DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Reljef >
        • Dinarski krš
        • Polja u dinarskom kršu >
          • Polja u kršu - Sjeverni Jadran
          • Polja u kršu - Dalmacija
          • Polja u kršu - Primorska i središnja Crna Gora
          • Polja u kršu - Niska Hercegovina
          • Polja u kršu - Krške visoravi Slovenije i Hrvatske
          • Polja u kršu - Lika
          • Polja u kršu - Zapadna Bosna i Dinara
          • Polja u kršu - Visoka Hercegovina
          • Polja u kršu - Dolenjska i središnja Hrvatska
          • Polja u kršu - Srednja i istočna Bosna
          • Polja u kršu - Stari Vlah i Raška (Sandžak)
      • Geologija Dinarskog gorja
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera >
          • Jezera sjevernog Jadrana
          • Jezera Dalmacije
          • Jezera niske Hercegovine
          • Jezera primorske i središnje Crne Gore
          • Jezera krških visoravni (planota) Slovenije i Hrvatske
          • Jezera Like
          • Jezera zapadne Bosne
          • Jezera visoke Hercegovine
          • Jezera središnjeg bosansko-hercegovačkog planinskog područja
          • Jezera crnogorskih Brda i površi i Prokletija
          • Jezera slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske
          • Jezera sjeverozapadne, srednje i istočne Bosne
          • Jezera Starog Vlaha i Raško-sandžačkog područja
          • Jezera peripanonskog, odn. preddinarskog područja
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
            • Vrhpoljska brda
          • Šavrinsko pobrežje
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Pobrđe Bukovice
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Jelinak (kod Segeta)
          • Prača
          • Labinštica
          • Trećanica
          • Opor
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žrnjevo
          • Pobrđa Hrašanjske visoravni
          • Marin vijenac (kod Neuma)
          • Žaba >
            • Gradina (kod Hutova)
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
          • Zubačka brda
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Sestrunj
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
            • Žirje
          • Drvenik (Drvenik veli i Drvenik mali)
          • Čiovo
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Lastovo
          • Mljet
          • Elafitski otoci
          • Lokrum
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Skorča gora
          • Babljak - ilijino brdo
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Busovnik
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Dajbabska gora i Ljubović
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
          • Vranjina
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Trebinjska brda (Zagora trebinjska)
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
          • Idrijsko hribovje
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Kamenjak
          • Turnić
          • Risnjak
          • Tuhobić
          • Drgomalj
          • Rogozno i Brloško
          • Petehovac
          • Skradski vrh
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Stožac (Kapela)
          • Bijela kosa - Mirkovica
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Gorski blok Jezera – Bok (s Rajincima i Apatišanom)
            • Zavižanska skupina
            • Rožanski kukovi
            • Hajdučki kukovi
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Dabarski kukovi
            • Skupina Metle
            • Velinac - Razvršje
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak >
            • Panos - Sekulin vrh
          • Pobrđe Bogutovca
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tribunj
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Ljutoč
          • Lupina i Krš
          • Čava
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smojnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
          • Orlov kuk (Gradina)
          • Bukovac
          • Pliševica
          • Triskavac
          • Košutija glava
          • Greda (kod Tribistova)
          • Rujan (Kušanovac-Snigutina)
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Lipnik (kod Davidovića)
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica >
            • Kanjonima Rakitnice i Ljute
            • Južno predgorje Visočice
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora >
            • Istočni dio Zelengore
            • Središnji vršni dio Zelengore
            • Zapadni i jugozapadni dijelovi Zelengore
            • Uz rijeku Sutjesku
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Miljevac
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič >
              • Kanjon rijeke Tare - Od Đurđevića Tare do Šćepan-Polja
              • Južno durmitorsko podgorje
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Ilijin vrh i Mali Žurim
          • Gackove grede i Veliki Žurim
          • Lola
          • Ostrvica i Krnovska glavica
          • Borovnik
          • Dažnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje čelo (Plani)
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio >
            • Sjenice
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Golishit
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Divljak
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
          • Niski Dolenjski kras (Istočno pobrđe Suhe krajine)
          • Zapadno pobrđe Suhe krajine
          • Škocjansko pobrđe (Škocjanski hribi)
          • Ilova gora
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Gorjanci - istočni dio - vodič
            • Gorjanci - središnji dio - vodič
            • Gorjanci - jugozapadni dio - vodič
            • Žumberačka gora - vodič
            • Samoborsko gorje
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Ljuben
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
            • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • Lisac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
          • Stolac (kod Ustikoline)
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv >
            • Sjeverni dio zlatiborske visoravni (Mačkatska površ)
            • Čigota i središnji dio Zlatibora
            • Tornik
            • Murtenica
            • Sjeveroistočni dio Zlatibora
            • Semegnjevska gora
            • Sjeverozapadno podgorje Zlatibora (Mokra Gora)
            • Zapadno predgorje Zlatibora
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Hrastovička gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2025.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde, stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Narodna likovna umjetnost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • Dinarsko "naj"
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2025. >
      • Arhiva vijesti 2024. >
        • Arhiva vijesti 2023.
        • Arhiva vijesti 2022.
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Albumi arhivskih fotografija
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Naslovnice
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
      • Dinarsko gorje u crno-bijeloj boji
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

Otok Pag

Facebook instagram youtube email

PRIMORSKI POJAS > PODRUČJE SJEVERNOG JADRANA > OTOCI SJEVERNOG JADRANA > Pag
Država: Hrvatska
Obližnji otoci: Lošinj, Rab, Dolin, Maun
Najviši vrh: Sveti Vid, 348 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.47666, 14.99496

O otoku

Uvod
Ime, etimologija
Zemljopis
Reljef
Geologija
Vrhovi
Reljefni i ostali oblici u prostoru
Klima
Hidrologija – vode (rijeke i jezera)
Priroda
Prirodna baština
Biljni svijet - flora
Životinjski svijet - fauna
Zaštita prirode i ekologija
Stanovništvo i naselja
Povijesni pregled
Kulturno-povijesna baština
Tradicionalne aktivnosti i narodna baština
Tradicionalna gastronomija – jela i pića
Turizam
Priče s otoka …
Po otoku
Praktične informacije
Aktivnosti
Kada boraviti?
Pješačenje i planinarenje
Slobodno penjanje i alpinizam
Biciklizam – brdski i klasični
Aktivnosti na vodi
Aktivnosti u zraku
Boravak
Pristupi
Smještaj
Ugostiteljski objekti i usluge
Vremenska situacija
Prometna situacija
Upozorenja i sigurnost
Izvori

Uvod

Otok Pag površinom je peti najveći otok u Jadranskom moru, ali je duljinom obale od 302,47 km najrazvedeniji otok Jadrana (koeficijent razvedenosti 4,5).

Otok je poznat po slaboj pokrivenosti vegetacijom nekih svojih dijelova, čiji se kameniti krajobraz s aromatičnim biljem često uspoređuje s Mjesečevom površinom. Zbog položaja otoka pod Velebitom s kojeg cijele godine (osobito zimi) pušu jake bure, otok Pag je gotovo čitav prekriven posolicom iz Velebitskoga kanala.

Na otok se iz pravca Zadra, tj. iz Posedarja s južne strane može stići mostom dugim 340 m ili trajektom u Žigljen na sjeveru otoka iz luke Prizna.

