DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Reljef >
        • Dinarski krš
        • Polja u dinarskom kršu >
          • Polja u kršu - Sjeverni Jadran
          • Polja u kršu - Dalmacija
          • Polja u kršu - Primorska i središnja Crna Gora
          • Polja u kršu - Niska Hercegovina
          • Polja u kršu - Krške visoravi Slovenije i Hrvatske
          • Polja u kršu - Lika
          • Polja u kršu - Zapadna Bosna i Dinara
          • Polja u kršu - Visoka Hercegovina
          • Polja u kršu - Dolenjska i središnja Hrvatska
          • Polja u kršu - Srednja i istočna Bosna
          • Polja u kršu - Stari Vlah i Raška (Sandžak)
      • Geologija Dinarskog gorja
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera >
          • Jezera sjevernog Jadrana
          • Jezera Dalmacije
          • Jezera niske Hercegovine
          • Jezera primorske i središnje Crne Gore
          • Jezera krških visoravni (planota) Slovenije i Hrvatske
          • Jezera Like
          • Jezera zapadne Bosne
          • Jezera visoke Hercegovine
          • Jezera središnjeg bosansko-hercegovačkog planinskog područja
          • Jezera crnogorskih Brda i površi i Prokletija
          • Jezera slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske
          • Jezera sjeverozapadne, srednje i istočne Bosne
          • Jezera Starog Vlaha i Raško-sandžačkog područja
          • Jezera peripanonskog, odn. preddinarskog područja
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
            • Vrhpoljska brda
          • Šavrinsko pobrežje
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Pobrđe Bukovice
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Jelinak (kod Segeta)
          • Prača
          • Labinštica
          • Trećanica
          • Opor
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žrnjevo
          • Pobrđa Hrašanjske visoravni
          • Marin vijenac (kod Neuma)
          • Žaba >
            • Gradina (kod Hutova)
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
          • Zubačka brda
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Sestrunj
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
            • Žirje
          • Drvenik (Drvenik veli i Drvenik mali)
          • Čiovo
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Lastovo
          • Mljet
          • Elafitski otoci
          • Lokrum
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Skorča gora
          • Babljak - ilijino brdo
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Busovnik
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Dajbabska gora i Ljubović
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
          • Vranjina
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Trebinjska brda (Zagora trebinjska)
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
          • Idrijsko hribovje
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Kamenjak
          • Turnić
          • Risnjak
          • Tuhobić
          • Drgomalj
          • Rogozno i Brloško
          • Petehovac
          • Skradski vrh
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Stožac (Kapela)
          • Bijela kosa - Mirkovica
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Gorski blok Jezera – Bok (s Rajincima i Apatišanom)
            • Zavižanska skupina
            • Rožanski kukovi
            • Hajdučki kukovi
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Dabarski kukovi
            • Skupina Metle
            • Velinac - Razvršje
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak >
            • Panos - Sekulin vrh
          • Pobrđe Bogutovca
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tribunj
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Ljutoč
          • Lupina i Krš
          • Čava
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smojnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
          • Orlov kuk (Gradina)
          • Bukovac
          • Pliševica
          • Triskavac
          • Košutija glava
          • Greda (kod Tribistova)
          • Rujan (Kušanovac-Snigutina)
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Lipnik (kod Davidovića)
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica >
            • Kanjonima Rakitnice i Ljute
            • Južno predgorje Visočice
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora >
            • Istočni dio Zelengore
            • Središnji vršni dio Zelengore
            • Zapadni i jugozapadni dijelovi Zelengore
            • Uz rijeku Sutjesku
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Miljevac
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič >
              • Kanjon rijeke Tare - Od Đurđevića Tare do Šćepan-Polja
              • Južno durmitorsko podgorje
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Ilijin vrh i Mali Žurim
          • Gackove grede i Veliki Žurim
          • Lola
          • Ostrvica i Krnovska glavica
          • Borovnik
          • Dažnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje čelo (Plani)
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio >
            • Sjenice
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Golishit
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Divljak
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
          • Niski Dolenjski kras (Istočno pobrđe Suhe krajine)
          • Zapadno pobrđe Suhe krajine
          • Škocjansko pobrđe (Škocjanski hribi)
          • Ilova gora
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Gorjanci - istočni dio - vodič
            • Gorjanci - središnji dio - vodič
            • Gorjanci - jugozapadni dio - vodič
            • Žumberačka gora - vodič
            • Samoborsko gorje
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Ljuben
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
            • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • Lisac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
          • Stolac (kod Ustikoline)
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv >
            • Sjeverni dio zlatiborske visoravni (Mačkatska površ)
            • Čigota i središnji dio Zlatibora
            • Tornik
            • Murtenica
            • Sjeveroistočni dio Zlatibora
            • Semegnjevska gora
            • Sjeverozapadno podgorje Zlatibora (Mokra Gora)
            • Zapadno predgorje Zlatibora
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Hrastovička gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2025.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde, stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Narodna likovna umjetnost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • Dinarsko "naj"
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2025. >
      • Arhiva vijesti 2024. >
        • Arhiva vijesti 2023.
        • Arhiva vijesti 2022.
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Albumi arhivskih fotografija
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Naslovnice
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
      • Dinarsko gorje u crno-bijeloj boji
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

Šibanica i Predolac

Facebook instagram youtube email

PRIMORSKI POJAS > PLANINE DALMACIJE > PLANINE JUŽNE DALMACIJE I MEDITERANSKE HERCEGOVINE > Šibanica i Predolac
Država: Bosna i Hercegovina, Hrvatska
Najviši vrh: Gladavac, 247 m
​Koordinate najvišeg vrha: 
43.0377, 17.6690

O planini

Uvod
Ime planine, etimologija
Geografija/zemljopis planine
Reljef planine
Geologija planine
Vrhovi
Reljefni i ostali oblici u prostoru
Klima
Hidrologija – vode (rijeke i jezera)
Priroda
Prirodna baština
Biljni svijet - flora
Životinjski svijet - fauna
Zaštita prirode i ekologija
Stanovništvo i naselja
Povijesni / historijski pregled
Kulturno-povijesna baština
Tradicionalne aktivnosti i narodna baština
Tradicionalna gastronomija – jela i pića
Turizam
Priče iz planine …
Vodič po planini i kraju
Praktične informacije
Aktivnosti
Kada boraviti u planini?
Pješačenje i planinarenje
Slobodno penjanje i alpinizam
Biciklizam – brdski i klasični
Aktivnosti na vodi
Aktivnosti u zraku
Boravak u planini i kraju
Pristupi planini
Smještaj
Ugostiteljski objekti i usluge
Vremenska situacija / Vremenske prilike
Prometna situacija / Saobraćajne prilike
Upozorenja i sigurnost u planini
Izvori

Uvod


Šibanica je brdo na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, u prijelaznom prostoru između Dalmacije i Hercegovine, na čijim se sjeverozapadnim obroncima, pod grebenom Predolac, nalazi grad Metković. Najviši vrh Šibanice je Gledavac visok 247 m (odn. 246,6 m).

Brdo Šibanica jedno je od par brda koja čine jedinstvenu lokalnu brdsku skupinu omeđenu rijekom Neretvom, i njezinom pritokom Krupom, Hutovim blatom, rijekom Mislinom i njezinom pritokom Pologošom. To su brda: Popina-Bulutovac (208 m), (U)Metaljka (331 m), Šibanica i Dešenj (229 m). Ova se skupina u smjeru jugoistoka nastavlja na brdo Zvijezdina, a dalje prema istoku (u smjeru Ljubinja i Popovog polja) na površ Humina. Sva navedena brda tvore sjeverno predbrđe planine Žabe - dominantne planine istočnog dijela Neretvanske krajine i neumskog zaleđa.

Uvećaj kartu
ENGLISH SUMMARY: Šibanica and Predolac
Šibanica is a hill on the border of Bosnia and Herzegovina and Croatia, in the transitional area between the regions of Dalmatia and Herzegovina. On Šibanica' s northwestern slopes, under the ridge Predolac in Croatia, lays the town of Metković. The highest peak of Šibanica is Gledavac, 247 m high (or 246.6 m).
Šibanica with Predolac is part of a unique local mountain group bordered by the river Neretva, and its tributary Krupa, Hutovo blato, the river Mislina and its tributary Pologoša. This group consists of the hills: Popina-Bulutovac (208 m), Metaljka (331 m), Šibanica and Dešenj (229 m). The group continues in the southeast direction to the hill of Zvijezdina. All these hills form the northern foothills of the Žaba mountain - the dominant mountains of the eastern part of the Neretva region and the Neum hinterland.
METKOVIĆ Šibanica, Predolac
Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici brda Šibanice
Oglašavajte ovdje:
  • lokalnu ponudu,
  • usluge i servise
  • smještaj
  • gastronomsku ponudu
  • lokalne proizvode
  • turističku ponudu
  • aktivnosti na otvorenom i dr.
Picture

ZEMLJOPIS


Picture
Šibanica, detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:100.000
Pogled iz smjera juga na najviši greben Šibanice (desno) i Predolac (lijevo) pod kojime se nalazi Metković.
Pogled iz smjera juga na najviši greben Šibanice (desno) i Predolac (lijevo) pod kojime se nalazi Metković.
Pogled s brda Predolac iznad Metkovića, preko doline rijeke Neretve, zaustavlja se na horizontu siluetom Podgradinsko-slivanjskih brda.
Pogled s brda Predolac iznad Metkovića, preko doline rijeke Neretve, zaustavlja se na horizontu siluetom Podgradinsko-slivanjskih brda.
Metković podno Predolca krajem 19. stoljeća 
Fotografija Metkovića objavljena je u knjizi Durch Bosnien und die Herzegovina kreuz und quer; Wanderungen (1897.), u kojoj autor Heinrich Renner opisuje svoje pohode po Bosni i Hercegovini u 19. stoljeću. 

STANOVNIŠTVO I NASELJA


Povijesni pregled

Prapovijest
Prema dosadašnjim arheološkim nalazima na brdu Predolcu iznad Metkovića, jedne od dominantnih točaka u Donjoj Neretvi, život je otpočeo još u pretpovijesno doba. Pretpostavlja se da su prvi poznati žitelji u donjem toku Neretve bili helenizirani Iliri Daorsi, koje su kasnije potisnuli ratoborni Ardijejci i Delmati. O njima svjedoče mnogobrojne gradine i kamene gomile na brdima u okolici Metkovića.
15. stoljeće
Metković se prvi put u arhivskim dokumentima spominje 1422.,
18. stoljeće
​Sve do 18. stoljeća Metković nema većeg značaja. Današnje naselje nastalo je 1716. g., nakon utvrđivanja granice prema Turskoj, te nakon što su Mlečani porušili Gabelu i osnovali novu luku. Karakteristično je, za formaciju naselja da se krajem 18. stoljeća razvija na obronku brda Predolac, kao dominantnoj koti - na čijoj je glavici smješteno groblje. Dijelovi tog starog Metkovića djelomično su sačuvani.


19. stoljeće
Znatne promjene u životu neretvanskog kraja donosi vrijeme francuske uprave 1806.-1813. Francuzi duž Dalmacije grade cestu (tzv. Napoleonova cesta: Zadar-Knin-Vrlika-Sinj-Trilj-Katuni-Župa-Vrgorac-Metković-Dubrovnik) koja zaobilazi Opuzen i prolazi sjevernije. Na tom dijelu, prije malo selo s poviješću, Metković postaje glavnim naseljem u delti.

​
Naselje Metković se tek početkom i sredinom 19. stoljeća, u vrijeme austrijske uprave, zahvaljujući trasi Napoleonove ceste, trgovini s Bosnom i Hercegovinom u zaleđu, uz osnivanje riječne luke i kasniju uspostavu željeznice, pretvara od varošice u gradić. Tada se formira i glavna gradska ulica, s okomito pružajućim uličicama koje se gube u obroncima brda Predolac. Na kosini brijega gradi se 1867. godine, na temeljima starije crkve, župna crkva Sv. Ilije sa zvonikom, u historicističkom slogu, dajući urbanistički naglasak cijelom gradiću. 


Radi bolje plovnosti Neretva je 1889. regulirana: od ušća do Metkovića, koji postaje središtem cijeloga kraja, urbanizirano naselje-grad.​
20. stoljeće
Picture
Fotografija Metkovića iz 1938. godine sa starim trolukim mostom
Autor www.metkovic.hr - http://www.metkovic.hr/, Poštena uporaba, https://hr.wikipedia.org/w/index.php?curid=487903
Picture
Pogled s Lakta na Predolcu prema rijeci Neretvi i starom trolučnom čeličnom mostu u Metkoviću (1960.-tih godina)
Picture
Metković 1936. godine
Autor Leo Wehrli - This image is from the collection of the ETH-Bibliothek and has been published on Wikimedia Commons as part of a cooperation with Wikimedia CH

Baština

Maraton lađa na Neretvi
Maraton Lađa.
Neretvanski Maraton lađa amaterska je sportska utrka tradicionalnih veslačkih brodica na 22,5 kilometarskoj ruti niz Neretvu od Metkovića, preko Opuzena, do Ploča. Smatra se najvećim maritmnim sportskim događajem kojeg posjeti do 50 000 posjetitelja svake godine. ​Održava se posljednje subote u kolovozu.
PROČITAJ VIŠE
KLARIĆ, Monika: Maraton lađa kao nematerijalno kulturno dobro. Diplomski rad. Sveučilište u Zadru, Odjel za etnologiju i antropologiju. Zadar, 2019. (PDF)
Rivalstvo sto nas veze - Maraton ladja na Neretvi
Datum objave: 1.1.2019. Autor: RA Jerkovac
Opis: Lađe, posebni, lokalno prepoznatljivi plitki i široki transportni čamci dio su tradicije doline Neretve, do čijeg je zamiranja s vremenom dovela melioracija i izgradnjom cesta intenzivirana uporaba automobila. No, 1998. g. pokrenut je maraton lađa – veslačka utrka od 22 km od Metkovića do Ploča – koji je među Neretvane vratio interes za ovo tradicijsko plovilo. Međutim, i stari – gotovo da možemo reći tradicijski – antagonizmi između pojedinih susjednih mjesta također se javljaju i, štoviše, pojačavaju kada, par mjeseci uoči maratona, ekipe počnu trenirati. Tada krene “špijunaža” i “kontrašpijunaža”, jer važno je znati što protivnik radi. Krenu i priče jednog mjesta o drugom, koje su tijekom svih tih godina održavanja ove utrke već prerasle u legende. No, to je rivalstvo dio sveukupnosti pojava i efekata maratona i dio njegovog šarma u kojem Neretljani, zapravo, uživaju, i zbog kojeg je neretvanska lađa ponovo našla svoje mjesto pod suncem. Film „Rivalstvo što nas veže“ dokumentarac je napravljen u maniri sportskog TV prijenosa koji prati sam tijek ove utrke od Metkovića do Ploča. Sve ostale priče, koje oslikavaju ozračje u kojem dolina Neretve živi uoči maratona tijekom njegovih priprema, protkane su kroz „prijenos“ kao TV prilozi. Uvjerljivosti ovdje fingirane TV forme svakako pridonosi i pojavljivanje prekaljenog sportskog urednika i novinara HTV-a, Bože Sušeca, u ulozi TV komentatora. Redatelj: IVO KUZMANIĆ Scenaristi: IVO KUZMANIĆ & ALEKSEJ PAVLOVSKY Snimatelji: BRANKO CAHUN (glavni snimatelj), PERO ŠTRBE, JURE JERKOVIĆ, DRAGAN TOMIĆ, ZVONKO CONJAR, IVO KUZMANIĆ, podvodni snimatelj TONČI NAJEV montažeri: IVICA GOLIK, IGOR KOŽIĆ, SINIŠA BERSTVOŠEK, MLADEN RADAKOVIĆ Narator: BOŽO SUŠEC Urednik i autor teksta: ALEKSEJ PAVLOVSKY

Po planini i po kraju

Picture
Šibanica, detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:25.000
Picture
Šibanica, prostorni prikaz
Izvor: Google Earth, 2021.
Pogled s mosta
Lučki most (stari nazivi: Jelisavin most, Most prestolonasljednika Petra, Most maršala Tita) je most preko rijeke Neretve u gradu  Metkoviću, s kojega se pruža dobar pogled na Predolac.

PREDOLAC


Predolac obično zovu brdom - zapravo se radi o nižem rubnom grebenu Šibanice. Na obroncima Predolca se, podno župne crkve sv. Ilije, razvio grad Metković. Najviša točka Predolca je na oko 114,2 m i u njezinoj se blizini nalazi gradsko groblje sv. Ivana Nepomuka.
Pogled na greben Predolac i grad Metković, s ceste koja povezuje Metković i Dubravicu
Naslovna fotografija
Pogled na greben Predolac i grad Metković, s ceste koja povezuje Metković i Dubravicu, na području zvanom Rep.
Picture
Pogled s male rive na Metković, 1900. godine
Arhivska fotografija brda Predolac i gradića Metkovića u njegovom podnožju, na obali rijeke Neretve - arhivska fotografija.
Picture
Stari dio Metkovića na padinama Predolca
Autor Jure Grm - Vlastito djelo postavljača, Javno vlasništvo, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=6075714
Park šuma Predolac–Šibanica
Bogata šuma koja se sa Šibanice proteže i na susjedni Predolac proglašena je Park šumom Predolac-Šibanica i zaštićena 1968. godine, a aktom o zaštiti obuhvaćena je površina 67 ha (ali je kasnijom GIS analizom utvrđeno da to područje obuhvaća 42,7 ha). Ta šumska površina predstavlja najvrjedniji i najsačuvaniji šumski kompleks na području grada Metkovića. 

Temeljne vrste su: alepski bor (Pinus halepensis) oko 70 %, čempres (Cupressus sempervirens) s horizontalnim i vertikalnim varijetetima oko 20 %, česvina (Quercus ilex) i ostali sredozemni florni elementi. Sedlo između Predolca i Šibanice nekada je bilo značajno za prelet ptica. Prelet se odvijao od Hutova blata do močvara Donjeg Poneretavlja (delte Neretve) na Koševu i Vrbovcima (danas poljoprivredne površine). Cijeli Predolac i područje Šibanice značajno je za zimovanje mnogih ptičjih vrsta, osobito pjevica. Prva zabilježena organizirana pošumljavanja su već iz 1875. godine.

IZVOR  Šibanica. Wikipedija (hr) (nasaneretva.net)
Položaj na karti zaštićenog područja Predolac-Šibanica
Položaj na karti zaštićenog područja Predolac-Šibanica

Metković

Picture
Metković, pogled iz smjera juga
U pozadini je brdo Mitruša u Hercegovini
Jama u Predolcu
Jama u Predolcu je jama kod kuće obitelji Vuica u podnožju brda Predolca u gradu Metkoviću. 
Smještena na rubu brijega Predolac i neretvanskog polja, podno brda Šibovnica blizu stare ceste za Dubrovnik. Delta Neretve, koja pripada području dinarskog krša, obiluje špiljama, jamama i drugim krškim pojavama. Jama u Predolcu je najznačajniji speleološki objekt na području doline Neretve i jedan je od najznačajnijih speleoloških objekata na području Dalmacije.
Picture
Položaj jame u Predolcu
ma. Jama je razvijena unutar alveolinsko numulitnih eocenskih vapnenaca uz tektonske lomove. Dugačka je 56 metara, a duboka do 20 m.

Ulaz u jamu (11m n.v.) širok je 3 m, a visok 2,7 m. S ulaza, gdje se nalaze i fosilni ostaci alga i puževa, vidi se prostrana ulazna dvorana na dnu koje se nalazi podzemno slatkovodno jezero. Visinska razlika između ulaza i jezera iznosi 9 metara. Po sredini jezera uzdignut je greben koji ga razdvaja na dva jezera: Plitko i Duboko. Na južnoj strani Dubokog jezera, 5 m iznad površine vode, nalazi se ulaz u Zasigani kanal, dugačak 10-ak m. Na kraju Zasiganog kanala nalazi se vertikalni skok od 5 m kojim se dolazi do Vodenog kanala. Kanal je malen i bogat sigastim ukrasima. Njime se dolazi do malog, Trećeg jezera, a time i do kraja jame. 
Dubina Dubokog i Trećeg jezera iznosi u prosjeku 10,5 m, što znači da kroz porozni krški teren more prodire u donje slojeve jezera. Unutrašnjost jame bogata je sigama – podzemnim ukrasima, od kojih jedan podsjeća na portret majke s djetetom u krilu.

Najveća vrijednost Jame u Predolcu je njezina biološka raznolikost. Stanište je dinarskog špiljskog školjkaša (Congerie kusceri) jedinog školjkaša na svijetu koji živi u podzemlju. Osim dinarskog špiljskog školjkaša u jami živi još jedan živi fosil, endem Dinarida  mnogočetinjaš (Marifugia cavatica).
Unatoč značajnoj podzemnoj fauni i interesantnoj morfologiji, jama još nije do kraja istražena prvenstveno zbog tehničkih razloga. Zaštita i opstojnost ovog lokaliteta ovisi prvenstveno o načinu i u kojoj mjeri će se hidrotehnički zahvati u Popovu polju ostvarivati, infrastrukturne aktivnosti, načinu i primjeni agrotehničkih mjera na okolnim poljoprivrednim površinama.

Istraživanja. ​Jama je donedavno bila poznata samo malom broju stanovnika iako se nalazi u samom gradu Metkoviću. Prva istraživanja jame poduzeli su slovenski biospeleolozi u kolovozu 1965. godine. Oni su u jezeru jame pronašli veliku koloniju dinarskog špiljskog školjkaša. Congerie kusceri je dobila ime upravo po svome pronalazaču, slovenskome malakologu Ljudevitu Kuščeru. Bilo je to važno otkriće jer se radilo o prvom nalazištu živih školjkaša roda Congeria u Hrvatskoj.
Zanimanje za jamu ponovno oživljava od 1993. do 1995. godine, kada jamu djelomično istražuju djelatnici Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iz Zagreba u sklopu projekta "Biospeleološka i speleološka istraživanja donjeg toka rijeke Neretve".

​Edukativni centar "Congeria". Markica Vuica kroz čije se dvorište pristupa jami neposredno uz nju uredio je edukativni centar "Congeria" u kojem se može upoznati sa svim vrijednostima ovog iznimnog speleološkog objekta ali i podzemlja općenito, pa je ulaz i pristup Jami učinio dostupnim javnosti, a time i turistima. Rezultat svega je aktivna zaštita ovog iznimnog lokaliteta, te otvaranje novog jedinstvenog turističko-edukativnog središta u ovome kraju. Edukativni centar "Congeria" nalazi se na samom ulazu u Jamu. Ime je dobio zbog činjenice kako u njoj živi jedini slatkovodnu podzemni školjkaš na svijetu, endem Dinarida - Congeria kusceri, otkriven 1971. godine.
Edukativni centar omogućuje da posjetitelji mogu upoznati značajke podzemlja i njegovu ulogu za život čovjeka. Centar se sastoji od tri cjeline: u prvoj je obrađeno podzemlje općenito i predstavljeni su najznačajniji speleološki objekti na području donjoneretvanskog kraja. Druga cjelina je sama jama gdje posjetitelj može doživjeti dio podzemlja, a treća cjelina je soba Congerie gdje je moguće vidjeti dio faune jame i glavne značajke cijelog prostora i uživo u akvariju vidjeti jedinstvenog dinarskog špiljskog školjkaša. ​U tom akvariju, u koji se doprema voda direktno iz jezera jame, nalaze se i ostali špiljski organizmi: špiljski cjevaš, špiljska kozica, riba basak i bodonja (koljuška).
Picture
Biospeleologija jame

Jama u Predolcu stanište je Dinarskog špiljskog školjkaša Congerie kusceri, jedinog školjkaša koji živi u podzemlju. Congeria kusceri je živi fosil i tercijalni relikt, endem Dinarida i jedini predstavnik svoje skupine koja je bila rasprostranjena u tercijaru, ali su svi njeni srodnici izumrli prije 5 milijuna godina. Congeria kusceri najprije je živjela u jezerima, pa je prešla u podzemlje gdje je preživjela do današnjih dana  kao relikt iz tercijarnog doba. Ljuštura dinarskog špiljskog školjkaša veličine je do 20 mm, ovalnog je oblika i nema pigmenta. Žive pojedinačno ili u skupinama pričvršćene za stijene. Hrane se čistim organskim česticama koje uzimaju filtracijom vode. Razdvojenog su spola, oplodnja je unutarnja, a razvoj se vrši preko ličinke. 
Danas su poznate tri vrste špiljskih školjkaša (Congeria kusceri, C. jalzici i C. mulaomerovici) i sve su tri obligatorni stanovnici podzemlja. Jedini su predstavnici podzemnih školjkaša na svijetu, i čije su žive populacije do danas danas pronađene samo na šest lokaliteta u Hrvatskoj, jednom u Sloveniji i na osam lokaliteta u BiH. Po kriterijima Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), Congeria kusceri u Hrvatskoj je svrstana u kategoriju kritično ugroženih vrsta (CR), ali i na popisu strogo zaštićenih životinjskih vrsta Europske unije.
Ova je vrsta kritično ugrožena zbog onečišćenja podzemnih voda te je velik rizik od njenog nestajanja iz prirodnih staništa.
Osim Dinarskog špiljskog školjkaša u Jami živi još jedan živi fosil, endem Dinarida mnogočetinjaš  Marifugia cavatica. Uz ova dva živa fosila koji žive isključivo u podzemlju, u Jami žive i mnoge druge podzemne životinje, te mnoge nadzemne životinje koje susrećemo u okolnim vodotocima. 
Upravo ta raznolikost faune ukazuje na jedinstven ekosustav i najveća je vrijednost ovog speleološkog objekta, osobito zbog toga što ovakvih primjera nema drugdje.
​
Picture
Lolacija jame u Predolcu uz cestu Metković-Bijeli Vir
​Podzemlje doline Neretve

​Većina djelomično i potpuno potopljenih speleoloških objekata te izvora doline Neretve nalazi se na kontaktu rastresitih kvartarnih naplavnih riječnih naslaga i čvrstih karbonatnih stijena kredne starosti koje izgrađuju okolni brdoviti reljef i imaju ulogu akumuliranja i provođenje oborinske vode do erozijske baze doline Neretve. U ovoj skupini pojavljuje se niz manjih speleoloških objekata i izvora. Dio ovih objekata čine špilje koje su prije pleistocenskog podizanja razine Jadrana bile djelomično ili potpuno suhe o čemu svjedoče sige nastale u nekadašnjim vadoznim uvjetima, koje su danas potopljene vodom. Primjeri takvih objekata su Čekrk jama, Izvor špilja kod kapelice sv. Mihovil te Jama u Predolcu (s jedinstvenom špiljskom faunom, turistički uređena).
element_settings.Image_30621876.default
Informativna ploča Jame u Predolcu na obali rijeke Neretve u Metkoviću (Ulica iseljenika)
JAMA U PREDOLCU - ​TEHNIČKI PODACI
Nadmorska visina: 11 m n.v.
Najniža razina: -5 m n.v.
Najveća visina: 15 m
Dužina: 56 m
Približna starost: 146 – 166 milijuna godina (kreda)
Picture
Jama u Predolcu
Autor www.metkovic.hr - metkovic.hr, https://hr.wikipedia.org/w/index.php?curid=526049
IZVORI 
​
Jama u Predolcu. Wikipedija (hr); Turistička zajednica Metkovića
Povijest jame Službena stranica Jame u Predolcu. Arhivirano 7. siječnja 2015. Pristupljeno 13. rujna 2020.
Jeste li znali Grad Metković. Pristupljeno 13. rujna 2020. Arhivirano 13. rujna 2020. Sadržaj preuzet uz dopusnicu.
metkovic.hr: Metković dobio još jedno turističko odredište
Picture
Jama u Predolcu – susret svjetova
AUTORI: Helena Bilandžija, Kazimir Miculinić, Ana Komerički, Branko Jalžić
Izdavači: Udruga za promicanje zaštite prirodne i kulturne baštine Neretve Baštinik, Hrvatsko biospeleološko društvo.
Mjesto i godina izdanja: Zagreb, 2012.
Opis. Početkom 2012. godine tiskana je knjižica Jama u Predolcu – Susret svjetova u izdanju Udruge za promicanje zaštite prirodne i kulturne baštine Neretve Baštinik i Hrvatskog biospeleološkog društva. Tiskanje ove publikacije financijski su pomogli Hrvatske vode i Jama Baredine. Autori teksta članovi su Hrvatskog biospeleološkog društva. Dimenzije su joj 20 x 20 cm. Ima meke korice u boji. Na 19 stranica uz tekst o povijesti istraživanja ove špilje koje je započelo 1965. godine, piše se i o položaju objekta, geologiji i postanku jame, njezinu opis i, najvažnijoj stvari, vodenom svijetu jame. Naime jama u Predolcu prvo je nalazište živoga špiljskog školjkaša (Congeria kusceri) u Hrvatskoj. Više o ovom objektu pročitajte u samoj knjižici koja je pisana dvojezično (hrvatski/engleski). Uz tekst objavljeno je i 17 fotografija u boji, 3 karte i nacrt objekta.
Picture
Brošura Edukativnog centra "Congeria"
Autor www.metkovic.hr - metkovic.hr, https://hr.wikipedia.org/w/index.php?curid=526050
Metkovske skale
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Put groblja
Stepenište Put groblja
Stepenište Put groblja kod župne crkve
Picture
Stepenište Put groblja
Put groblja
Put groblja
Metković, Put groblja
Metković, Put groblja
Gornji dio stepeništa Put groblja - na vrhu stepeništa vide se zidovi groblja
Gornji dio stepeništa Put groblja - na vrhu stepeništa vide se zidovi groblja
Vrh Predolca
Pristup cestom tjemenu brda Predolac
Pristup cestom tjemenu brda Predolac
Vidikovac na tjemenu brda Predolac, s pogledom na dio doline Neretve i pobrđa planine Žabe
Vidikovac na tjemenu brda Predolac, s pogledom na dio doline Neretve i pobrđa planine Žabe
Tjeme Predolca s gradskim grobljem
Tjeme Predolca s gradskim grobljem
Napušteni bunkeri na vrhu Predolca
Napušteni bunkeri na vrhu Predolca
Napušteni bunkeri na vrhu Predolca
Napušteni bunkeri na vrhu Predolca
Pješačke staze kroz značajni krajobraz Predolac - Šibanica
Pješačka staza i vidikovac na Predolcu
Pješačka staza i vidikovac na Predolcu
Picture
Karta na informativnoj ploči postavljenoj na brijegu Predolac
Godine 2019. krenulo se s revitalizacijom oko 5 km pješačkih staza i šetnica na području Predolac-Šibanica. Osim klasičnog parkovnog mobilijara (klupe, koševi za otpatke i sl), formirana je trim staza, postavljene su informativne ploče i panoi edukativnog karaktera i uređeni vidikovci. Planirani zahvat nalazi unutar područja ekološke mreže Natura 2000: područje očuvanja značajno za vrste i stanične tipove (POVS) HR5000031 Delta Neretve i područje značajno za očuvanje ptica (POP) HR1000031 Delta Neretve. Pješačke staze na ovome brijegu potječu još iz raazdoblja Austro – Ugarske.
Do staza na Predolcu stiže brzo iz centra Metkovića.
Gradsko groblje i crkva sv. Ivana Nepomuka i sv. Roka
Crkva sv. Ivana Nepomuka i sv. Roka, koja pripada župi sv. Ilije, podignuta je oko g. 1850. na vrhu brda poviše Metkovića. Već od 1855. godine ispred crkve počinju i prvi ukopi, a crkva od 1855. do danas služi kao grobna kapela. Do tada je groblje u Metkoviću bilo malo niže na padinama Predolca kod župne crkve sv. Ilije. Nakon što je 1867. godine srušena stara župna crkva i počela izgradnja nove, groblje je u potpunosti preseljeno na lokaciju ispred crkve sv. Ivana i sv. Roka. Već nakon Drugog svjetskog rata groblje se proširilo i iza crkve, a od tada do danas se neprestano širi. Crkva je izvana obnovljena 2019. godine, a unutrašnjost 2020.

Kako se nalazi na vrhu brda Predolac i na vrlo važnoj strateškoj točki groblje je u svim ratovima bilo korišteno kao svojevrsna utvrda i vojni logor. Tako je od 1878. do 1889. bilo otežano ukapanje na groblju, jer je postao vojni logor austro-ugarske vojske u borbi za zaposjedanje Bosne i Hercegovine. U Drugom svjetskom ratu bila je tu baza talijanske i njemačke vojske, a bila je i važna obrambena točka Hrvatske vojske u Domovinskom ratu.

IZVOR  Župa sv. Ilije, Metković
Crkva sv. Ivana Nepomuka i sv. Roka na Gradskom groblju
Crkva sv. Ivana Nepomuka i sv. Roka na Gradskom groblju
Glavni ulaz u Gradsko groblje
Glavni ulaz u Gradsko groblje iz smjera parkirališta
Gradsko groblje u Metkoviću
Gradsko groblje u Metkoviću
Gradsko groblje u Metkovićuure
Gradsko groblje u Metkoviću
Župna crkva sv. Ilije proroka
​Župna crkva sv. Ilije izgrađena je na brežuljku g. 1700. na mjestu starije crkve, koja je bila posvećena Uznesenju Marijinu. Proširivana je g. 1780. i 1830. Međutim, crkva je ubrzo postala trošna i pretijesna za župu koja je brojčano rasla, pa se pomišljalo na gradnju nove i veće crkve. God. 1858. carica Elizabeta obdarila je crkvu s nešto robe. To je početak traženja sredstava za gradnju nove za koju je nacrt izradio ing. J. Marocochi. Gradnja je počela g. 1867. i dovršena za dvije godine.

To je trobrodna crkva centralnog tlocrta, sagrađena u neoromaničkom i neogotičkom stilu. Sa sjeverne strane crkve podignut je g. 1872. 35 m visoki zvonik na koji je g. 1875. postavljen sat, nabavljen iz Trsta (I. Solari). Crkva je posvećena tek g. 1930. Iz stare crkve je Gospina slika na drvetu i Križni put (18. st.), u novije vrijeme obnovljeni (fra B. Buljević). Glavni oltar izrađen je u Bilinićevoj radionici u Splitu g. 1878. Na njegovim krajevima postavljeni su g. 1908. kipovi sv. Ćirila i Metoda, vjerojatno iz iste radionice. God. 1973. odvojena je oltarna menza i od nje napravljen oltar prema puku. U crkvi su još četiri pobočna mramorna oltara: Gospin (1878.), sv. Josipa (1887.), sv. Ante (1918.) iz Bilibićeve radionice i Krista Kralja (1940.), rad Ante Franka. Crkvu su dekorirali g. 1928. braća Šimun i Mirko Ugrin. Za Drugoga svjetskog rata crkva je oštećena, ali je već do g. 1948. popravljena. Od bombardiranja su stradale i stare orgulje, postavljene 1898. god., nove su nabavljene kod tvrtke Franca Jenka iz Ljubljane 1963. godine.
God 1958. sa sjeverne strane crkve podignuta je, prigodom 100. godišnjice ukazanja u Lurdu, špilja Gospe Lurdske. U novije vrijeme (1970.) na crkvi je promijenjen krov, g. 1972. betoniran teren oko nje, a g. 1973. obnovljena je unutrašnjost i uvedena nova električna instalacija. God. 1990. postavljen je novi razglas a na prozor sakristije postavljen je, prema Plečnikovu medaljonu iz crkve Gospe Lurdske u Zagrebu, vitraj Kraljice Hrvata, rad J. Botterija. God. 1995. crkva je obnovljena prema projektu ing. T. Tokića. Na krov je stavljena betonska ploča i na nju cigla, stavljene su nove električne instalacije. Unutrašnjost crkve je rekonstruirana po idejnom rješenju dr. fra B. Škunce, menza je vraćena na svoje prijašnje mjesto, a ispred oltara postavljen pomični metalni oltar prema puku, rad ak. kipara Marka Gugića. God. 2006. crkva je klimatizirana.

IZVOR  Crkva sv. Ilije u Metkoviću. Wikipedija (hr)
Picture
Župna crkva sv. Ilije proroka
Picture
Župna crkva sv. Ilije proroka
Picture
Župna crkva sv. Ilije proroka
Picture
Picture
Župna crkva sv. Ilije proroka
Picture
Župna crkva sv. Ilije proroka
Picture
Župna crkva sv. Ilije proroka
Picture
25.11.2020., sve pošiljke koje su zaprimljene u metkovskoj Pošti bile su označene posebnim žigom s motivom crkve sv. Ilije proroka u Metkoviću . Žig kojega je grafički oblikovao Ivica Puljan napravljen je u suradnji GU Metković 600 i Hrvatske pošte prigodom obilježavanja 150 godina od izgradnje crkve sv. Ilije u Metkoviću. U oblikovanju žiga korišten je motiv crkve sv. Ilije kojega je napravio Edo Petrić za naslovnicu "Iskre" povodom 100 godina njezine izgradnje. Inicijativa za ovaj projekt GU Metković 600 je potekla od metkovskog filatelista Marija Gabrića koji je u svom kratkom obraćanju naglasio filatelističku vrijednost ovoga poduhvata koji uz prigodnu kuvertu čini filatelističku cjelinu. Ovaj datum je odabran iz razloga što je 25.11.1003., na sv. Katu, bila posveta crkve koju je obavio kotorski biskup Frane Uccellini.
Crkva sv. Đorđa (Crkva Svetog Velikomučenika Georgija) 
Crkva sv. Đorđa (Crkva Svetog Velikomučenika Georgija) pravoslavna je crkva u Metkoviću. Nalazi se u starom dijelu Metkovića, na brdu Predolac. Izgrađena je na mjestu crkve građene od 1847. do 1852. Križnoga je tlocrta, u unutrašnjosti presvođena bačvastim svodom, a na sjecištu glavnog broda i transepta  natkrivena kupolom. Uz crkvu se nalazi pravoslavno groblje i parohova kuća (kuća za potrebe svećenika).
Metković, crkva sv. Đorđa i groblje
Metković, crkva sv. Đorđa i groblje
Picture
Parohova kuća
Picture
Metković, turistička oznaka crkve sv. Đorđa i parohove kuće
Picture
Metković, crkva sv. Đorđa
Spomenik parkovne arhitekture – Čempres

Zaštićeni čempres (Cupressus sempervirens var. pyramidalis) nalazi se u centralnom dijelu Metkovića, u blizini mosta na Neretvi. Njegova je visina oko 30 m, opseg u prsnoj visini 3,35 m. Najveći obujam krošnje je 5 m. Na visini između 3 i 5 m nalazi se splet grana, a na visini od cca 10 m bočna grana poremećuje piramidalni oblik. Čempres u Metkoviću predstavlja izuzetno lijep i vrijedan primjerak te vrste. Spomenikom parkovne arhitekture proglašen je 1965. godine.
Lučki most u Metkoviću
Lučki most (stari nazivi: Jelisavin most, Most prestolonasljednika Petra, Most maršala Tita) je most preko rijeke Neretve u gradu  Metkoviću, s kojega se pruža dobar pogled na Predolac.
Lučki most i pogled na Gradski park u Metkoviću
Lučki most i pogled na Gradski park u Metkoviću
Most je otvoren za promet 5.12.1895. Tada je nosio naziv prema carici Elizabeti Austrijskoj, supruzi Franje Josipa I. Bio je to most s tri luka spajana zakovicama koji je kroz svoju povijest mijenjao naziv, već prema političkim prilikama.
Tijekom Drugog svjetskog rata, prigodom povlačenja hrvatskih oružanih snaga (HOS)i njemačke okupacijske vojske u listopadu 1944. most je bio miniran, ali ne i srušen. Ono što nije tada učinjeno, učinjeno je u noći s 29. na 30.1.1945. most su srušili pripadnici hrvatskih oružanih snaga prilikom iznenadnog povlačenja iz Mostara. Tom prigodom ubijen je i stražar na mostu. Od siline eksplozije srušen je luk prema desnoj obali Neretve, a oštećen je i središnji luk. Rušenjem mosta napravljena je velika šteta prometu i gospodarstvu, kako Metkovića, tako i cijele šire regije. Most je obnavljan sve do 1948. godine. Do završetka obnove automobili, zaprežna kola, stoka i ljudi prelazili su Neretvu preko skele na čelično uže koja se nalazila 100-tinjak metara uzvodno.

Današnji izgled Lučki most ima od 1973. godine, kada je dovršena jednogodišnja rekonstrukcija današnjeg Lučkoga mosta. Na dva drvena pilona starog trolučnog željeznog mosta, koji su adaptirani za potrebe nove čelične kontinurane punostijene konstrukcije s tri jednaka raspona od po 49,35 m. Širina mosta je 12,30 m, s kolnikom širokim 7 m i dva pješačka hodnika po 1,5 m. Ukupna duljina mosta je 157 m.
Most je rekonstruiran jer nije zadovoljavao sve veće prometne potrebe, pogotovo jer nije imao dva vozna traka. Iako je most stagnacijom prometa u Luci Metković izgubio nekadašnje gospodarsko značenje, preko njega je povećan lokalni promet jer spaja dvije strane grada Metkovića. Taj promet bit će još veći kada Metković dobije spoj na autocestu A1.
Metković podno Predolca
Metković podno Predolca
ZANIMLJIVOSTI
  • Svake godine, druge subote u kolovozu vozi se poznati turističko-sportski spektakl, Maraton lađa na Neretvi, čiji je start upravo ispod Lučkog mosta.
  • Iako je od Lučki most od mora udaljen 20 kilometara, prodor mora u Neretvu je toliko jak da se u prilikom ribolova ispod mosta u površinskom dijelu rijeke lovi riječna, a pri dnu morska riba.
IZVORI
Stari i "novi" most. Metković.hr
Lučki most. Wikipedija
Pogled s mosta prema brdu Predolac
Pogled s mosta prema brdu Predolac
Zgrada kina
Zgrada Gradskog kulturnog središta u Metkoviću (kino "Pobjeda" i dr.), ispred koga je postavljena bista Stjepana Radića.
Tunel Predolac

Godine 1980. probijen je tunel kroz brdo Predolac kod Metkovića i kanalom je, zahvatom uzvodno od Metkovića) dovedena voda do Male Neretve, Neretvina pritoka, a iz nje se lokalnim kanalnim mrežama razvodi po čitavome melioriranom prostoru. Dovod svježe vode iz rijeke Neretve u melioracijsko područje Donje Neretve omogućuje Crpna stanica (CS) Metković preko tunela "Predolac" i glavnog vodosprovodnika. Ovin sustavom se navodnjava oko 3.000 ha u području Donje Neretve.
Nakon 1950. godine, intenzivirala se melioracija od dijela delte Opuzen – Ušće, na temelju projekata koje su napravili eksperti FAO-a. Bili su to ruski stručnjaci pod okriljem UN-a, s iskustvom na sličnim poslovima melioracije uz Kaspijsko more. Novostvoreno obradivo tlo definirano je kao voćarsko-vinogradarsko-povrtlarsko područje. Uvela se i proizvodnja agruma (mandarina), i ona je s vremenom postala i glavna kultura u Donjoneretvanskoj delti.

IZVOR  GALIĆ, Jelica: Regionalizacija donjoneretvanske delte. Izvorni znanstveni članak. Naše more 58(1-2)2011. (PDF)
Mjesto izlaza vode iz tunela Predolac, jugoistočno od Metkovića
Mjesto izlaza vode iz tunela Predolac, jugoistočno od Metkovića
Izvor: Google Maps, 2021.

ŠIBANICA


Picture
Pogled prema vrhu Gledavac s ceste koja povezuje Metković i Dubravicu
Zapadno podnožje Šibanice
Zapadnim podnožjem Šibanice prolazi lateralni kanal koji vodi od ruba Metkovića u Kuti.

Praktično

Picture
BODLJE

Otpada je posvuda po šumi na Predolcu i u njegovu podnožju.
STANJE 2021. GODINE

IZVORI I LITERATURA


BILANDŽIJA, Helena, MICULINIĆ, Kazimir, KOMERIČKI, Ana, JALŽIĆ, Branko: Jama u Predolcu – susret svjetova. Udruga za promicanje zaštite prirodne i kulturne baštine Neretve Baštinik, Hrvatsko biospeleološko društvo. Zagreb, 2012.
SCAPOLATIELLO, Annalisa.; MANFRIN, Chiara; GRECO, Samuele; RONČEVIĆ, Tomilsav; PALLAVICINI, Alberto; PULJAS, Sanja; GERDOL, Marco:  Variation of Gene Expression in the Endemic Dinaric Karst Cave-Dwelling Bivalve Mollusk Congeria kusceri during the Summer Season. Diversity 2023, 15, 707. (HTML)
  • Sažetak. The cave systems of the Neretva River basin in the Dinaric Karst are home to Congeria kusceri, one of the very few known examples of stygobiotic bivalve mollusks, which displays several unique life history traits and adaptations that allowed its adaptation to the subterranean environment. This endemic species is undergoing rapid decline, most likely linked with habitat degradation, which might seriously threaten its survival in the next few decades. Unfortunately, the urgent need for effective conservation efforts is hampered by the lack of effective regulations aimed at preserving remnant populations as well as by our limited knowledge of the biology of this species. Although the precise factors underlying the disappearance of C. kusceri from its type locations are not entirely clear, the alteration of seasonal changes in water temperatures and alkalinity is most likely involved, as these are the main drivers of shell growth, spawning, and the onset and progression of the new gametogenic cycle. While these aspects have so far only been studied using morphological and physiological observations, future conservation efforts would certainly benefit from an integrated multidisciplinary approach. Here, using RNA-sequencing, we provide an overview of the modulation of gene expression recorded in five key tissues (the mantle, gonads, gills, adductor muscle, and digestive gland) between early June and late September. We highlight the presence of markedly tissue-specific responses, with the most dramatic changes affecting the gonads, mantle, and gills. We further identified a drastic switch in the use of energy budgets between the two periods, with evidence of ongoing shell growth and high metabolic activity in the mantle and gills at the early time point, followed by a massive redirection of all available energy to the gonads for the generation of new gamete primordia in early autumn.

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: [email protected]

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Picture
DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE (Paypal)

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Reljef >
        • Dinarski krš
        • Polja u dinarskom kršu >
          • Polja u kršu - Sjeverni Jadran
          • Polja u kršu - Dalmacija
          • Polja u kršu - Primorska i središnja Crna Gora
          • Polja u kršu - Niska Hercegovina
          • Polja u kršu - Krške visoravi Slovenije i Hrvatske
          • Polja u kršu - Lika
          • Polja u kršu - Zapadna Bosna i Dinara
          • Polja u kršu - Visoka Hercegovina
          • Polja u kršu - Dolenjska i središnja Hrvatska
          • Polja u kršu - Srednja i istočna Bosna
          • Polja u kršu - Stari Vlah i Raška (Sandžak)
      • Geologija Dinarskog gorja
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera >
          • Jezera sjevernog Jadrana
          • Jezera Dalmacije
          • Jezera niske Hercegovine
          • Jezera primorske i središnje Crne Gore
          • Jezera krških visoravni (planota) Slovenije i Hrvatske
          • Jezera Like
          • Jezera zapadne Bosne
          • Jezera visoke Hercegovine
          • Jezera središnjeg bosansko-hercegovačkog planinskog područja
          • Jezera crnogorskih Brda i površi i Prokletija
          • Jezera slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske
          • Jezera sjeverozapadne, srednje i istočne Bosne
          • Jezera Starog Vlaha i Raško-sandžačkog područja
          • Jezera peripanonskog, odn. preddinarskog područja
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
            • Vrhpoljska brda
          • Šavrinsko pobrežje
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Pobrđe Bukovice
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Jelinak (kod Segeta)
          • Prača
          • Labinštica
          • Trećanica
          • Opor
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žrnjevo
          • Pobrđa Hrašanjske visoravni
          • Marin vijenac (kod Neuma)
          • Žaba >
            • Gradina (kod Hutova)
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
          • Zubačka brda
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Sestrunj
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
            • Žirje
          • Drvenik (Drvenik veli i Drvenik mali)
          • Čiovo
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Lastovo
          • Mljet
          • Elafitski otoci
          • Lokrum
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Skorča gora
          • Babljak - ilijino brdo
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Busovnik
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Dajbabska gora i Ljubović
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
          • Vranjina
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Trebinjska brda (Zagora trebinjska)
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
          • Idrijsko hribovje
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Kamenjak
          • Turnić
          • Risnjak
          • Tuhobić
          • Drgomalj
          • Rogozno i Brloško
          • Petehovac
          • Skradski vrh
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Stožac (Kapela)
          • Bijela kosa - Mirkovica
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Gorski blok Jezera – Bok (s Rajincima i Apatišanom)
            • Zavižanska skupina
            • Rožanski kukovi
            • Hajdučki kukovi
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Dabarski kukovi
            • Skupina Metle
            • Velinac - Razvršje
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak >
            • Panos - Sekulin vrh
          • Pobrđe Bogutovca
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tribunj
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Ljutoč
          • Lupina i Krš
          • Čava
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smojnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
          • Orlov kuk (Gradina)
          • Bukovac
          • Pliševica
          • Triskavac
          • Košutija glava
          • Greda (kod Tribistova)
          • Rujan (Kušanovac-Snigutina)
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Lipnik (kod Davidovića)
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica >
            • Kanjonima Rakitnice i Ljute
            • Južno predgorje Visočice
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora >
            • Istočni dio Zelengore
            • Središnji vršni dio Zelengore
            • Zapadni i jugozapadni dijelovi Zelengore
            • Uz rijeku Sutjesku
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Miljevac
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič >
              • Kanjon rijeke Tare - Od Đurđevića Tare do Šćepan-Polja
              • Južno durmitorsko podgorje
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Ilijin vrh i Mali Žurim
          • Gackove grede i Veliki Žurim
          • Lola
          • Ostrvica i Krnovska glavica
          • Borovnik
          • Dažnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje čelo (Plani)
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio >
            • Sjenice
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Golishit
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Divljak
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
          • Niski Dolenjski kras (Istočno pobrđe Suhe krajine)
          • Zapadno pobrđe Suhe krajine
          • Škocjansko pobrđe (Škocjanski hribi)
          • Ilova gora
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Gorjanci - istočni dio - vodič
            • Gorjanci - središnji dio - vodič
            • Gorjanci - jugozapadni dio - vodič
            • Žumberačka gora - vodič
            • Samoborsko gorje
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Ljuben
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
            • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • Lisac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
          • Stolac (kod Ustikoline)
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv >
            • Sjeverni dio zlatiborske visoravni (Mačkatska površ)
            • Čigota i središnji dio Zlatibora
            • Tornik
            • Murtenica
            • Sjeveroistočni dio Zlatibora
            • Semegnjevska gora
            • Sjeverozapadno podgorje Zlatibora (Mokra Gora)
            • Zapadno predgorje Zlatibora
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Hrastovička gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2025.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde, stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Narodna likovna umjetnost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • Dinarsko "naj"
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2025. >
      • Arhiva vijesti 2024. >
        • Arhiva vijesti 2023.
        • Arhiva vijesti 2022.
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Albumi arhivskih fotografija
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Naslovnice
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
      • Dinarsko gorje u crno-bijeloj boji
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact