DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • O Dinarskom gorju >
      • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Povijesni pregled područja
      • Istraživači i kroničari
      • Interaktivna karta Dinarskog gorja
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Cres
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Promina
          • Svilaja
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Moseć
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Trtar
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica
          • Vrgorsko gorje
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Žaba
          • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Brdski masiv jugozapadnoga dijela Popova
          • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Brač
          • Mljet
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Budoš
          • Garač
          • Pusti Lisac
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežničko - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Goteniška gora
          • Stojna
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Bjelolasica
          • Višnjevica
          • Bijele stijene
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Samarske stijene
          • Viševica
          • Ričičko bilo
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
          • Velebit - srednji
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Poštak
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Vitorog
          • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Čemernica (zapadna Bosna)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (zapadna Bosna)
          • Dekala
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Bugojna)
          • Plazenica
          • Stožer (zapadna Bosna)
          • Siver
          • Raduša
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Ljubuša
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Čvrsnica (masiv)
          • Vran planina
          • Čabulja
          • Hum (Mostar)
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Lib planina
          • Gvozd (zapadna Hercegovina)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Baćina planina / Blačina
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
        • B.4.2. Prenj (masiv)
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Vojnik planina
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Bunetina
          • Lisac (kod Pljevalja)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (Andrijevica)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
          • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
            • Prokletije - Planinske grupe
            • Grupa Popluks (Popluk)
            • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
            • Grupa Borit Borska grupa
            • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
              • Greben Brada-Karanfili
            • Grupa Trojan-Popadija
            • Grupa Golishit
            • Grupa Radohimes (Radohines)
            • Grupa Veleçikut
            • Grupa Hotska brda
            • Grupa Rrabës
            • Grupa Troshanit
            • Grupa Shkrelit
            • Grupa Bishkazit
            • Grupa Maranajt
            • Grupa Cukalit / Cukali
            • Mali Shoshit
            • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
            • Grupa Kakisë (Kakis)
            • Grupa Shkelzen
            • Grupa Kofiljača - Horolac
            • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
            • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
            • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
            • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
            • Staračko-zavojska grupa
            • Čakor
            • Planina Mokra
            • Cmiljevica (Smiljevica)
            • Hajla / Hajlë
            • Štedim / Shtedim
            • Žljeb / Mali i Zhlebit
            • Mokra gora / Mokna
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i SZ Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci
          • Samoborsko gorje
        • C.1.3. Brodmoravička krška zaravan
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Vučja planina
          • Manjača
          • Očauš
          • Uzlomac
          • Borja
          • Lisac (kod Zenice)
        • C.2.2. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum)
          • Vepar
          • Perun (1472 m)
          • Zvijezda (1349 m)
          • Romanija
        • C.2.3. Grupa Jahorine >
          • Trebević
          • Jahorina (1916 m)
        • C.2.4. Planine istočne Bosne
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač
          • Vučevica
          • Javorje (Priboj)
          • Kamena gora
          • Pobijenik
          • Gajeva planina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Ninaja (Velika Ninaja)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Tara, planina
          • Suva gora
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (Užice)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Hrastovička gora
        • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavna)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2020. >
      • AGENDA 2019.
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturna baština
    • Narodna baština (etnološko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalno graditeljstvo - kuće i objekti
        • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
      • Duhovna baština >
        • Usmena književnost, legende i anegdote
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Narodne igre
    • Dječje igre
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2020. >
      • Arhiva vijesti 2019.
      • Arhiva vijesti 2018.
      • Arhiva vijesti 2017.
      • Arhiva vijesti 2016.
      • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

Neretvanska krajina

Facebook email email
Print Friendly Version of this pageGet a PDF version of this webpage

NERETVANSKA KRAJINA

Područje:
Obližnje grupe:
​
Obližnji krajevi: 
Obližnje planine: 
Država: Hrvatska

O kraju 

Uvod
Ime kraja, etimologija
Geografija/zemljopis kraja
Reljef
Geologija
Klima
Hidrologija – vode (rijeke i jezera)
Priroda
Prirodna baština
Biljni svijet - flora
Životinjski svijet - fauna
Zaštita prirode i ekologija
Stanovništvo i naselja
Povijesni / historijski pregled
Kulturno-povijesna baština
Tradicionalne aktivnosti i narodna baština
Tradicionalna gastronomija – jela i pića
Turizam
Priče iz kraja …
Vodič po kraju
Praktične informacije
Aktivnosti
Kada boraviti u kraju?
Pješačenje i planinarenje
Slobodno penjanje i alpinizam
Biciklizam – brdski i klasični
Aktivnosti na vodi
Aktivnosti u zraku
Boravak u kraju
Kako doći?
Smještaj
Ugostiteljski objekti i usluge
Vremenska situacija / Vremenske prilike
Prometna situacija / Saobraćajne prilike
Upozorenja i sigurnost
Izvori

Uvod


Neretvanska krajina, naziv je za povijesno područje primorja između ušćâ Neretve i Cetine u Jadransko more.
Danas je time nazivom obuhvaćeno područje gradova Metkovića, Opuzena i Ploča te općina Kula Norinska, Pojezerje, Slivno i Zažablje. 

ENGLISH SUMMARY: Neretva region (Delta of Neretva river)

Neretva region (cro. Neretvanska krajina) is the name for the historical area of the coast between the confluence of the rivers of Neretva and Cetina into the Adriatic Sea.
Today, the name covers the area of the towns of Metković, Opuzen and Ploče, as well as the municipalities of Kula Norinska, Pojezerje, Slivno and Zažablje.

Planina Rujnica, pogled s obale rijeke Neretve
Planina Rujnica, pogled s obale rijeke Neretve
-
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​​:
Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj na području Neretvanske krajine
Oglašavajte ovdje:
  • lokalnu ponudu,
  • usluge i servise
  • smještaj
  • gastronomsku ponudu
  • lokalne proizvode
  • turističku ponudu
  • aktivnosti na otvorenom i dr.
Picture