Uvećaj kartu
PAG Otok Pag


Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ovog otoka
Search directly for accommodation in the vicinity of this island


ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​​:​
Picture
Oglašavajte ovdje:
  • lokalnu ponudu,
  • usluge i servise
  • smještaj
  • gastronomsku ponudu
  • lokalne proizvode
  • turističku ponudu
  • aktivnosti na otvorenom i dr.
Picture

ZEMLJOPIS


PRIRODA


Značajna područja prirodne baštine
​
  • planirani park prirode Povljansko polje, ornitološki rezervati Veliko blato i Malo blato, otok Pag
  • značajni krajobraz i posebni rezervat šumske vegetacije Dubrava – Hanzine, otok Pag 
  • Kolansko blato - blato Rogoza, ornitološki rezervat
  • ljekovito blato Segal, otok Pag
  • uvala Stara Povljana
  • zaštićeni geološko paleontološki rezervat Crnika
​
Kulturni krajobraz​

  • Lunjski maslinik

STANOVNIŠTVO I NASELJA


Picture
Satelitski pogled na gradsku jezgru grada Paga (Google Earth, pristupljeno 22.2.2024.)
Do utemeljenja novog grada Paga na mjestu gdje se nalazi i danas došlo je 18.5.1443 godine. Gradnja se izvodila po arhitektonsko-urbanističkom planu koji je napravio jedan od najvećih hrvatskih graditelja Juraj Dalmatinac.
Picture
Picture

Kulturno - povijesna baština

Picture
Objekti od kulturno-povjesnog značaja
​
  • Grad Pag (povijesna jezgra) primjer planiranog renesansnog grada iz 15. stoljeća
  • crkva sv. Nikole, Perilo
  • crkva sv. Martina u Povljanskom polju
  • Stari grad (Pag) s kulturno-povijesnim objektima
  • Gradac kod Vidikovca
  • Fortica na Ljubačkim vratima
  • vrh sv. Jurja, po istraživanjima antičko svetište božice Atene
  • Ostatak potonulog rimskog broda s mnoštvom amfora u uvali Šimuni, u kojoj je, prema nekim tragovima, i bila rimska luka, pronađen 20.8.2018. godine. U blizini su arheološka nalazišta Lukar, Brušnjak, Maun i Caska.
  • Šivani brod u uvali Caska

​
Kulturni krajobraz​
  • Lunjski maslinik
Paška ovca
Paška ovca nastala je križanjem španjolske merino ovce i bergamške ovce iz Italije, to je otočna pramenka i ona je specifična po tome što je vrlo otporna na teške otočne životne uvjete. Uzgajivači ovce uglavnom drže vani. Ovce se hrane oskudnom vegetacijom, u kojoj se nalaze biljke poput kadulje, smilja, lavande i koromača, a također i posolicom koju raznosi bura (mahom tijekom zime) po kamenju koje ovce ližu.

Narodna baština

Tradicijske aktivnosti
Picture
Picture
Stočarstvo
Paška ovca i proizvodnja sira

Paška ovca.
Paška ovca nastala je križanjem španjolske merino ovce i bergamške ovce iz Italije, to je otočna pramenka i ona je specifična po tome što je vrlo otporna na teške otočne životne uvjete. Uzgajivači ovce uglavnom drže vani. Ovce se hrane oskudnom vegetacijom, u kojoj se nalaze biljke poput kadulje, smilja, lavande i koromača, a također i posolicom koju raznosi bura (mahom tijekom zime) po kamenju koje ovce ližu.

Proces proizvodnje paškog sira. Početkom svake godine, kasnozimski i ranoproljetni mjeseci vrijeme su janjenja, mužnje, početka proizvodnje paškoga sira (mladi sir). Ovce se muzu dva puta dnevno, a mlijeko odvozi u siranu. Sirane imaju svoja stada, ali glavninu mlijeka otkupljuju od kooperanata. Sve mlijeko koje dođe u siranu prolazi kroz proces pasterizacije, odnosno zagrijavanja mlijeka da bi eliminirali sve ono štetno i nehigijenski što je nastalo preko mužnje i bilo kakvu drugu kontaminaciju. Pasterizirano mlijeko potom cijevima putuje u veliki spremnik, takozvani zgotovljač. Ondje se u mlijeko dodaju mliječne kulture, sirilo, kalcijev klorid i paška sol. Tada se ispušta sirutka u kadu sa grušom i sir se pretpreša, da se odvoji sirutka od gruša i onda će se taj gruš kalupirati i prešati. Dok se sir gruša, sirutka ide na kuhanje skute. Skuta je jako zdrava, dobra za regulaciju šećera, za regeneraciju jetre, bogata proteinima pa je koriste i bodibilderi. Tradicionalno se ona stavljala u gaze (pece po paški), a danas sve više u kalupe. Za otprilike pola sata sir se zgruša i u velikoj kadi režu ga sirarski noževi. Općenito je minimalno vrijeme zrenja sireva 60 dana.

Zaštita. Na otoku djeluje Udruga proizvođača paškog sira, koja je nositelj oznake izvornosti. Svaki sir ima svoju markicu, ali paški posebnu - kazeinsku markicu Udruge proizvođača paškog sira. Oznakom izvornosti se štiti ime i naziv paškog sira od zlouporabe i patvorenja i ona je dokaz da je kupljeni sir proizveden isključivo na Pagu, isključivo od mlijeka paške ovce.

IZVOR  VRSALJKO, Katina: Otok Pag je i zimi iznimno živ te gastronomski zanimljiv. HRT, 18.2.2024. (VIDEO)
Picture
Tradicijska gastronomija
Skuta koja se proizvodi na Pagu koristi se i u paškoj gastronomiji kao: štrudla sa skutom, palačinke sa skutorm, može se jesti uz maraschino ili kavu, dodaju je u juhu, služe kao predjelo uz maslinovo ulje.
Neka od tradicionalnih jela su i janjeći gulaš s novaljskim makarunima, brudet od hobotnice, sipa s bobom i dr. 

Narodni običaji
Pokladni običaji. "Rozi u tašku", što znači "figa u džepu", naziv je karnevalske udruge koja je zaslužna što se paški karneval održava i razvija kao najvažnija paška tradicija i najposjećenija zimska atrakcija. 

Folklor

Tradicionalne nošnje, kostimi i tekstilna radinost

Čipkarstvo u Hrvatskoj

Hrvatsko čipkarstvo hrvatska je kulturna baština čipkarstva, vještina izrade čipke šivanjem iglom i preplitanjem pomoću batića. Razlika između čipkarstva europskih zemalja i onog na prostoru Hrvatske njezini su stvaratelji. U Europi je izrada čipke bila u rukama ženskih crkvenih redova, građanstva i plemstva, dok se u Hrvatskoj njihovim posredstvom prenosi u ruke seoskih žena u manjim ruralnim sredinama. One čipku izrađuju za potrebe tradicijske odjeće i posoblja. Kao nematerijalna svjetska baština upisano je na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi 2009. godine.
VIŠE
Picture
Paška čipka
Autor SpeedyGonsales - Vlastito djelo postavljača, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=3711389
Picture
Pag, narodno vezivo u Pagu
Izvor: Viktor Cerić: Vodič kroz gornje Primorje: Od Sušaka do Obrovca: sa 68 slika. Udruženje privrednika u Bakru. Bakar, 1923.
​Lacemaking in Croatia
Datum objave: 26.9.2009. Postavio: UNESCO
Opis: UNESCO: Representative List of the Intangible Cultural Heritage of Humanity - 2009 URL: http://www.unesco.org/culture/ich/RL/... Description: At least three distinct traditions of Lacemaking in Croatia persist today, centred on the towns of Pag on the Adriatic, Lepoglava in northern Croatia and Hvar on the Dalmatian island of the same name. Pag needle-point lace was originally used to make ecclesiastical garments, tablecloths and ornaments for clothing. The process involves embellishing a spider web pattern with geometrical motifs and is transmitted today by older women who offer year-long courses. Lepoglava bobbin lace is made by braiding thread wound on spindles, or bobbins; it is often used to make lace ribbons for folk costumes or is sold at village fairs. An International Lace Festival in Lepoglava celebrates the art every year. Aloe lace is made in Croatia only by Benedictine nuns in the town of Hvar. Thin, white threads are obtained from the core of fresh aloe leaves and woven into a net or other pattern on a cardboard background. The resulting pieces are a symbol of Hvar. Each variety of lace has long been created by rural women as a source of additional income and has left a permanent mark on the culture of its region. The craft both produces an important component of traditional clothes and is itself testimony to a living cultural tradition. Country(ies): Croatia © 2008 by Ministry of Culture
Picture
Seljak s otoka Paga (Dalmacija)
Autor: Tošo Dabac (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)
Picture
Djevojka s otoka Paga (Dalmacija)
Autor: Tošo Dabac (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)
Starinska nošnja otoka Paga 
Autor: Marijana Gušić
​IZVOR Etnografski muzej - Zagreb. Tumač građe. Zagreb 1955.
​Starinska nošnja otoka Paga sastoji se od duge bijele košulje ravnog kroja, širo­kog, otvorenog rukava, i od vunene suknje, koja kao gornje odijelo prekriva bijelu košulju, tako da od košulje ostaju vidni bijeli rukavi i prsa. Prema tomu je osnovna kompozicija ruha jednaka kao kod perojske nošnje. No stil paškog starinskog ruha pokazuje novo likovno shvaćanje i prekid s upotrebom medijevalnih elemenata. Paška suknja izrađena je od veoma fine domaće vunene tkanine, nabrana je u struku i našivena na opleće od iste tka­nine. Dekorativni pazušni raspor na ovom opleću ukazuje na kasnogotičko oblikovanje, pa i suknja sama, svojim čvrstim vertikalnim naborima, značajna je za stilizaciju ovog razdoblja. Dok je u svim ostalim našim krajevima, pa i u susjednoj Italiji, suknja ovoga tipa danas crna, crvena ili taninsko smeđa, na Pagu je svaki pojedini primjerak nosilac svoje vlastite boje u posebnom tonu. U suprotnosti prema sredovječnoj polihromiji, u kojoj je kolorit podložen ornamentu, u paškom ruhu boja sama jedan je od osnovnih elemenata kompozicije. Već u tom vidimo unošenje novog, renesansnog likovnog poimanja. Osnovna boja, stavljena u čistoj ploštini nabrane suknje, još je više naglašena bjelinom košulje i pokrivače i usklađenim, koji put komplementarnim, a koji put suprotnim koloritom traverse i svilenog rupca. Ovako indi­vidualno riješena odjeća dolazi do punog izražaja tek u društvenom kolektivu, i to pod vedrim nebom, u okviru renesansne arhitekture grada Paga i njegovog glavnog trga, koji je od 15. stolj. do danas ostao pozornica društvenog doživljavanja. Kad se ovdje sastanu žene i djevojke, od kojih svaka ima po svom vlastitom izboru usklađen kolorit svog ruha, koje je ipak u svim primjercima jednako u glavnom obrisu, ova slika djeluje kao prekrasna cjelina renesansnog likovnog podavanja. Tada se redaju sve boje od otvoreno žute ili zagasito zlatno žute, pa skrletno crvene, rđaste i boje pečene zemlje do smeđe, zatim sa likovnom skalom maslinasto zelene te različitih tonova modre sa svim prelazima u tamnomodro, u ljubičasto i u tamno vinsko crvenilo. Boja suknje i dodatnih dijelova ovisi o dobi djevojke ili žene, koja odijelo nosi, o zgodi, za koju odijelo služi, ali i o ličnom izboru i ukusu vlasnice.

