CRNOKOSA (Црнокоса)
Područje: Planine sjeverozapadne Srbije
Grupa: -
Država: Srbija
Najviši vrh: Šarampov (809 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.9676, 19.9166
Grupa: -
Država: Srbija
Najviši vrh: Šarampov (809 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.9676, 19.9166
O planini ...
|
|
UvodPovršinom mala i niska planina Crnokosa (ćiril. Црнокоса) izdiže se na jugozapadnom rubu Kosjerske doline, koja se, zajedno s gradom Kosjerićem smjestila na samom jugu Valjevskih planina. Crnokosa se sjestia zapdno od Skrapeža, između Kosjerića na sjeveru i Požege na jugu. Kosjerić je najsjevernija općina u Zlatiborskom okrugu, u zapadnom dijelu Srbije. Kosjerić je ujedno i središte povijesnog područja Crna gora, mikroregije u zapadnoj Srbiji (srpska Crna gora; također i nekadašnji Crnogorski srez). Dominantne prirodne cjeline Kosjerićkog kraja su Kosjerićka kotlina te brda Subjel, Drmanovina (Grad) i Crnokosa. Kraj je bogat izvorima i vodotocima, te brojnim dolinama. Greben Crnokose proteže se dinarskim smjerom, sjeverozapad, jugoistok, paralelno s Kosjerskom dolinom. Najviši vrh Crnokose je Šarampov, visok 809 m.
ENGLISH SUMMARY: CrnokosaLow and small in surface the mountain of Crnokosa (Serbian Cyrillic, Црнокоса) rises on the southwestern edge of the Kosjerić Valley, which, together with the town of Kosjerić, is located in the south of the Valjevo Mountains. Crnokosa mountain is situated west of Skrapež, between the town of Kosjerić in the north and Požega in the south. Kosjerić is the northernmost municipality in the Zlatibor district, in western Serbia, and also the center of Crna gora (Monte Negro), a microregion in western Serbia ("serbian Monte Negro"). The dominant natural units of the Kosjerić area are the Kosjerić basin and the mountans of Subjel, Drmanovina and Crnokosa. The region is rich in springs and watercourses, and numerous valleys. The ridge of Crnokosa mountain stretches in the classical Dinaric direction, northwest-southeast, parallel to the Kosjerić valley. The highest peak of the Crnokosa mountain Šarampov, 809 meters high. 
Karta Crnokose
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:200.000 Tadija Dimitrijević: Crnokosa 19.03.2016. godine. Planinarsko društvo Policajac - Josif Pančić, 19.03.2016.
PED "Subjel", Kosjerić CRNOKOSA 19.03.2016. godine Vozilom do Pajića Barake (785 m n.v.), odakle se može započeti pješačenje po Crnokosi. Lagnom šetnjom makadamskim putem, s koga se pružaju dobri pogledi na ovaj dio Srbije (Jelova gora, Subjel, Drenovački Kik, i dr.), dolazi se do vrha Šarampov (809 m), najvišeg vrh Crnokose. Sam vrh je zarastao i planinarski neprivlačan. Nastavljajući dalje, prolazi se kraj vrha Sanduk (776 m), i stiže do seoceta Crnokosa (gotovo svi mještani ovog sela se prezivaju Sretenovići), jednog od više zaselaka na ovoj planini, u kojima se nalaze brojni uređeni malinjaci. Proizvodnja malina je inače temeljni izvor prihoda u ovome kraju. Koraci su nas dalje vodili po Drmanovini. Na njenom najvišem vrhu, Brdo Grad na (1022mnv) najvišoj tački na našem pešačenju, nismo se dugo zadržavali. Ovo brdo je poznato po tome što se na njemu svake godine, na Petrovdan, održavaju “Čobanski dani”, turističko – kulturna manifestacija, koja ima za cilj očuvanje kulturne baštine i promociju seoskog turizma. Pogled puca na sve strane: Povlen, Maljen, Ovčar, Kablar, Tornik, Jelova Gora, a u podnožju maleni Kosjerić. Put nastavljamo silaskom prema Seča Reci. Pogled na ovo mesto u kome dominira crkva brvnara, mami fotkanje, pa pravimo zajedničku, sa zastavom Kluba. Ova crkva posvećena je Sv. Đorđu, a potiče iz XV veka. Više puta je paljena i obnavljana, da bi današnji izgled dobila u vreme vožda Karađorđa 1812. godine. Centralni deo ikonostasa predstavljaju “Zlatne dveri”, a oko crkve su brojni spomenici – krajputaši, podignuti poginulim borcima u Balkanskim ratovima, što ovu crkvu čini jedinstvenom. Ljubazni protojerej Radosav Gajić nas je poslužio domaćom rakijom i nadahnuto govorio o istorijatu crkve, koju ne treba zaobići u posetama ovom kraju. I pre plana, oko 15:30 sati, već smo u autobusu, a zatim i u Kosjeriću. Obilazimo grad, gostimo se po lokalnim restoranima i snabdevamo domaćim medom. Istim putem vraćamo se za Beograd, u koji stižemo pre 21 sat. Na početku dve grupe, brža i sporija, u toku kretanja su se gotovo spojile i moglo bi se reći da smo preko Crnokose i Drmanovine pešačili u jednoj dužoj grupi. Pešačili smo oko 5,5 sati, na stazi dugoj 14km, i ostvarili ukupan uspon oko 500m i ukupan spust oko 650m . Crnokosa, okružena lepim pejzažima potpuno se utapa u krajolik Kosjerića, poznat po svojoj lepoti. Gotovo spojena sa Drmanovinom, pruža velike mogućnosti za pešačenje u svim vremenskim prilikama i obilje prilika za uživanje. Iako po prohladnom danu, sa dosta neugodnim vetrom i retkim intervalima sunca, proveli smo lep planinarski dan u prirodi. Na ovom izletu nije bilo povredjivanja, a tempo kretanja je bio takav da su svi planinari bez većih napora prepešačili stazu, osim dva planinara koja su ostala u Kosjeriću, a potom se dovezla do Seče Reke i tamo pešačili. Zahvaljujem se Milanu, predsedniku "Subjela" koji je sa pažnjom pratio naš boravak i kretanje na području Kosjerića, a posebno Milovanu i Željku, planinarima iz istog kluba, koji su nam pomogli da kretanje Crnokosom i Drmanovinom bude lakše, prijatnije i sigurnije. Duško Opačić: Srbija - Crnokosa (Kalenici, Bandera, Sarampov), 17.2.2019. Blog
Crnokosa Spada u red nizih planina koja se nalazi u Zapadnoj Srbiji u oblasti koja se naziva Crna Gora. Duzine je oko 10 km i sirne 3,5 km. Najvisi vrh je Sarampov visine 809 metara. Planina se strmije spusta na severu ka recici Seci i Skrapezu i prema Kosjericu. Blaze su zapadna padina i juzna koja se spusta ka Pozegi. Pretezno je pokrivena listopadnom sumom a obiluje livadama, njivama i vocnjacima. Pocetak ture je u selu Kalenici kod zeleznicke stanice. Selo pripada opstini Pozega. Ima nesto manje od 300 stanovnika. Na 350. metru od pocetka tura nailazi se na most preko reke Skrapez. Crkva Svetog Jovana Krstitelja Posle prvog kilometra pesacenja nailazi se na prelepu crkvu. Zaduzbina je Jovana Jeftovica (bivseg dvorskog juvelira), njegove supruge Ljubice i njihove dece Mihaila, Sneve i Rada. Izgradnja crkve pocela je 1927. godine a zavrsena 1930. godine kada je i osvestana. Nakon ovoga posmrtni ostaci ktitora preneti su iz Beograda i polozeni u crkvenoj grobnici. Od crkve pocinje malo strmiji uspon. Zimske carolije. MDV1 - Medjed dalmatinski verzija 1:-). Prvi vidikovci i pogled ka Orovici, Kablaru i Ovcaru. Sa drugarima iz PD Zeleznicar na jednom od vidikovaca Crnokose. Na sedmom kilometru kraca pauza na vrhu Bandera. Prelepom Zapadnom Srbijom. Pogled ka Suvoboru. Najvisi vrh Crnokose, Sarampov. Sarampov ili sanac je tip poljskog utvrdjenja za borbena dejstva. Prvi put su korisceni u srednjem veku te najvise izgradjenih je u 19. veku a sve manje se koriste nakon Prvog svetskog rata. Cesto ih pogresno zovu i jarkom koji predstavlja rov oko zamka ili tzv. predobjekat sanca. Spust ka Kosjericu i zavrsetak ture u istom. Ostale fotografije mozete pogledati na adresi https://duskoopacic.smugmug.com/ |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici Crnokose
Oglašavajte ovdje:
|
GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS
Primjer kružne ture po Crnokosi (18 km)
Polazak: mjesto Trnava (kod Ribaševine i Karana) - zaseok Radovići - zaseok Granica (nadomak grebena Crnokose - prelazak ceste Kosjerić-Užice (preko Crnokose) - izlazak na vrh Šarmpov - nastavak grebenom kroz zaselak Vučičevići - vrh Mitrovo brdo - zaseok Milovići - vrh Sanduk (776 m) - selo Trnava. |
Vrhovi na Crnokosoj
|
Po planini i po kraju ...
Karta Crnokose
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:50.000
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:50.000
|
CRNOKOSA Uspon na vrh Šarampov - planinarenje
Autor: Slobodan Stefanovic; Datum objave: 19.1.2015. Opis: Planinarski klub ,,Era,, iz Užica je u subotu 10. januara 2015. godine izveo uspon na vrhove Šarampov (808 m), najviši vrh planine Crnokosa i Sanduk (776 m) od Trnave.. |
Praktično ...
IZVORI I LITERATURA
-
