine (Žijovo), Crna Gora

Jezerce (Guzovaljsko jezero)

Dugačko jezero

PODRUČJE

PLANINE SLOVENSKE DOLENJSKE I SZ HRVATSKE

Ribniki v dolini Drage

Ribniki v dolini Drage; Lokacija: Draga; Nadmorska visina: 295 m; Površina: 9 ha; Najveća dubina: 4 m

Mlačevski ribnik

Lokacija: Malo Mlačevo; Nadmorska visina: 334 m; Površina 1,5 ha; Najveća dubina: 1,8 m

Bičko jezero

Selo Bič (kod Trebnja); Nadmorska visina: 310 m; Površina 1 ha; Najveća dubina: 15 m

Borški bajer

Lokacija: Boršt; Nadmorska visina: 150 m; Površina: 6 ha; Najveća dubina: 4 m

Radenska jezera

Lokacija: Radensko polje; Nadmorska visina: 322 m; Površina: 1 ha; Najveća dubina: 4 m

Čadraški ribnik

Lokacija: Čadraže; Nadmorska visina: 157 m; Površina: 0,8 ha (80 ara); Najveća dubina: 1,6 m

Gornji Kal

Lokacija: Hrast pri Vinici; Nadmorska visina: 225 m; Površina: 0,26 ha; Najveća dubina: 3 m

Gracarjev ribnik

Lokacija: Gracarjev turn; Nadmorska visina: 245 m; Površina: 0,16 ha; Najveća dubina: 2,5 m

Rudniško jezero

Rudniško jezero; Lokacija: Kočevsko polje; Nadmorska visina: 464 m; Površina: 39 ha; Najveća dubina: 70 m

Priloški ribnik

Lokacija: Prilozje; Nadmorska visina: 160 m; Površina: 0,9 ha; Najveća dubina: 2,2 m

Krupensko jezero

Lokacija: Semič; Nadmorska visina: 160 m; Površina: 0,07 ha; Najveća dubina: 3 m

Ribnik Vodranec (Dobovski ribnik)

Lokacija: Dobovo; Nadmorska visina: 180 m; Površina: 0,7 ha; Najveća dubina: 1,5 m

Čateško jezero

Lokacija: Čatež; Nadmorska visina: 170 m; Površina: 2 ha; Najveća dubina: 8 m

Prilipski ribnik

Lokacija Prilipe (kod Mokrica); Nadmorska visina: 185 m; Površina: 2,4 ha; Najveća dubina: 2,6 m

Prilipsko jezero

Lokacija: Čatež ob Savi; Nadmorska visina: 185 m; Površina: 3 ha; Najveća dubina: 3 m
Prilipsko jezero je mrtvi rukavac rijeke Save (mrtvica, mrtvaja).

Mokriško jezero

Lokacija: golfišče Mokrice; Nadmorska visina: 148 m; Površina: 0,5 ha; Najveća dubina: 2 m

Ribnjak (kod Samobora)

Ilovački bajeri

Od nekadašnjeg velikog niza malih vrlo simpatičnih, ali istodobno i divljih i nepristupačnih jezera kod Ilovca (Ozalj), okruženih kupinom i ljeskovom šikarom, ostalo ih je još četiri do pet. Sve je ostalo zatrpala gradska čistoća smećem. To su, oko metar duboki bajeri, na kojima je ribolov uglavnom moguć u hladnijem dijelu godine, kad se inače vrlo bujna vodena vegetacija, pod utjecajem zime povuče. Jezera su bogata štukom, američkim somićima, domaćim somom, crvenperkom, babuškom. Štuka se dobro lovi s jeseni na zimu sve do prvog leda. Somići dobro grizu u proljeće, naročito u svibnju, ali i u rujnu, dok bijela riba radi cijelu godinu. Štuke nisu velike, ali ih ima puno, i dadu se uloviti kako varalicama, tako i na živu ribu.

Jezero Sabljaci (Sabljačko jezero)

Sabljaci je umjetno jezero udaljeno svega oko 3 kilometra od Ogulina, stvoreno u svrhu akumuliranja vode rijeke Zagorske Mrežnice za potrebe proizvodnje električne energije iz Hidroelektrane Gojak. Ovo jezero je tunelom povezano s jezerom Bukovnik udaljenim oko kilometar i pol, odakle se nastavlja tunel prema Hidroelektrani Gojak, udaljenoj oko desetak kilometara od Ogulina. Površina jezera Sabljaci je oko 170 hektara, pa zauzima jedanaesto mjesto u nizu jezera Hrvatske. Zbog toga ga mnogi zovu "Ogulinsko more". Na jezeru se održavaju preko ljeta "Jezerske igre", razni sportovi na vodi kao što su veslanje, jedrenje, plivanje i ronjenje, sportski ribolov i drugo. Rijeka Zagorska Mrežnica izvire u Ogulinskom Zagorju i skuplja se u umjetno jezero Sabljaci.

Šmitovo jezero

Bukovnik

Bukovnik je umjetno jezero koje se nalazi na rijeci Dobri (Gornja Dobra ili Ogulinska Dobra), nešto prije nego što ponire u Đulinom ponoru. Naime, negdje oko jedan kilometar udaljeno od centra Ogulina na rijeci Dobri je podignuta brana, te je na taj način stvoreno još jedno umjetno jezero. Iz tog jezera se kanalima dugima i do 30 kilometara voda odvodi do Hidroelektrane Gojak, gdje pomoću nje dobivamo električnu energiju. Na jezeru Bukovnik je dozvoljen ribolov je tokom cijele godine uz poštivanje lovostaja za pojedine vrste ribe: kalifornijska pastrva, šaran, linjak i amur.

Jezero Ribnjak (Topusko)

PODRUČJE

PLANINE SREDNJE I ISTOČNE BOSNE

Kvrkulja jezero

Kod Velike Kladuše

Bužimsko jezero

Bužimsko jezero Bužim

Balkana

Balkana Mrkonjić Grad

Bočac

Bočac jezero Mrkonjić Grad

Vajino (Dragnić) jezero

Od izvora Plive oko 800 m daleko nalazi se malo Vajino jezero (odn. Dragnić jezero). Jezero je dugo u pravcu sjever-jug 65 m, a široko 35 m; prema izvršenim ispitivanjima jezero je duboko 10 m, što je i njegova najveća dubina.

Vajino, odn. Dragnić jezero

PLIVSKA JEZERA

Veliko Plivsko jezero

KOORDINATE 44.34417, 17.20889
Veliko Plivsko jezero Jajce

Malo Plivsko jezero

KOORDINATE 44.34833, 17.23111
Malo Plivsko jezero Jajce

Veliki Đol

Mali Đol

Olićko jezero

Olićko jezero je jezero nedaleko naselja Olići kod Šipova. Oblika je trokuta sa zaobljenim kutovima. Dužina jezera iznosi 250, a širina 200 metara. Količina vode u jezeru se mijenja pa je tako nešto veća u zimskom razdoblju. Dio jezera je obrastao trskom i šašom. U jezeru obitavaju različite vrste algi i barskih životinja. Jezero se nalazi ispod uzvišenja Kozila na nadmorskoj visini od 600 metara. Dubina ovog prirodnog jezera koje je nastalo u tektonskom udubljenju je 30 metara. Geomorfološki je spomenik prirode.
IZVOR Olićko jezero. Wikipedija (hr)

Jezero Kop

Jezero kop Grahovčići Travnik

Mrkotić jezero

Mrkotić jezero – Kalošević (Tešanj)

Nekolj

KOORDINATE 44.5242708, 18.079521

Jezero Nekolj je jedino jezero na području općine Maglaj i egzistira kao dio tehnološkog procesa otpadnih fekalija tvornice Natron – Hayat.