Uz svakodnevnu nošnju djevojke idu gologlave s crvenim kordunom upletenim u kosu, a udate žene ili su za vrućine nepokrivene ili prekrivaju glavu običnom kupovnom maramom, svagda tamnom. Uz starinsko svečano ruho, djevojke i žene pokrivaju glavu bijelom pokrivačem. Način slaganja, obris i nabori, koji se u tom slaganju postizavaju, govore o kasnogotičkoj sti­lizaciji ovog ukrasnog pokrivala, po porijeklu srodnog svim ostalim gotičkim povezima u obliku odugačke pačetvorine. No jednostavno stavljanje paške pokrivače na samu kosu, bez podloška i bez donje kapice, pokazuje, da je paška pokrivača i uz karakterističan gotički duktus ipak oblikovana već na nov način poput dekorativnog, laganog renesansnog vela.

Ipak je naziv pokrivača u smislu pokrivala ženske glave star, pa ga nalazimo u pisanim spomenicima već god. 1288. Član 27. Vinodolskog Zakonika određuje, kako treba kazniti onog, tko bi ... . ženi zvergal hoverlicu ili pokrivaču z glave. . . . Opazili smo već, da je u sjevernoj Hrvatskoj žensko oglavlje do danas ostalo vidljiv znak njena dosto­janstva, pa tako i ova odredba Vinodolskog Zakonika odgovara običaju, koji je u srednjem vijeku postojao u čitavoj Evropi. Međutim za naše razmatranje o porijeklu pojedinih eleme­nata, uraslih u folklornu baštinu, od prvenstvenog je značenja sam naziv, kojeg nam donosi ovaj izvor. To je naziv pokrivača, dakle riječ, koja se do danas u istom smislu u živoj upotrebi sačuvala u našem sjevernom Jadranu, kao i na jugu, u Konavlima. Ma da iz našeg izvora ne možemo razabrati pojedinosti o ovom pokrivalu, jasno je po njegovoj službi, da ono stoji u razvojnom srodstvu s kasnijim predmetima iste vrste. U osnovnom se smislu pokrivača Vinodolskog Zakonika podudara s onim elementom ženskog oglavlja, kojeg u sličnoj takvoj odredbi stotinu godina ranije navodi ruski zakonik: ako tko tuđoj ženi ili kćeri skine povoj s glave .... kaznit će se.  
— No naš izvor donosi još jedan dragocjeni podatak, u njem se naime pokrivača zove hoverlica, i to lako da ovo ime stoji na prvom mjestu. Kako ćemo dalje vidjeti, ovaj naziv kasnije zadobiva značenje podloška, donjeg dijela u slo­ženom priboru, onako kako ga danas u posljednjem obliku nalazimo u nazivu i predmetu kovrljak i kofrtal. Porijeklo naziva hoverlica leži u latinskom copertum, cohopertum, a i po sadržaju odgovara ovaj izraz latinskom nazivu, jer se radi o pokrivalu, u ovom slučaju o pokrivalu ženske glave. Držim stoga, da navedeni član Vinodolskog Zakonika govori samo o jednom predmetu, i to o onom pokrivalu ženske glave, koje bi moglo odgovarati staroruskom povoju, današnjem krčkom rubu, a i paškoj pokrivači. Oba su naziva, hoverlica i pokrivača, bez sumnje u 13. stolj. bila uporedno u upotrebi u sjevernom primorju. Hoverlica, naziv romanskog porijekla poprimio je već slavenski dočetak, a možda mu i značenje nije više bilo točno određeno. Možda se upravo zbog tog ovom nazivu uporedo dodaje još i hrvatski prijevod, kako bi već pomalo arhaizirana riječ u pravnoj formulaciji bila jasna i točno određena. Tako bi se moglo razumjeti, da su daljnje izvođenice iz ove osnove izgubile prvotno značenje pa su kasnije mogle biti primijenjene na onaj dio oglavlja, koji nije više bitno pokrivalo, dok za pojam gornjeg vela prevladava hrvatska riječ pokrivača.

Uz starinsku su se nošnju kao obuća nosile firale, mekane papuče od kordofanske crvene kože, značajne za čitavo naše Primorje. Sa stalnom značajkom levantinske obuće paške firale pravljene su obje na jedan kalup. — Na našem eksponatu firale su rekonstruirane, prema sjećanju. Na terenu starinska obuća nije sačuvana, nego ju je posve istisnula suvremena polucipela, obično crna.

Ovako prikazano starinsko paško ruho ukazuje na stilsko oblikovanje u onom razdoblju, kad je u Sredozemlju već bilo došlo do prekida sa sredovječnim ruhom, a kad još nije prevla­dala protureformaciona crnina. To je dakle nošnja iz onog vremena, kad je naš narod, uporedo s ostalim narodima Sredozemlja, sudjelovao u općem razvoju evropskih kulturnih dobara, prije nego što su osmanlijsko nadiranje s jedne strane, a mletačka eksploatacija s druge strane, nametnuli našem narodu tešku borbu za goli životni opstanak. Tako paška nošnja potvrđuje zakonitost folklornog stvaranja, po kojoj kulturno dobro, stečeno u doba ekonomskog pro­cvata, postaje svojina širokog kruga pa ostaje u upotrebi i onda, kad isto društvo politički i ekonomski opada. U doba kulturnog i ekonomskog zastoja i osiromašenja, ranije stečena baština tradicijom se ustaljuje i stiče lokalni folklorni sadržaj. Starinsko paško ruho zadržalo je stilsku ljepotu ranog renesansnog oblikovanja, pa se u tom očuvala kulturna baština onog doba, kad je u 15. stoljeću Juraj Dalmatin dao urbanističko rješenje tad novom gradu Pagu, danas usnulom mjestancu na osiromašenom otoku. Kao što se u kasnijim stoljećima postepe­nog i tihog opadanja, sačuvala arhitektonska cjelina ovog gradića, tako su se u tišini, na pri­krajku svjetskih događaja, očuvale i čiste vrednote starinskog ženskog ruha.

