DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječki primorski hrbat
          • Vinodolski primorski hrbat
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
        • Cres
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Bjelolasica
          • Višnjevica
          • Bijele stijene
          • Samarske stijene
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Petehovac
          • Viševica
          • Ričičko bilo
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

​Tradicionalne nošnje, kostimi i tekstilna radinost

Facebook instagram email

STRANICA JE U IZRADI
​Hvala Vam na razumijevanju!

SLOVENIJA


Narodna nošnja Slovenija Slovenije
Autorica teksta: Marija Makarović, kustos, Ljubljan
IZVOR  Narodna nošnja – Slovenija. Enciklopedija Jugoslavije, Svezak 6, str. 234-237. Zagreb, 1965.
Stariji izvori podataka o narodnoj nošnji veoma su oskudni ; podataka o kulturi odijevanja do XII i XIII st. uglavnom nema. Uopće, na temelju svjedočanstava iz ranog srednjeg vijeka ne može se stvoriti jasnija slika narodne nošnje onog vremena. Plastika i freske iz XIV i XV st., iako još nedovoljno ispitane, pružaju određenije podatke za proučavanje razvoja slovenske nošnje, pri čemu ne treba zaboraviti da su strani slikari mogli pri­kazivati i nošnju svojih krajeva. U XVI likovnim spomenicima gotičke umjetnosti pridružuju se pisani izvori, pomoću kojih se može utvrditi da je kultura odijevanja u slovenskim krajevima usko povezana sa kasnom srednjovjekovnom kulturom odijevanja u susjednim zemljama. Tek u XVII ., u prvom redu zaslugom J. V. Valvasora, likovne predstave o narodnoj nošnji postaju jasnije i potkrepljene prilično obilnim slikovnim materijalom koji u načinu odijevanja seljaka očigledno pokazuje nove, barokne oblike.
​
Likovi na freskama i votivnim slikama, kao i brojni opisi nošnji iz XVIII i XIX st., zatim Kurz von Goldensteinovi, Russovi i Arsenovićevi akvareli, pored zabilježaka nastalih na osnovi narodnog predanja, pružaju obilje gradiva o nošnji minuloga vre­mena. No kako, uprkos tome, za neke krajeve podaci nedostaju, usmeno je predanje utoliko dragocjenije.

Poslije perioda posljednjeg cvjetanja narodne nošnje, otpri­like između 1750 i 1850, u nekim krajevima dolazi već prije konca prošlog stoljeća do njezina gotovo potpunog napuštanja; održali su se samo slabi ostaci koji su do danas već gotovo potpuno iščezli. Općenito važi da se ženska narodna nošnja održala duže od muške.
Slovenska narodna nošnja dijeli se u četiri glavna tipa: panonski, alpski, središnji i mediteranski, koji sadrže oko 40 varijanti nošnje.
Njihova zajednička crta, do sredine prošlog stoljeća, je bijela boja ženske i muške odjeće i bogati nabori, osobito u pojedinim dijelovima ženske nošnje. Uz prirodnu boju domaćeg platna su­sreću se crna i smeđa boja platna, sukna i krzna. Materijali su se bojili kod kuće, bojom priređenom od kore drveta, od žira i od posebne vrste blata. Ovoj podjeli na tip bijele (jugoistok) i tamne (sjeverozapad) nošnje pridružuje se i manje stroga podjela na tip uske i široke nošnje, naročito istaknut kod muške nošnje.

Picture
Nošnja iz okolice Črnomlja
Autor fotografije: Tošo Dabac

Nošnje središnjeg područja
Za nošnju ovoga slovenskog područja (oko­lina Ljubljane, Dolenjska, Notranjska, srednja i zapadna Štajerska) karakteristično je križanje ostalih triju tipova narodne nošnje. Dolenjska nošnja ima mnogo sličnosti s gorenjskom. U muškoj nošnji ovog područja dugo su se održale platnene hlače crne boje koje su dopirale do polovine listova, jer su muškarci nosili čizme, a za žensku nošnju karakteristično je što se kao pokrivalo dugo održala bijelo vezena peča. — U notranjskoj nošnji opaža se mnogo sličnosti s gorenjskom i djelimično primorskom, dok se nošnja centralne i zapadne Štajerske na svojim krajnjim granicama miješa s elementima koruških nošnji.
Picture
Ženska svečana nošnja iz Bele krajine
Autor fotografije: Tošo Dabac

Nošnje mediteranskog područja
Nošnja mediteranskog tipa ograničava se na područje Krasa, Vipavske doline, okoline Trsta, Gorišku, Goriška brda, Tolmin, Benešku Sloveniju i Režiju. Od ostale slovenske nošnje mediteranska se razlikuje po kroju, osobito ženska. Podaci za određene predjele vrlo su oskudni; proučene su tek njene glavne varijante: mandrjerska i brško-škedenjska nošnja. Takozvana mandrjerska nošnja obuhvata Sežanu, Nabrežinu i Bazovicu; jedan tip mandrjerske muške nošnje proteže se i na slovenski dio Istre i na Kras. Žene iz tog kraja, mandrjere, nose kratke košulje (opleče), preko koje stavljaju suknju sa steznikom (fanelca). »Fanelca« je kod djevojaka od svjetlije, a kod žena od tamnije, crne ili ljubičaste materije sa šarama, što važi i za široke nabrane svilene gornje suknje, sa prilično širokim pervazom od materijala drukčije boje. Preko suknje pripasuju se široke pre­gače druge boje, obično sa šarama. Na nogama nose crvene čarape i crne ili bijele plitke cipele. Kao i druge Slovenke, kosu češljaju u dvije pletenice i savijaju je oko glave. Ljeti idu gologlave ili se pokrivaju bogato vezenom pečom (fecóv ili glavník) oivičenom širokim čipkama. Preko ramena ogrću se manjom, isto tako vezenom maramom. Zimi preko ove odjeće oblače kaputić koji seže do pojasa, a izrađen je od domaćeg sukna, s uskim podvrnutim rukavima. Kaputić je obično sprijeda raskopčan. Iako je ova nošnja nalik na kranjsku, ipak ima prilično velik broj mediteranskih osobina, kao što su bogat nakit, cvijeće, šarene trake.

Drugi, isto tako izraziti tip ženske narodne nošnje u ovom području nazivamo brško-škedenjskom nošnjom (po naseljima Breg i Škedenj). Žene nose dugu košulju sa širokim, »portama« ukrašenim rukavima. Kod Brščica (žene sa Brega) rukavi košulje ukrašeni su samo ovim portama, dok Škedenjke ukrašuju svečane košulje širokim čipkastim uloškom, »tavelom«, ušivenim od ramena do kraja rukava. Ispod ovih širokih košulja oblače tijesne duge košulje od platna. — Glavna karakteristika ove nošnje je gornja odjeća bez rukava koja seže od ramena do gležnja, sitno nabrana i sprijeda otvorena. To su tzv. donji i gornji »kamižot« ili »plašč«. Donji »kamižot« je od bijelog platna, koji je kod Škedenjki ukrašen crnim prugama kao i rukavi košulje. Gornji »kamižot« je uvijek od crnog klota ili svile i u ramenima je široko krojen. Povrh te odjeće pripasuju pregaču (fértuf) koja je u Škednju crna, a inače plava. Na noge stavljaju bijele pletene čarape sa lijepim šarama i plitke cipele (postólce ili suine). Škedenjke i istarske Slovenke pokrivaju se bogato vezenom pečom. Dok je škedenjska marama za pokrivanje leđa bogato izvezena, istarski donji »fečov« je jedno­stavan, a stavlja se unakrst preko grudi i zadijeva za pojas. — Zimi Škedenjke oblače crni ili tamnosmeđi kaput do gležanj a, opasan trakom. — Muškarci u okolini Trsta nose platnenu košulju sa prilično velikim ovratnikom i širokim, pri vrhu i pri dnu nabranim rukavima. Suknene hlače (brènte ili            sežu do ispod koljena. Prsluk        (kamežlím)iste je boje kao i hlače ili je od svjetlije tkanine; sa svake strane ima po jedan niz srebrnih ili posrebrenih osmokutnih puceta. Pored bijelih čarapa karakteristične su plave čarape (kocjéte) i plitke, dosta otvorene cipele (šulni), sprijeda ukrašene kopčom. Kaput (jaketa) napravljen je od istog materijala kao i hlače i opšiven je, kao i hlače, crvenim suknom. Na glavi nose crne šešire sa vrlo širokim obodom ili pak slamnate šešire. Zimi i u svečanim prilikama pokrivaju se karakterističnim šubarama (frkíndeži) od vidrina krzna, odozgo opšivenima zelenom svilom ili baršunom. Zimi nose čizme i dugački ogrtač (kapót) od debelog sukna, podstavljen krznom.
​
Opisanu nošnju seljaci su nosili uglavnom praznikom i u dru­gim svečanim prilikama. Radna odjeća bila je jednostavnija i u njoj se očuvalo dosta starinskih elemenata, naročito kad je rađena od domaćeg materijala, platna i sukna. Od praznične nošnje donekle se razlikuje svatovska nošnja mladoženje, nevjeste, djevera i djeveruše, i to specijalno određenom, gotovo propisanom bojom, apotropejskim i ukrasnim dodacima: cvijećem, šarenim vrpcama itd. Od ostalih nošnji za naročite prilike zanimljiva je »parterska« nošnja u mediteranskom području, u koju su se oblačila 3 — 4 momka, »parterji«, koji su vodili ples na sajmu. Nisu nosili uobi­čajeni kaput a na glavi su imali »parterski« šešir, bogato ukrašen vještačkim cvijećem.

HRVATSKA


Picture
Narodna nošnja, Lika - graničar
Autor: Vladimir Kirin
Picture
Narodna nošnja, Benkovac, Ravni kotari
Autor: Vladimir Kirin
Picture
Narodna nošnja, Mljet, Pelješac
Autor: Vladimir Kirin
Picture
Narodna nošnja, Vrlika
Autor: Vladimir Kirin
Picture
Narodna nošnja, Lika
Autor: Vladimir Kirin
Picture
Narodna nošnja, Podgora
Autor: Vladimir Kirin
Picture
Narodna nošnja, Rečice (Karlovac)
Autor: Vladimir Kirin
Picture
Narodna nošnja, Jamnica
Autor: Vladimir Kirin
Picture
Narodna nošnja, Muć (Dalmacija)
Autor: Vladimir Kirin
Picture
Narodna nošnja, Omišalj (otok Krk)
Autor: Vladimir Kirin
Picture
Narodna nošnja, Novo Čiče (Turopolje)
Autor: Vladimir Kirin
Picture
Ženska narodna nošnja, Turković (Vrlika)
Picture
Narodne nošnje, Zlarin i Omišalj (Krk)
Autor: Vladimir Kirin
Picture
Narodna nošnja. Kosovo (Dalmacija) Kosovo
Autor: V.M.Dinčić, 1916.
Picture
Narodna nošnja, Turopolje
Autor: Vladimir Kirin
Picture
Narodna nošnja, Stupnik
Autor: Z. Sertić
Picture
Narodna nošnja, otok Pag
Autor: Vladimir Kirin
Picture
Narodna nošnja, otok Susak
Autor: Vladimir Kirin
Picture
Narodna nošnja, Vrbnik, otok Krk
Autor: Vladimir Kirin
Picture
Narodna nošnja, Dobrinj, otok Krk
Autor: Vladimir Kirin
Picture
Narodna nošnja, Imotski
Autor: Vladimir Kirin
Picture
Narodna nošnja, Istra
Autor: Vladimir Kirin
Picture
Narodna nošnja, otok Mljet
Autor: Vladimir Kirin
Picture
Narodna nošnja L.Kleinmond - Dalmacija Sjeverna
Picture
Narodna nošnja, Konavle
Autor: Vladimir Kirin
Picture
Zdenka Sertić: Ženske svečane nošnje iz Vrlike
Picture
Banovina (Banija)
Picture
Illustration of woman and man in costume, Vrlika, Croatia (former Yugoslavia), circa 1930-1937 - Payne (Blanche) Regional Costume Photograph and Drawing Collection - University of Washington Digital Collections
Picture
Matron of Vrlika, Dalmatia region, Croatia, circa 1930-1937 :: Blanche Payne Regional Costume Photograph and Drawing Collection
Picture
Dalmacija, Split
Autor: Vladimir Kirin
Četverokuka
Četverokuka je ukrasni vez na čohi karakterističan za nošnju Ravnih kotara, Bukovice i Velebitskog podgorja. Četverokuka dolazi s područja podno Velebita, njeni se tragovi pronalaze i u povijesti Knina, preko Kistanja do Šibenika. Najljepši primjerci četverokuke nastali su u kući obitelji Sime Matavulja. Dva su identiteta četverokuke, kršćanski i pravoslavni. Umijeće izrade četverokuke je od svibnja 2012. uvršteno na listu nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske i važan je simbol kulturnog identiteta. Najuočljiviji je na ženskoj nošnji ovog područja, ali i kao ukras na drvenim predmetima. Za jednu ovako malu aplikaciju (veličine oko 5x5 cm) potrebno je oko 3 sata.
Za izradu četverokuke je potrebno znati tri tehnike veza i različite zakone boja vezanih za tradiciju. Ne može se raditi s bilo kakvim bojama (roza, i ostale svijetle/ kričave boje ...), već s onima koje propisuje tradicija (tamne zagasite boje poput maslinasto zelene, bordo crvene, modre, bijele i zlatne, odnosno različitih nijansi starog zlata). Te tradicionalne boje su se mogle dobivati različitim tanganjem.
​Iako se na prvi pogled možda ne čini tako, četverokuka ima svoju priču.
Svaka nit četverokuke ima svoje značenje i razlog zašto se nalazi upravo na tom mjestu. Primjerice, rašljice na četverokuki i simboli su u simetriji. Pola je zeleno i pola je plavo. Isto je kao u kolu. Naši stari kada su se držali u kolu nikada nisu bila u nizu dva muškarca ili dvije žene jedna do druge, već je uvijek bilo muško-žensko-muško-žensko. Tako je i u četverokuki, poput plesa i konstantnog ispreplitanja.

IZVOR  ​Četverokuka, ukrasni vez na kojem svaka nit priča svoju priču. Zadarski internet portal, 20.05.2015 
PROČITAJ VIŠE  Marija Vrkić Žuvanić, Četverokuka – šareni vez na čohi sjeverne Dalmacije. Narodni muzej. Zadar, 2010. (KGZ)
Struka
Uplitanje struke je uplitanje s 8 niti koje se nekada koristilo za ukrasni dio na carzama. Zapravo je to jedan završetak  rukava, haljine, okovratnika i sl. Uglavnom se stavljao na rubove odjevnih sl. predmeta da se ne bi vidio rub šivanja.
Zalistavac
Zalistavac je ukrasni plastron koji se ukrasnom iglom pričvršćuje na prsni dio ženske košulje, a karakterističan je za jadransko područje sjeverne Dalmacije.
Picture
Četverokuka, Narodni muzej Zadar

BOSNA I HERCEGOVINA


Narodna nošnja Bosne i Hercegovine
Autorica teksta: Zorislava Čulić, Sarajevo
IZVOR  Narodna nošnja – Bosna i Hercegovina. Enciklopedijski članak. Enciklopedija Jugoslavije, Svezak 6, str. 234-240. Zagreb, 1965.
Na teritoriji BiH rasprostranjen je veliki broj različitih nošnji. Svaka oblast ima svoju posebnu nošnju, a često se u jednoj manjoj regionalnoj celini susreću po dve i više različitih nošnji. Sve su se one formirale kroz dugi niz godina i nose u sebi elemente ili tragove elemenata mnogih kulturnih uticaja. Tako u njima nailazimo na tragove stare bal­kanske kulture, zatim slovenske, mediteranske, orijentalne, sve do novijih kulturnih strujanja sa zapada od XIX v. do danas. Ovi kulturni uticaji ostavljali su svoj pečat na narodnim nošnjama i pomogli umnogome diferencijaciju nošnji, na osnovu koje se one mogu podeliti u nekoliko grupa. Diferencijacija u narodnim nošnjama uočava se uglavnom po selima, dok je nošnja po grado­vima izjednačenija i čini grupu za sebe. Ono što je od posebnog značenja u razvoju narodnih nošnji, kad je reč o novim kulturnim uticajima, jeste nova terminologija koja dolazi sa novim materija­lima i novim krojevima u nošnjama. Pored sačuvanih starih slovenskih i u manjoj meri romanskih naziva, vrlo je raširena orijentalna terminologija za mnoge delove nošnji, kao npr. : zubun, ječerma, fermen, džemadan, koparan, bošča, fes itd.

Do kraja XIX v. nošnja seoskog stanovništva bila je najvećim delom domaći proizvod. Izrađivale su je žene na selu, a neke delove radili su i seoske i gradske zanatlije. Materijali su bili od lana, konoplje, vune i kože. Od lana i konoplje tkalo se platno za košulju, gaće i za ženske marame za pokrivanje glave. Čisto laneno platno uzimalo se za prazničnu nošnju, dok su se za svaki­dašnju mešali lan i konoplja. Pamuk, koji je u XIX v. bio u velikoj upotrebi u varoškoj nošnji, ulazi postepeno i na selo krajem XIX v., i to najpre u srednju i istočnu Bosnu, Posavinu i Hercegovinu, dok je stanovništvo zapadne Bosne i planinskih krajeva ostalo pretežno kod upotrebe lanenog platna i u prvoj polovini XX v. Kako se pamuk morao kupovati, to su ga na selu počeli najpre uzimati imućniji seljaci. Šira upotreba pamučnog platna počinje sa njegovom većom industrijskom proizvodnjom, koja je bila uzrok da se u nekim krajevima, naročito u Hercegovini, prestalo izrađivati domaće platno. Najpoznatije su dve vrste tkanog do­maćeg platna, prema tehnikama samoga tkanja: »melezno« i »uzvodno« platno. Prvo je tkano uvek »u dva nita« i ima ravnu, glatku površinu; ova vrsta platna mogla je biti i od lana i od konoplje i od pamuka; druga vrsta, sa plastičnijom površinom, izrađivana je mahom od pamuka. Vuna se mnogo više primenjivala u izradi nošnje. Od nje se izrađivalo sukno (valjano i nevaljano) za zimske i letnje gornje haljetke. Pored toga, prerađivana je za pletenje čarapa, tkanje ženskih pregača, torbi i tkanica. Kod svih etničkih grupa upotrebljavalo se belo, crno i tamnoplavo sukno. Vrste sukna: raša, mrčina i modrina, za koje se znalo još u srednjem veku, poznate su u BiH i u XIX v. Raša je poznata u Hercegovini i bila je bele i tamnoplave boje, dok su druga dva naziva, preneta na zimske ženske haljine od crnog sukna — mrčina, i od tamnoplavog — modrina, u upotrebi u za­padnoj Bosni i delom u Hercegovini. Od sukna su izrađivani gornji muški i ženski haljeci: zubuni, haljine, gunjevi, džoke, gunjići, čakšire, tozluci. Pored valjanog, izrađivano je i nevaljano sukno od singave ili crne vune. Tkano je uvek »u četiri nita«, šarano u tkanju šarama zvanim »na džever« (kao riblja kost) ili »na sitnu kocad« (kao pčelinje saće). Upotrebljavano je isključivo za muške pelengaće, zvane svuda u Bosni »šalvare«. U Posavini se upotrebljavala i vrsta sukna koju je narod kupovao za gunjeve i gunjiće, tzv. bugarsko sukno, od mrke vune sa ispuštenim »bičevima« (resama) sa naličja.
​
Koža se upotrebljavala mahom neprerađena, samo osušena. Od ovakve kože, teleće, goveđe, kozje ili svinjske, izrađivani su opanci oputnjaci, zvani još i pitravci, fašnjaci, oputari, na prijeplet opanci — opšta obuća svih stanovnika na selu. U mnogim krajevima Bosne upotrebljavali su se i opanci od prerađene kože, proizvod majstora opančara po gradovima i manjim mestima, a nosilo ih je imućnije stanovništvo, dok se na selu nisu počele nositi cipele. Tada imućniji nose cipele, a srednji i siromašniji sloj uzima »učinjane« opanke za praznik, jer ovi postaju jeftiniji od cipela. »Učinjani« opanci upotrebljavali su se uglavnom u istočnoj i srednjoj Bosni i Posavini, dok se u ostalim krajevima, tj. u zapadnoj Bosni i celoj Hercegovini, nose isključivo opanci oputnjaci. Od ovčje kože, zajedno sa runom, izrađivani su muški »kožuni« ili »guberi«. U Posavini su poznati ženski kratki »kožušci«, proizvod majstora kožuhara. Od prerađene kože nosili su se u celoj BiH kožni muški pojasi — bensilaji, kao i torbe — šarpelji, karakteristični u muškim nošnjama svih etničkih grupa.

Pored materijala domaće proizvodnje, u narodnim nošnjama nalazimo krajem XIX v. u manjoj meri, i materijale manufakturne i fabričke proizvodnje, od kojih su izrađivali pojedine delove seoske nošnje zanatlije po gradovima, mahom terzije i abadžije. Tu na prvo mesto dolaze čoha i somot (kadifa), najviše u crvenoj boji, čija je upotreba poznata još u srednjem veku u nošnji vlastele. Od ovih tkanina bili su praznični haljeci imućnijeg stanovništva: ječerme, muške dolame, ženski zubuni i sl. Za vreme turske vladavine sa novim valom orijentalnog kulturnog inventara dolaze u upotrebu novi materijali, prvenstveno u nošnju varoškog trgovačko-zanatskog i feudalnog staleža, da se postepeno prošire i na seosko, u prvom redu na islamizirano stanovništvo. Najrasprostranjeniji materijali krajem XIX v. jesu prugasta pamučna i svilena tkanina, zvana »aladža« i »šamaladža«, za ženske ječerme i anterije. Pored nje, široku upotrebu ima i »atlas«, vrsta svilenog satena, svetlih i tamnih boja, za izradu gornjih haljetaka: libada, salti, anterija, ječermi. U ovo vreme, uz crvenu čohu koja je dozvoljena samo povlašćenom feudalnom sloju, varoško stanovništvo i imućniji ljudi na selu nose i crnu i tamnoplavu čohu. Od nje su delovi muške nošnje: ječerme, fermeni, koparani, čakšire.

U načinu odevanja seoskog stanovništva postoje bitne razlike između pojedinih širih geografskih oblasti, a ogledaju se u kroju osnovnih delova, ornamentici i načinu nošenja pojedinih delova. Tako se po svojim osobenostima izdvajaju oblasti: zapadna Bosna sa Hercegovinom kao jedna celina; srednja i istočna Bosna kao posebna oblast i Posavina, koja čini celinu za sebe.

Prva grupa nošnji ima najveći obim prostiranja. Obuhvata prostor u sklopu dinarskog planinskog masiva, zalazeći dublje u unutrašnjost sve do oblasti Imljana i Banjalučke Vrhovine, pa pored Travnika, preko Kupresa i Rame, do granice prema Hercegovini. Na jugu se granica produžava u samu Hercegovinu, zahvatajući deo Bosne oko Foče i Čajniča do roke Lima. To su tzv. dinarske nošnje. Među njima nailazimo na veći broj varijanti u srpskim i hrvatskim nošnjama, dok su muslimanske nošnje ujednačenije te ih sve možemo ubrojati u jednu varijantu. Izuzetak čine etničke grupe muslimana stočara oko Čapljine, Podveležja i planine Bjelašnice, koji imaju svoju nošnju.

Srednjobosanske nošnje zahvataju predele u dolini reke Bosne, počev od Sarajeva do planine Ozrena, protežući se na istok preko ogranaka planine Majevice do reke Drine; na zapadnoj strani, levo od reke Bosne, ove se nošnje pružaju dolinom Lašve, zahvatajući predele oko Bugojna, Gornjeg i Donjeg Vakufa, pa dolinom Lepenice sve do Ivan-planine. Južno od Sarajeva ove nošnje obuhvataju Bjelašnicu, Treskavicu i Jahorinu, izbijajući kod Goražda na Drinu. I ovde je veliki broj varijanta u srpskim i hrvatskim nošnjama, dok je sa muslimanskim isti slučaj kao i u dinarskoj oblasti.

Posavske nošnje rasprostranjene su duž desne obale Save i u donjem toku Une. U unutrašnjosti Bosne ove se nošnje produžuju, negde manje negde više, do ogranaka visokih planina. Elementi ovih nošnji prodirali su sporadično i dublje u Bosnu među dinarsko stanovništvo, jer su plodniji posavski krajevi privlačili stočare koji su silazili sa stokom radi ishrane u ove krajeve.
Ilustracije

Ilustracije narodnih nošnji u Bosni i Hercegovini preuzete su iz jedinstvene zbirke crteža, knjige Narodne nošnje u Bosni i Hercegovini, autorice Zorislave Čulić, nastale u izdanju Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 1963. godine. Ova knjiga je bila prva takve vrste, tiskana je u samo 1.000 primjeraka i u njoj je predstavljen samo jedan dio velikog bogatstva narodnih nošnji  Bosne i Hercegovine, koje je Zemaljski Muzej Bosne i Hercegovine tijekom svojih dotadašnjih 75 godina djelovanja sakupio i sačuvao. U knjizi se pored crteža nalaze i krojevi osnovnih vrsta bosanskohercegovačkih nošnji.

Dinarske nošnje
​Glavne karakteristike dinarskih ženskih nošnji jesu: duga lanena košulja, iz jedna krojena, dugih širokih rukava, vezena vunom vegetabilnih boja na prsima, skutima i rukavima, u geometrijskim motivima. Od gornjih haljetaka najvažniji su zubun, haljina i pregača. Zubun je od belog sukna kod devojaka, a crnog ili tamnoplavog kod udatih žena, ukrašen vezom u tehnici »sindžirca« i apliciranom čohom u boji. Duga zimska haljina, od belog sukna za devojke i crnog ili tamnoplavog za udate, sa dugim rukavima, ukrašena je kao i zubun. Pregače su rađene tehnikom »iveranja« ili »prebiranja« geometrijskih motiva, potkićene dugim vunenim resama uokolo. U muslimanskim ženskim nošnjama nisu se uopšte upotrebljavale pregače. Na glavi je kod žena karakteristična plitka crvena kapica, prekrivena belom četvrtastom maramom zvanom krpa, koja je vezena kao i košulja, negde manje negde više. Kod mladinskih kapa karakterističan je »krov« od starog srebrnog novca koji pokriva ceo prednji deo glave. Ove su kape različite kod svake etničke grupe. Od ženskih nakita u dinarskim nošnjama karakterističan je »gendar« od starog srebrnog novca, koji pokriva negde samo prsa, a negde ceo prednji deo tela.

Muške dinarske nošnje karakterišu: košulja od lana istoga kroja kao i ženska, vezena belim koncem i pamukom, a negde i vunom u boji; gaće uskih dugih nogavica kod srpskih i nešto širih kod hrvatskih i muslimanskih nošnji. Od gornjih haljetaka glavni su: zubun, kožun i gunj. Zubun je kratak, od belog, crnog ili tamnoplavog sukna, bez veza, ili samo na prsima ukrašen »sindžircem« kao i ženski. Kožun je od ovčje kože sa runom iznutra, bez rukava, dug do bedara, a nosi ga samo srpsko stanovništvo dinarske oblasti u Bosni. Gunj je najčešće od crnog sukna, dug do pojasa ili bedara, dugih rukava. Ukrašava se crvenim gajtanom kod srpskog i hrvatskog, a zelenim kod muslimanskog stanovništva. Kao praznični haljetak karakteristična je ječerma sa srebrnim tokama na prsima, upotrebljava se kod svih etničkih grupa na dinarskom području. U nošnji na glavi karakteristična je crvena kapa, oko koje se omotava crveni vuneni šal. U istočnoj Hercegovini primljena je, posle ustanka 1875, iz Crne Gore kapa »zavrata«.

Obuću mušku i žensku sačinjavaju: vunene čarape, duge do kolena, različito šarane, ali uvek u geometrijskim motivima, najčešće od crne i crvene vune, kod muškaraca razrezane sa strane; preko njih su se navlačili priglavci, terluci, natikači) koji sežu do gležanja. Preko njih nose se opanci oputnjaci. Kod muških nošnji dinarske oblasti u Hercegovini karakteristični su tozluci, vrsta dokolenica, od sukna bele ili crvene boje.
Picture
Nošnja iz Donjeg Unca, srpska, kraj 19. st.
Picture
Nošnja mlade djevojke iz okoline Mrkonjić Grada (Varcar Vakufa), srpska, kraj 19. st.
Picture
Narodna nošnja Zmijanja u Bosanskoj krajini
Picture
Narodna nošnja iz Imljana, kod Kotor Varoši
Picture
Nosnja s visoravni Janj kod Jajca, srpska, kraj 19. st.
Picture
Narodna nošnja s Kupresa
Picture
Narodna nošnja iz Duvanjskog polja
Izvor: Zorislava Čulić, Narodne nošnje u ​Bosni i Hercegovini. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Sarajevo, 1963.
Picture
Narodna nošnja iz okolice Glamoča
Picture
Nošnja iz Livanjskog Polja, srpska, početak 20. st.
Picture
Narodna nošnja iz Livanjskog polja, hrvatska, djevojka i momak, kraj 19. st.
Izvor: Zorislava Čulić, Narodne nošnje u ​Bosni i Hercegovini. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Sarajevo, 1963.
Picture
Nošnja iz okolice Konjica
Picture
Nošnja stočara iz okoline Čapljine, bošnjačka, kraj 19. st.
Picture
Nošnja iz zapadne Hercegovine, hrvatska, kraj 19. st.
Picture
Nošnja iz istočne Hercegovine, srpska, kraj 19. st.
Picture
Narodna nošnja, Mostar
Autor: Vladimir Kirin
Picture
Hercegovina
Autor: Vladimir Kirin
Picture
Narodna nošnja, Hercegovina
Autor: Max Karl Tilke
Picture
Bosanska krajina
Picture
Zmijanje
Picture
Matron of Mrkonic Grad, Bosnia and Hercegovina, circa 1930-1937 :: Blanche Payne Regional Costume Photograph and Drawing Collection
Picture
Djevojačka nošnja iz Zlosela, Kupres
Autor: Tošo Dabac
Picture
Nošnja iz okolice Livna
Autor: L. Janković
Picture
Muslimanska ženska nošnja iz Cazina
Livanjka sam nošnja me odaje - KUD Kamešnica Podhum Livno
Datum objave: 9.11.2009. Svekar voda - Miši
Opis: KUD kamešnica u emisiji Turizam plus - Federalna Televizja, Livanjski bećarac, Livanjska narodna nošnja, Narodna nošnja hrvata livanjskoga kraja, Boko blato
Picture
Privjesak za pletenice iz Hercegovine
Picture
Privjesak za pletenice iz Hercegovine
​Ramski običaji - Navijanje ramskog peškira*
Autor: Damir Misura Datum objave: 5.12.2014.
Opis. Navijanje ramskog peškira u Jaklićima. Snimljeno mobitelom 29. studenog 2012. Mnogi povjesničari, etnolozi i pisci Ramu smatraju neiscrpnim blagom za svoja istraživanja što Rama uistinu i jeste. Nažalost, u današnje moderno vrijeme sjećanja na neke običaje polako blijede, pogotovo kod mladih.
*Ramski peškir je narodna rukotvorina, odnosno, tkanje koje se još uvijek tka na stanu. Ramski peškir je na neki način postao zaštitni znak svake svadbe u Rami.

​Tradicija i običaji - Prva epizoda
Autor: Banjalučka Hronika Datum objave: 11.1.2023.
Opis. U prvoj epizodi dokumentarnog serijala "Tradicija i običaji", govorimo o spravljanju janjskog sira gužvaša. Bili smo na imanju Dragice Milovac u Janju. U drugom dijelu emisije, govorimo o vezenju, heklanju i tkanju pomoću natre. O svemu ovome govorila nam je Stoja Zrnić iz Bistrice podno Kozare. Čuvajmo našu "Tradiciju i običaje." Produkcija: ELTA HD TV Banjaluka

Srednjobosanske nošnje
Osobine srednjobosanskih ženskih nošnji jesu: košulja od »uzvodnog« platna, lanenog ili pamučnog, duga, nabranih klina ispod ruke, bez veza, ukrašena samo »kericama« (vrstom čipke) po rubu rukava; gaće od grubljeg lanenog platna, širih nogavica koje se skupe pod kolenom, u upotrebi kod svih etničkih grupa ove oblasti. Zubun, kao najvažniji gornji haljetak, ovde je prilično neujednačen. Uvek je od belog ili crnog sukna, različite dužine i ornamentike, često i bez ikakvog veza. Kao obavezni haljetak preko košulje ovde se pojavljuje ječerma od fabričkog materijala, po kroju ista kao u varoškoj nošnji. U nošnjama nekih etničkih grupa karakteristične su crne dimije (dolina Bosne, Lepenice i oko Vareša), i to samo kod srpskog i hrvatskog stanovništva. Pregače su ovde u upotrebi sporadično i nemaju svoj određeni oblik kao dinarske. Zimi se ovde nosi gunj od crnog sukna, dug do kukova ili pojasa, ukrašen crvenim gajtanom ili bez veza. Pored grublje pletenih opanaka oputara, karakteristični su za ove nošnje i opanci od prerađene kože. U devojačkoj nošnji na glavi dolaze dublje crvene kape, a kod žena razni oblici kotura ispleteni od pruća, kao podmetači za maramu, mahom bez veza.
​
Muške nošnje u ovoj oblasti mnogo su ujednačenije nego ženske. Košulja je od »uzvodnog« platna, bez veza, okerana po rubu rukava, sa vrlo širokim dugim rukavima. Gaće su vrlo širokog tura, naročito kod muslimanskog stanovništva. Od suknenih delova karakteristični su kratki haljeci, džoke, džemadan, gunj, kao i čakšire i salvare. Svi su od crnog sukna, ukrašeni većinom crvenim gajtanom kod srpskog i hrvatskog, i zelenim kod muslimanskog stanovništva. Za ćelu grupu nošnji i u srednjoj i u istočnoj Bosni karakteristični su kod muškaraca na glavi fesovi i oko njih crveni vuneni šalovi ili šarani beli peškiri (kod muslimana). Kao praznični deo nošnje i ovde su se nosile toke.

Obuću sačinjavaju vunene čarape, šarane vegetabilnim geometrizovanim motivima, i opanci, isti kao ženski. Za sve nošnje ove oblasti karakteristični su još i tozluci od crnog ili crvenog sukna. Kožni pojas bensilaj i torba zvana šarpelj su ovde obavezna dopuna muških nošnji.
Picture
Nošnja iz Sasine kod Sanskog Mosta, hrvatska, kraj 19. st.
Picture
Nošnja iz Sarajevskog polja, srpska i hrvatska, početak 20. st.
Picture
Narodna nošnja iz Sarajevskog polja
Picture
Nosnja s planine Bjelašnice kod Sarajeva, bosnjacka, kraj 19. st
Picture
Narodna nošnja iz Osata, istočna Bosna
Picture
Ženske nošnje iz okolice Čajniča, lijevo, i Foče, desno, srpska, kraj 19. st.
Picture
Nošnja iz okolice Travnika, hrvatska, kraj 19. st.
Picture
Nošnja iz okolice Travnika, kraj 19. i početak 20. st. ( u sredini)
Picture
Nošnja iz Birča, istočna Bosna, srpska, početak 20. st.
Picture
Nošnja iz Zeničke Vrhovine, kraj 19. st.
Picture
Narodna nošnja, Guča Gora (Travnik), hrvatska
Autor: Vladimir Kirin
Picture
Bosanska krajina, Banjalučka regija
Picture
Starinska ženska nošnja iz okolice Sarajeva
Picture
Ženska nošnja iz okolice Travnika
Picture
Ženska nošnja iz okolice Travnika
Autor: Tošo Dabac
​Bosanska tradicionalna nošnja
Datum objave: 24.5.2012. Autor:Zlatni ljiljan
Bosanska tradicionalna nošnja / www.zlatniljiljan.org
Picture
Pafta iz Rogatice, Bosna
Picture
Naušnica od raznovrsnog metala iz Bosne
Picture
Srebrna narukvica iz Bosne
Picture
Muslimanska djevojačka nošnja iz okolice Sarajeva
Picture
Lukomir
PROČITAJ VIŠE
​Livanjska narodna nošnja - izvori:
Kud "Kamešnica",
Livno - Livanjska narodna nošnja

Posavske nošnje
Posavske nošnje imaju svoje karakteristike. U ženskim nošnjama srpskog i hrvatskog stanovništva na prvo mesto dolazi košulja, zvana ovde rubina, od pamučnog »uzvodnog« platna, rezana u struku i bogato nabrana pozadi u pasu i oko vrata. Rukavi su koso krojeni u ramenima, dugi i široki. Ovde su karakteristični utkani vegetabilni motivi duž rukava i skuta pozadi. Gaće su iste kao i u srednjobosanskim nošnjama. Zubun, kao gornji haljetak, nalazimo kao karakteristiku s leve strane reke Bosne, dok su na desnoj strani uobičajeni kratki haljeci zvani , od crnog sukna, ukrašeni crvenim i srmenim gajtanom. Uz njih dolaze i kožušci, s aplikacijama od raznobojne kože. Zimska gornja haljina duga je do kukova, sa dugim rukavima, uvek od crnog valjanog sukna ili od »bugarskog« sukna mrke boje. Pregače posavskih žena imaju jednu specifičnost. Tkane su dijagonalno, »u četiri nita«, sa kvadratnim, odnosno pravougaonim šarama, potkićene dugim resama. U nekim krajevima nosi se i zadnja pregača (oko Brčkog). Osnovna obuća su i ovde bili oputni opanci, a uz njih i oni od prerađene kože. Čarape su duge, od raznobojne vune, vegetabilnih motiva, ukrašene i belim perlicama. Devojke na glavi nose tzv. krpicu, uski komad plaatna, sa velikom svilenom kićankom koja pada na čelo, a krpica niz leđa. Za nošnju udatih žena karakteristična je »krpa« u vidu dužeg peškira, šarana tkanim motivima od raznobojnog pamuka, koja se na razne načine prebacuje preko kotura stavljenog najpre na glavu.

U muškim nošnjama glavnu karakteristiku čine košulja i gaće. Košulja je, kao i ženska, nabrana pozadi u struku, a takođe i oko vrata, duga do kolena. Nosi se uvek leti preko gaća, za razliku od ostalih krajeva u BiH gde se košulja uvek uvlači u gaće. Gaće su dugih nogavica, širih nego u drugim krajevima Bosne, sa malim turom. Izrađuju se od istog platna kao i košulja i ukrašavaju se isto tako po dnu nogavica. Gornji haljeci u posavskim nošnjama bili su kratki »ljetak« i zimski gunj. Ljetak je od crnog sukna, bez rukava, ukrašen crnim ili crvenim gajtanom. Gunj je isti kao ženski. Čakšire su ovde samo zimski deo odeće, od crnog sukna ili čohe ukrašene crvenim gajtanom, po kroju iste kao i u gradskoj nošnji. Na glavi su se nosili tamniji fesovi i crveni šalovi oko njih, ali već u drugoj polovini XIX v. prodiru u posavske krajeve šeširi iz krajeva preko Save. Obuća je ista kao i kod žena.
Picture
Nošnja iz Debeljaka kod Banja Luke, hrvatska, početak 20. st.
Picture
Nošnja iz okolice Dervente
Picture
Ženska nošnja iz okolice Brčkog
Picture
Ženska nošnja iz okolice Brčkog, hrvatska, početak 20. st.
Picture
Nošnja iz okoline Bosanskog Šamca, hrvatska, početak 20. st.
Picture
Nošnja iz okolice Brčkog
Picture
Djevojačka nošnja iz okolice Brčkog

Nošnja varoškog (gradskog) stanovništva
Četvrtu grupu nošnji čini nošnja varoškog stanovništva. U ovim nošnjama, bez obzira na etničku pripadnost stanovništva, zapaža se jak orijentalni uticaj kako u krojevima tako i u pojedinim haljecima i materijalima. Klasne razlike su ispoljavane u nošnji više nego veske. Tako su feudalci i u XIX v. još nosili odelo od skupoce-nog materijala samo svetlih boja, dok su varoški zanatlije i trgovci nosili odeću tamne boje.

Ženska nošnja sastojala se od košulje od tankog pamučnog ili svilenog platna, pravo krojene, duge do gležanj a, dugih širokih rukava; uz nju se nosile gaće od debljeg platna, širokih nogavica skupljenih pod kolenom. Gornji haljeci su različiti: mala ječerma vezena srmom, dimije, vrlo široke, bez nogavica, od svilenog ili pamučnog materijala, raznih boja kod muslimanskih i od crnog satena kod srpskih i hrvatskih žena. Udate žene oblačile su preko košulje vrstu duge otvorene haljine, sa dugim razrezanim rukavima, zvonasto krojenu, zvanu anterija. Na glavi su devojke nosile fesiće a udate žene kalkan-kape, ukrašene srebrnim tepelukom na temenu i resama od crne svile naokolo. Od obuće karakteristične su lagane papuče ili cipelice od žute ili crvene meke kože, zvane jemenije.

Za izlazak van kuće muslimanskim ženama služila, je, kao obavezni deo nošnje, feredža, a od kraja XIX v. i , odeća istočnjačkog karaktera po svom kroju i funkciji. Srpske i hrvatske žene nosile su libade, salte i kratke ćurdije postavljene krznom.

Osnovni delovi muške varoške nošnje su košulja i gaće, od istog platna kao i ženske. Gornji haljeci su mahom od čohe: fermen, kopar an, ječerma, anterija, džemadan, čakšire. Na glavu je dolazio fes, a na noge crne mestve i preko njih crne firale, oboje od kože.

Veće promene u svim nošnjama nastaju početkom XX v. naročito posle Prvog svetskog rata, sa širom upotrebom fabričkog materijala, s kojim dolaze i novi krojevi. U celini posmatrane, ove promene nastajale su najpre u muškim nošnjama, koje su u svom razvoju pod zapadnim uticajem išle ka sve većem izjednačavanju ss gradskom nošnjom. To se najpre opaža u nošnjama posavskih krajeva, dok je u ostale krajeve taj uticaj prodirao sporije. Ove promene uslovio je i sve veći odlazak ljudi iz sela u gradove na rad, dok su žene, ostajući više kod kuće, čuvale duže svoju staru nošnju i izrađivale je same. Može se reći da se i u vremenu između 1918 i 1941 u BiH intenzivno održavaju u svom starom obliku, uz izvesne manje promene koje su uneli neki fabrički materijali. Još veće promene doživele su nošnje u BiH u najnovije vreme. Situacija u pogledu narodne nošnje takva je da je ona, izuzev neke manje oblasti u kojima se još nosi starinska nošnja (okolina Žepča, Travnika, Kraljeve Sutjeske, Imljana), u većini oblasti praktično iščezla. Čuvaju je i upotrebljavaju samo još stariji ljudi, a i oni sve rede.
Picture
Nošnja iz Visokog
Picture
Nošnja iz Sarajeva, bošnjačka, kraj 19. st
Picture
Građanska nošnja s kraja 19. st, lijevo - hrvatska iz Jajca, desno - srpska iz Mostara
Picture
Nošnja iz Sarajeva, bošnjačka; lijevo kraj 19. st., desno, početak 20. st.

PULJIĆ, Ivica: Narodna nošnja Hrvata donje Hercegovine. Hercegovina: godišnjak za kulturno i povijesno nasljeđe, 19 (2005), 183-201 (PDF)
  • Sažetak. Proučavanje povijesti i sadašnjosti, života i uljudbe Hrvata na području donje Hercegovine u novije se vrijeme doista intenziviralo. Istraživanjima dosadašnjih autora, dodani su rezultati novijih istraživanja u brojnim edicijama različitog karaktera koje su ugledale svjetlo dana uglavnom u razdoblju posije Domovinskog rata. U dobrom dijelu tih edicija nalaze se brojni prilozi ili podaci koji se odnose i na narodnu nošnju Hrvata na ovim prostorima.

CRNA GORA


Picture
Crnogorska narodna nošnja, Krivošije
Autor: Vladimir Kirin
Picture
Crnogorska muška nošnja
Autor fotografije: AF
Picture
Risan, hrvatska nošnja
Autor: Vladimir Kirin
Picture
Crnogorska ženska nošnja
Picture
Picture
Crnogorska muška nošnja
​Crnogorke u prošlosti - Promjene u načinu odijevanja
Datum objave: 
27.2.2019. Postavio: Duklja - Zeta - Crna Gora
Opis: RTCG, 19. februar 2019.
PROČITAJ VIŠE
​Crnogorska narodna nošnja. Visit Montenegro
Crnogorska narodna nošnja - dokumentarne emisije RTCG-a
Crnogorska ženska narodna nošnja - Dokumentarna emisija RTCG-a
Ženska nošnja se sastoji od svilene košulje ukrašene vezom, ispod koje se nosio bustin - potkošulja bez rukava, duge svilene suknje, svjetlozelenog koreta bez rukava, dokoljenica i opanaka. Đevojke su na glavi nosile kapu, a žene raznobojnu ili crnu maramu, zavisno od životnog doba. Oko struka se nosio srebrni ili pozlaćeni pojas - ćemer, kovan ili rađen u tehnici filigrana.
Crnogorska ženska narodna nošnja
Datum objave: 17.12.2018. Postavio: SLAVENSKA SPARTA – Crna Gora / Zeta / Duklja
Autor: Crnogorska ženska narodna nošnja. RTCG - Radio Televizija Crne Gore
Crnogorska ženska narodna nošnja
Datum objave: 
17.12.2018. Postavio: SLAVENSKA SPARTA – Crna Gora / Zeta / Duklja
Opis: Crnogorska ženska narodna nošnja. RTCG - Radio Televizija Crne Gore
Tradicija Crne Gore - Crnogorska narodna nošnja
Datum objave: 
6.4.2019. Autor: SLAVENSKA SPARTA – Crna Gora / Zeta / Duklja
Opis: Crnogorska narodna nosnja
​Crnogorska narodna nošnja – tradicija Crne Gore koja živi
Datum objave: 15.4.2020. Objavio: Crna Gora od Iskona
Opis: Crnogorska narodna nosnja. Emisija: Škrinja - RTCG
​crnogorska narodnja nosnja izrada LILJA SUSIC
Datum objave: 
29.5.2015. Objavio: janko vujovic
Opis: Voditeljka Jelena Belojevic, snimatelj Vesko Perovic, ako zelite kupiti I imati orginalnu crnonorsku narodnu nosnju, ne imitaciju ili kich
Crnom Gorom: Džubleta, tradicionalna albanska katolička nošnja HD
Datum objave: 
8.12.2019. Autor: RIVchannel
Opis: Džubleta je tradicionalni odjevni predmet ženskog albanskog katoličkog stanovništva iz okoline Podgorice. Ona je teška ornamentalna haljina (suknja) izrađena od crnog sukna koja se od struka pa nadolje širi u obliku zvona. Nešto više o Džubleti, kazao nam je Štjefan Ujkić.
​Crnogorska tradicija: Pojas u crnogorskoj narodnoj nošnji
Postavio: SLAVENSKA SPARTA – Crna Gora / Zeta / Duklja  Datum objave: 28.12.2018.
Opis. Pojas u crnogorskoj nošnji Proizvodnja: RTCG, februar 2012. Autorka: Dragana Kršenković Brković Snimatelj: Igor Sekulić

SRBIJA


​NARODNE NOŠNJE RAŠKE
Datum objave: 
21.12.2020. Autor: KC Mladost Futog
Opis: Narodne nošnje Raške druge polovine 19.veka iz kolekcije Dalibora i Ivane Todorović. Video snimljen u Kulturnom centru "Mladost "povodom učešća na desetoj reviji rekonstruisanih nošnji "Obnavljamo baštinu" 2020 u Zagrebu u online izdanju. Prezentacija bračnog para Todorović i KC "Mladost" Futog pohvaljena je za celokupni utisak.

KOSOVO

Picture
Rugova
Autor; ShpetimKaliqani; Wikipedija
Picture
Narodna nošnja O.Antonini - Kosovo Peć
Picture
Peć, srpska nošnja
Picture
Rugova, ženska nošnja
Autor; Fjollabeqiraj; Wikipedija
Picture
Rugova, odjeća mladenke, 20 st.
Etnološki muzej, Priština
Picture
Podgor (alb. Podgur), tradicionalna muška nošnja
Picture

ALBANIJA

Picture
Ženska narodna nošnja iz okolice Skadra
Autor fotografije: Giuseppe Massani, 1940.
Picture
Ženska narodna nošnja iz albanske Malesije (tip haljine: xhubleta)
Picture
Mlada iz Dukagjina
Picture
Picture
Picture
Scutari, Albania. Costume of Roman Catholic woman at home. The trousers are black and shinny sic and excessively voluminous. The sleeveless coat is heavily and untricately sic embroidered in black thread on a red ground. The chemise is of cotton cloth woven on the home loon. The hair is always slightly covered as shown here and she must wear more if she want to go on the street. Albania Scutari, 1921. [August Date Received] Photograph. Glass negatives Notes - Title, date and notes from Red Cross caption card. - Photographer name or source of original from caption card or negative sleeve: Jr. Red Cross. https://www.loc.gov/item/2017679445/.
Picture
Picture
A good type of the "gheg" or 16 northern Albania. A handsome refugee from Rosova who looks forward to the time when Serbia shall have been ousted from his lands. He will probably do some of the ousting himself. Albania, 1921. [July Date Received] Photograph. https://www.loc.gov/item/2017679397/. Genre Glass negatives Notes - Title, date and notes from Red Cross caption card. - Photographer name or source of original from caption card or negative sleeve: Junior Red Cross.
Picture
An American in Albania. R? M. Davidson of Ashland, Ky., who is in charge of the American Red Cross relief work at Elbasob, Albania attired in the picturesque costume of the Albanian mountaineers. The whole thing is of wool, the jacket being extra heavy as a protection against the intense cold and heavy rains of the mountains. Albania Elbasob, 1920. [22 September date received] Photograph. https://www.loc.gov/item/2017677995/.
Picture
Mountain woman from the tribe of Shala, northern Albania. Clothing, mostly of black woolen cloth hand made with decorations in colored worsted. She wears an apron behind similar to the one she wears in front. Her shoes are of raw hide. Inside them she wears the decorated woolen slipper called a "opanga" and wind this one or two thicknesses of woolen socks or slippers. The women are always spinning or knitting. The belt is decorated with countless lead nails and studded with big brass rivets. Albania, 1921. [August Date Received] Photograph. https://www.loc.gov/item/2017679439/. Genre Glass negatives Notes - Title, date and notes from Red Cross caption card. - Photographer name or source of original from caption card or negative sleeve: Jr. Red Cross.
Picture
A mountain bride from the tribe of Hoti, northern Albania. The clothes are of heavy woolen cloth spun and woven by hand and richly embroidered with colored worsteds and gold and silver thread. The jewelry is mostly silver filigree work, a craft in which the Albanians are especially proficient. The large silver cross is a mark of the Catholic tribes all over the north. Her heavy leather belt studded thickly with lead pin, lead nails, each molded and inserted by hand, is the work of special craftsmen in Scutari. She wears the mountain slippers of goat hide called "opanga". Most of the tribal lands of Hoti were given to Serbia by Turkey inbut the people remain Albanian in language and customs. Albania, 1921. [August Date Received] Photograph. https://www.loc.gov/item/2017679443/. Glass negatives Notes - Title, date and notes from Red Cross caption card. - Photographer name or source of original from caption card or negative sleeve: Jr. Red Cross.

IZVORI I LITERATURA

BUŠIĆ, Katarina: Zbirka torbi = Bag collection. Etnografski muzej. Zagreb, 2009. 

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Prilažem iznos / I donate (in €):

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječki primorski hrbat
          • Vinodolski primorski hrbat
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
        • Cres
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Bjelolasica
          • Višnjevica
          • Bijele stijene
          • Samarske stijene
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Petehovac
          • Viševica
          • Ričičko bilo
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact