|
|
|
|
UvodPobrđe Mitruše i Velike Gradine nalazi se na granici prostranih regija Hercegovine (u Bosni i Hercegovini) i Dalmacije (u Hrvatskoj). Iako većim dijelom pripada Bosni i Hercegovini, u reljefnom smislu ono je ipak nastavak dalmatinskog Vrgorskog gorja, u smjeru jugoistoka. Osnovni smjer pružanja cijelog pobrđa je dinarski: sjeverozapad - jugoistok.
Pobrđe je omeđeno tokom rijeke Trebižat na sjeveroistoku, rijekom Neretvom na istoku, rijekama Norin i Glibušom u polju Uža u močvarnom području delte Neretve na jugu. ENGLISH SUMMARY: The hills of Mitruša and Velika Gradina
The hills of Mitruša and Velika Gradina are located on the border of the vast regions of Herzegovina (in Bosnia and Herzegovina) and Dalmatia (in Croatia). Although it mostly belongs to Bosnia and Herzegovina, in terms of relief it is still a continuation of the Dalmatian Vrgorac Hills (Vrgorsko gorje), in the southeast direction. The basic direction of the entire hills is Dinaric: northwest - southeast. The hills are bordered by the river Trebižat in the northeast, the river Neretva in the east, the rivers Norin and Glibuša in the Uža field in the wetland area of the Neretva delta in the south. 
Reljef pobrđa Mitruše i Velike Gradine i okolnih krajeva
Izvor: Elastic Terrain Map, 2021. |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici
Oglašavajte ovdje:
|
|
Pogled s vrha Marin vijenac
Iako ne pretjerano visok vrh na krajnjem zapadu planine Žabe, Marin vijenac (507 m) pruža širok pogled, posebno prema dolini i delti rijeke Neretve. Prema sjeveru vidi se područje grada Metkovića (u sredini) uz rijeku Neretvu, te brda na desnoj obali Neretve (s lijeva, nadesno): Marušića gradina (373 m), Mitruša (431 m; u sredini) i Kukovac (518 m; desno) nad Čapljinom. U pozadini, pod snijegom, bijele se planine visoke Hercegovine: Čvrsnica, Čabulja, i Prenj. |
|
Sela Gorica, Struge, Jasenica i Dolac čine mjesnu zajednicu Gorica-Struge. Zbližavanju sela pridonio je i rad Kulturno-umjetničkog društva Zora koje okuplja mladež, njegujući tradiciju i običaje čapljinskog kraja.
Stanovništvo se na brdskom području pretežito bavi stočarstvom, obrađuje zemlju i sadi smilje. Povijesni pregled2017.
Završeno je razminiranje terena na lokalitetu Veliki Brijeg u Jasenici. Deminirano je čak 309.700 m², kojom prilikom je pronađeno 143 komada kazetnih bombica MK-1. |
HKUD "Zora", Struge-Gorica, Čapljina, BIH | "PLESOVI HERCEGOVINE"
Datum objave: 10.11.2019. Autor: Hrvatski sabor kulture Opis: GOSTI PROGRAMA: HKUD "Zora", Struge-Gorica, Čapljina, Bosna i Hercegovina "PLESOVI HERCEGOVINE" (pastirske igre- kolo, kolo pere i bokulja, kolanje, sitna trusa, taraban, dalmatinka, bećarac i ganga) Za scenu priredio: Ivo Sušac |
|
Pogled iz doline Neretve
Pobrđe Mitruše i Velike Gradine, koje se uzdiže iznad polja Uža, zatvara sa sjeverne strane hrvatski dio doline Neretve. Pogled iz smjera jezera Kuti. |
|
Struge je selo na ušću Trebižata u Neretvu, a nastalo je još davne 1399. godine kada su Dubrovčani dolazili po vodu i drva. Na sederenim kaskadama Trebižata nalaze se i ostaci starih mlinica i stupa po kojima je i selo dobilo ime.
|
|
Gorica je bila utvrda u župi Lici, koja je branila prijelaz preko rijeke Trebižat. Kod Gorice je prema dubrovačkim izvorima, 1452. godine bio sagrađen most, ali je iste godine i srušen.U povijesnim izvorima Gorica se spominje u povelji kojom kralj Fridrik III potvrđuje posjede Stjepanu Vukčiću 20.1.1448. Gorica je igrala izvjesnu ulogu u ratu Stjepana Vukčića s Dubrovnikom. Vladislav Hercegović ju je namjeravao jače utvrditi, ali je od toga odustao.
Gorica je bila malena utvrda s desne strane Trebižata u blizini sela Gorice, u Strugama, na prelazu preko rijeke Trebizata. Ovo naselje se spominje u posjedu vlastele Radivojevića 1399. godine. Srednjovjekovno utvrđenje predstavlja najjednostavniji tip kule-stražare koja nadgleda i štiti okolni prostor. Ostaci kule omogućuju pribliznu restituciju. Sačuvan je donji dio kule, oko trećine okrugle kule u njenom tlocrtnom obliku. Kula Gorica je podignuta na zaravni brežuljka, koji se dosta strmo spušta prema istočnoj strani. Vanjski promjer ove kule-stražare iznosi oko 8,6 metara, unutarnji okrugli prostor u promjeru je oko 5,8 metara, a debljina zida kule je oko 1,4 metara. Visina kule do krova kupole mogla je, prema uobičajenim proporcijama, biti oko 15-17 metara. jje pokrivač kupastog krova bio od kamenih ploča, kako je to bilo uobičajeno u krajevima današnje južne Hercegovine. IZVOR https://www.bosanskehistorije.com/ |
|
Na mjestu današnjega naselja je opstojalo srednjovjekovno naselje, koje se do druge polovice 15. stoljeća nazivalo imenom Drijeva (u značenju skela/lađa). Postoje izvori koji mjesto spominju u ugovoru između velikoga župana Nemanje i Dubrovačke Republike 1186. godine. Taj ugovor ujedno je i prvi pisani spomen Drijeve. Gabela je spomenuta pod tim nazivom 1399. godine, ali se ime (u značenju carinarnica) ustalilo u 15. stoljeću. Osmanlijsko Carstvo zauzima 1529. Gabelu, te na desnoj obali Neretve podiže obrambeni utvrđeni sustav. 1693. Gabela dolazi pod vlast Mletačke Republike. Pod Mlecima ostaje do 1715. kada oni mjesto dižu u zrak, a 1718. i formalno dolazi natrag pod vlast Osmanlija. Nova granica je ustanovljena između Metkovića i Gabele oko kilometar iznad Metkovića.
Ovo mjesto nosi ožiljke iz burne prošlosti o čemu svjedoče tragovi antičkog i rimskog naselja i poznata skulptura kamenog mletačkog lava. Gabeljani na dijelu starih zidina svake godine organiziraju kulturno-zabavni program "Je l´ Gabela gdje je prije bila". U mjestu se nalazi crkva sv. Stjepana, uz koju je i groblje. 1910. godine u Gabeli je živjelo 1053 žitelja. Gabela Polje Pripada mlađim naseljima u općini Čapljina, nastalo je poslije Drugog svjetskog rata na potezu južno od Gabele. Nekadašnje močvarno područje isušivano je i pretvarano u obradivo i građevinsko zemljište. Danas je ovo naselje s preko tristo stambenih jedinica. Naselje graniči s Republikom Hrvatskom i u njemu se nalazi i malogranični prijelaz. Većina žitelja bavi se plasteničkom proizvodnjom ranog voća i povrća, trgovinom i ugostiteljstvom. 
Zemljovid Gabele oko 1700. godine
Zemljovid Gabele Vincenza Coronellija - Repubblica di Venezia p. III |
Neki stručnjaci tvrde da je to područje na kojem se nalazila Troja. Iako teoriju povjesničara Meksikanca Roberta Salinasa Pricea znanstvena zajednica nije nikada prihvatila, on u knjizi "Homerova slijepa publika" 1985. navodi kako se ovo područje sa svojim zemljopisnim značajkama uklapa u drevnu priču o Troji. Svoju teoriju o Troji u Gabeli dodatno pojašnjava u knjizi "Homerov zemljopisni atlas" 1992. U njoj navodi da je Troja obuhvaćala Hercegovinu i dio Dalmacije te da je glavni grad zapravo Daorson, (gradina kod Stoca), a kao njezin sveti grad Ilios navodi Gabelu.
WIKIPEDIJA 
Pogled iz Vida u smjeru Gabela Polja i Gabele
|
|
Jasenica, selo na brdu iznad Čapljine, početkom 21. stoljeća broji 20-tak obitelji.
|
Čapljina - Struge - Gorica - Jasenica - Crno brdo (28. 3. 2021.)
Datum objave: 28.3.2021. Autor: Ersan9801 Opis: Čapljina - Struge - Gorica - Jasenica - Crno brdo (28. 3. 2021.) RUTA: https://www.strava.com/activities/502... |
VELIKA MITRUŠA |
NADMORSKA VISINA 431 m
|
|
Velika Mitruša je brdo u Hercegovini (BiH). Nalazi se iznad mjesta Crnići, na samoj granici s Hrvatskom. Najviši vrh se nalazi na 431 m.
Na vrhu Velike Mitruše (u smjeru od jugoistoka ka sjeverozapadu) nalazi se gradinski kompleks, naselje čiji su sustav obrane činila tri suhozidna prstena, te s pristupne strane još jedan suhozidni luk. Središte gradine je kamena zaravan promjera 40 metara, nekada opasana suhozidom. Drugi suhozidni prsten je opsega oko 180 m. Vrlo je vjerojatno da su u njemu postojala dva izlaza: jugozapadni s pogledom na Naronu i Neretvu, a drugi na sjeveroistoku, oba širine 3-4 metra. Treći prsten je opsega oko 450 m. Kao i drugi prsten, i ovaj je vjerojatno imao izlaz, okrenut prema Naroni. Izvan njega, sa sjeverozapada je još jedan suhozid lučnog oblika, dug 90 m, u kojem su dva izlaza širine 3 metra (svaki). Na površini su pronađeni neornamentirani keramički ulomci, bez mogućnosti pobližeg određivanja, ali su vrlo slični onima koje je pronašao Ivan Marović u kamenim gomilama na području Narone. Budući da su Daorsi nastanjivali i lijevu i desnu obalu Neretve te trgovali s Grcima u Naroni, za pretpostaviti je da je ova gradina bila u njihovu posjedu. Strateški gledano, bila je važno mjesto nadzora nad naronskom lukom i zaleđem, pogotovo imajući u vidu da se s nje pruža pogled na deltu Neretve od Čapljine do Kule Norinske, te do brdskog lanca Hutova na istoku (planina Žaba) i vrhova Mihovil i Veliki Šibenik (Vrgorsko gorje) na zapadu. Obzirom da su pronađeni keramički ulomci nagorjeli, vrlo je vjerojatno stradala u požaru, i to (moguće) u sukobima Ardijejaca i Daorsa u 4. stoljeću p.n.e. ili možda u kasnijim delmatskim pljačkaškim pohodima. Gradina je datirana u brončano i željezno doba. Slična je s drugim u bližoj okolini: Obale (Radišići) te Žuželj (Miletina), a spominjana je u radovima Carla Patscha, te Ive Bojanovskoga. IZVORI Velika Mitruša. Wikipedija (hr) DODIG, Radoslav: Pretpovijesna gradina Velika Mitruša kod Jasenice blizu Čapljine. Obavijesti HAD-a, br. 1, XXIX/97, Zagreb, 1977. str. 24.-27. PROČITAJ VIŠE
ŠARAVANJA, Krešimir; OREČ, Frano, KURTOVIĆ, Azra: Kratak prikaz hercegovačkih suhozida. Pregledni rad. Zbornik Hercegovina - Zemlja kamena. Posebno izdanje 2018. (PDF) 
Gradina Velika Mitruša, tlocrt
Izvor: Radoslav Dodig, 1997. 
Zračni snimak pretpovijesne gradine Velika Mitruše, Čapljina, s vidljivim
suhozidnim prstenovima (lijevo)13 i gradinskog naselja Veliki Žuželj-Miletina, Čitluk
(desno; foto: G. Glamuzina)
Izvor: Šaravanja, Oreč, Kurtović, 2018. |
Ostatak suhozidnog prstena
Autor: Ma▀▄Ga - Vlastito djelo postavljača, CC BY 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=48170130 
Vrh Velike Mitruše s vidljivim suhozidnim prstenovima
Autor Ma▀▄Ga - Vlastito djelo postavljača, CC BY 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=48170042 |
Velika Mitruša
Pogled iz smjera grada Metkovića |
VELIKA GOMILA |
NADMORSKA VISINA 169 m
|
|
|
VELIKA GRADINA |
NADMORSKA VISINA 465 m
|
CRNO BRDO |
NADMORSKA VISINA 440 m
|
|
Čapljina - Struge - Gorica - Jasenica - Crno brdo (28. 3. 2021.)
Datum objave: 28.3.2021. Autor: Ersan980 Opis: Čapljina - Struge - Gorica - Jasenica - Crno brdo (28. 3. 2021.) RUTA: https://www.strava.com/activities/502... |
Na vrhu Crnog brda nalazi se više telekomunikacijskih objekata i uređaja.
|
GOLI VRH |
NADMORSKA VISINA 403 m
|
|
Polje Uža u Vidovskom blatu
Područje Vidovskog blata (oko 3.200 ha) nalazi se između željezničkog mosta Gabela – Dračevo, nizvodno s lijeve i desne strane rijeke Neretve do mosta u Metkoviću i dalje nizvodno s desne strane do sela Kule Norinske. Područje se zatvara dalje od Kule Norinske, do Vratara, rubom krša do sela Vida, pa zatim rubom krša do izvora Prud, a od Pruda rubom krša Mitruše i Velike gomile sa sjeveroistočne strane do Gabele. Prostor je tipična močvara, za koju je napravljeno idejno melioracijsko rješenje, a izvedbeni projekt izradio je FAO 1961. godine. Meliorizacija nije započela jer se još uvijek raspravlja o tome treba li cjelokupno područje ostaviti kao zaštićeno ornitološko područje, ili samo njegov određeni dio. IZVOR Jelica Galić, "Naše more" 58(1-2)2011 |
Kapelica uz cestu Prud-Crnići
|
Naziv naselja Crnići (Cȑnići) ima značenje stanovnici koji žive pod Crnim brdom (izv: Domagoj Vidović: Prezimena sela Vid u Neretvanskoj krajini FOC 17 (2008)).
Filijalna crkva sv. Ane u Crnićima
Autor MaGa - Vlastito djelo postavljača, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=11658602 |
|
Prud je naselje u sastavu Grada Metkovića.
Crkva Sv. Ivana u Prudu sagrađena je 1989. prema nacrtu inženjera Tome Nogolice iz Metkovića. Iste godine blagoslovio ju je tadašnji splitsko-makarski nadbiskup Ante Jurić. Duga je 18 m, široka 10 m, a visina zvonika iznosi 17 metara. Ukrašena je slikom Kristova uskrsnuća, radom slikara Ede Petrića, te kipovima sv. Ivana Krstitelja i sv. Leopolda Bogdana Mandića. Bogoslužje svake nedjelje i blagdanima obavlja župnik župe Vid. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 561 stanovnika te 150 obiteljskih kućanstava, a prema popisu iz 2011. 497 stanovnika. IZVOR Prud. Wikipedija (hr) 
Izvorišno područje rijeke Norin u naselju Prud
|
Crkva Sv. Ivana u Prudu
Crkva Sv. Ivana u Prudu
|
Karta zaštićenih područja na hrvatskom dijelu doline rijeke Neretve
Posebni ornitološki rezervat – močvarno područje "Prud"
Rijeka Norin
|
Površina ovog zaštićenog područja prema aktu o zaštiti (proglašen 1965. god.) je 250 ha, a provedenom GIS analizom to područje obuhvaća 323,6 ha. To su ostaci močvarnog područja u Delti Neretve kod mjesta Prud, gdje se može pronaći sredozemna gnjezdilišta bukavca (Botaurus stellaris), čapljice voljak (Ixobrychus minutus), eje močvarice (Circus aeruginosus) i patke njorke (Aythya nyroca). Populacija bukavca jedna je od najvećih u Sredozemlju. Za brkatu sjenicu (Panurus biarmicus) neretvanski tršćaci predstavljaju jedini lokalitet gniježđenja u primorskome dijelu Hrvatske, a važni su i kao gnjezdilište vrlo velike populacije kokošice (Rallus aquaticus), zatim štijoka (Porzana sp.), trstenjaka (Acrocephalus sp.) i drugih vrsta.
Područje je to što se pruža istočno od mjesta Vid i Prud i rijeke Norin, te sjeverno od Glibuše. 
Pogled iz naselja Vid
|
Tok rijeke Norin u naselju Vid
Rijeka Norin na području naselja Prud
Rijeka Norin
|
Rijeka Norin, lokalno zvana i Norilj, cijelom svojom dužinom ok oko 10 km teče širim područjem grada Metkovića, te predstavlja dio njegove administrativne granice s općinom Kula Norinska na zapadu. Izvire u malom izvorskom jezeru u metkovskom prigradskom naselju Prud na prijelazu krša u močvarno područje delte Neretve, a u rijeku Neretvu se ulijeva nedaleko naselja Kula Norinska. Rijeka je toliko obilata vodom da je cijelim svojim tokom čitavu godinu plovna barkama od dvije do tri tone, a iz izvora Norina vodom se opskrbljuje i suvremeni regionalni vodovod "Neretva-Pelješac-Korčula-Lastovo-Mljet". Samome vrelu, koje se nalazi pod konobom "Vrilo", više se ne može prići jer je ograđeno u cilju zaštite ovog vodopriprednog područja.
Ime Norin je ilirskog podrijetla. On je protjecao kroz antičku Naronu po kojemu je taj grad i dobio ime. Iako je rimska Narona nestala, ime Norin sačuvalo se do danas. Najstariji pisani dokument u kojem se spominje Norin potječe iz 1397. godine: "alo poreco de Norin". Smatra se da je u antičko doba tijek Norina morao biti drugačiji. To je uočljivo u njegovu koritu u kojem leže krupni ostaci zidina Narone, koji se jasno vide prilikom vožnje pojedinim njegovim dijelovima. Norin se vjerojatno nekoć ulijevao u Neretvu već poviše Narone, bliže današnjem Metkoviću, i tek je kasnije zauzeo sadašnje korito, jedno napušteno krilo Neretve. Prema rijeci Norin ime nosi utvrda Kula Norinska, a prema utvrdi naselje i općina Kula Norinska. U rijeci Norin poznat je lov na žabe i jegulje, posebice je bogat jesenski lov kad jegulja putuje u more. Norinom su oduvijek plovili stari pučki čamci: neretvanske trupice i lađe. Svaka obitelj nastanjena uz Norin imala je trupicu, a gdje se zemlja više obrađivala ili čuvala stoka, i lađu. Norin je danas početna točka brojnih izletničkih programa i foto-safarija kojima se posebno naglašava ljepota i vrijednost Norina je u čistoći njegove vode i raskoši prirodnih bioraznolikosti koje treba očuvati, zaštititi izvornu prirodu i iskonsku ljepotu, uz obilazak arheoloških lokaliteta i kulturno povijesnih znamenitosti. IZVOR Norin. Wikipedija (hr) 
Prud, turistički brodić na rječici Norin
Prud, turistički brodić na rječici Norin
|
|
Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen. ODGOVARAM NA SVAKI UPIT! Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019
|
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.
All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator. 
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
|