Bijeli ukras tekstila, bijeli vez, rasplet i čipka mogu se u folkloru naših naroda pratiti od prvih početaka do svog razvijenog cvata. Sasvim prvotni priplet, koji kao skromni ukras spaja pole duž živog ruba na odijelu zvanom vrhnja, iz Praputnjaka u sjevernom Primorju, kojim predmetom započinjemo ovu grupu naših eksponata, pokazuje onu istu značajku arhaičnog boda iglom, što smo ga već susreli u slavonskom pripletu i u dobrotskoj udovič­koj kapi. Ovaj ukras još više ističe arhaičnost odijela, krojenog u klinove. Na rano obliko­vanje upućuje i tekstilni ukras od resa i kita, koji se osim u šarenoj svili, na našem folklor­nom ruhu primjenjuje i u bijelom, lanenom ili pamučnom koncu. U tom je smislu očuvan ovakav ukras zajedno s raspletom i vezom zvanim grbež na muškim košuljama iz Bosanske Kra­jine. Dva primjerka ovakve košulje, od kojih jedan kao ranije pridobiveni inventar nema sigurnog porijekla, a drugo je košulja đuveglijska, košulja za mladoženju, iz Lubova u Plivi kraj Jajca, nabavljena kao recentan primjerak u muzej god. 1931, pokazuju bogat ukras ovoga stila.

I arhaično pokrivalo ženske glave s otoka Krka, zvano rub, pokazuje istu sliku sredovje­čnoga veza i raspleta. Ovaj sitni rasplet u mnogo primjeraka nije izrađen bijelom niti, nego svilom različitih tamnih boja, a prate ga istovrsni vez i sitne rese.

Upravo ovakav rasplet kao i ranije spomenuti priplet, početak je one vrsti ukrasa, koji se, na izmaku srednjeg vijeka u tada novom renesansnom životnom stilu razvija u samostalnu čipku. Pa dok dinarska recentna građa čuva bijeli vez i rasplet u veoma ranom stilskom izrazu, primorski tekstil pokazuje sve stupnjeve u razvoju čipke, od prvotnog raspleta do pravog samostalnog čipkanog ukrasa. Paška košulja pokazuje jedan od takvih stepena. Tehnika, koja se danas na Pagu zove paški teg, što znači paški rad, primijenjena u ovom bijelom ukrasu, nije više samo arhaičan bod pripleta, nego je to već pravi čipkarski bod. No jednako kao i dobrotska čipka, paški teg još nije prešao u samostalnu čipku. Kao stalni ukras bijele košulje, paški teg ostaje konstruktivno vezan u osnovnom platnu odjevnog predmeta. Osnovicu ovom čipkanom ukrasu čine ravna nit samog platna i dijagonala, nadodana lanenim koncem. U ovako dobivenu mrežicu, bitno povezanu s platnenom pozadinom, stavlja se ornamenat u šivanom čipkanom bodu. Tako je paški teg u izvođenju i u izrazu sačuvao sliku rane rene­sansne čipke geometrijskog raporta. Od najljepših je paških načina tehnika rizano, koja odgo­vara ranom renesansnom tagliato talijanskog tekstila. Sve ostale varijante paške košulje imaju raport rane retičele. Po izloženim primjercima paških košulja vidi se, da je gornji dio paške košulje sa čipkanim ukrasom izrađen od dobrog lanenog platna, rjeđe od pamučne žu­tice. Donji dio, skuti, koje pokriva naborana suknja od pasa na niže, redovno su uz laneno platneno opleće našiveni od slabijeg platna, danas obično pamučnog.

Jednaki čipkani rad kao na paškoj košulji nalazimo primijenjen i na bijeloj paškoj pokri­vači. U ovoj grupi dajemo nekoliko primjeraka ovog pokrivala. Vidimo, da je paška pokrivača odugačka s ukrasom na dvije uže strane. Ona je svagda od tanje tkanine nego li košulja. U našim primjercima to je često batist iz sredine 19. stolj., na kojem čipkani teg postaje nježniji nego li na masivnom platnu košulje. Stalna pruga čipkanog tega praćena je s obje strane paralelnim raspletom zvanim gaz, što upravo i jest značajna crta rane renesansne čipke. Pokrivaču čini laganijom i čipka na oba njena kraja, koja je kao samostalan čipkani ukras izrađena tehnikom na batiće. Uz paške pokrivače izlažemo istovrsni predmet iz Nerezina na otoku Lošinju. I ova bijela pokrivača istog je oblika i srodnog, nešto skromnijeg ukrasa, kao što su čuvene paške pokrivače, no u Nerezinama ovaj predmet nosi naziv peča. Ovaj se primjerak, kao jedini te vrsti sačuvao u domu porodice Žuklića. God. 1951. darovao je našem muzeju ovu peču njen vlasnik Anton Žuklić-Stefančić, uvjeren, da će tako ova draga starinska uspomena Nerezinjana ostati trajno sačuvana i da će u muzejskoj obradi biti ispravno oci­jenjen bogat kulturni i naučni sadržaj, što ga ovaj skromni predmet nosi u sebi. Nerezinska je peča od tankog lanenog platna s bijelim ukrasom u šivanom raspletu, sa sasvim ranim pre­lazom u raport šivane čipke. Ovu je peču u porodicu Žuklić donijela nevjesta, rodom iz Perhata na otoku Cresu. U posljednje vrijeme, od vremena Prvog svjetskog rata, ovaj je bijeli prevjes u porodici služio kao mrtvački pokrov pokojniku na odru u kući. Sam naziv peča ukazuje na oblikovanje ove vrsti pokrivala u doba rane renesanse, kad zapadni kasnogotički elementi ulaze u talijanski odjevni inventar. Tad se u Italiji uz ostala pokrivala javlja bijela pokrivača kao obični skromni prevjes postarijih žena i žena iz puka. Naziv peča zadržao se i u slovenskim varijantama ove vrsti pokrivala, a vidjeli smo već, da su se u nizinskoj Hrvat­skoj, naziv i služba renesansne peče sljubili s ranijim slavenskim pokrivalom udate žene, i tako dali modalitete čuvenih posavskih peča. Dok nerezinska peča i paška pokrivača ukazuju na renesansni stadij ženskog prevjesa, na mnogim su se mjestima naših otoka i primorja sačuvali podaci, pa i sami predmeti, po kojim se može pratiti razvojni put od gotičkog načina omatanja glave povezačom do renesansnog vela. — Takve su velike i tkaninom obilate pokrivače negdašnje ženske nošnje na otoku Olibu, sačuvane u tamošnjoj zbirci Don I. Pulišića. Još se na otoku Olibu pamti, kako je takvom pokrivačom nevjesta omatala glavu na način srodan krčkom rubu. Jedan od prelaznih oblika između starijeg ruba i novije pokrivače paškog tipa, pokazuju primjerci, sačuvani u tekstilnoj zbirci samostana Sv. Eufemije na otoku Rabu, koji su bez sumnje pripadali kompleksu negdašnje, sad izgubljene starinske nošnje ovog otoka. Rapske su pokrivače veće, nego što su recentni paški primjerci i ovaj naš nerezinski predmet, ali nose bijeli ukras u kanonu ovog renesansnog vela. Svi su primjerci očito bili presloženi po dužini u četvero, kako smo to našli kod krčkog ruba. Srodnost s rubom leži u materijalu ovih pokrivača. To je naime svila, i to domaća polusirova svila, kako smo je već često susreli na našem primorju. Najbolje od ovih primjeraka datiram s oko god. 1600., za što govori njihova rana čipka, a i prosperitetni uspon grada i otoka u toku 16. stolj., koji je bez sumnje sa sobom donio obilje u tekstilu. — U tipološku cjelinu renesansnog prevjesa uvrstit ćemo i konavosku pokrivaču, osobito njen bijeli korotni modalitet, a ovamo pripada i krčka bendica. Raniji elemenat složene povezače pa i one pričvršćene na podložak, susrest ćemo u konavoskom hondelju. Ipak i mimo renesansnog značaja paške pokrivače, kao da se još mogu 
Picture
Djevojka u žutoj suknji i žena u tamnom, obje s pokrivačama.
Pag na istoimenom otoku.
Desni lik muzejski eksponat.
nazrijeti oni elementi, koji su iz zapadne gotičke sfere doprli na Jadran i tu dali supstrat renesansnom bijelom velu. Pokriti glavu pokrivačom, na Pagu kaže se abandat pokrivaču, pa žene govore jedna drugoj:  abandaj mi pokrivaču, ili abandaj me. Za nas ostaje sporedno, da li će filolozi glagol abandat protumačili iz riječi binden, einbinden, anbinden, ili će mu porijeklo naći u talijanskom bandarela, jer su ova riječ i predmet potekle iz istog njemačkog izvora, a sadržaj glagola abandat ostat će u oba slučaja povezati, omotati glavu povezačom, pokrivačom.

Tako i u svojim pojedinostima paška pokrivača, ovaj vanredan ukras ženske glave, govori o oblikovanju u 15. stolj. Na relijefu u portalnoj luneti crkve u gradu Pagu, niz ženskih glava zaogrnut je povezačama ove vrsti. I ako ne ćemo ustvrditi, da su na ovom skromnom pro­vincijskom spomeniku prikazani likovi iz samog grada Paga, opet u ovom pokrivalu lako prepoznajemo opću crtu tadašnjeg pučkog odijevanja. A upravo iz ovog se oglavlja razvila paška pokrivača, jer su otada pa do danas Paškinje abandale svoj kasnogotički bijeli veo, oplemenjen dahom prve renesanse.

Nakon što se na izmaku renesanse čipka osamostaljuje, ona do punog procvata dolazi u mletačkom baroku. Mletačko čipkarstvo koristi se kulturnom baštinom svojih područnih pokrajina na grčkom otočju i u našem Primorju. U 17. stolj. u sistemu decentralizirane manu­fakture, Venecija iskorištava radnu snagu ovih svojih pokrajina, pa su bezimene radionice mletačkog čipkarstva, osim onih u najbližoj okolini samoga grada, upravo na Jonskim otocima, u Boki Kotorskoj i na Kvarnerskim otocima. Uz šivanu čipku, u čitavom našem Primorju izrađivala se i čipka na batiče. O tom nalazimo dokumentarne potvrde u sačuvanim proizvod­nim sredstvima, u tradiciji pa i u samim primjercima visoke čipke, nađenim na mjestu porijekla na našoj obali i u našem folkloru. O primjeni visoke čipke u obje tehnike na našem folklornom ruhu, govore izloženi primjerci. To su rukavi, očito nekad sastavni dio bijelih platnenih košulja, koji su, kako je to raniji stečeni muzejski inventar, bez oznake svoga po­rijekla. Određujemo ih kao sastavni dio ruha iz Slovenskog Primorja, osobito iz Skednja, kako imamo potvrde u uporednoj dokumentarnoj građi. Skedenj je bio jedna od čipkarskih mletačkih radionica. Vjerojatno je, da su ovakvi rukavi sa čipkanim umetkom po dužini rukava, optočenim gusto izvezenom ili otkanom prugom od crne svile bili u običaju i u drugim varijantama bijele platnene košulje našeg primorskog folklornog ruha.

Samostalna barokna čipka u obje tehnike, nije mogla ostati autarkični rad žene u poro­dičnom okviru. Zato ova radinost postaje i na našem Primorju specijalno zanimanje žena čipkarica, čiju je bezimenu proizvodnju Venecija iskorištavala pod svojim imenom, i kao svoju vlastitu robu iznosila je na zapadno tržište. Da se doista uz visoki bijeli vez, kvalitetna čipka u obje tehnike primjenjivala u našem folklornom tekstilu, osim pisanih izvora i sačuvanih proizvodnih sredstava, dokazuju naši slijedeći eksponati. To su dva starinska primjerka dalmatinskih košulja s oznakom porijekla iz Omiša, dakle sastavni dijelovi starinske poljičke nošnje, kako je vidno u slikovnim prikazima 19. stolj., ali je u dobroj stilskoj cjelini na terenu više nema. Dva opleća, gornji dijelovi širokih platnenih košulja, pokazuju onaj isti kroj bo­gatih platnenih ženskih košulja, kakve mletački autor Vecellio, krajem 16. stolj., zove habito schiavonetto, dakle slavenska, dalmatinska košulja, i kakve su po njegovim riječima nosile tad u Veneciji žene sviju društvenih klasa kao donje odijelo ili kao jedino kućno ruho u ljetnoj vrućini. Klasičan kroj tunike ovih dalmatinskih košulja po niti osnovnog tkanja, svje­doči o našem vlastitom folklornom inventaru, a visoki ukras bijelog veza sa živim zoomorfnim ornamentom, te kvalitetna čipka u obje tehnike, govori likovnim izrazom onog vremena, kad su Hrvati na Jadranu živjeli u punom kulturnom razvoju još nepritješnjeni historijskom ka­tastrofom osmanlijske najezde s istoka i mletačke eksploatacije sa zapada. Treći naš eksponat ušao je u inventar muzeja god. 1950., kad ga je kao jedan od posljednjih sačuvanih primjeraka ove vrsti, poklonila prof. A. Juras našoj ustanovi. To je opleće starinske ženske košulje iz Pre­ka na otoku Ugljanu. Jednostavan bijeli ukras pokazuje tehniku rizano u rustičnom izdanju na košulji, koja odgovara dinarskoj varijanti bijele tunike.
No i svilovez u primorju napušta sredovječnu polihromiju i poprima oznake visokog renesansnog tekstila. Lišen bizarne mozaične kompozicije, svilovez se razraštava u plošni jedno­bojni ornamenat broćevog crvenila. Osnovni motiv granate ili pinije gubi prvotni smisao, jer se prenošenjem s oglednog renesansnog brokata slika sve više pojednostavnjuje i geometrizira. Janinski bod i tehnika zvana kadifača, povezuje ovaj razvojni put našeg folklornog tekstila s ostalim istočnim Sredozemljem. U inventaru našeg i splitskog muzeja, a još u većem broju u muzejima u Beču, ima primjeraka ove vrsti, koje možemo sa sigurnošću datirati sa 17. stolj., dakle u doba, kad su migracije s juga još bile veoma jake. Istančana polihromija, pre­točena u profinjeni renesansni kolorit uporedo sa najboljim bijelim vezom i čipkom, sastaju se u dodirnom pojasu našeg Primorja i naših planina i tu dosižu onu kulminantu bezimenog folklornog stvaranja, koju smo u najboljim primjercima nastojali prikazati u ove dvije grupe naših eksponata.

Priče s otoka

Otok Pag je poznat po čipki, soli, ovcama na ispaši na krševitom terenu, janjetini, siru, skuti i buri.
Oznaku izvornosti nose paška janjetina, paška sol i paški sir. Paška čipka uvrštena je na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine.
​PAG Plaže
Datum objave: 
8.5.2020. Autor: TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA PAGA
Opis: Grad Pag u prstenu Paške uvale krije čak 27 km fantastičnih pješčanih, šljunčanih i kamenih plaža i skrivenih uvala uz prekrasno čisto more. Tu su jednako tako posebne plaže po našim mjestima Šimunima, Vlašićima, Smokvici, Dinjiški, Proboju, Miškovićima.... Prošetajte zajedno s nama i osjetite ljepotu netaknute prirode, mir i opuštanje na paškim plažama...
Pag island in Croatia
Datum objave: 
18.8.2018. Explore Croatia
Opis: Pag is one of our largest, but also most diversified islands. It is known as the island of salt, cheese and the beautiful Pag lace, although nature has also knitted its own lace into a mosaic with underbrush, mudflats with fresh and brackish water, saltwork basins, vast alcoves, steep cliffs… There are also pastures, vineyards, fields bordered with characteristic rustling reed… The crag of Pag hides much more, many untouched natural treasures, interknitted with a rich cultural heritage into the unforgettable Pag lace in which man and nature are united. More about Pag: https://explore-croatia.net/pag-a-lac...
Otok PAG - Divljina i Ponos
Autor: KAMBER izam Datum objave: 5.5.2024.
Opis. Otok Pag sam posjetio u ljeto 2023. BRANIMIR KAMBER (director and scenarist) IG:   / kamberizam   FB:   / kamberizam   e-mail: [email protected]

Po otoku

Velebitski kanal
Velebitski kanal je tjesnac u Jadranskom moru duljine oko 90 km. Na sjeveru se nastavlja na Vinodolski kanal između obale kopna od uvale Žrnovnica, dalje se proteže uzduž hrvatskog kopna s istočne strane, te otoka Krka (od rta Glavina), Prvića, Golog, Raba i Paga sa zapadne strane i dalje do ulaza u Novsko ždrilo (ulaz u Novigradsko more) s južne strane.

Ima lošu reputaciju jer je bura vrlo jaka i nepredvidljiva, posebno je opasan jer ne postoji sigurno mjesto za zaklon. Reputacija Velebitskog kanala dolazi uglavnom od zimskih oluja, tijekom kojih sila bure redovito doseže jačinu 12 Bft. Snažna bura stvara posolicu na paškoj obali. Ovi uvjeti ne pojavljuju se u ljeto, ali se bura još uvijek može dogoditi bez upozorenja i sa snažnim udarima. Jugo također može puhati vrlo snažno na ovom kanalu. Velebitski kanal ima najjaču buru na Jadranu, ali i najslabije jugo. Vrlo često se događa da u jugoistočnom dijelu Velebitskog kanala bude bonaca dok ostali dijelovi Jadrana imaju umjereno pa i jako jugo. To valja zahvaliti Ravnim kotarima koji učinkovito štite kanal od juga. Maestral je također relativno slab.

Pag, Rab i jugoistočni dio Krka su otoci koji graniče s Velebitskim kanalom, te otok Vir u neposrednoj blizini. Između tih otoka, vjetar može biti gotovo jednako jak kao u samom kanalu. Obale ovih otoka, izložene sjeveroistoku, su stjenovite, bez vegetacije. Snaga i turbulencije od bure postupno se smanjuju kako ona odmiče od Velebitskog kanala.

Naselja uz Velebitski kanal. Veća naselja uz kanal su: Barić Draga, Baška,  Cesarica, Karlobag,  Lukovo, Lukovo Šugarje, Jablanac, Klenovica (južni dio), Prizna, Ražanac, Rovanjska, Seline,  Senj, Starigrad-Paklenica, Starigrad (Senj), Sveti Juraj, Tribanj, Vinjerac.


IZVOR Velebitski kanal. Wikipedja (hr)
Pogled s Velebita na jugoistočni dio Paga
Pogled s Velebita na jugoistočni dio Paga
Picture
Ova slika prikazuje neke od hrvatskih otoka u Jadranskom moru. Slika snimljena Enhanced Thematic Mapper (ETM) na NASA-inom satelitu Landsat 7. Podatke Landsata ustupio Geološki institut Sjedinjenih Država.
Žigljen
Žigljen je trajektna luka na istočnoj obali otoka Paga, u istoimenom zaljevu. U zaljevu je poluotok s lukobranom. Tu se nalazi trajektna luka gdje pristaju trajekti iz Prizne. Oni mogu pristati na obje strane gata, koji ima svjetionik koji može osvjetliti put do 3 nautičke milje. Osim trajektom, Žigljen je povezan i cestom s 8 km udaljenom Novaljom.
Žigljen ima novu trajektnu luku, koja je zamijenila staru luku u Staroj Novalji. U žigljensku luku pristaju trajekti osim kada puše jaka bura.

Plovidba trajektnom linijom traje 15 minuta, a prizor prilaska otoku Pagu je vizualno atraktivan. Zbog popularnosti otoka Paga te destinacije Novalje, koja se nalazi nekoliko kilometara od pristaništa Žigljen, na ovoj liniji česte su dodatne vožnje u ljetnoj sezoni.
Picture
Picture
Zanimljivosti

M/T Žigljen je bio trajekt za lokalne linije koji je od  1992. do 2008. bio u sastavu flote hrvatskoga  brodara Jadrolinije. Brod je izgrađen 1971. godine u Švedskoj u brodogradilištu Ab Asiverken u Amalu pod imenom Farja 62/287 za švedsku državnu upravu za ceste. Od 1979. brod je mijenjao više imena i vlasnika dok ga nije 1992. kupila Jadrolinija i nazvala ga  Žigljen. Odmah započinje ploviti na pruzi Prizna-Žigljen. Tu prugu je održavao do 2008. kada ga kupuje Viadukt. Brod je klasificiran kao Ro-Ro teretni brod. 2019. god. brod kupuje trgovačko društvo Alveus Capital d.o.o. iz Rijeke iz stečajne mase Viadukta nakon više od godinu dana mrtvog veza. Od lipnja 2020. brod je opet u službi.
Brod ima kapacitet prijevoza do 6 teretnih tegljača, tj. 135 lane metara. Može postići maksimalnu brzinu od 9 čvorova. Glavne osobine: Dužina 54,02 m; Širina 9,02 m; Gaz 2,37 m.

IZVOR M/T Žigljen. Wikipedija (hr)

Stara Novalja

Lun

Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Vrtovi lunjskih maslina
Projekt Vrtovi lunskih masona ostvaruje se 2010. suradnjom Grada Novalje i Turističke zajednice grada Novalje; do početka realizacije dolazi 2012., a završava polovicom 2013, godine. Cilj projekta je zaštita prirodnih i kulturnih vrijednosti te promocija jedinstvenog krajobraza. Napravljena je potrebna dokumentacijska podloga za poboljšanje infrastrukture unutar područja maslinika radi uređenja lakšeg pristupa i uspješnije promocije ovoga zaštićenog prostora. Ponuda tvori jedinstvenu cjelinu sastavljenu od više elemenata: razgledavanje zaštićenog područja elektrovozilima, šetnja makadamskim putovima koji se protežu i više od 7.000 m, recepcije koja ujedno služi i kao infopunkt gdje se može dobiti više informacija o samom lokalitetu, kamene kućice/štandovi na kojima mali i srednji poduzetnici mogu prodavati domaće proizvode s ovoga prostora, kamene klupice i koševi.

Veći dio sredstava osigurala je Europska unija u sklopu programa IPA lIlc -regionalna konkurentnost, kao dijela europske baštine, a manji dio lokalna samouprava te Turistička zajednica grada Novalje, čime je omogućena realizacija projekta na radost svih posjetitelja. Time se žele zaštititi prirodna i kulturna blaga u interesu očuvanja naslijeđa budućim generacija, a novonastalim putovima omogućiti posjetitelju da u miri i tišini izbliza doživi tu drevnu ljepotu.
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture

Novalja

Picture
Picture
Picture
Picture
Picture

Kustići

Kustići je naselje u  sastavu Grada Novalje (Ličko-senjska županija).
Selo Kustići pripada skupu sela koje otočani nazivaju Barbati. U prošlosti ovo selo se još zvalo Zmorašnje Selo, a nastalo je u 18. stoljeću doseljavanjem obitelji Kustić, Sabalić i Donadić iz grada Paga radi lova i sušenja tada čestih jata tuna.
Stanovništvo. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 130 stanovnika te 43 obiteljskih kućanstava. Prema popisu iz 2011. naselje je imalo 139 stanovnika.
Paški trokut. Paški trokut ime je za pareidoliju u blizini mjesta Kustići na otoku Pagu, geološku formaciju oblika nepravilnog četverokuta na oko 185 m nadmorske visine.
Vijest o formaciji na brdu Tusto čelo medijima je objavio hrvatski geodet Zdenko Grbavac nakon obavljanja geodetskih poslova za lokaciju kamenoloma 9.5.1999. godine. Prilikom mjerenja tla, zapazio je formaciju na brdu Tusto čelo, kasnije tvrdeći da ima dvije stranice od 32 metara, te jednu stranice od 22 metara te da je kamenje unutar trokuta naoko svjetlije od kamenja izvan trokuta. Hrvatski mediji su senzacionalistički iskoristili vijest, što je privuklo pozornost javnosti i potaklo stvaranje urbanih mitova.
Tvrdnja je izazvala zanimanje hrvatskih ufologa, a mjesto je u deset godina navodno posjetilo više od pola milijuna radoznalaca i turista, osobito nakon reportaža o misterioznim svjetlima koja su se navodno pojavljivala u to vrijeme. Mnogi posjetitelji su uzimali kamenje sa sobom zbog glasina o njihovim natprirodnim moćima i ljekovitosti, tako da su na nekim mjestima na formaciji sada rupe, a također su napravljeni i petroformi. Zbog devastacije grad Novalja ogradio je područje 2000. godine.
Formacija koja nije niti trokut, već nepravilni četverokut s jednim tupim kutom, jedna je od mnogih trokutu sličnih pareidolija na lokalnom razlomljenom, krškom području, te nema dokaza da se geološki i geokemijski razlikuje od ostatka terena.


IZVOR Paški trokut. Wikipedija (hr)
Picture
Paški trokut, avionska snimka i crtež
Autor Lajoswinkler - Vlastito djelo postavljača, CC0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=116695913
Picture

Metajna

Life on Mars | Otok Pag | Metajna
Datum objave: 18.5.2021. Autor: Molany
Opis: "Life on Mars Run" je u biti ime trkačke staze na otoku Pag-u u blizini mjesta Metajna. Postoji više pravaca, mi smo išli od luke i vratili se kružno iznad igrališta, odnosno sa druge strane mjesta, oko 16km duge staze. Na oko pola puta je ferata koju možete zaobići ako ju ne želite penjati, ona možda nije opasna jer je odmah ispod more, pa u najgorem slučaju možete pasti u hladno more, ali je zahtjevnija jer treba imati puno snage u rukama pošto je dobar dio ferate nagnut na suprotnu stranu tako da su noge uvučene prema unutra, pa ju nikako nemojte pokušavati bez osiguranja penjati, nama je osiguranje itekako koristilo što možete i primijetiti u videu. Bilo bi nam drago da nam komentirate kakva su vaša iskustva sa ovom feratom ukoliko ste bili na njoj, koliko vam je bila teška i zahtjevna. Osim ove ferate staza nije zahtjevna jer nema puno uspona, a teren nije loš ako se držite utabanog puta, ako vam je previše hodati 16km ima puno pravaca koji su kraći tako da je podobna za svakoga... GPS trag: https://www.wikiloc.com/hiking-trails...
PAG - LIFE ON MARS TRAIL - (SUROVA LJEPOTA OTOKA PAGA I NAJLJEPŠE PLAŽE U HRVATSKOJ)
Autor: Put oblaka Datum objave: 3.6.2024.
Opis. One of the most beautiful trails in Croatia “Life on Mars” which lead through Metajna to experience an unforgettable spiritual journey and discover the most beautiful beaches of the island of Pag and the Adriatic Sea. The pristine and harsh nature, together with beautiful bays and beaches will take your breath away. During the trail, you can enjoy fascinating landscapes and irresistible view of the mountain Velebit.
Picture
Furnaža (poluotok)
Picture
Vela glavica (117 m)
Vela glavica (117 m)
Picture
Picture
Kolanjsko blato
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture

Kolan

Picture
Picture

Mandre

Picture
Picture

Paški zaljev

Picture
Picture
Paški zaljev je najveći zaljev na otoku Pagu; dug 22,5 km, širok do 4,1 km, dubok do 45 m. Sa svih strana okružen je otočkim kopnom. Paškim vratima povezan je s vodama Velebitskoga kanala. U sjeverozapadnom dijelu zaljeva nalaze se uvala Caska i otočić Veli Školj. Naselja u zaljevu su: Pag, Caska i Metajna. Jugoistočno od naselja Paga smještena je Solana Pag (vađenje soli).
IZVOR  Paški zaljev. Proleksis enciklopedija
SVETI VID
Picture
Počivalo
Picture
GRADAC - SVETI GRGUR
Pogled iz paške lučice na Sveti Grgur (172 m, lijevo) i Gradac (197 m, desno)
Pogled iz paške lučice na Sveti Grgur (172 m, lijevo) i Gradac (197 m, desno)

Pag

Picture
Picture
Picture
Pag, skladišta soli
Izvor: Viktor Cerić: Vodič kroz gornje Primorje: Od Sušaka do Obrovca: sa 68 slika. Udruženje privrednika u Bakru. Bakar, 1923.
Picture
Pag, soline u Pagu
Izvor: Viktor Cerić: Vodič kroz gornje Primorje: Od Sušaka do Obrovca: sa 68 slika. Udruženje privrednika u Bakru. Bakar, 1923.
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
PROČITAJ VIŠE
FISKOVIĆ, Igor: Grad Pag - primjer 'realnoga grada' iz 15. stoljeća.  Prostor 20, br. 1(43) (2012): 23-45. (PDF)
  • Sažetak. Grad Pag na istoimenom otoku, u vrelima pisan kao Citta Nuova, utemeljen je 1443. godine premještanjem Staroga Paga sa sučelne obale dubokog zaljeva. Zacrtan je originalan projekt do danas sagledive gradske jezgre s geometrijskom planimetrijom unutar prstena zidina. Analizira se urbanistički sustav po svim parametrima i kriterijima te predlaže gledati Pag kao 'realni grad' koji je proizišao iz ekonomske strategije i dometa kulture 15. stoljeća na istočnom Jadranu.
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
VELI BRIG - SVETI JURAJ - LEDENIK - LISIČJA GLAVA - GLAVICE
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Veli brig (263 m)
Veli brig (263 m)
Lokvinjsko i Ražaško
Lokvinjsko i Ražaško
Šestakovci
Arhipelag Šestakovci udaljen 6 milja morskim putem i sat hoda od grada Paga, smješten u Velebitskom kanalu, s lijepom plažom i jedinstvenim pogledom na Velebit, krije u sebi i mnoge opasnosti, po buri opasan put zbog aeorosolnih čestica mora i soli u zraku.
ljeti od otrovnih zmija. 
Nasuprot arhipelaga, na kopnenom djelu obale Paga, nalazi se stari kamenolom kao i stražarnice od suhozida, kada se u davna vremena ovuda kontrolirao morski put od Obrovca i Zadra pa prema Senju i dalje, odnosno plovni put Velebitskim kanalom.

Proboj

Picture
Picture
Picture
Picture
Picture

Košljun

Veliko i Malo blato
Picture
Picture
Picture
Bajkovita Hrvatska 2: Ornitološki rezervat Veliko blato - Pag (BH-141)
Autor: ADRIA TON production Datum objave: 13.4.2024.
Opis. dokumentarno obrazovni serijal BAJKOVITA HRVATSKA Autori: Paula i Đelo Jusić Proizvodnja: Adria ton production @ADRIATONproduction
ADRIA TON pr
Picture
Picture
Picture
Malo blato
Malo blato

Povljana

Picture
Picture
Picture

Dinjiška

Pogled na prostor bivše solane kod Dinjiške
Pogled na prostor bivše solane kod Dinjiške
Ljubačka vrata
Paški most
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture

Praktično

BORAVAK


Picture
Picture

IZVORI I LITERATURA


BROZOVIĆ RONČEVIĆ, Dunja; ČILAŠ ŠIMPRAGA, Ankica; VIDOVIĆ, Domagoj: Suvremena toponimija otoka Paga. Zadar, 2018. (PDF) 
  • Sažetak; U radu su obrađena 3.664 suvremena toponima na otoku Pagu, s posebnim osvrtom na razvoj paških naselja i jezično raslojavanje. Rad je u prvome redu posvećen analizi suvremene paške toponimije, a s obzirom na to da je povijesna toponimija detaljno obrađena u drugim radovima u monografiji, na historiografske se činjenice upozorava samo u slučajevima kad je to nužno za razumijevanje današnjih likova paških toponima. Obrađivana se građa temelji na korpusu toponima koji je na terenu prikupio i obradio Ivo Oštarić, a autori provjerili i dopunili vlastitim terenskim istraživanjima. Rad je podijeljen u dvije temeljne cjeline. U prvome se dijelu iznosi tumačenje suvremenih paških ojkonima i horonima zabilježenih u sedam paških katastarskih općina, a u drugome se dijelu donosi značenjska, odnosno semantičko-motivacijska razredba 3.664 paška toponima. Značenjskoj je razredbi priložena i analiza temeljnih tvorbenih obrazaca te u zaključku kraći prikaz jezične stratifikacije paške toponimije.
LONČAR, Nina: Geomorphologic Regionalization of the Central and Southern Parts of Pag Island. Geoadria 14/1 (2009) 5-25 (PDF)
  • Sažetak; U radu je analizom geoloških, klimatskih, geomorfoloških i morfometrijskih obilježja srednjeg i južnog dijela otoka Paga utvrđena 21 kategorija reljefa koja je detaljno proučena pomoću metode daljinskog istraživanja izdvojene su 243 prostorne jedinice te su istaknuti dominantni geomorfološki procesi i oblici istraživanog područja. Na osnovi dobivenih podataka učinjena je generalizacija te je zemljište vrjednovano po kriterijima pogodnosti za gradnju.
​HAMM, Josip: Izvještaj o naučnom putovanju na Olib, Silbu, Ist, Premudu i Pag. Ljetopis JAZU, 60, 1955. str. 334-339.
​MIROŠEVIĆ, Lena; VUKOSAV, Branimir: Prostorni identiteti otoka Paga i južnoga Podvelebitskog primorja. Izvorni znanstveni članak. Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju, Zadar, 2009. (PDF)
  • Sažetak, U radu se proučava i analizira prostorna identifikacija stanovništva otoka Paga i južnoga dijela podvelebitskogprimorja. Budući da se prema upravno-teritorijalnom ustroju radi o području razgraničenom županijskimgranicama koje je i kroz povijest nerijetko bilo granično područje, u spomenutom prostoru pokušava se utvrditiizraženost pojedinih razina identiteta (lokalni, regionalni, nacionalni, itd.).
​PALČIĆ, Ivo: U Kolanu na Pagu obnovljena Etnografska zbirka – uspomene na težački i pastirski život na jednom mjestu. Novi list, 9.3.2021.​
PRODAN, Edi: ​Sanacija fantastične penjačke stijene Stogaj: Mjesto gdje je Zemlje najbliža Marsu. Novi list, 24.10.2021.
Picture
PAGRADOTOK
FOTOMONOGRAFIJA
Autor: Nenad Fabijabnić
Datum izdanja: 2021.
Format knjige je 30x30cm, 328 stranica, 370 fotografija (složenih u 20 tematskih cjelina), tvrdih platnenih korica s ovitkom. Autorski tekstovi su na hrvatskom i engleskom jeziku. Izdavač je FAB d.o.o. (Zagreb). Opis: Fotomonografija Pagradotok autorski je projekt Damira Fabijanića, renomiranog hrvatskog fotografa paških obiteljskih korijena. U 45 godina snimanja otoka dokazao se kao istinski kroničar paškog podneblja i događaja. Knjiga ne pokazuje otočki ambijent stilom starih razglednica (iako pokazuje i neumitni odlazak nekih vizura i običaja), već trajno suvremenim likovnim izrazom prikazuje najbolje i najljepše s otoka. Kao što sam autor zaključuje: teme su impresije moje mladosti, odmorišta moje zrelosti, utočišta moje smirenosti, ova knjiga predstavlja autorov intimni testament gradu i otoku Pagu. Uz osobne afinitete u snimanju čudesnih paških pejzaža, snimao je i najvažnije događaje i specifičnosti Paga, među kojima su i paški sir, čipka, solana, suhozidi, lunske masline, lokalna arhitektura, običaji (Stomorina), bura i još puno toga. Neke od spomenutih tema prikazane su već na autorovim fotografskim izložbama, no većina motiva objavljena je prvi put. Značaj i bogatstvo tema definirali su i impresivan format i obujam knjige. Većina motiva snimljena je na dijapozitivima i negativima koji su skenirani i obrađeni u besprijekornoj likovnoj izvedbi.

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: [email protected]

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Picture
DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE (Paypal)

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Reljef >
        • Dinarski krš
        • Polja u dinarskom kršu >
          • Polja u kršu - Sjeverni Jadran
          • Polja u kršu - Dalmacija
          • Polja u kršu - Primorska i središnja Crna Gora
          • Polja u kršu - Niska Hercegovina
          • Polja u kršu - Krške visoravi Slovenije i Hrvatske
          • Polja u kršu - Lika
          • Polja u kršu - Zapadna Bosna i Dinara
          • Polja u kršu - Visoka Hercegovina
          • Polja u kršu - Dolenjska i središnja Hrvatska
          • Polja u kršu - Srednja i istočna Bosna
          • Polja u kršu - Stari Vlah i Raška (Sandžak)
      • Geologija Dinarskog gorja
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera >
          • Jezera sjevernog Jadrana
          • Jezera Dalmacije
          • Jezera niske Hercegovine
          • Jezera primorske i središnje Crne Gore
          • Jezera krških visoravni (planota) Slovenije i Hrvatske
          • Jezera Like
          • Jezera zapadne Bosne
          • Jezera visoke Hercegovine
          • Jezera središnjeg bosansko-hercegovačkog planinskog područja
          • Jezera crnogorskih Brda i površi i Prokletija
          • Jezera slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske
          • Jezera sjeverozapadne, srednje i istočne Bosne
          • Jezera Starog Vlaha i Raško-sandžačkog područja
          • Jezera peripanonskog, odn. preddinarskog područja
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
            • Vrhpoljska brda
          • Šavrinsko pobrežje
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Pobrđe Bukovice
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Jelinak (kod Segeta)
          • Prača
          • Labinštica
          • Trećanica
          • Opor
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žrnjevo
          • Pobrđa Hrašanjske visoravni
          • Marin vijenac (kod Neuma)
          • Žaba >
            • Gradina (kod Hutova)
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
          • Zubačka brda
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Sestrunj
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
            • Žirje
          • Drvenik (Drvenik veli i Drvenik mali)
          • Čiovo
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Lastovo
          • Mljet
          • Elafitski otoci
          • Lokrum
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Skorča gora
          • Babljak - ilijino brdo
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Busovnik
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Dajbabska gora i Ljubović
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
          • Vranjina
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Trebinjska brda (Zagora trebinjska)
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
          • Idrijsko hribovje
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Kamenjak
          • Turnić
          • Risnjak
          • Tuhobić
          • Drgomalj
          • Rogozno i Brloško
          • Petehovac
          • Skradski vrh
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Stožac (Kapela)
          • Bijela kosa - Mirkovica
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Gorski blok Jezera – Bok (s Rajincima i Apatišanom)
            • Zavižanska skupina
            • Rožanski kukovi
            • Hajdučki kukovi
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Dabarski kukovi
            • Skupina Metle
            • Velinac - Razvršje
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak >
            • Panos - Sekulin vrh
          • Pobrđe Bogutovca
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tribunj
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Ljutoč
          • Lupina i Krš
          • Čava
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smojnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
          • Orlov kuk (Gradina)
          • Bukovac
          • Pliševica
          • Triskavac
          • Košutija glava
          • Greda (kod Tribistova)
          • Rujan (Kušanovac-Snigutina)
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Lipnik (kod Davidovića)
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica >
            • Kanjonima Rakitnice i Ljute
            • Južno predgorje Visočice
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora >
            • Istočni dio Zelengore
            • Središnji vršni dio Zelengore
            • Zapadni i jugozapadni dijelovi Zelengore
            • Uz rijeku Sutjesku
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Miljevac
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič >
              • Kanjon rijeke Tare - Od Đurđevića Tare do Šćepan-Polja
              • Južno durmitorsko podgorje
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Ilijin vrh i Mali Žurim
          • Gackove grede i Veliki Žurim
          • Lola
          • Ostrvica i Krnovska glavica
          • Borovnik
          • Dažnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje čelo (Plani)
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio >
            • Sjenice
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Golishit
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Divljak
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
          • Niski Dolenjski kras (Istočno pobrđe Suhe krajine)
          • Zapadno pobrđe Suhe krajine
          • Škocjansko pobrđe (Škocjanski hribi)
          • Ilova gora
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Gorjanci - istočni dio - vodič
            • Gorjanci - središnji dio - vodič
            • Gorjanci - jugozapadni dio - vodič
            • Žumberačka gora - vodič
            • Samoborsko gorje
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Ljuben
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
            • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • Lisac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
          • Stolac (kod Ustikoline)
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv >
            • Sjeverni dio zlatiborske visoravni (Mačkatska površ)
            • Čigota i središnji dio Zlatibora
            • Tornik
            • Murtenica
            • Sjeveroistočni dio Zlatibora
            • Semegnjevska gora
            • Sjeverozapadno podgorje Zlatibora (Mokra Gora)
            • Zapadno predgorje Zlatibora
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Hrastovička gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2025.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde, stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Narodna likovna umjetnost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • Dinarsko "naj"
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2025. >
      • Arhiva vijesti 2024. >
        • Arhiva vijesti 2023.
        • Arhiva vijesti 2022.
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Albumi arhivskih fotografija
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Naslovnice
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
      • Dinarsko gorje u crno-bijeloj boji
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact