|
|
PLANINE SJEVEROZAPADNE SRBIJE > Crnokosa
Država: Srbija
Najviši vrh: Šarampov, 809 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.9676, 19.9166
Država: Srbija
Najviši vrh: Šarampov, 809 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.9676, 19.9166
CRNOKOSA (Црнокоса)
|
|
UvodPovršinom mala i niska planina Crnokosa (ćiril. Црнокоса) izdiže se na jugozapadnom rubu Kosjerske doline, koja se, zajedno s gradom Kosjerićem smjestila na samom južnom rubu Valjevskih planina. Crnokosa se nalazi zapadno od rijeke Skrapež, između Kosjerića na sjeveru i Požege na jugu. Na sjeverozapadnoj strani Crnokosa je gotovo grebenski spojena sa Drmanovinom.
Greben Crnokose proteže se dinarskim smjerom, sjeverozapad - jugoistok, paralelno s Kosjerskom dolinom u dužini oko 10 km. Široka je oko 3,5 km. Najviši vrh Crnokose je Šarampov, visok 809 m. Planina se strmije spušta na sjeveru, ka rječici Seči i Skrapežu i prema Kosjeriću. Zapadna i južna padina koja se spusta ka Pozegi je blaža. Crnokosa je pretežito pokrivena listopadnom šumom, a obiluje livadama, njivama i voćnjacima. Kosjerić je najsjevernija općina u Zlatiborskom okrugu, u zapadnom dijelu Srbije. Kosjerić je ujedno i središte povijesnog područja Crna gora, mikroregije u zapadnoj Srbiji (srpska Crna gora; također i nekadašnji Crnogorski srez). Dominantne prirodne cjeline Kosjerićkog kraja su Kosjerićka kotlina te brda Subjel, Drmanovina (Grad) i Crnokosa. Kraj je bogat izvorima i vodotocima, te brojnim dolinama. ENGLISH SUMMARY: CrnokosaLow and small in surface the mountain of Crnokosa (Serbian Cyrillic, Црнокоса) rises on the southwestern edge of the Kosjerić Valley, which, together with the town of Kosjerić, is located in the south of the Valjevo Mountains. Crnokosa mountain is situated west of Skrapež, between the town of Kosjerić in the north and Požega in the south. Kosjerić is the northernmost municipality in the Zlatibor district, in western Serbia, and also the center of Crna gora (Monte Negro), a microregion in western Serbia ("serbian Monte Negro"). The dominant natural units of the Kosjerić area are the Kosjerić basin and the mountans of Subjel, Drmanovina and Crnokosa. The region is rich in springs and watercourses, and numerous valleys. The ridge of Crnokosa mountain stretches in the classical Dinaric direction, northwest-southeast, parallel to the Kosjerić valley. The highest peak of the Crnokosa mountain Šarampov, 809 meters high. 
Karta Crnokose
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:200.000 |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici Crnokose
Oglašavajte ovdje:
|
GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS
Reljef Crnokose (sredina), na koju se prema sjeverozapadu (gore, lijevo) nadovezuje Drmanovina Podloga: Elastic Terrain 
Gorska masa Drmanovine (lijevo) i Crnokose (u nastavku), prostorni prikaz; pogled iz smjera zapada
Izvor: GoogleMaps, 2019. |
Vrhovi na Crnokosoj
|
Karta Crnokose - sjeverni dio
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:50.000 
Karta Crnokose - južni dio
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:50.000 |
Vrh Šarampov
Iako vrlo pristupačan i s nezahtjevnim usponima, sam vrh Crnokose Šarampom (809 m) je zarastao u vegetaciju i planinarski je nije atraktivan zbog nedostatka neposrednog vidika, no dobre vidike omogućuju pristupi vrhu. Pojam šarampov ili šanac označava vrstu poljskog utvrđenja za borbena djelovanja. Prvi put su šančevi korišteni u srednjem vijeku, najviše ih izgrađeno u 19. stoljeću, a sve manje se koriste nakon Prvog svjetskog rata. Za razliku od šanca, sličan termin jarak odnosi se na rov oko zamka ili tzv. predobjekt šanca. |
|
Ruta po Crnokosi (Kalenići, Bandera, Šarampov, Kosjerić)
IZVOR Opačić. 2019. Početak rute je u selu Kalenići (općina Požega) kod željezničke stanice. Nakon 350 metara tura prelazi se rijeka Skrapež preko visećeg pješačkog mosta. Nakon prvog kilometra pjesacenja nailazi se na crkvu svetog Jovana Krstitelja. Ona je zadužbina Jovana Jeftovića (bivseg dvorskog zlatara u Krajevini Jugoslaviji), njegove supruge Ljubice i njihove djece Mihaila, Sneve i Rada. Izgradnja crkve počela je 1927. godine, a završena je 1930. godine kada je i posvećena. Nakon ovoga posmrtni ostaci ktitora prenijeti su iz Beograda i položeni u crkvenoj grobnici. Od crkve počinje malo strmiji uspon. Duž uspona dolazi se do prvih vidikovaca, s pogledima prema Orovici, Kablaru i Ovčaru. Poslije 7 kilometara prelazi se preko vrha Bandera i stiže na najviši vrh Crnokose, Šarampov. S vrha Šarampov moguće je spustiti se po sjevernim padinama Crnokose, u gradić Kosjerić. Kružna tura po Crnokosi (18 km)
Polazak: mjesto Trnava (kod Ribaševine i Karana) - zaseok Radovići - zaseok Granica (nadomak grebena Crnokose - prelazak ceste Kosjerić-Užice (preko Crnokose) - izlazak na vrh Šarmpov - nastavak grebenom kroz zaselak Vučičevići - vrh Mitrovo brdo - zaseok Milovići - vrh Sanduk (776 m) - selo Trnava. Lagana šetnja grebenom Crnokose u smjeru Drmanovine
Start ture je na lokacjij Pajića Barake (785 m), koje se nalaze na grebenu Crnokose, uz cestu koja povezuje Kosjerić na sjevernim obroncima planine, sa selom Trnava na njezinim južnim padinama. Ta je lokacija pristupačna i vozilima. S glavne ceste kreće se makadanskom cestom u smjeru sjeverozapada, i lagano i brzo se stiže do vrha Šarampov (809 m). Sa grebenih pristupa vrhu pružaju se dobri vidici na ovaj dio Srbije (Jelova gora, Subjel, Drenovački Kik, i dr.). Nastavljajući dalje grebenom u istome smjeru, prolazi se kraj vrha Sanduk (776 m), i stiže do seoceta Crnokosa (gotovo svi mještani ovog sela se prezivaju Sretenovići), jednog od više zaselaka na ovoj planini, u kojima se nalaze brojni uređeni malinjaci. Proizvodnja malina je inače temeljni izvor prihoda u ovome kraju. Ukoliko se dalje nastavi u istome smjeru može se preko Drmanovine i njezinog najvišeg vrha Grad (1022 m) spustitit u selo Seča Reka. |
CRNOKOSA Uspon na vrh Šarampov - planinarenje
Autor: Slobodan Stefanovic; Datum objave: 19.1.2015. Opis: Planinarski klub ,,Era,, iz Užica je u subotu 10. januara 2015. godine izveo uspon na vrhove Šarampov (808 m), najviši vrh planine Crnokosa i Sanduk (776 m) od Trnave.. |
IZVORI I LITERATURA
-
Digitalni izvori
DIMITRIJEVIĆ, Tadija: Crnokosa 19.03.2016. godine. Planinarsko društvo Policajac - Josif Pančić, 19.03.2016.
OPAČIĆ, Duško: Srbija - Crnokosa (Kalenici, Bandera, Sarampov), 17.2.2019. Blog + Album fotografija
RINA (agencija): Crnogorci su ovde bili prvi stanovnici, a sada je sedište Arhijerejskog namesništva crnogorskog. B92, 4.12.2021.
OPAČIĆ, Duško: Srbija - Crnokosa (Kalenici, Bandera, Sarampov), 17.2.2019. Blog + Album fotografija
RINA (agencija): Crnogorci su ovde bili prvi stanovnici, a sada je sedište Arhijerejskog namesništva crnogorskog. B92, 4.12.2021.
