---

VODE DINARSKOG GORJA > Jezera > Jezera krških visoravni (planota) Slovenije i Hrvatske

JEZERA KRŠKIH VISORAVNI (PLANOTA)
​SLOVENIJE I HRVATSKE

---

​Periodična (presihajoča) jezera u dolini Pivke (Pivška dolina)

Bačko jezero (Veliko i Malo) • Drskovško jezero • Jeredovce • Kalško jezero (Kalško jezero) • Klenski dol • Kljunov ribnik • Krajnikov dol • Laneno jezero • Palčje jezero • Palško jezero • Parsko jezero • Petelinjsko jezero • Radohovsko jezero • Šembijsko jezero • Veliki dol za Kalcem • (Veliko i Malo) Zagorsko jezero

Dolina Gornje Pivke (Zgornja Pivka) s krškim periodičnim jezerima i poplavljenim područjima (studeni 2000.). Poplave uz korito Pivke nisu označene.
LEGENDA: 1. jezero i poplavno područje 2. srednji vodostaj Palškog jezera 3. površinski tok između jezera 4. rijeka Pivka s pritokama 5. naselje 6. Dvorac Kalc 7. površina ispod 600 m n.v. 8. površina iznad 600 m n.v.
IZVOR: HABIČ, Špela; KOVAČIĆ, Gregor: ​Intermittent karst lakes of Pivka basin (SW Slovenia) during high waters in November 2000. Acta carsologica, 34/3 (2005)

​Pivška Presihajoča Jezera - 4K
Datum objave: 22.3.2021. Autor: Studio Avenir
Opis: Naročnik: Občina Pivka, Park Pivška presihajoča jezera Video: Marjan Krebelj, Studio Avenir Glasba: Tomaž O. Rous

Hidrogeološka karta područja periodičnih Pivških jezera
LEGENDA: 1. Krški vodonosnik, 2. Intergranularni vodonosnik, 3. Vrlo slabo propusni slojevi, 4. Stalno površinsko strujanje, 5. Isprekidano površinsko strujanje, 6. Periodično jezero, 7. krško vrelo, 8. krška jama, 9. Ponor
IZVOR: PETRIČ, Metka; KOGOVŠEK, Janja: Hidrogeološke značilnosti območja presihajočih Pivških jezer. Acta carsologica, 34/3 (2005.)

BAČKO JEZERO

Nadmorska visina: 587 m; Površina 1 ha; Najveća dubina: 2 m
Bačko jezero (Veliko i Malo) 

MALO DRSKOVŠKO JEZERO

Malo Drskovško jezero - Lokacija: Drskovče; Nadmorska visina: 561 m; Površina: 4 ha; Najveća dubina: 1 m
​Drskovško jezero

VELIKO DRSKOVŠKO JEZERO

Veliko Drskovško jezero; Lokacija: Dolina Pivke; Nadmorska visina: 561 m; Površina: 16,5 ha; Najveća dubina: 3 m

JEREDOVCE

KOORDINATE 45.72949, 14.215185  NADMORSKA VISINA 535 m  POVRŠINA 1 ha  NAJVEĆA DUBINA 3 m

Jeredovce je najsjevernije periodično jezero u Pivki i jedino u općini Postojna. Leži istočno od Žeja, gdje se nekada prolazila cesta do Bile. Također je najmanje poznato od svih periodičnih Pivških jezera. Okolno je zemljište vrlo plodno, pa je nekada obrađivano, ali je posljednjih tridesetak godina otkako se jezero nalazi u vojnom poligonu Poček, okolica je obrasla drvećem. Područje je također izrovano tenkovskim stazama. Leži u istoimenim, dubokim grebenima obrubljenim blagim padinama, koji ih mogu brzo poplaviti i povećati nekoliko puta. Dno udubine nalazi se na 537 m nadmorske visine, što je prilično visoko u odnosu na razinu rijeke Pivke u blizini, pa je rijetko ispunjeno. Jezero je prilično teško vidjeti iz zraka, jer ga zakrivaju krošnje drveća. Žuti mukač (Bombina variegata), vrsta žabe voli boraviti u jezeru, a oko njega i ugrožene vrste leptira gorskpg plavca (slo. reblov mravljiščar; lat. Phengaris rebeli, nekad Maculinea rebeli). U jezeru su pronađeni i primjerci endemske vrste račiča Chirocephalus croaticus, koja u njemu trajno živi.  Najveća prijetnja očuvanju područja jezera je njegov smještaj unutar vojnog poligona. Također se nalazi u jednom od geološki najraznolikijih područja sliva Pivke. Jezero je dio Izove planinarske staze (Izova pohodna pot).
Jeredovce je ekološki važno područje zaštićeno pod Naturom 2000 i potencijalno je posebno zaštićeno područje, ali ne pripada parku prirode Periodična jezera Pivke (krajinski park Pivška presihajoča jezera). Bilo je planirano da pripadaju Regionalnom parku Snežnik, čije je osnivanje zaustavljeno 2002. Jezero je također proglašeno Natura 2000 ptičjim staništem.
Najviši izmjereni nivo vode je 542 m. Žejani (stanovnici obližnjeg sela Žeje) kažu da znaju kada je voda u Jeredovcima, jer se tada aktiviraju Žejski izvori (Žejski izviri), posebno izvor Šulk. U poplavama u studenom 2000. voda se također pojavila u šest ponikvi na sjeveroistoku. U najsjevernije dvije razine vode dosegle su 546 m n.v. Prosječni nivo vode se ne mjeri.
Zemljište u okolici Jeredovca obraslo je šumom, dok na dnu jezera rastu istočni submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae).

IZVOR Jeredovce. Wikipedija (slo)

Usporedba veličine jezera prije nego što se prelije preko obala doline (tamnoplava) i nakon (svijetloplava)
Autor: Garygo golob – Lastno delo; licenca: CC BY-SA 4.0; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=89032345

KALŠKO JEZERO (KALSKO JEZERO)

Nadmorska visina: 565 m; Površina: 5 ha; Najveća dubina; 1 m
Periodično jezero nalazi se u Pivki, u okolici Zagorja, u  ovalnoj udubini u blizini izvora Videmščice. U prošlosti su ljudi iskopali jarak kako bi isušili zemlju, zbog čega je jezero većinu vremena bilo vidljivo samo u istočnom, donjem dijelu sliva; čitav sliv je poplavljen samo za vrijeme velikih poplava. Ime je dobio po dvorcu Kalec, koji je udaljen 750 metara prema sjeveroistoku. Dno bazena je na istoj nadmorskoj visini kao i Jezera za Kalcem (553,8 m nadmorske visine prema TTN 5; 552,35 m nadmorske visine prema LIDAR DMR-u), ali je nekoliko puta poplavljeno jer je bliže rijeka Pivka. Na jugu i istoku jezero je okruženo prilično strmim padom visokim 40 m, a na sjeveru i zapadu blažim nagibom.

PROČITAJ VIŠE  Kalsko jezero. Wikipedija (si)

Osušeno Kalsko jezero. Donji dio doline obrastao je drvećem, a u pozadini je osušeni (viši) dio doline
Autor: Avtor: Garygo golob – Lastno delo; licenca: CC BY-SA 4.0; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=88992808

KLENSKI DOL (KLENŠKO JEZERO)

Nadmorska visina: 545 m; Površina: 0,9 ha; Najveća dubina: 1 m

KLJUNOV RIBNIK

KRAJNIKOV DOL

LANENO JEZERO

Lokacija: grad Kalc; Nadmorska visina: 560 m; Površina: 0,4 ha; Najveća dubina: 5 m

PALČJE JEZERO (PALŠKO JEZERO)

Lokacija: Palčje pri Pivki; Nadmorska visina: 602 m; Površina: 125 ha; Najveća dubina: 15 m

PARSKO JEZERO

Lokacija: Parje; Nadmorska visina: 542 m; Površina: 4 ha; Najveća dubina: 2 m

PETELINJSKO JEZERO

Nadmorska visina: 567 m; Površina 55 ha; Najviša dubina: 14 m

RADOHOVSKO JEZERO

ŠEMBIJSKO JEZERO

VELIKI DOL ZA KALCEM

VELIKO ZAGORSKO JEZERO

Zagorski jezeri (Veliko in Malo); Lokacija: Zagorje pri ; Nadmorska visina: 565 m; Površina: 5,4 ha; Najveća dubina: 4 m

MALO ZAGORSKO JEZERO

SOLKANSKO JEZERO

Jezero Solkan je akumulacija brane HE Solkan na Soči, u blizini Solkanskog mosta kod Nove Gorice. Iza brane Soča se smiruje u jezero na kome je dozvoljen ribolov.
Lokacija: Solkan; Nadmorska visina: 98 m; Površina: 8 ha; Najveća dubina: 18 m

VITOVELJSKO JEZERO

Lokacija: Vitovlje; Nadmorska visina: 250 m; Površina: 2,5 ha; Najveća dubina: 1 m

DIVJE JEZERO

Lokacija: Idrija; Nadmorska visina: 595 ; Površina: 0,23 ha; Najveća dubina: 15 m

JAMSKA JEZERA V PLANINSKI JAMI (JEZERA U PLANINSKOJ ŠPILJI)

Lokacija: Planinska ; Nadmorska visina: m; Površina: 1 ha; Najveća dubina: 30 m

PLANINSKO JEZERO

Planinsko jezero - poplavljeno Planinsko polje i planina Slivnica na horizontu
Autor: Octopus, sodelavec projekta Wikipedija (jezik: slovenščina).; licenca: CC BY-SA 3.0; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=74161910

Lokacija: Planina

Periodično jezero kod na Planinskom polju, kod naselja Planina, između Logatca i Postojne. Veliko je do 2 hektara, najveće dubine od 4 do gotovo 10 metara iznad razine polja.  Nakon obilnih kiša, se na Planinskom polju (krško polje dugo 5 km i široko oko 2,5 km). Rijeka Unica, koja izlazi na površinu iz Planinske jame, poplavlja ovo polje nekoliko puta godišnje, obično u kasnu jesen i rano proljeće, a jezero traje od nekoliko dana do nekoliko mjeseci. Prosječno, poplave traju do 2 mjeseca godišnje, voda se mjestimice podiže i do 10 m, a količina poplavne vode iznosi oko 40 milijuna m³.

GODOVIŠKO JEZERO (GODOVIŠKI BAJER)

Koordinate: 45.9527, 14.0866; Lokacija: Godovič; Nadmorska visina: 595 m; Površina: 0,2 ha; Najveća dubina: 1,5 m

LOGAŠKI RIBNIK

Lokacija: Logatec; Nadmorska visina: 476 m; Površina: 0,25 ha; Najveća dubina: 4 m

RIBNIKI OPEKARNA

Lokacija: ​Verd; Nadmorska visina: 298 m; Površina: 2,4 ha; Najveća dubina: 4,5 m

BISTRIČKI RIBNIK

Lokacija: Bistra, kod Vrhnike; Nadmorska visina: 295 m; Površina: 0,23 h (23 ara)a; Najveća dubina: 1 m

SINJEGORIŠKI RIBNIK

Lokacija: Sinja Gorica; Nadmorska visina: 298 m; Površina: 0,25 ha; Najveća dubina: 3 m

MALI PLAC

Lokacija: Bevke (kod Vrhnike); Nadmorska visina: 295 m; Površina: 2 ha; Najveća dubina: 0,5 m

STRAHOMERSKI RIBNIK

Lokacija: Strahomer; Nadmorska visina: 315 m; Površina: 2 ha; Najveća dubina: 1,6 m

PODPEŠKO JEZERO (KRIMSKO JEZERO)

Lokacija: Jezero, Podpeč; Nadmorska visina: 298 m; Površina: 1,2 ha; Najveća dubina 26 m* (*sifon je izmerjen do 51 m)

Podpeško jezero

BREZOVIŠKO JEZERO

Lokacija: Dolenja Brezovica (Krim); Nadmorska visina: 365 m; Površina: 0,4 ha (40 ara); Najveća dubina: 1 m

RAKIŠKO JEZERO

Lokacija: Rakitna; Nadmorska visina: 789 m; Površina: 1,00 ha; Nadmorska visina: 3 m

BLOŠKO JEZERO

Lokacija: Volčje; Nadmorska visina: 685 m; Površina ha; Najveća dubija: 2 m

Bloško jezero, panoramski pogled

Bloško jezero

Bloško jezero

SLEMENSKO JEZERO

Lokacija: Sleme (Sleme na Blokah); Nadmorska visina: 790 m; Površina: 0,45 ha; Najveća dubina: 2 m
Slemensko jezero i jezero Bloke su bili gradski ribnjaci, u vlasništvu grofova Turja, koji su ovdje imali svoja imanja.​

JAMSKA JEZERA V KRIŽNI JAMI (JEZERA U KRIŽNOJ ŠPILJI)

Križna jama je krški spiljski sustav dug 8.273 metra, koji se nalazi pod Križnom gorom (856 m), na području između Cerkniškog polja, Bloške Police i Loža u Loškoj dolini (Loško polje). Visinska razlika između najviše točke špilje i razine jezera u Kittlovim ponorima iznosi 32 metra.

Pristup špilji. Iz Cerknice ili Ribnice i Kočevja se vozi prema Blokama. U Bloškoj Polici skrenuti prema Ložu odn. Starom Trgu. Prilazni put do špilje odvaja se manje od kilometra južno od Bloške Police, Cesta se nalazi u šumi, a ubrzo putokaz usmjerava desno na šumski put čija lijeva strana završava u slijepoj dolinici.
Informacije o špilji možete dobiti na adresi Bloška Polica 7, 1384 Grahovo i na web-stranici Križna jama.

Ime. Nekada su Križnu jami nazivali Mrzla jama pri Ložu. Današnji naziv dobila je po obližnjoj hodočasničkoj crkvi sv. Križa na vrhu Križne gore. 

Temeljna obilježja. Spada u otvorene špilje s kontroliranim ulazom, prilagođenim za turističku funkciju. Glavno obilježje špilje je lanac podzemnih jezera sa smaragdno-zelenom vodom. Stalna temperatura u špilji je 8 Celzijevih stupnjeva. Voda u špilju dotječe s Bloške visoravni i otječe u Cerkničko jezero, a u podzemnim tunelima tvori 45 smaragdnozelena jezera, međusobno odvojenih sedrenim barijerama. Po biološkoj raznolikosti, Križna špilja je četvrti najveći poznati špiljski ekosustav u svijetu. U Križnoj jami nalazi se i bogato nalazište kostiju špiljskih medvjeda koji su tu zimovali prije više od 10.000 godina. Kažu kako je jedna od najljepših i najbolje očuvanih špilja na svijetu. 

Špilja se može podijeliti na dva dijela: suhi i vodeni ("mokri").

Suhi dio. Početni, suhi dio obilježavaju velike i prostrane dvorane koje, međutim, ne nude veliko bogatstvo špiljskog nakita. Nakon samo nekoliko stotina metara, kada se gubi svaki trag svjetla, čuje se žubor pećinskog potoka, uz koji staza vodi do prvog jezera.

Vodeni dio. U drugom, vodenom dijelu, nalaze se mnoga jezera, koja se nižu jedno za drugim. Barijere između njih gradi sedra koja se izlučuje iz vode, pa barijere i dalje rastu. Jezera su u početku kraća, ali u zadnjem dijelu vodenog tunela dostižu duljinu od gotovo pola kilometra. U dvorani Kalvarija, koja je bogata stalaktitima i stalagmitima i jedna je od najljepših u špilji, Jezerski rov ("Jezerski kanal") se razdvaja na dva kraka. Prema sjeveru vodi tunel Blata, dok se prema sjeveroistoku proteže Pisani rov koji završava Kristalnom gorom, najvišom prostorijom u špilji. Strop iznad tamošnjih stalaktita uzdiže se čak 75 metara. U Kristalnoj gori nalazi se stalaktit u obliku križa, koji predstavlja simbol špilje, iako ne nosi ime po njemu, već po Križnoj gori, koja se nalazi samo nekoliko kilometara od ulaza u špilju. U Jezerskom i Pisanom kanalu Križne jame nastala su 22 jezera, a zajedno s jezerima u Blatima ima ih ukupno 45.

Tlocrt Križne jame

Najznačajnije točke u Križnoj jami

Vode i jezera Križne jame. Vode u Križnoj jami potječu od kišnice koja prodire u špilju, probijajući se kroz vapnenac okolnih krških brda, i od vode ponornice koja pristiže s Bloške visoravni, a koja se stvara samo nakon obilnih kiša. 
Posebnost i atraktivnost vodenih tunela Križne jame su njezina jezera. Oborinska voda koja se procjeđuje kroz krški teren otapa vapnence i dolomite koji se zatim oslobađaju iz vode kao troska u dodiru sa zrakom u špilji. U brzacima potoka, bogatima zrakom, sedra se izlučuje znatno brže nego u stajaćoj vodi, pa u vodenim tunelima rastu barijere koje ujezeruju vodu. Na taj su način nastala 22 jezera u Jezerskom i Pisanom kanalu u Križnoj jami, a s jezerima u Blatima ima ih ukupno 45. Prosječna stopa taloženja mulja je 0,256 milimetara godišnje, što znači da su barijere vrlo mlade s geološkog gledišta, stare manje od 10.000 godina. Kontinuiranim porastom barijera rastu, raste i razina jezera, tako da je na mnogim mjestima voda preplavila stalaktite i oni sada izgledaju kao da izrastaju iz nje. 

Prvo jezero sa smaragdnozelenom vodom ima niske obale koje su zasute glinom.

Ulaz u Križnu jamu
Ulaz ispod kose stijene zatvoren je rešetkastim vratima (ključ od vrata čuva špiljski vodič i čuvar Križnih jama).

Turistički posjet. Posjeti špilji mogući su svaki dan uz prethodnu najavu. Po špilji vode iskusni špiljski vodiči nudeći obično dvije verzije obilaska (iako ima više opcija, njih posjetitelji rjeđe izabiru zbog cijene i vremenskog trajanja). Većina posjetitelja odlučuje se za jednosatni posjet suhom dijelu, koji je pogodan i za veće grupe (do 40 posjetitelja). Vodiči vas opremaju čizmama i prijenosnim električnim svjetlima i voze vas čamcem oko prvog jezera. Duži, četverosatni obilazak vodenog dijela moguć je za maksimalno 4 osobe. Broj posjeta dubljim dijelovima jame je ograničen zbog osjetljivosti sedrenih barijera.

Plan Križne jame s prikazanim standardnim posjetiteljskim rutama.
Za pristup rasporedu posjeta klikni na fotografiju.

Prilikom turističkih tura glavnim tunelom se dolazi uzvodno prema Prvom jezeru. Ovaj dio špilje bio je poznat od prvih opisa Jožeta Cerara (Josef Zörer) 1838. pa sve do 1933. Tek tada su istraživači prevladali prvo jezero i pronašli nastavak špilje ispod kamenog luka. Zbog dubokih kotlova ispunjenih vodom napredovanje je moguće samo čamcem, a sedreni brzaci tjeraju na stalno "prebacivanje" iz jednog jezera u drugo. Prolaskom moćnog prirodnog mosta dolazi se do stalaktitne skupine Beneški pristan (Venecijanski pristan).
Dalje počinje mirno putovanje zaobljenim vodenim tunelom. Posebno je fascinantan sklop Piratska ladja (hrv. Gusarska lađa), stalaktiti koji "rastu" iz vode, što je dokaz da je tunel nekada bio suh, a kasnije ispunjen vodom. Razlog potopljenih stalaktita su muljevite sedrene barijere koje stalno rastu, pa time povisuju i razinu jezera koja tako preplavljuje stalaktite. Najljepše i najpoznatije skupine potopljenih stalaktita upravo su Venecijanski pristan i Gusarska lađa.
Najpoznatiji motiv iz Križne jame svakako je područje s mnoštvom stalagmita, stalaktita i stalaktita. Njega su nazvali Kalvarija i također je važno raskrižje putova. Tu se špilja račva u dva tunela - zapadni, Blata, i istočni Pisani rov (Pisani kanal). Prvi je posebno zanimljiv s biološke strane zbog brojnih podzemnih životinjskih posebnosti, dok je drugi nevjerojatno lijepo ispunjen sigama.
Većina voda u Križnoj jami pristiže iz Bloka, odnosno Križna jama pripada krškom sustavu Ljubljanice i jedna je od njegovih najvažnijih atrakcija, uz Cerkniško i Planinsko polje te Rakov Škocjan.
Zadnjih godina primjećuje se da je voda sve više zagađena, što donekle umanjuje užitak posjeta špilji. Posebna čar doživljaja špilje je njezina iskonska neopremljenost.

IZVOR  Križna jama. Loška dolina.si (Pristupljeno 9.1,2024.)
PROČITAJ VIšE Marko Simič: Križna jama. National Geographic - Slovenija. September, 2018.
Križna jama. U: Bloško hribovje. Dinarsko gorje

CERKNIŠKO JEZERO

Lokacija: Cerknica; Nadmorska visina: 563 m; Površina: 2.500 ha (periodično jezero); Najveća dubina: 10,2 m

RAKITNIŠKO JEZERO

Lokacija: Rakitnica; Nadmorska visina: 490 m; Površina: 2 ha; Najveća dubina: 12 m

SNEŽNIŠKI JEZERI

Lokacija: Kozarišče; Nadmorska visina: 581 m; Površina: 0,5 ha; Najveća dubina: 2 m

VIŠEVSKI BAJER

Lokacija: Viševek; Nadmorska visina: 580 m; Površina: 0,19 ha; Najveća dubina: 4 m

ČRNOPOTOŠKI RIBNIK

Lokacija: Črni Potok (kod Kočevja); Nadmorska visina: 470 m; Površina: 0,2 ha; Najveća dubina: 1,5 m

KOČEVSKOREŠKO JEZERO (REŠKO JEZERO)

Lokacija: Kočevska Reka; Nadmorska visina: 560 m; Površina: 7,5 ha; Najveća dubina: 5 m

DOBLIČKO JEZERO

Lokacija: Dobliče; Nadmorska visina: 153 mn; Površina; 0,14 ha; Najveća dubina: 10 m

JEZERA U SASTAVU HIDROENERGETSKOG SUSTAVA VINODOL

LEPENICA - MRZLA VODICA - POTKOŠ - TRIBALJSKO JEZERO - LOKVARSKO JEZERO - BAJER

Hidroenergetski sustav Vinodol

Osnovni hidroenergetski sustav (HES) Vinodol sastoji se od Lokvarskog jezera, Crpne stanice Križ (CS Križ), spojnog tlačnog tunela Lokvarka - Ličanka, Crpne hidroelektrane Fužine, Vrelo (4,8 MW), umjetnog jezera Bajer, Reverzibilne hidroelektrane Lepenica ili RHE Lepenica (1,326 MW), umjetnog jezera Lepenica, Retencije Potkoš, Crpne stanice Lič (CS Lič), gravitacijskog zahvata ili kanal Benkovac, tunela, armirano-betonskog cjevovoda i  čelično tlačnih cjevovoda  sveukupne duljine 18,8 kilometara, derivacijskog dovoda (provodnici vode) duljine od približno 10,5 kilometara do Triblja, te HE Vinodol u Triblju (94,5 MW). Hidroenergetski sustav Vinodol koristi vode vodotoka Gorskog Kotara: Lokvarka, Križ potok, Ličanka s pritokama Kostanjevicom i Lepenicom, Potkoš, Benkovac, Potok pod grobljem, a umjetna jezera su Lokvarsko jezero,  Bajer, Lepenica, te Potkoš.

Hidroelektrana Vinodol izgrađena je 1952. kao Hidroelektrana Nikola Tesla, pretežito snagom mišića mladih ljudi i osuđenika. Važna je i zbog činjenice što je bila prva hidroelektrana namijenjena potrebama elektroenergetskog sustava Hrvatske, a ne samo lokalnim potrebama. Električni generatori hidroelektrane sinkronizirani su s elektroenergetskog mrežom 25.V.1952. i nekoliko dana kasnije, točnije 1.VI.1952., pušten je u pogon prvi generator. Tijekom izgradnje nekoliko radnika izgubilo je život.

Slivno područje HE Vinodol malo je veće od 80 km2 i sastoji se od nekoliko manjih, ne baš vodom bogatih vodotoka (potok Križ, Lokvarka, Ličanka, Potkoš, Benkovac i Potok pod grobljem). Unatoč tomu, veliki hidropotencijal tog područja prepoznali su energetičari već 1939. Naime, premda siromašni vodom, spomenuti vodotoci izviru na više od 700 metara n.v. 1939. je započela izrada projekta za korištenje vodnih potencijala Ličanke i Lokvarke. Prema projektu, bilo je predviđeno stvaranje umjetnog jezera u dolini Ličanke od 18 milijuna m3, te drugog u dolini Lokvarke od 0,9 milijuna m3 vode, a strojarnica je predviđena u Vinodolskoj dolini  blizu mjesta Tribalj. Uz usporednu izradu izvedbenih projekata, već tada je započela izgradnja, koja je smanjenim intenzitetom trajala do kapitulacije Italije 1943. Odmah nakon završetka Drugog svjetskog rata, projekti su se ponovno proučili, a osobito su provjereni podaci o geološkoj građi terena, budući da je riječ o kršu. Rezultati provjere u istražnim bušotinama, dubokim do 2 000 metara, bili su temelj za nove projektne podloge. Naime, istraživanja su pokazala da geološka obilježja ograničavaju uspornu točku Ličanke u jezeru Bajer na 717 metara nadmorske visine, umjesto ranije predviđenih 735,5 metara, pa je time i korisni obujam umjetnog jezera sveden s predviđenih 18 milijuna m3 na 1,23 milijuna m3, dok je umjetnog jezera Lokvarke od prvobitno određenog uspora s kotom na 737 metara nad morem i obujmom umjetnog jezera od 0,9 milijuna m3 povećana na korisni obujam od čak 30,7 milijuna m3, uz kotu uspora od 770 metara nad morem. Ta dva umjetna jezera bila su rješenje za izravnanje neravnomjernih prirodnih dotoka, ali s jednom prirodnom anomalijom.

Naime, na većem dotoku (Ličanka) bila je manje umjetno jezero (Bajer), a na manjem dotoku (Lokvarka) veće umjetno jezero (Lokvarsko jezero). Stoga su, budući da je Lokvarka na višoj nadmorskoj visini od Ličanke, dva umjetna jezera povezana tunelom od 3 456,5 metara duljine, promjera 2,40 metara, te je izgrađena strojarnica Vrelo kod Fužina, kao reverzibilna hidroelektrana. Tako se višak vode u jezeru Bajer mogao crpkom prebacivati u Lokvarsko jezero. Kasnije su izgrađeni i umjetna jezera Lepenica i Potkoš, te crpna postaja Križ. Voda iz središnjeg umjetnog jezera Bajer do podzemne strojarnice u Triblju najprije prolazi tunelom dugim 199 metara, potom armiranobetonskim cjevovodom Lič promjera 2,80 metara, duljine 4 920 metara. U međuvremenu je izgrađen i novi cjevovod Lič, položen paralelno sa starim cjevovodom Lič, s tim da oba mogu biti u korištenju, a mogu se i fizički odvojiti zapornicama, tako da voda protječe samo jednim od njih. Duljina cjevovoda iznosi 4 881,79 metara, promjer je 3,20 metra. Cjevovod Lič prelazi u tlačni tunel Kobiljak – Razromir dug 4 162 metara, kojim voda dolazi do podzemne zasunske komore. Od Razromira se voda usmjerava u čelični tlačni cjevovod izgrađen u kosom tunelu, nagiba 32º, i dovodi na razinu Vinodolske doline, odnosno strojarnice izgrađene u podzemnoj šupljini kod Triblja.

LOKVARSKO JEZERO

Lokvarsko jezero je umjetno jezero koje je nastalo kada je rijeka Lokvarka zaustavljena je u radnim akcijama, koje su trajale neprestano od 1952. do 1955., a negdašnju zelenu dolinu s naseljem i 3 pilane, te nekoliko kilometara popularne goranske ceste Lujzijane, prekrilo je zeleno-plavo umjetno jezero duboko 40 metara. Obitelji naselja Srednji jarak, koje su se naselile na tom mjestu nakon izgradnje Lujzijane 1805., zauvijek su iseljene. Premda je Lokvarsko jezero umjetno jezero, ono se skoro savršeno uklopilo u prirodni okoliš  goranskih crnogoričnih šuma, pa danas predstavlja iznimnu turističku atrakciju i omiljeno je mjesto športaša i rekreativaca. Na jezeru je održano I. svjetsko prvenstvo u podvodnoj orijentaciji, te brojne međunarodne veslačke regate, a od 1978. ovdje se održava tradicionalni susret planinara, biciklista i ostalih ljubitelja prirode pod nazivima POJ i BOJ (pješice ili biciklom oko jezera). Lokvarsko je jezero i omiljeno boravište ribiča, jer je bogato klenom, šaranom, karasom, pastrvama i drugim vrstama riba. Pedantni ribiči su zabilježili da je baš u Lokvarskom jezeru 1973. ulovljena najveća riječna pastrva u svijetu, teška nevjerojatnih 25,40 kilograma. Lokvarsko jezero se nalazi u blizini mjesta Lokve.
Prvobitni naziv Lokvarskog jezera bio je Omladinsko jezero, u čast na graditelje velike brane, koju su stvorile omladinske radne brigade od 1952. do 1955. U dokumentima iz tog vremena stoji da je bilo "više stotina radnih brigada u kojima je bilo 27 tisuća brigadira i brigadirki", dobrovoljaca. No, u razgovorima s tadašnjim brigadirima, rad i nije bio baš uvijek dobrovoljan, ali jest bio besplatan. Tada se, istina potiho da zlo ne čuje, govorilo: "Dobrovoljno - moraš!" Ne smije se zaboraviti da su u izgradnji učestvovali i njemački te domaći ratni zarobljenici.
IZVOR Lokvarsko jezero. Wikipedija

Lokvarsko jezero
Izvor: Wikipedia; Autor: Žiga

Lokvarsko jezero ( Lake Lokve) | Drone video | Kotnik Popotnik
Autor. Kotnik Popotnik Datum objave: 25.2.2024.

hiking oko Lokvarskog jezera
Autor: alki9969 Datum objave: 6.8.2021.
Opis. Pješačenje oko Lokvarskog jezera ima dvije različite strane. Zapadna strana ide većinom po makadamu pa se kasnije odvaja u šumu do Mrzle vodice. Nema čistog pogleda na jezero. Staza na istočnoj obali jezera prvo ide kroz šumu i kasnije prilazi do obale jezera i pravi jezero do brane. Cijela staza je duga oko 20km uz nekoliko lakših uspona. U ovom videu pogledajte kako to izgleda. Moja preporuka za ljubitelje šetnje po šumi.

MRZLA VODICA

Jezero Mrzla Vodica je umjetno jezero nastalo 1999. god. izgradnjom brane između Lokvarskog (Omladinskog) jezera u koje se i uljeva i s kojim je spojeno, tj. dijeli ih brana. Ideja je bila da se stvoreno jezero koristi za mrijest pastrve i šarana ali 2010 g. uslijed jakih kiša i topljenja velikih količina snijega brana je upotpunosti poplavljena i štuka je prešla u gornje jezero. Ljudi ga često nazivaju i Mrzle vodice.
Samo naselje Mrzla Vodica nalazi se na obalama dvaju jezera. Sjeveroistočno je jezero Mrzla vodica, istočno i jugoistočno je Lokvarsko (Omladinsko) jezero.

Mrzla Vodica
Autor: Davor Malnar Datum objave: 5.10.2020.

MRZLA VODICA - JEZERO I CAROV MOST
Autor: Josip Repac Datum objave: 30.9.2015.
Opis. Jezero u Mrzloj Vodici i do njega drugo jezero koje je sada presušilo, a u njemu je Carov Most koji je spajao nekadašnju Luizijansku cestu između Karlovca i Rijeke

JEZERO BAJER

Bajer je umjetno akumulacijsko jezero nastalo 1952. izgradnjom brane na rijeci Ličanki u blizini Fužina u  Gorskom kotaru.
Jezero je nastalo za potrebe HE Vinodol, no njegovom izgradnjom postao je pravi magnet za turiste i vikendaše. Udaljeno svega oko 30 kilometara od mora, Bajer postaje privlačno odredište na kojemu je moguće osim šetnje po izgrađenim šetnicama uz njegove obale i iznajmiti čamac ili dobiti dozvolu za ribolov ili posjetiti špilju Vrelo, otkrivenoj 1950. za vrijeme izgradnje jezera.Špilja je ponovno uređena i osvijetljena 1998., a pristupačna je čak i za invalide, jer nema stepenica. U blizini se nalaze restorani i sobe za iznajmljivanje, pa je privlačan i za zimski turizam.
Oko jezera vodi šetnica, a na obalama je iz godine u godinu sve više drvenih umjetničkih skulptura, koje ostavljaju kipari koji ovdje rado dolaze na kiparske radionice
Športski ribolov je najvažnija aktivnost koja se dešava na jezeru, aktivno je ŠRD "Bajer", čiji su članovi uredili jezero Potkoš blizu Liča za prirodno mrjestilište pastrve, čiji je opstanak ugrožavala štuka.
U blizini Bajera nalazi se drugo manje jezero Lepenice, izgrađeno 1985. uzvodno Ličankom od Bajera, koje je također privlačno ribičima.
Jezero Bajer je dobilo ime po riječi "bajer" koja u nekim dijelovima Hrvatske znači umjetno jezero.

Pogled iz Fužina na jezero Bajer

LEPENICA

U dolini potoka Lepenica, pritoka jezera Bajer, izgrađena je brana s kojom se dobilo umjetno jezero Lepenica, s čijim se padom do jezera Bajer koristi Reverzibilna hidroelektrana Lepenica ili RHE Lepenica u turbinskome radu, dok se u crpnome pogonu voda iz umjetnog jezera Bajer prebacuje u umjetno jezero Lepenica. Početak rada RHE Lepenica bila je 1985.
Lepenica je najveće umjetno jezero u fužinarskom kraju, a površinom i količinom vode je znatno veće od  Bajera. Maksimalna dubina mu je 18 metara. Ljeti je pogodno i ugodno za kupanje (temperatura dosegne više od 23 °C). Na jezeru se redovito, svake godine, održavaju Državno prvenstvo, Svjetsko prvenstvo i Svjetski kup u  orijentacijskom  ronjenju. Oba su jezera iznimno bogata ribom i mamac su za ribiče i odlična za njihova natjecanja u ribolovu.

POTKOŠ

Potkoš je umjetno jezero  blizu  Liča napravljeno 1985. ustavljanjem potoka Koš, pod brdom Plasina. Uredili su ga članovi ŠRD "Bajer", za prirodno mrjestilište pastrve, čiji je opstanak u jezeru Bajer  ugrožavala štuka. Do jezera vodi asfaltirana cesta i vrlo je pristupačno. Umjetno jezero Potkoš je najmlađe i najmanje umjetno jezero u fužinarskom  kraju  (Bajer, Lepenica). Sva tri jezera izvrsno su uklopljena u planinski krajobraz i pravi su turistički  dragulj Fužina. Mnogi turisti, športaši, rekreativci i izletnici, koji dolaze uživati na obale ovih jezera, ne znaju da su ona umjetno stvorena kako bi svojom vodom pokretali vodne turbine Hidroelektrane Vinodol. Umjetno jezero Potkoš čini spremnik od 350 000 m3 ostvarenom nasutom branom na potoku Koš. Voda iz tog umjetnog jezera teče kroz zatvoreni betonski kanal duljine oko 1 500 metara  do Crpne stanice Lič, gdje se ubacuje u tlačni cjevovod Lič. Na taj se način omogućuje energetsko iskorištavanje ovoga bazena koje odgovara prosječnoj godišnjoj proizvodnji električne energije od 6 GWh.
IZVOR  Potkoš. Wikipedija

Potkoš
Izvor: Wikipedia

TRIBALJSKO JEZERO

Tribaljsko jezero, pogled s vidikovca Mahavice

LOKVA NA PLATKU

JEZERCE U CRNOM LUGU

ŽIVA VODA

KOSICA

LIVIDRAGA

Jezerce u Lividragi

ČOGRLJEVO JEZERO

Uz jezero se nalaze ostaci pilane i mlina.

JEZERO VIR

Svojedobno poznato moravačko kupalište je od početka 21. stoljeća bilo zaboravljeno i zarastalo u gustiš.

MAČJANSKO JEZERO