Orlovo jezero

Orlovo jezero je umjetno jezero u Bosni i Hercegovini. Nalazi se na planini Ozren, u Bosni. Administrativno pripada općini Petrovo. Nalazi se na oko 300 metara nadmorske visine. Vodom se napaja iz okolnih izvora koji su bogati magnezijem.

Vrtliško jezero

Vrtliško jezero Kakanj

Jezero Starača

Jezero između Ilijaša i Visokog

Jezero kop Vareš

Jezero kop Vareš Vareš

Paučko jezero (Gorsko oko)

Paučko jezero (Gorsko oko) Kladanj

Modračko jezero

Modračko jezero Lukavac

Breštica

Breštica jezero Banovići

Jezero Vijenac

Jezero Vijenac Banovići

Ramičko jezero

Ramičko jezero Banovići

Bašigovačko jezero

Bašigovačko jezero Živinice

Bistarac jezero

Bistarac jezero Lukavac

Otilovićko jezero

Dabrovo jezero (planina Trebava)

JESMO LI PRONAŠLI DABROVE ? - Dabrovo jezero - Gračanica
Datum objave: 6.3.2022. Autor: Adventure Pack
Opis: Sunčani vikend iskoristili smo za šetnju kroz prirodu u potrazi za dabrovima. Posjetili smo jedno malo jezerce u blizini Gračanice u čijoj blizini su se nastanili dabrovi. Vodimo vas i na ovu avanturu kroz prelijepu prirodu. Podržite rad našeg kanala tako što ćete se pretplatiti. Besplatno je!

DRINSKA JEZERA

Višegradsko jezero

Višegradsko jezero Višegrad

Perućačko jezero (Perućac)

Perućačko jezero Peručac

Zvorničko jezero

KOORDINATE 44.3, 19.15
Zvorničko jezero Zvornik

PODRUČJE

STARI VLAH I RAŠKO-SANDŽAČKO PODRUČJE

UVAČKA JEZERA

Sjeničko jezero

Zlatarsko jezero

Radoinjsko jezero

AKUMULACIJE NA ZAPADNOJ MORAVI

Jezero Medjuvršje

Ovčarsko-kablarsko jezero

Parmenac

Rovni

Potpećko jezero

Zaovinsko jezero

Jarevac

Zlatiborsko jezero

Ribničko jezero

Vrutci (na Đetinji)

Kameničko jezero

Petničko jezero (Pobricava)

Košaninova jezera

Košaninova jezera su dva jezera, Veliko i Malo, na planini Radočelo, u porječju Studenice. Elipsastog su oblika i nalaze se na 900 metara nadmorske visine, na Jelaku, uvali na sjevernim padinama Crepuljnika. Jezera su dobila ime po botaničaru Nedeljku Košaninu, koji je rodom iz ovog kraja. Udaljena su 31 km od Ivanjice, a u neposrednoj blizini se nalazi manastir Pridvorica, na cestovnom pravcu koji vodi do manastira Studenica. Do ovih jezera iz Ivanjice se stiže cestom do Pridvorice (oko 25 km), gdje se skreće na istok i nastavlja šumskom cestom dugom šest kilometara, koja nije pogodna za vožnju osobnim automobilom.

Veliko Košaninovo jezero je dužine 800 i širine 100 metara. Obraslo je vegetacijom, tako da su samo manji dijelovi pod vodom, dok je na obodima obraslo šumom (bukva, jela, smreka, bor). Jezero je zapravo tresetište (tresava), specifična biljna formacija, sastavljena od velikih i visokih busena biljke metlaste oštrice (lat. Carex paniculata) i mahovine. Kada buseni šaša ozelene, oni se međusobno dodiruju, tako da jezero liči na livadu.

Malo Košaninovo jezero je dužine 90 metara, površine 29 ari i 7 metara dubine. Nalazi se tridesetak metara zapadno od Velikog jezera i nalazi se na većoj nadmorskoj visini, tako da voda iz njega povremeno otječe u Veliko jezero. Voda u donjem tresetištu ovog jezera je slana. Tijekom kišnih dana razina vode jezera opada, dok sunčanim danima nadolazi.
IZVOR Košaninova jezera. Wikipedija (sr)

Nedeljko Košanin

Nedeljko Košanin (Čečina/Vionica, 13.10.1874 — Graz, 22.8.1934.) bio je znanstvenik biolog, sveučilišni profesor i akademik Srpske kraljevske akademije. Bio je upravnik Botaničkog zavoda i Botaničke bašte „Jevremovac“. Pokrenuo je izdavanje lista "Glasnik Botaničkog zavoda i botaničke bašte", koji je surađivao s više od 90 botaničkih institucija u svijetu. Samostalno ili u suradnji s istaknutim botaničarima u svijetu opisao je mnoštvo novih biljnih vrsta, a strani i domaći istraživači, iz poštovanja prema njegovom radu su novootkrivenim vrstama biljaka davali imena po njemu. Nakon "Pančićevog doba", njegov rad je obilježio epohu (1918.-1934.) u razvoju botanike u Srbiji, poznatu pod nazivom "Košaninovo doba".
Po opredjeljenju socijalist, bio je politički aktivan. Preko trideset godina aktivno je sudjelovao u radničkom pokretu i borio se za narodna i radnička prava.

Nedeljko Košanin je ispitivao nastanak i porijeklo Dajićkog jezera na Goliji, zajedno s Josifom Pančićem i Jovanom Cvijićem. Napisao je i monografiju o Dajićkom jezeru (1909.).

Košanin je rođen u selu Čečina na Goliji, a po nekim podacima u susjednoj Vionici kod Ivanjice, od majke Stane i oca Stevana.Roditelji su mu bili zemljoradnici. Iako u to vrijeme nije bio običaj da se djeca školuju, upisali su ga u osnovnu školu u Pridvorici, deset kilometara udaljenu od kuće, koju je završio s odličnim uspjehom 1887. godine. Nakon toga je upisao Užičku gimnaziju, ali je vrlo brzo nakon toga prešao u Prvu beogradsku gimnaziju.
PROČITAJ VIŠE

RADOČELO Košaninova jezera
Autor: Slobodan Stefanovic; Datum objave: 3.5.2013.
Opis: Dana 01. maja 2013. godine, ukupno 20 učesnika Ekološkog kluba Užice je učestvovalo u planinarsko-ekološkoj akciji koja je imala za cilj da se posete Košaninova jezera, deo rezervata biosfere u okviru Parka prirode Golija. Vodič i snimatelj Stefanović Slobodan iz Užica.

Radočelo i Košaninova jezera
Autor: Goran Nikolic; Datum objave: 3.11.2018.

Jezero Nebeska suza (Okruglica)

Jezero Nebeska suza na Okruglici na planini Goliji, formiralo se u predjelu Velikih livada, na maloj i neuređenoj travnatoj zaravni s nadmorskom visinom od 1495 m, u izvorišnom dijelu Jastrebovačke reke (lijeve pritoke Studenice), 29 km udaljeno od Ivanjice. Nalazi se iznad ceste Ivanjica – Bele Vode, od koje je udaljeno nešto više od jednog kilometra cestom teško prohodnom za osobna vozila. Nepravilnog je oblika i površinom je najveće jezero u Moravičkom kraju. S obzirom da je novijeg datuma, potpuno je neistraženo. Narod ga je nazvao Nebeska suza.

Uspon na Okruglicu (The Okruglica Ascent)
Datum objave: 10.5.2018. Autor: Marko Randjic
Opis: 26. 04. 2018. Pešačenje do Jezera Okruglica ("Nebeska Suza") na planini Goliji, i uspon na istoimeni vrh (1540m). Ukupna dužina ture: 8km. GPS trek sa ove akcije možete da preuzmete ovde: https://www.wikiloc.com/hiking-trails...

Daićko jezero (Dajićko jezero, Tičar jezero)

Dajićko jezero (Tičar jezero) je zaparavo tresetište (tresava, vresište = kisela vlažna staništa sa stalnim prisustvom vode), koje se nalazi na 1438 metra (1436 m, prema drugim izvorima) nadmorske visine, u maloj plitkoj depresiji na sjeverozapadnoj strani planine Golije, ispod uzvišenja Tičar, u produžetku kose koja se od Jankovog kamena (1833 m) spušta prema sjeveru i gradi razvođe između dvije najveće i najpoznatije golijske rijeke – Moravice i Studenice. U morfo-hidrološkom smislu pripada porječju Moravice, ali je u neposrednoj blizini razvođa s porječjem Studenice, jer vododjelnicu tvori greben Rivotine, koji se nalazi s istočne strane jezera. Nalazi se u gustoj crnogoričnoj šumi u selu Gleđica, u blizini naselja Bele vode.

Dajićko jezero ima trokutasti oblik, a formirale su ga atmosferske padaline, čija je voda s vremenom rastvarala stijene na dnu, tako do se bazen jezera udubljivao, sve dok nije dopro do vodonosnika (srp. izdana), odakle i danas dobija vodu i tako se održava. Vodu i dalje dobiva i od atmosferskih taloga, kao i od kaptiranog izvora. Na izvoru je napravljena česma posvećena Vlastimiru Parezanoviću, pioniru šumarstva u ovom kraju. Jezero je danas vrlo malo, oko 10-15 metara iako se stalno mijenja odn. nema stalnu veličinu. Ranije je bilo mnogo veće i otjecalo je u rijeku Pakašnicu. Površina vodenog okna je oko 160 kvadratnih metara, s obujmom (obala) od približno 50 metara.

Fauna jezera je nedovoljno istražena, ali je ustanovljeno da u jezeru žive tri akvatične vrste insekata iz reda Odoneta i da je ovo jedno od rijetkih staništa repatog vodozemca (at. Triturus cristatus).

Za jezero su vezane mnoge legende i predaje, ali i znanstveni radovi. Pod nazivom Dajićko jezero se prvi put pominje u spisima Josifa Pančića, Nedeljka Košanina i Jovana Cvijića, dok je kod mještana bio uvriježen naziv Tičar, po brdu koje se nalazi s njegove zapadne strane. Nerijetko se čuje i ime “Svatovsko jezero”, ili “Gorsko oko Golije”.

Nedeljko Košanin je jedan od prvih zanstvenika koji je proučio jezero. U vreme njegovih istraživanja 1906. godine, površina vodenog jezera iznosila je 460 m², što predstavlja tek četvrtinu njegove prvobitne površine i jasno ukazuje na ubrzan proces eutrofikacije. Košanin je uz Radovana Ršumovića, odgovoran što su mnogobrojne legende vezane za jezero zapisane.

Zimi je jezero pokriveno debelim slojem leda i snijega, a ljeti kao mjesto za izlete privlači mnogobrojne turiste iz raznih krajeva. Nekada se na jezeru svakog 8.5. održavala vjerska služba, a sada se na istom mjestu svakog 21.7. održava sabor.
Daićko jezero je lako pristupačno jer se nalazi pored asfaltne ceste Ivanjica-Bele Vode, odnosno Ivanjica-Golijska Reka, od Ivanjice udaljeno 33 km, od Belih Voda nešto više od dva kilometra, a od Golijske Reke desetak kilometara.
IZVOR Dajićko jezero. Wikipedija (sr)

Dajićko (Tičer) jezero na Goliji
Autor: Žolnaj Stanislav - Given to me., CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=17307194

Predaje o jezeru

Prema jednoj predajui u jezeru su se nekada utopili svatovi, pa se zove i Svatovsko. Po po nekim pričama tu se okupljaju gorske vile. U legendi Čudovište iz jezera govori se: Iz Daićkog jezera stalno se pojavljivalo nekakvo čudovište. Izlazilo je na pašnjake oko jezera i tuklo se s volovima daićkih i gleđičkih čobana. Dozlogrdi to čobanima i naprave plan kako da ga unište. Zamole jednog kovača iz Daića da svome volu okuje rogove. Kovač je posebno hranio i njegovao svoga bika koji će se bosti sa grdosijom iz jezera. U borbi kovačev bik, na veliku radost čobana, nadjača grdosiju iz jezera. Ona se stropošta u jezero i nikako se više nije pojavljivala na pašnjacima u okolini jezera. Od tada su čobani mirno napasali svoja goveda. Poslije uništenja grdosije u Daićkom jezeru, narednih godina okolna sela je tukao grad, a najviše selo Gleđicu. Dozlogrdi to Gleđičanima pa pozovu pet sveštenika na dan svetog Prokopija da drže denije na jezeru i zauzmu ovaj dan za svoju drugu preslavu, poslije Trojica, jer im je netko iz jezera rekao da tako mogu spasti ljetinu. I od tada se svake godine na jezeru održava sabor, gde se okuplja svijet, ne samo iz okolnih sela, već i sa velike daljine, čak od Moravice i Studenice.

Дајићко - Тичар језеро на Голији (Dajićko - Tičar jezero na Goliji)
Datum objave: 28.1.2014. Autor: Vladimir Dasukidis
Autor: Ако се не завири у шкољку, не може се наћи бисер. Тако је и Дајићко језеро скривено, па се може проћи поред њега, а да се не примети. Дакле, мора да се обрати пажња, мора да се завири. (Ako se ne zaviri u školjku, ne može se naći biser. Tako je i Dajićko jezero skriveno. Može se proći pored njega, a da se ne primeti. Dakle, mora da se obrati pažnja, mora da se zaviri.)

Kumanica - Tičar / Dajićko jezero, Golija / SRPSKI PUTEVI
Datum objave: 23.4.2018. Autor: Srpski Putevi
Opis: Deonica puta 272 od Kumanice do Dajića na Goliji. Ovo je uspon kroz prelepu prirodu, u rano proleće. Snimano u aprilu 2018

PODRUČJE

PERIPANONSKO, ODN. PREDDINARSKO PODRUČJE

Piškorovo (Lučko)

Pisarovinski bajer

Crna Mlaka

Draganićki ribnjaci

Šubar

Skupina tri umjetna jezera 10-ak kilometara sjeveroistočno od Karlovca. To su: Veliki bajer, Desni bajer i Eko-jezero.

Orlovački bajer

Nalazi se uz autoput Zagreb-Karlovac, prije izlaska s desne strane, kod nadvožnjaka. Plitak je od 1 do 1,5 metara, i u toplijem dijelu godine gotovo cijeli zarastao u gustu vodenu vegetaciju. Vrlo je lijepa voda, dijelom okružena šumom. Bogat je štukom, somom, amurom i šaranom, kao i raznovrsnom bijelom ribom. Ima nešto smuđa i pastrvskog grgeča. Najbolje vrijeme za lov soma i je proljeće, šarana i amura ljeto i jesen, a štuke jesen i zima do smrzavanja. Bijela se riba dobro lovi cijelu godinu.
IZVOR KŠR "Korana"

Trepotovi bajeri

Trepotovi bajeri se nalaze u Donjem Pokuplju, odnosno kad kod gostione Latin, skrenete desno i idete putem skroz do šume. Trepotovi bajeri su najstariji bajeri KŠR Korane Karlovac koji su nastali iskopom gline. To je kompleks od 8 bajera, a većina je spojena kanalom kako bi riba mogla migrirati. U svojoj povijesti bajeri su imali dobrih, ali i loših trenutaka. Nekada su bila zatrpana smećem i presušena, ali zadnjih godina trudom članova društva bajeri su u odličnom stanju. Uklonjeno je smeće te je iskopan bunar koji puni bajere u sušnom periodu godine. Dubina bajera je između jednog i dva metra te su bogati vegetacijom. U bajerima ima mnoštvo štuke, pastrvskog grgeča, šarana te amura. Glavno pravilo svih bajera jest da za štuku i pastrvskog grgeča vrijedi režim "Ulovi i pusti" te se mogu loviti isključivo umjetnim mamcem. Za bajere 5, 7 i 8 vrijedi pravilo "Ulovi i pusti" za sve ribe, a za bajere 1, 2, 3, 4 i 6 je dozvoljeno odnositi maksimalno 2 šarana ili amura u tjednu po ribolovcu. Za svu bijelu ribu (osim babuške) vrijedi pravilo "Ulovi i pusti".

Odransko polje

Jezero Laminci

Jezero Laminci Gradiška

Jezero Hazna

Jezero Hazna Gradačac

Jezero Vidara

Jezero Vidara Gradačac

Bardača

Bardača Srbac

Drenova

Drenova jezero Prnjavor

Busača

Jezero Humci (Humačko jezero)

Jezero Šićki brod

Jezero Šićki brod Šićki Brod

Jezera na Kopu

Jezera na Kopu Šićki Brod

Panonsko jezero

Panonsko jezero Tuzla

Pelagićevo

Pelagićevo jezero Pelagićevo

Popovača

Jezero u okolici Bijeljine

Sniježnica

Sniježnica Teočak

Mezgraja jezero

Mezgraja jezero Ugljevik

RIJEKE I JEZERA BOSNE I HERCEGOVINE: Portal Bistro (http://www.bistrobih.ba/nova/)

RIJEKE CRNE GORE: Nacionalna turistička organizacija Crne Gore - Jezera i rijeke Crne Gore (http://www.montenegro.travel/me/jezera-i-rijeke)

pRETHODNA STRANICA

SLIJEDEĆA STRANICA

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator

Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019

Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!

This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!

Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!

Jezera u Dinarskom gorju

JEZERA U DINARSKOM GORJU

REGIONALNI PREGLED

SJEVERNI JADRAN

​​Volčjedražensko jezero

Renški ribnik

Vogrsko jezero

Biljenski ribnik

Klivniško jezero

Vlikožabeljski ribnik

Vanganelsko jezero

Jezero Mola

Butoniga

Jezera Cerovje

Jezero (kod Malinske)

Ponikve (kod Brguda)​

Vransko jezero (Cres)

Valići

Ponikve

Velo blato (Pag)

Malo blato

Kolansko blato

Dinjiško blato

DALMACIJA

Jezero Vlaćine

Jezero Baštica

Vransko jezero

Zmajevo oko

Prukljansko jezero

Visovačko jezero

Brljansko jezero

Jezero Torak

Šarena jezera

Burumska jezera

Jezero Biskupija

Jezero Golubić

Velike i Male Soline

Gnjila lokva

Popovića lokva

Tuvina

Perućko jezero

Crveno jezero

Modro jezero

Dva oka

Postranjsko (Prosutica) jezero

Prološko blato (Provalija i Krenica)

Galipovac

​Lokvičićko jezero (Mamića jezero)

Knezovića jezero

Zeleno jezero (kod Ričica)

Jezero Mir

Veliko Mljetsko jezero

Malo Mljetsko jezero

Jezero Blatina

Ribnjak Kozarica

Dračevica

Lokva u Lastovskom polju

Mrtvo more

Jezero Vlaška

Jezerina

Birina

Desansko jezero (Desne)

Modro oko

Kuti

NISKA HERCEGOVINA

Krenica

Nuga jezero

Deransko jezero

Jelim

Škrka

Orah jezero

Drijen

Svitavsko jezero (Svitava, Svitavsko blato)

Bilećko jezero

Goričko jezero (Trebinjsko jezero)

Jezero Vrutak

PLANINE PRIMORSKE I SREDIŠNJE CRNE GORE

Orjenska lokva

Jezero (Jezero pod Lovćenom)

Skadarsko jezero

Volčjedražensko jezero

Ponikve (kod Brguda)

Lokvičićko jezero (Mamića jezero)

Malo Drskovško jezero

Veliko Drskovško jezero

Sinjegoriški ribnik

Jamska jezera v Križni jami (jezera u Križnoj špilji)