Ime

Ovaj se kraj u praksi i znanstvenoj literaturi naziva raznim imenima: 
  • Neretvanska krajina; ovo ime, između ostalih, spominju u 18. st. fra Andrija Kačić-Miošić i fra Luka Vladmirović, a posve je uobičajeno do 1950-ih godina)
  • Donje Poneretavlje, naziva ga tako hrvatski povjesničar i leksikograf Trpimir Macan, a kasnije i Ivan Jurić, povjesničar iz Metkovića
  • Donjoneretvanski kraj, koriste ga Ivan Jurić i Zoran Curić, geograf iz Metkovića
  • Delta Neretve, koristi ga Martin Glamuzina, geograf rodom iz Rogotina)
  • Hrvatsko Poneretavlje, koristi ga etnolog i povjesničar Jakša Raguž
  • Neretva ili Donja Neretva, ime je kojime ovaj kraj najčešće naziva lokalno stanovništvo
  • Neretvanska dolina odn. Dolina Neretve, nazivi su koji se često koriste u popularnoj pubicistici, tiskovinama i sl.
Domagoj Vidović, jezikoslovac, zagovara korištenje naziva Neretvanska krajina jer, kako kaže, riječ je o povijesno potvrđenome imenu koje je i terenski potvrđeno. Dodaje kako su druga mjesna imena neprikladnija za uporabu jer su višeznačna. Tako je ime Neretva i hidronim, ali i povijesni ojkonim (starije ime današnje Gabele), a imena Neretvanska dolina i Dolina Neretve mogu se odnositi na čitavo područje južno od Čapljine, pa i Mostara.
​IZVOR  LIKEMetkovic.hr, 2020.
Picture
Kuliš Vatroslav Neretva IV
Tehnika: bakropis; Dimanzije: 32,7 x 24,5 cm
Poljoprivredne površine kod Pižinovca
U Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske provedena je krajobrazna regionalizacija teritorija države s obzirom na prirodna obilježja. Teritorij Hrvatske, analiziran s obzirom na tri prirodne komponente – reljef, vodu i vegetaciju, tako je podijeljen na šesnaest regija, među kojima je i Donja Neretva, posebno agrarni krajolik delte rijeke Neretve. ​Vodeni kanali i nasadi kod Pižinovca u dolini Neretve (na fotografiji) također su jedan od najprepoznativljijih turističkih motiva južne Hrvatske. 

STANOVNIŠTVO I NASELJA


Povijesni pregled

​Pod imenom Krajina (Craina, Continens) spominje se od 12. st. Prije naseljivanja Slavena na tom su području živjela ilirska plemena (vjerojatno Autarijati i Ardijejci, te Delmati), zatim Rimljani i, kratkotrajno, Goti, koje je u prvoj polovici 6. st. potisnuo Bizant. U djelu bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta O upravljanju carstvom (De administrando imperio, 10. st.) Neretvanska krajina spominje se kao posebna zemlja pod nazivom  Paganija i Arenta, a njezini stanovnici nazivaju se Pagani i Arentani  (→ neretvani). Čini se da je u pojedinim razdobljima ranoga srednjega vijeka Neretvanska krajina imala stanovitu samostalnost, a dijelom Hrvatskoga Kraljevstva postala je najkasnije u drugoj polovici 11. st. Već od ranoga srednjega vijeka Neretvani su se bavili gusarstvom, ugrožavali su plovni put duž istočne jadranske obale, te napadali gradove na sjevernom Jadranu. U tome im je pogodovao smještaj otoka Brača, Hvara i Korčule, koje su povremeno nadzirali (Ivan Đakon naziva ih »neretvanskim otocima«), kao i svojevrsni pomorski limes koji su držali na kopnu (Mukur, Zaostrog, Brela, Gradac). Njihovo je glavno uporište, čini se, bio Omiš. Od druge polovice 12. st. u izvorima o Neretvanskoj krajini spominju se Kačići, koji su kao knezovi omiški njome vladali gotovo cijelo 13. st. Svojim gusarenjem ugrožavali su trgovinu na Jadranu, a posebice susjedni Split. Da bi pridobio Kačiće i ojačao utjecaj Arpadovića u Neretvanskoj krajini, Bela IV. primio je (1258) omiške knezove Osora i Radoša među plemiće Kraljevstva (nobiles regni). Mlečani su 1280. uspjeli osvojiti Omiš, no ubrzo su bili prisiljeni ustupiti ga knezovima Bribirskim, koji omiškoj općini daju povlasticu (1315). Vlast nad Neretvanskom krajinom (osim Omiša) zadobio je (1326) bosanski ban Stjepan II. Kotromanić. Tada je makarski biskup napustio svoju biskupiju (utemeljenu oko 1320) i povukao se u Omiš. Kada je Tvrtko I. 1357. predao Neretvansku krajinu Ludoviku I. Anžuvincu, to se područje opet našlo u sastavu Hrvatsko-Ugarskoga Kraljevstva. No nakon Ludovikove smrti (1382) Tvrtko je Neretvansku krajinu vratio pod svoju vlast. Pod vlašću bosanskih vladara počela se sve više izdizati obitelj Bogavčić, kojoj je na prijelazu iz 14. u 15. st. pripadao knez Juraj Radivojević (ženidbom je došao u srodstvo s Kotromanićima). Njemu je 1408. bosanski kralj Stjepan Ostoja darovao Omiš s primorjem uz obje obale Cetine.
Picture
Povijesna karta delte Neretve
​0Pritisnuti od Sandalja Hranića, sinovi Jurja Radivojevića potražili su 1434. zaštitu kod Jurja Vojsalića, gospodara Donjih Krajeva (u Povrbasju), a on ih je predao »u ruke« franjevačkoga vikara i franjevačkoga reda, koji su otada imali velik utjecaj na tom području. Zbog toga su Jurjevići i njihovi potomci Vlatkovići pomagali franjevce; vojvoda Žarko Vlatković franjevcima je 1468. podigao samostane u Makarskoj i Živogošću. Politiku teritorijalnog širenja Sandalja Hranića Kosače nastavio je 1435. njegov nećak herceg Stjepan Vukčić. Budući da se sami nisu mogli oduprijeti njegovoj vlasti, Vlatkovići su se 1452. pridružili buni koju je hercegov sin Vladislav podigao protiv oca. No na Vladislavov poziv Neretvansku krajinu zaposjeli su Mlečani, čiju su vlast priznali i Kačići, a zatim su u Mletačko-turskome ratu Makarsku i Neretvansku krajinu 1499. osvojili Osmanlije. U doba Kandijskoga rata (1645–69), stanovništvo toga područja ustalo je protiv osmanske vlasti i pridružilo se 1647. Mlečanima te je ostalo u sastavu Mletačke Republike sve do njezine propasti (1797).
IZVOR  Neretvanska krajina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 29. 11. 2020.
Picture
Fotografija okolice Metkovića iz 1930-ih ili početka 1940-ih godina
Baćinska jezera
Vjerojatno najbolji pogled na ova jezera pruža se s uređenog vidikovca uz Jadransku magstralu. U prvom planu je najdublje jezero Crniševo, a iza njega je malim kanalom povezano najveće jezero Oćuša. Osim atraktivnosti vode i obala samih jezera, pogled s ovoga mjesta zorno dočarava pojam jezera, odn. vode u kršu. Na horizontu (lijevo) se izdiže planina Rujnica.

Po planini i po kraju 

Pogled s lijeve obale rijeke Neretve preko sela Banja na planinu Rujnicu (u pozadini)
Pogled s lijeve obale rijeke Neretve preko sela Banja na planinu Rujnicu (u pozadini)

Desne

Desne su mjesto u općini Kula Norinska, u dolini Neretve. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u naselju je obitavalo 130 stanovnika, a prema popisu iz 2011. godine 24 stanovnika.
IZVOR  Desne. Wikipedija (hr)
Poznate osobe iz Desna
  • Ivo Margeta, bivši gradonačelnik Metkovića
  • Luka Bebić, predsjednik Hrvatskog sabora
  • Miljenko Grgić (Mike Grgich), hrvatsko-američki vinar
Pogled s padina Rujnice na selo Desne u južnom podnožju planine
Pogled s padina Rujnice na selo Desne u južnom podnožju planine
Župna crkva svetog Jurja
Sagrađena je krajem 17. ili početkom 18. stoljeća nakon oslobođenja od Turaka. Obzirom da je bila premalena za potrebe vjernika, makarski je biskup Fabijan Blašković 1779. godine izdao naredbu da se podigne kapela (svetište) "široka i visoka koliko i crkva ista". Naredba se nije izvršila, a crkva je sve više propadala i postala opasna za okupljanje naroda. Godine 1837. bilo je zabranjeno obavljanje bogoštovlja dok se ne popravi. Crkva je 1845. popravljena i povećana na današnje dimenzije: duljina 16,50 te širina 8 metara. Zvonik na betonskim stupovima podignut je nakon Prvog svjetskog rata. Crkva je temeljito obnovljena 1990. nakon čega ju je posvetio nadbiskup Ante Jurić, na blagdan sv. Liberana, 23.7.1991.
IZVOR  ​Župa svetog Jurja m. - Desne. Splitsko-makarska nadbiskupija
Kapela svetog Nikole biskupa
Kapela je duga 6,70 i široka 5,30 metara. Sagrađena je nakon osamostaljenja župe 1921. godine kod tadašnje župne kuće, u predjelu sela zvanom Kod Kuća. Obzirom da je iz okolnih zaselaka narod odselio, sveta se misa govori na blagdan sv. Nikole i prema potrebama vjernika.
Kapela svetog Roka na Rujnici
Prvi spomen na ovu kapelicu datira u 1761. godinu prigodom krštenja koje je obavljeno u njoj. Iste te godine na Rujnici se nastanio župnik. Kapela je 1910. ostala u napuštenom selu jer više nije bilo stanovnika. Danas se sveta misa u njoj slavi na blagdan sv. Roka, treći dan Uskrsa i treći dan Duhova. Tada iseljeno stanovništvo posjeti svoju staru crkvu. Kapeli je obnovljen krov i time je spašena od daljnjeg propadanja. Duga je 9,15 i široka 4 metra.

Ostale kapelice
Na području župe u Desnama postoje i dvije usputne kapelice, obje posvećene Gospi. Prva je u zaselku Medaci, a u njoj se nalaze kipovi Gospe i sv. Ante Padovanskoga. Druga se nalazi u zaselku Bebići. Novije je gradnje a u njoj je Gospin kip.
Desne, zaselak Šišin
Desne, zaselak Šišin
Picture
Desne, župna crkva sv. Jurja
Autor: Ma▀▄Ga, Wikipedija
Picture
Desne, kapela sv. Nikole
Autor: Ma▀▄Ga, Wikipedija

Desansko jezero (Desne)

​Desne ili Desansko jezero je jezerce u Dalmaciji koje je dio djelomično potopljene krške depresije na desnoj obali rijeke  Neretve između mjesta Desne, Banja i  Komin. Leži u ponikvi, na morskoj razini. Oko 350 m dugim i 3,5 m širokim kanalom povezano je s jezerom Modro oko. Vode Modrog oka i Desanskog jezera odvodi rječica Desanka i ulijeva se u Crnu riku kod mjesta Banja, samo 200-tinjak metara od ulijevanja Crne rike u Neretvu.
​Uredbom Vlade Republike Hrvatske od 20.8.2020. jezera Modro oko i Desne proglašeni zaštićenim područjem, kao posebni ornitološki rezervat. Rezervat obuhvaća djelomično potopljenu kršku depresiju na desnoj obali Neretve s jezerima Modro oko i Desne s okolnim tršćacima. Posebni ornitološki rezervat "Modro oko i jezero Desne" jedno je od reprezentativnih močvarnih ekosustava na području delte Neretve osobito značajnom zbog očuvanja staništa i raznolikosti ptica močvarica.

IZVOR  Desne (jezero). Wikipedija (hr)
Pogled s padina planine Rujnice prema delti rijeke Neretve. U podnožju se vidi naselje Desne i Desansko jezero
Naslovna fotografija
Pogled s padina planine Rujnice prema delti rijeke Neretve. U podnožju se vide naselja sela Desne i Desansko jezero.

Modro oko

Modro oko je jezerce u Dalmaciji koje je dio djelomično potopljene krške depresije na desnoj obali rijeke Neretve između mjesta Desne, Banja i Komin. Leži u ponikvi, na morskoj razini; duboko do 18,3 m. Oko 350 m dugim i 3,5 m širokim kanalom povezano je s jezerom Desne (Jezero). Zbog bijeloga vapnenca ponikve jezerska bočata do slana voda izrazito je modre boje. 
Modro oko i planina Rujnica na horizontu
Modro oko i planina Rujnica na horizontu

Crna rika

Crna rika je rječica u Neretvanskoj dolini, rukavac rijeke Neretve. Nalazi se sjeveroistočno od Rogotina, a kanalom je spojena s jezerom Vlaška. Posljednja je dionica Maratona lađa.
Picture
GRANICA POSEBNOG REZERVATA "MODRO OKO I JEZERO DESNE"

Rogotin

Rogotin je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koje administrativno pripada Gradu Ploče.
Rogotin se nalazi na sjeverozapadu neretvanske doline, a od luke Ploče je udaljen oko četiri, a od Komina (prvog većeg naselja) nešto više od 5 km. Sa sjeverne strane otoka je Crna rika, s jugozapadne njezin rukavac Rogotin s jezerom Vlaškom, njegovim zapadnim simbolom, koji je spojen s Jadranskim morem. Dugo mu se kroz povijest moglo prići samo preko Crne rijeke i Neretve. Jedan od simbola Rogotina je brijeg Trovro. Veći dio Rogotina se nalazi na otoku u obliku trokuta. Zapadno je jezero Vlaška. Od plinskih brda (Petrovac 335 m) rastavlja ga uski klanac kroz koji se probija Crna rika. Od lijeve obale Crne rike uspinje se jedan brdski krak toga otoka i ide prema jugu okomito na tok rijeke Neretve. ​Kroz Rogotin prolazi Jadranska magistrala i pruga Metković — Ploče.

