|
|
SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SREDNJE I ISTOČNE BOSNE > PLANINE ISTOČNE BOSNE > Javornik (istočna Bosna)
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Bandijerka, 1060 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.2849, 18.7688
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Bandijerka, 1060 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.2849, 18.7688
|
|
UvodPlanina u istočnoj Bosni, na razvođu rijeka Gostilje, pritoke Spreče i Drinjače. Pruža se od jugozapada prema sjeveroistoku, a građena je od različitih vapnenaca, škriljevaca, lapora, pješčenjaka, kongomerata, tufita i melafita. Najviši joj vrhovi: Bandijerka (1060 m), Zmajevac (1017 m), Svojčica (918 m) i Vranovina (963 m). Javornik je bogat izvorima i dobro pošumljen. Zapadnim podnožjem bia je sagrađena željeznička pruga uskog kolosijeka Kladanj-Živinice-Tuzla, a tim dijelom prolazi i cesta Olovo-Kladanj-Živinice-Tuzla.
Masivu Javornika, u širem smislu pripadaju i brdsko-gorski ogranci: Jasičak, Bišina i Borogovo. IZVOR JOKANOVIĆ, Milan: Javornik. Članak. Enciklopedija Jugoslavije. Svezak 4, str. 474. Zagreb, 1960. 
Položaj planine Javornik
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:300.000 ENGLISH SUMMARY: Javornik (Eastern Bosnia)
- |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA
Reljef
Masiv Javornika, prostorni pogled iz smjera jugozapada
Izvor: Google Earth, 2022.
Izvor: Google Earth, 2022.
Vode
Rijeka Drinjača, uzvodno od Šekovića
|
JASIČAK
NAJVIŠI VRH Mali grad, 689 m KOORDINATE 44.3843, 18.7116
Brdo Jasičak, prostorni pogled iz smjera zapada
Izvor: Google Earth, 2022. |
Bašigovci
|
Bašigovci se nalaze u jugoistočnom dijelu općine Živinice, na udaljenosti oko 6 km od središta grada. Graniče sa sljedećim selima: na sjeveru s Dubravama, na istoku s Lukavicom, na zapadu s Kovačima i na jugozapadu s Đurđevikom. Naselje se sastoji od više zaseoka, a to su: Šibić, Podoljani, Livada, Pobrđani, Ravnice, Rosulje, Otava, Jelah, Panje i Trasa.
Po geomorfološkim karakteristikama naselje se može podijeliti na dva dijela i to: sjeverni nizinski i južni brežuljkasto-brdski. Sjeverni dio prostire se do rijeke Spreče i samim time zahvaća dio Sprečanskog polja. Južni dio je brdskog karaktera, uglavnom starog dijela naselja Bašigovci s obiteljskim kućama do brda Jasičak. Nadmorska visina također je različita. Na sjeveru iznosi oko 220 m, a na jugu oko 324 m. U naselju postoje dva veća potoka. Zapadnim dijelom sela prolazi potok Jelah, a kroz središnji dio potok Ševar. Oba potoka se spajaju u jedan veći potok pod imenom Meminovac u zaseoku Panju, koji se dalje ulijeva u rijeku Spreču. IZVOR Bašigovci. Wikipedija (hr) Povijest
Ime i podrijetlo Bašigovaca nije sasvim sa sigurnošću utvrđeno. Postoje dvije verzije nastanka ovog naselja. Prva verzija je da je naselje dobilo ime po nekom "Baši" (starješina, poglavar, prvak) osmanskom činovniku i uglednoj osobi. Druga verzija je da termin "baš" ima značenje nečeg glavnog, slično Baščaršiji - glavna čaršija (Sarajevo). Prvi spomen Bašigovaca veže se u austrougarski popis stanovništva 1879. godine, gdje se spominju pod imenom Bašibegovci. Prema tom popisu spomenuto naselje se nalazili u kotaru Donja Tuzla, politička ispostava Tuzla Gornja, u okviru džemata (općine) naselja Gračanica, pod imenom Bašibegovci sa 72 kuće i 347 stanovnika, od toga 178 muških i 169 ženskih. Već u drugom popisu stanovništva iz 1885. godine, naselje se spominje pod današnjim imenom i predstavlja zasebnu općinu (džemat) koja se nalazila u sastavu kotara Donja Tuzla, a u njenom sastavu nalazila su se naselja: Kovači, Donja i Gornja Lukavica. Po spomenutom popisu naselje se sastojalo od 72 kuće s 343 stanovnika, od toga 169 muških i 174 ženskih. U trećem austrougarskom popisu stanovništva iz 1895. godine, Bašigovci predstavljaju posebnu općinu u čijem se sastavu nalaze naselja: Kovači, Lukavica Donja, Lukavica Gornja, Nevrenča (Medojevići). Spomenuto naselje se sastojalo od 80 kuća i 347 stanovnika, od toga 203 muška i 171 ženskih. Prvotno naselje Bašigovci zahvaćalo je današnje Gornje Bašigovce. Iako se prvi spomen Bašigovaca veže za navedenu 1879. godinu, materijalni ostaci iz srednjeg vijeka potvrđuju da je naselje starijeg podrijetla, o čemu svjedoče kulturno-povijesni spomenici među kojima su: gradina Jasičak i stećak u njivi Vina. Pored gradine Jasičak, tu je još jedan spomenik iz srednjeg vijeka koji potvrđuje da je prostor Bašigovaca naseljen od davnina, a to je nadgrobni spomenik – stećak. Ovaj nadgrobnjak nalazi se na vrhu sela na lijepom i nešto uzdignutom mjestu u dvorištu Bajre Malkića (njiva Vina). Po obliku je sljemenjak s postoljem koji je prevrnut i više od pola utonuo u zemlju i na sebi nema nikakvih ukrasa (stećak je naknadno otkopan). Orijentiran je po pravcu sjever – jug. Visina ovog spomenika je 81 cm, dužina 175 cm, širina 80 cm. |
"Rajsko jezero", prostorni pogled iz smjera zapada
Izvor: Google Earth, 2022. Rajsko jezero Bašigovci
Bašigovačko jezero u narodu poznato još i kao "Rajsko jezero" je kopovskog tipa nastalo je 1984 godine kada je obustavljena eksploatacija rude ugljena. Dugo je oko 400 a široko oko 350 metara s maksimalnom dubinom oko 40 metara na sredini. Jezerska voda nema zagađivača, izuzetno je čista - čiju manju količinu čini oborinska voda tj. jezero se snabdijeva vodom iz podzemnih izvora solidnog kapaciteta. U prilog tome govori i činjenica da je skoro neprimjetna promjena vodostaja jezera u vrijeme suša. Višak vode iz jezera stvara potočić koji nalazi svoj put do rijeke Spreče. Čistoću vode potvrđuje i prisustvo barskih školjki. Od samog nastanka jezera pa do danas u jezero su donošene razne riblje vrste a kuriozitet je da u Rajskom jezeru obitavaju i slatkovodne meduze. Jezero je svakodnevno posjećeno od strane ribolovca a najkrupniji poznati ulovi na jezeru su štuka 4kg, deverika 1,5 kg, som 7 kg. U ljetnim mjesecima jezero je prava oaza za kupače, skakače u vodu i brojne ljubitelja odmaranja na plaži. Za vrijeme sezone kupanja, jezero Bašigovci dnevno posjeti oko 2.000 kupača, što znači da se po posjećenosti nalazi odmah iza Panonskih jezera u Tuzli. Lijepo uređena plaža može se iskoristiti za šetnju, uživanje na svježem zraku i sportskim aktivnostima kao što su odbojka, badminton i slično. |
Grad Jasičak iznad Bašigovaca
|
Gradina Jasičak nalazi se na istoimenom brdu Jasičak iznad Bašigovaca, na nešto većem uzvišenju. Danas je ovaj lokalitet znatno obrastao u šumu i mogu se vidjeti samo ostaci temelja nekadašnje građevine. Na temelju jednog zapisa Radinskog iz 19. stoljeća grad je bio izgrađen od tesanih kamenih blokova veličine 1,70 m. U okviru gradine nalazi se "Jama" nešto većih dimenzija koja je u narodu poznata kao Tamnica, a koja je vjerojatno služila kao zatvor.
Također, ispod Gradine nalazio se i lokalitet Varošište, što ukazuje da se ispod utvrđenja prostiralo i manje naselje sa zanatskim radnjama koje je zajedno s utvrđenjem činilo jednu cjelinu. Ali, do danas ovo srednjovjekovno utvrđenje nije istraženo. Neposredno u blizini gradine Jasičak nalazi se i lokaltet Viništa, kao što samo ime govori vjerojatno se na ovom području uzgajala i vinova loza kao poljoprivredna kultura. |
PROČITAJ VIŠE Grad Jasičak iznad Bašigovaca. Bašigovci.com
|
Osmanova pećina na Jasičku
|
Osmanova pećina nalazi se na obroncima planine Javornik, na brdu Jasičak. Kako bi se bolje promovirala Osmanova pećine i osigurali povoljniji uvjeti za posjetu, članovi Planinarskog društva "Drenik" iz Živinica, su sa članovima ekološlog udruženja "Lilium", iz Svojata, 2014. godine klasičnim planinarskim oznakama obilježili glavnu planinsku stazu koji vodi ka Osmanovoj pećini.Obilježena dionica je duga oko 3,5 km, a prema težini staza je lagana.
|
PROČITAJ VIŠE Šefik Gadžo: Neistražena priroda: Osmanova pećina na Jasičku. Živinice.ba, 15.2.2014.
|
|
Da sam ja neko - Novootkrivena Osmanova pećina - 25.02.2014
Autor: RTVSLON datum objave: 25.2.2014. Opis. dokumentarni program |
|
SVOJAT-JASIČAK Put do Osmanove pećine od Nedžadove vikendice
Autor: Vahidin Dzankic Datum objave: 1.4.2014. |
JASIČAK
|
Toponim Jasičak je hipokoristik (riječ od mila, tepanje) od jasen [na vrh jasička crven cvjetićak]; jasíčak m ⟨G -čka, N mn -čci, G jàsīčākā⟩.
|
DOLINOM DRINJAČE
Šekovići, glavna ulica
|