WIKIPEDIJA
Pogled s brda Trovro na Rogotin
Pogled s vrha Veliki Trovro na Rogotin

Jezero Vlaška

Vlaška je jezero zapadno od Rogotina. Kanalima je povezan s Crnom rikom Teren je sa sjeverne strane močvaran. Iza njih su poljoprivredni nasadi i željeznička pruga. Na istočnim obalama je naselje Rogotin. S južne strane je brijeg Trovro i pećina. Još južnije je vodotok St. Neretva, Lisna, rijeka Neretva i jezero Parila. Vlaška je povezana s morem. U pravcu istok - zapad dugo je otprilike 1200 metara. Širine je od 320 do 360 metara, mjereno u smjeru sjever - jug. Dalje od brda, kote 78,7 do mora, do pličine Gumanac je 90-ak metara široki kanal dužine 3600 metara.
IZVOR  Vlaška (jezero). Wikipedija
Pogled sa šetnice na brdu Trovro prema Vlaškom jezeru
Pogled sa šetnice na brijegu Trovro prema Vlaškom jezeru
Jezerina, pod brdom Trovro i južno od Rogotina
Jezerina, pod brijegom Trovro i južno od Rogotina

Trovro

Trovro je brijeg kod Rogotina, u blizini ušća Neretve u more, na riječnom otoku koji tvori delta. Najviši vrh Veliki Trovro (114 m n.v.). Sjeverno od brda nalaze se jezero Vlaška  i  Crna rika. Prema jugozapadu su jezero  Parila (zaštićeni rezervat) i ušće Neretve. Neretva je na jugoistoku.

21.12.2000. godine na vrhu Trovra postavljen je 7,5 metarski kromirani križ. Do Trovra je probijen i makadamski put dug 900 metara, uz koji su postavljene postaje križnog puta. U uskrsno vrijeme ovdje se održavaju noćne i dnevne procesije. Na Trovru su 2020. godine sagrađene i vjetroorgulje s tri kraka.
Greben brda Trovro; pogled s vrha u smjeru luke Ploče. Lijevo se vidi kanal koji spaja jezero Vlaška (desno) s morem.
Greben brda Trovro; pogled s vrha u smjeru luke Ploče.
Lijevo se vidi kanal koji spaja jezero Vlaška (desno) s morem.
​Križ na Trovru
Križ je nas vrh Trovra postavljen 21.12.2000. godine uz pomoć helikoptera HV-a. Križ je visine 7,5 metara i izliven je od prokroma (nehrđajućeg čelika). Podno križa je postavljena ploča od bračkog kamena s 10 Božjih zapovijedi. Na križu je Kristovo tijelo (Corpus Christi). Povod postavljanja bila je godina Velikoga jubileja, 2000 godina kršćanstva, 130 godina crkve u Rogotinu, peta obljetnica pobjede u Domovinskome ratu i svima poginulima za Hrvatsku. Rogotinjani su izgradili put do vrha brda, posluživši se djelimice postojećim putem iz Drugoga svjetskog rata. Uz put su napravili 14 postaja Križnoga puta. 2012. godine na križ je postavljen korpus.
IZVOR  Križ na Trovru. Wikipedija (hr)
Put koji vodi od Rogotina prema vrhu Veliki Trovro
Put koji vodi od Rogotina prema vrhu Veliki Trovro
12 07 20 trovro raspelo
Datum objave: 20.12.2019. Autor: Jukkka Birina
Vjetroorgulje na Trovru 
Vjetroorgulje na brijegu Trovro smatraju se prvim vjetroorguljama na svijetu. Zamisao je to zaposlenika Grada Ploča građevinskog inženjera Željka Škorića, koji se dosjetio da bi vjetar koji neprestano puše na Trovru mogao i zasvirati. Ideju je prenio prijatelju Anti Šunjiću, glavnom uredniku portala Rogotin.hr, onda i predsjedniku Mjesnog odbora, i za nju su pridobili i tadašnjeg gradonačelnika Ploča. Do realizacije projekta prošlo je desetak godina. Škorić je izradio idejno rješenje za orgulje. Župnik iz Ploča don Petar Mikić  povezao ih je s poznatim graditeljem orgulja Antunom Škrablom koji je izradio orgulje za tamošnju i 300 drugih crkava u Hrvatskoj. Svidjeli su mu se Škorićevi nacrti, te je razradio je svaku sviralu po tonalitetima. Financiranje su riješili preko Dubrovačko-neretvanske županije koja je projekt uvrstila u širi projekt "Promicanje održivog razvoja prirodne baštine doline Neretve", za koji je dobila sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Županija je prijavila projekt, partneri su jedinice lokalne samouprave Grad Ploče i Grad Metković, stručni partner je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, dok je ukupnu pripremu projekta i prijavu provela Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA.
Projekt je koštao oko oko tri milijuna kuna. U nj spadaju kamene orgulje te uređenje cijelog prostora: popločavanje staze kamenim pločama, postavljanje kamenih i drvenih klupica u skladu s lokalnim ambijentom, postavljanje informacijske karte, izradu platoa od kamenog suhozida, izgradnju promatračnice s panoramskim dvogledom i izgradnja edukativnog ekovrta s hortikulturno uređenim sadržajem.
Nalaze se gotovo na samom vrhu brijega, na 114 m n.v. Gradilo ih se od siječnja 2020. godine. Orgulje su trostruke - sagrađene s tri kraka. Jedne su okrenute ka Pločama i pogon ih vjetar maestral (sjeverozapadni-zapadni), druge su ka Neretvi i pogonit će ih jugo, a treće su okrenute ka Rogotinu i pogonit će ih bura.

Svirala u orguljama podesio je jedan od najboljih svjetskih orguljaša, a orgulje je izgradio slovenski graditelj orgulja Antun Škrabl. Prva tuba stavljena je 8.4.2020. godine. Orgulje su trebale zasvirati 15.4.2020., a svi su radovi na uređenju cijelog područja trebali biti gotovi 29.5.2020., ali je kriza s koronavirusom omela redovnu gradnju. 
Da bi se uhvatilo najjače udare vjetra, Državni hidrometeorološki zavod ispitao je ruže vjetrova temeljem čega su graditelji pozicionirali orgulje. Da bi orgulje svirale, potrebna je nekakva brzina vjetra koja je najmanje 20 km na sat ili 2,7 metara u sekundi, što je donja granica na koju će orgulje reagirati. Na orguljama će biti zatvorena svirala - ima ih sedam po orguljama kako bi njihova kombinacija tonova stvarala ugodnu harmoniju. Ako bi se kojim slučajem za vrijeme jakih vjetrova stvarala buka koja bi smetala lokalnom stanovništvu, na orguljama su ugrađeni ventili koji se po potrebi mogu zatvoriti.

Svaka od tri orgulja ima četiri izlaza za zvuk i ugrađene regulatore. Prvu sviralu za orgulje izradilo je Kvaternik orguljarstvo iz Koprivnice. Sviralo se sastoji od tube, redukcije, rezonantne cijevi i labija, a koliko je duga rezonantna cijev, takav je biti tonalitet. Ukupno je ugrađeno 21 sviralo izrađeno od inoksa 316 koji se koristi u morskim krajevima jer je otporniji na utjecaj soli od običnog inoksa.

IZVORI  
Vjetroorgulje. Wikipedija (hr)

SOLDO, Stanislav: U Rogotinu su prvi put ‘zapjevale‘ vjetroorgulje. Senzacija je to kojoj su svjedočili i reporteri Slobodne. Slobodna Dalmacija, 20.5.2020.
VUKOVIĆ, Slavica: Prve vjetroorgulje na svijetu grade se u Rogotinu. Večernji.hr, 5.3.2020.
VUKOVIĆ, Slavica: Počela ugradnja tuba u vjetroorgulje na brdu Trovro u Rogotinu. Lokalni.hr, 20.4.2020.
Picture
Izgradnja vjetroorgulja iznad Rogotina
Izvor: Dubrovačko-neretvanska županija
Rujnica 
Planina na području općine Kula Norinska pored Metkovića. Najviši vrh je Babina gomila (735 m). S vrha se pruža širok pogled na Biokovo, Matokit, Zavelim, Kamešnicu, Vran,  Čvrsnicu, Prenj, Durmitor, Pelješac, dio Mljeta, dio  Korčule, Vis, Šćedro, dio Hvara, te na praktično cijelu deltu Neretve nad kojom dominira. Počevši u Desnama, padinama Rujnice uspinje se Ruski put koji je sezao do vrha Ilice (691 m) na kojem se u doba Prvog svjetskog rata nalazila austrougarska vojarna. Put je dobio ime po ruskim zarobljenicima koji su ga gradili.

Ušće Neretve

​Delta Neretve je dolina na jugu hrvatske obale Jadranskog mora koju na svome ušću formira rijeka Neretva. Delta prekriva površinu od 12.000 hektara. Delta Neretve od Metkovića do ušća sa sjevera i sjeveroistoka omeđena je ograncima dinarskih planina, a s juga podgradinsko-slivanjskim brdima. Najvažniji gradovi su Ploče, Opuzen i Metković.
Izvorno se sastojala od 12 rukavaca, ali je nakon brojnih i opsežnih melioracija i kultivacije tog poljoprivredno bogatog prostora, broj rukavaca sveden na samo četiri, a dotadašnja močvarna delta velikim dijelom je pretvorena u bogato poljoprivredno područje, kolokvijalno prozvano Hrvatska Kalifornija.

PROČITAJ VIŠE  Delta Neretve. Wikipedija (hr)

Posebni ornitološko-ihtiološki rezervat "Ušće Neretve"

Posebni ornitološko-ihtiološki rezervat "Ušće Neretve" sastoji se od četiri dijela: Parila, Galičak I, Galičak II i Uvala Blace, a spaja močvarni i morski krajobraz na ušću Neretve, obuhvaćajući obalno kopneno područje kao i područje u moru. Uključuje veliku površinu s caklenjačom (Salicornia), halofilnom biljkom prilagođenom životu u uvjetima visoke koncentracije soli na samom ulazu rijeke Neretve u more, okolnim pličinama i lagunama kao što je uvala Galičak na desnom zaobalju rijeke s okolnim obalnim područjem koje je važno za gniježđenje ptica te jezero Parila s lijeve strane ušća koje je značajno kao odmorište i hranilište za selidbu i zimovanje brojnih vrsta ptica. Rezervat obuhvaća i uvalu Blace s bogato razvijenom zajednicom biljke caklenjača. Dodatna vrijednost ovoga područja je pogodnost za mrijest brojnih vrsta riba zbog zaklona, a laguna Parila i okolna pješčana područja najbogatija su područja novačenja riba i rakova za akvatorij srednje Dalmacije.
Pogled s Rujnice prema ušću Neretve. U podnožju se vidi Modro oko i zaselak sela Desne. Na horizontu je poluotok Pelješac.
Pogled s Rujnice prema ušću Neretve
U podnožju se vidi Modro oko i zaselak sela Desne. Na horizontu je poluotok Pelješac.
Picture
GRANICA POSEBNOG REZERVATA "UŠĆE NERETVE"

Jezero Parila

Pogled na ušće Neretve u Jadransko more i desno od njega jezero Parila. U pozadini je poluotok Pelješac.
Pogled na ušće Neretve u Jadransko more i desno od njega jezero Parila. U pozadini je poluotok Pelješac.

Rogotinski most

Rogotinski most
Rogotinski most
Rogotinski most cestovni je most koji premošćuje rijeku Neretvu u mjestu Rogotin kod Ploča. Izgrađen je od prednapregnutog betona, a gradnja je dovršena 1966. Dio je Jadranske magistrale.
Nešto više od godine dana prije početka izgradnje, u svibnju 1965. preko Neretve izgrađen je privremeni pontonski most  duljine oko 160 metara koji je služio prijelazu preko rijeke. Središnji luk širine 36 metara otvarao se prema potrebi kako se ne bi prekinuo riječni promet između Ploča i Metkovića.
Gradnja mosta ukupno je trajala 26 mjeseci. Most duljine 413,80 metara ima 7 otvora: središnji otvor nad Neretvom širine je 110 metara, dva srednja (vezana za središnji) po 55 metara, a četiri otvora nad obalom široka su po 45 metara. Širina kolnika je 7 metara pored kojih su pješačke staze širine po 1,5 metar.
visina mosta je 17 m. U gradnju mosta potrošeno je 433 tone betonskog i 139 tona visokovrijednog čelika. Zbog velikih nanosa rijeke Neretve mjestimično je trebalo bušiti i do 40 metara dubine do tvrdog tla, pa je tako iskopano 4300 m3 nanosa. Most je pušten u promet 27.7.1966. Most je projektirao Dimitrije Ćertić, a gradilo ga je poduzeće Mostogradnja.
Puštanjem u promet ovog mosta bitno je rasterećen promet starom prometnicom između Komina i Metkovića, a pogotovo tadašnjeg mosta u Metkoviću (prethodnika današnjeg Lučkog mosta u Metkoviću).

​IZVOR  Rogotinski most. Wikipedija (hr)

Kula Norinska

Pogled na Kulu Norinsku s obronaka Rujnice- Planina Žaba na horizontu.
Pogled na Kulu Norinsku s obronaka Rujnice
Na horizontu se uzdiže planina Žaba
Općina Kula Norinska locirana je na sjevernoj granici Dubrovačko-neretvanske županije. Graniči s pet jedinica lokalne samouprave i to: Grad Ploče, Grad Opuzen, Grad Metković, općina Pojezerje i općina Zažablje. Sjeverna granica općine je ujedno i granica s Republikom Bosnom i Hercegovinom.
U sastavu Općine uz općinsko središte Kula Norinska nalazi se devet naselja: Nova Sela, Borovci, Desne, Podrujnice, Matijevići, Momići, Krvavac i Krvavac II.
Planinska uvala između glavog grebena Rujnice i nižeg izdvojenog južnog grebena – brda Orlovac. Uvalom prolazi cesta koja povezuje Desne s Kulom Norinskom.
Planinska uvala između glavog grebena Rujnice i nižeg izdvojenog južnog grebena – brda Orlovac
Uvalom prolazi cesta koja povezuje Desne s Kulom Norinskom.
Pogled s vrha Marin vijenac
Iako ne pretjerano visok vrh na krajnjem zapadu planine Žabe, Marin vijenac (507 m) pruža širok pogled, posebno prema dolini i delti rijeke Neretve. Prema sjeveru vidi se područje grada Metkovića (u sredini) uz rijeku Neretvu, te brda na desnoj obali Neretve (s lijeva, nadesno): Marušića gradina (373 m), Mitruša (431 m; u sredini) i Kukovac (518 m; desno) nad Čapljinom. U pozadini, pod snijegom, bijele se planine visoke Hercegovine: Čvrsnica, Čabulja, i Prenj.
Pogled s vrha Marin vijenac na južna predgrađa Metkovića i dijelove Kule Norinske, u dolini Neretve
Pogled s vrha Marin vijenac na južna predgrađa Metkovića i dijelove Kule Norinske, u dolini Neretve
Okolica sela Medovina; pogled na rijeku Mislinu i planinu Rujnicu na horizontu
Okolica sela Medovina; pogled na rijeku Mislinu i planinu Rujnicu na horizontu
Kapela Svetog Liberana nalazi se na Gomilama
Kapela Svetog Liberana nalazi se na Gomilama
Pogled od Gomila na dolinu Neretve
Pogled od Gomila na dolinu Neretve
Okolica jezera Kuti
Okolica jezera Kuti
Zarujila Rujnica
Pogled
u kasno poslijepodne, preko doline Neretve na masiv Rujnice, iz smjera dolinske uvale u kojoj se smjestilo jezero Kuti. Uvalu zatvaraju sa zapadne strane Podgradinsko-slivanjska brda, a s istočne visoki krš zapadnog Zažablja, dok je otvorena prema sjeveru.

Kuti

Jezero Kuti

Kuti je aluvijalno jezero i kriptodepresija kod mjesta Badžula i 6 km od Opuzena. Napaja se vodom iz nekoliko vrela na istočnoj obali. Nije izolirano od većih vodotokova. S Neretvom ga povezuju rijeke Crna rijeka i Mislina. Morske mijene Jadranskog mora također utječu na ovo jezero. Ljeti je vodostaj nizak i tom se prilikom na sredini jezera pojavljuje otočić.

Posebni ornitološki rezervat "Kuti" obuhvaća jezero Kuti i močvarna staništa uz jezero. Na području rezervata razvijena su raznolika močvarna staništa te je ovo područje posebno značajno za očuvanje gnijezdeće populacije ptica močvarica i populacije ptica koje migriraju Jadranskim seobenim putem.
IZVOR  Kuti (jezero). Wikipedija (hr)
Jezero Kuti i planina Rujnica na horizontu
Jezero Kuti i planina Rujnica na horizontu
Picture
Jezero Kuti kod Badžule
Autor: Ma▀▄Ga, Wikipedija
Picture
GRANICA POSEBNOG REZERVATA "KUTI"
Pogled na jezero Kuti i brdo na njegovoj istočnoj strani na čijem se grebenu nalaze vrhovi Badžula (387 m, lijevo) i Gradina (398 m). Uz desni kraj grebena nalazi se državna granica HR-BiH.
Pogled na jezero Kuti i brdo na njegovoj istočnoj strani na čijem se grebenu nalaze vrhovi Badžula (387 m, lijevo) i Gradina (398 m, desno).
Uz desni kraj grebena (prijevoj na fotografiji) prolazi državna granica HR-BiH.
Crna rika kod Čeveljuše
Crna rika je rječica u Neretvanskoj dolini, rukavac rijeke Neretve koji prolazi kroz naselje Rogotin i nastavlja prema Pločama. Kanalom je spojena s jezerom Vlaška.  Posljednja je dionica tradicionalne utrke  Maraton lađa. Na horizontu dominira masiv planine Žabe.

Praktično 

IZVORI I LITERATURA


DOLINA, K.; JASPRICA: Invazivne strane biljne vrste u delti Neretve (Hrvatska, Bosna i Hercegovina). U: Hrvatski simpozij o invazivnim vrstama s međunarodnim sudjelovanjem, Hrvatsko ekološko društvo. Zagreb, 2014. (PDF)
  • Sažetak; Delta Neretve smještena je jednim dijelom na području Hrvatske, a dio pripada Bosni i Hercegovini. Ukupna površina delte je 170 km2 , od čega 70% pripada Republici Hrvatskoj. Unošenje stranih, novopridošlih biljnih vrsta (neofita) u posljednje vrijeme je postala česta pojava, prvenstveno zahvaljujući olakšanoj komunikaciji između različitih područja. Strane vrste koje imaju negativan utjecaj na biološku raznolikost, zdravlje ljudi ili nanose štetu ekonomiji smatraju se invazivnim vrstama. Cilj istraživanja bio je dopuniti popis vaskularne flore u delti Neretve te izraditi popis invazivnih biljnih vrsta na cijelom području delte, uključujući i dio koji pripada Bosni i Hercegovini. Istraživanja su provedena u razdobljima 2000.-2001. i 2009.-2013. U delti Neretve zabilježene su 23 invazivne biljne vrste, a neke (npr. Conyza canadensis, Amaranthus retroflexus, Artemisia annua, Paspalum paspaloides, itd.) su posve udomaćene. Većina invazivnih vrsta raste na antropogenim staništima, uz rubove cesta i na drugim ruderalnim površinama, najčešće unutar naselja. Među nađenim vrstama najveći broj je amerikanofita, unutar kojih se nalaze i brojne opasne korovne vrste u početnoj fazi širenja. Uspoređujući dijelove delte u 1. Hrvatski simpozij o invazivnim vrstama / 1st Croatian Symposium on invasive species Zagreb, Croatia, 24. XI 2014. Knjiga sažetaka / Book of Abstracts 33 Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, veći broj invazivnih stranih vrsta zablježen je dijelu delte koji pripada Hrvatskoj. 
GALINOVIĆ, Ida: Geokemijske karakteristike sedimentnih jezgri iz deltne ravnice rijeke Neretve. Diplomski rad. Geološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb, 2017. (PDF)
GLAMUZINA, M.: Delta Neretve. Promjene agrarnog pejsaža u delti Neretve. Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 1986.
GROZIĆ, Dino: Sedimentological and geochemical caracteristics of recent sediments from lake Kuti (Neretva river delta). Diplomski rad. Geološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb, 2015. (PDF)
  • Sažetak; U ovom diplomskom radu istražene su sedimentološke, mineraloške i geokemijske značajke recentnih sedimenata u jezeru Kuti na području delte rijeke Neretve. Granulometrijske značajke sedimenata utvrđene su metodom laserske difrakcije (LD), mineraloški sastav određen je metodom rendgenske difrakcije na prahu (XRD), morfološke značajke mineralnih čestica istražene su pretraženim elektronskim mikroskopom s visokim razlučivanjem (FE-SEM) dok su geokemijske značajke određene primjenom masene spektrometrije (HR-ICPMS) i energijski disperzivne analize (EDX). Rezultati istraživanja ukazuju da jezero Kuti predstavlja jedinstveni poluzatvoreni karbonatni sedimentacijski sustav koji je karakteriziran taloženjem kalcita kao dominantnim procesom, te malim donosom terigenog materijala. Morfološke i strukturne značajke kalcita, poglavito njegova pojava u mezokristalnim oblicima, ukazuju na formiranje procesima biološki potaknute autigene precipitacije iz vodenog sustava. Uz kalcit, u mineraloškom sastavu sedimenta značajno je zastupljen i pirit. Njegova pojava u obliku idiomorfnih kristala i raspodjela Mn, Mo i U u sedimentu ukazuju na pojavu euksinskih/anoksičnih uvjeta tijekom sedimentacije, a trend povećanja udjela akumulirane organske tvari u dubljem dijelu jezera na eutrofikaciju u recentnoj prošlosti jezera. Prema toksikološkim smjernicama za kvalitetu sedimenta u slatkovodnim ekosustavima jezero Kuti nije zagađeno teškim metalima, ali porast koncentracija kositra u vršnim slojevima sedimenta ukazuje na recentni antropogeni utjecaj u plićim dijelovima jezera.
HAFNER, D.: Fitoplankton u delti Neretve. Doktorska diesertacija, SveuČilište u Mostaru, 2003.
JASPRICA, N.: Flora delte Neretve. Regionalni centar zaštite okoliša za Srednju i Istočnu Europu, 2007. (PDF)
  • Sažetak; Današnja flora i vegetacija privremeno je član dugog povijesnog razvoja Zemlje. Florističke ivegetacijske značajke nekog područja rezultat su djelovanja mnoštva abiotičkih i biotičkih faktora kojiu međusobnoj interakciji stvaraju određene uvjete staništa. Među njima najvažniji su zemljopisni položaj i geomorfološke osobine, sastav stijena, klimatske prilike i, svakako, čovjekov (antropogeni) utjecaj.  Poseban značaj za floru i vegetaciju u delti Neretve imaju vode koje pristižu rijekom i njezinim pritocima, ali i podzemnim tokovima i izvorima. Delta je izložena utjecajima iz šireg dinarskog područja, jer ti izvori donose kroz okršeno  podzemlje dodatne količine vode.  Kako u prirodi bilje i biljne zajednice ne poznaju umjetne granice, kao što su npr. granice gradova, općina, država itd., čitavu deltu trebamo posmatrati kao sastavnu i nerazdvojnu cjelinu na koju značajno utječe njezino zaleđe.
JERKIĆ, Matea: Maritimna umjetnička baština donjoneretvanskog kraja od antike do austrijske uprave. Diplomski rad.  Sveučilište u Splitu, Umjetnička akademija. Split, 2018. (PDF)
  • Sažetak; Oslanjajući se na maritmnu cjelinu donjoneretvanskog kraja, u ovom je radu predstavljen povijesni okvir Neretvanske oblasti, ali s naglaskom na umjetničku, kulturnu baštinu koja je dan danas ostavljena iza svih burnih razdoblja u obliku arhitektonskih djela utvrda, crkava ili samo vrijednih građevinskih ostataka poput Narone, Norinske kule, Fort Opusa (Opuzen, Brštanik) i otoka Osinja, kao strateški vrijednog za izgradnju utvrde. Rad donosi povijesni opis donjoneretvanskoga kraja počevši od prapovijesnoga doba te daje prikaz bogate i burne prošlosti koja se odvijala na ovom prostoru. Bogato kulturno-povijesno nasljeđe sačuvano je u maritimnoj umjetničkoj baštini na području nekadašnje Narone, Osinja, Opuzena i Kule Norinske. Kao svijetli primjer kulturne baštine donjoneretvanskoga kraja, ističu se tradicionalna plovila koja su jedan od istaknutijih simbola neretvanskoga kraja, a koje zajedno s materijalnom baštinom na spomenutim područjima svjedoče o bogatstvu i ljepoti ovoga predjela Hrvatske.
JURAČIĆ, M.: O nastanku i promjenama delte Neretve. Dubrovnik, časopis za književnost i znanost, Nova serija 9: 228–232. 1998.
  • Sažetak; U radu se opisuje izgled, veličina i nastanak delte rijeke Neretve.
KLIŠKIČ. Damir: Prapovijesno sojeničko naselje Bijeli Vir kod Metkovića. Izvorni znanstveni članak. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 95/2002, str. 53-182. Split, 2003. (PDF)
  • Sažetak; U ovom radu obrađuju se keramički nalazi iz Bijeloga Vira kod Metkovića. Kontekst nalaza (slučajni nalaz prilikom kopanja kanala za navodnjavanje) kao i sačuvani arheološki ostaci (keramika, kost, kućni lijep, ostaci drva), jasno ukazuju da je na tom mjestu postojalo sojeničko naselje. Na osnovi analize keramičkih ulomaka (tehnologija, tipologija i analogije) i uz nepoznanicu o nastanku i prestanku života u tom naselju, ipak se može dati jedan određen vremenski raspon trajanja toga naselja, i to od kraja srednjega brončanoga doba, tj. Br C2 do u razvijeno željezno doba, tj. Ha D2/Ha D3.
RADOVIĆ, Jasminka; LEKO, Krunoslav; MARKOVIĆ, Davorin; RODIĆ, Petra; SCHNEIDER, Daniela; TRENC, Neven: Park prirode "Delta Neretve" - Stručna podloga za zaštitu. Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb, 2007. (PDF)
REGAN, Krešimir Regan; NADILO, Branko: 
Crkveno graditeljstvo - Stare crkve na obalnom pojasu od Cetine do ušća Neretve. Građevinar 58 (2006) 12, str. 1033-1043. (PDF)
ŠARIĆ, Ivana; BUDINSKI, Ivan Budinski: Zaštitimo jadranski seobeni put - Delta Neretve. Udruga BIOM. OSIJEK, siječanj 2018. (PDF)
ŠESTANI, Gabrijela; KRIANEK, Goran; ŽEGER PLEŠE, lrina; ĆAĆIĆ Tatjana; ZUPAN, lrina; PREININGER, Tamara; OPAČIĆ, Biljana; VITAS, Boria: 
Stručna podloga za izmjenu granica Posebnog ihtiološko-ornitološkog rezervata jugoistočni dio Delte Neretve, izmjenu granica i prekategorizaciju Značajnog krajobraza Modro oko i jezero uz naselje Desne te zaštitu područja Kuti u kategoriji posebnog ornitološkog rezervata – II. izmjene. Zavod za zaštitu okoliša i prirode, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Zagreb, 2020. (PDF)
VIDOVIĆ, Domagoj: Ojkonimija Neretvanske krajine. Croatica et Slavica Iadertina, 9 (2013), 1; 3-30 (PDF)
  • Sažetak; U ovome je radu obrađeno 400 imena koja se odnose na 307 naselja u Neretvanskoj krajini. Imena su neretvanskih naselja (s iznimkom antičke Narone) potvrđena od konca 13. st., a većina je današnjih neretvanskih naselja oblikovana tijekom i nakon mletačko-osmanlijskih ratova na prijelazu iz 17. u 18. st. Stanovništvo starijih brdskih naselja početkom se 19. st. (nakon izgradnje Napoleonove ceste) spušta u nizinske predjele i osniva nova naselja, otjecanje se brdskoga stanovništva ubrzava nakon uređenja toka rijeke Neretve i melioracije koncem istoga stoljeća. Najveći val iseljavanja iz brdskih predjela dogodio se 1960-ih godina. Tih su godina gotovo posve opustjela negdašnja središta župa poput Dobranja, Pasičine, Pline, Slivna i Vidonja. U mjesnoj su se ojkonimiji u prvome redu odrazile geomorfološke značajke Neretvanske krajine. Osobito su česti odrazi naziva blatišta (primjerice blato, otlog, plina, resan i tonja) te naziva za stjenovita područja (kamen, kremen, stijena i timor). Temeljni hrvatski sloj u mjesnoj ojkonimiji izrazito preteže, a od supstratnih je slojeva najzastupljeniji dalmatski (zanimljivo je da je zastupljen u imenima razmjerno mlađih naselja poput Klačine, Komina i Ploča), a od adstratnih turski (zastupljen je i u ojkonimima koji su odraz toponomastičkih naziva poput Čeveljuše i Surdupa). Unutar temeljnoga hrvatskog sloja osobito su zanimljivi prežitci šćakavskoga supstrata i na desnoj ikavskoj (Ruišća) i na lijevoj ijekavskoj (Bobovišća) obali Neretve. Na leksičkoj su razini zanimljivi odrazi apelativa klijet, mlaka i vas koji su svojstveniji sjevernim hrvatskim krajevima. Treba napomenuti i da se u nadijevanju imena službenih naselja počesto nije vodilo računa o hrvatskoj imenoslovnoj tradiciji pa su tako nastala imena Buk Vlaka, Krvavac 2 ili Plina Jezero kojima se mjesno pučanstvo u svakodnevnoj uporabi rijetko služi.
​VLADA Republike Hrvatske: ​Uredba o proglašavanju posebnih rezervata "Modro oko i jezero Desne", "Ušće Neretve" i "Kuti". Narodne novine 94/2020., od 21.8.2020. (HTML)
ŽEVRNJA, Nediljko; VLADOVIĆ, Dalibor; BOBAN, Josip: Vaskularna flora delte Neretve. Prirodoslovni muzej Metković (PDF
)


OSTALI ELEKTRONIČKI ČLANCI
​VIDOVIĆ, Domagoj: Gdje živimo: u Neretvanskoj krajini, Neretvanskoj dolini ili u Dolini Neretve?. LIKEMetkovic.hr, 8.10.2020.
-
Željeznička pruga
​Dolinom Neretve prolazi željeznička pruga koja povezuje Sarajevo s Pločama. Skoro cijelim svojim dijelom kroz Neretvansku krajinu, od Rogotina do Metkovića pruga prolazi usporedo s desnom obalom rijeke Neretve. Na fotografiji, u pozadini pogledom dominira masiv planine Rujnice.

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Prilažem iznos / I donate (in €):

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • O Dinarskom gorju >
      • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Povijesni pregled područja
      • Istraživači i kroničari
      • Interaktivna karta Dinarskog gorja
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Cres
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Promina
          • Svilaja
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Moseć
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Trtar
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica
          • Vrgorsko gorje
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Žaba
          • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Brdski masiv jugozapadnoga dijela Popova
          • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Brač
          • Mljet
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Budoš
          • Garač
          • Pusti Lisac
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežničko - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Goteniška gora
          • Stojna
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Bjelolasica
          • Višnjevica
          • Bijele stijene
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Samarske stijene
          • Viševica
          • Ričičko bilo
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
          • Velebit - srednji
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Poštak
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Vitorog
          • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Čemernica (zapadna Bosna)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (zapadna Bosna)
          • Dekala
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Bugojna)
          • Plazenica
          • Stožer (zapadna Bosna)
          • Siver
          • Raduša
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Ljubuša
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Čvrsnica (masiv)
          • Vran planina
          • Čabulja
          • Hum (Mostar)
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Lib planina
          • Gvozd (zapadna Hercegovina)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Baćina planina / Blačina
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
        • B.4.2. Prenj (masiv)
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Vojnik planina
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Bunetina
          • Lisac (kod Pljevalja)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (Andrijevica)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
          • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
            • Prokletije - Planinske grupe
            • Grupa Popluks (Popluk)
            • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
            • Grupa Borit Borska grupa
            • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
              • Greben Brada-Karanfili
            • Grupa Trojan-Popadija
            • Grupa Golishit
            • Grupa Radohimes (Radohines)
            • Grupa Veleçikut
            • Grupa Hotska brda
            • Grupa Rrabës
            • Grupa Troshanit
            • Grupa Shkrelit
            • Grupa Bishkazit
            • Grupa Maranajt
            • Grupa Cukalit / Cukali
            • Mali Shoshit
            • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
            • Grupa Kakisë (Kakis)
            • Grupa Shkelzen
            • Grupa Kofiljača - Horolac
            • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
            • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
            • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
            • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
            • Staračko-zavojska grupa
            • Čakor
            • Planina Mokra
            • Cmiljevica (Smiljevica)
            • Hajla / Hajlë
            • Štedim / Shtedim
            • Žljeb / Mali i Zhlebit
            • Mokra gora / Mokna
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i SZ Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci
          • Samoborsko gorje
        • C.1.3. Brodmoravička krška zaravan
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Vučja planina
          • Manjača
          • Očauš
          • Uzlomac
          • Borja
          • Lisac (kod Zenice)
        • C.2.2. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum)
          • Vepar
          • Perun (1472 m)
          • Zvijezda (1349 m)
          • Romanija
        • C.2.3. Grupa Jahorine >
          • Trebević
          • Jahorina (1916 m)
        • C.2.4. Planine istočne Bosne
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač
          • Vučevica
          • Javorje (Priboj)
          • Kamena gora
          • Pobijenik
          • Gajeva planina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Ninaja (Velika Ninaja)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Tara, planina
          • Suva gora
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (Užice)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Hrastovička gora
        • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavna)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2020. >
      • AGENDA 2019.
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturna baština
    • Narodna baština (etnološko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalno graditeljstvo - kuće i objekti
        • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
      • Duhovna baština >
        • Usmena književnost, legende i anegdote
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Narodne igre
    • Dječje igre
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2020. >
      • Arhiva vijesti 2019.
      • Arhiva vijesti 2018.
      • Arhiva vijesti 2017.
      • Arhiva vijesti 2016.
      • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact