---

PLANINE DINARSKOG GORJA > PRIMORSKI POJAS > Planine Dalmacije

Planine Dalmacije

Države: Hrvatska, Bosna i Hercegovina

Najviši vrh: Sveti Jure, planina Biokovo (1762 m)

A. PRIMORSKI POJAS
Područja, grupe i poveznice (linkovi): PODRUČJE SJEVERNOG JADRANA 01. Planine Istre i područje Krasa 02. Otoci sjevernog Jadrana PLANINE DALMACIJE 03. Središnji dalm. planinski niz 04. Obalni dalm. planinski niz 05. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine 06. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac PLANINE PRIMORSKE I SREDIŠNJE CRNE GORE 07. Primorske planine Crne Gore 08. Katunska kraška zaravan 09. Planine crnogorskih Rudina 10. NISKA HERCEGOVINA 10. Planine niske Hercegovine

Opis planinskog područja

U Dalmaciji se Dinarsko gorje račva i pruža u nekoliko usporednih redova koji u većoj mjeri (geološki, orografski i tektonski) slijede glavni dinarski smjer sjeverozapad-jugoistok. 
​
Zapravo, radi se o nastavku niza uzvišenja koja sjevernije formiraju otoke sjevernog Jadrana (ti otoci su nekadašnji dinarski visovi i doline, potopljeni podizanjem razine mora nakon otopljanja leda po završetku ledenog doba). Taj otočni niz (čine ga Krk, Cres, Lošinj, Rab, Pag i dr.) nastavlja se na području sjeverne Dalmacije, ali u prvom dijelu kao nisko, valovito, a potom i umjereno brdovito područje, bez viših planina: Ravni kotari i Bukovica.

Dalje prema jugoistoku uzdižu se više planinske grupe i lanci, od kojih se, onaj najsjeverniji i najviši već nalazi na granici s regijom Bosnom i pripada najvišem, središnjem pojasu Dinarskog gorja - iako njegova jadranska strana i dalje ima mnoge prirodne i kulturne karakteristike dalmatinskog mediteranskog područja.

Taj najviši je masiv Dinare koji čini prirodnu granicu prema Bosni, a sastoji se od planina Ilice, Dinare, Troglava i Kamešnice. 

Primorski, odn. obalni dalmatinski niz čine Kozjak, Mosor, Omiška Dinara, Biokovo i Rilić i dr. manje planine i brda. 

Kroz Zagoru se pruža središnji odn. zagorski dalmatinski niz u kojemu su među ostalima Promina, Moseć i Svilaja i dr.

Još južnije od ovih nizova, presječen dolinom i deltom Neretve, paraleno s obalnom linijom, i prateći tzv. dinarski smjer pružanja (SZ-JI) nalazi se lanac niskih planina (doseže 1234 m) južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine koji se proteže na jug do masiva Orjena, na tromeđi Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Posljednju grupu čine otočna uzvišenja srednjeg i Južnog Jadrana i vrhovi poluotoka Pelješca (Brač, Hvar, Korčula, Vis, Lastovo, Mljet, Pelješac i dr. manji otoci).

03. Središnji dalmatinski planinski niz 04. Obalni dalmatinski planinski niz 05. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine 06. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac

U SURADNJI S: VIA DINARICA

Oglašavajte ovdje:

• lokalnu ponudu,
• usluge i servise
• smještaj
• gastronomsku ponudu
• lokalne proizvode
• turističku ponudu
• aktivnosti na otvorenom i dr.

Planinski vijenci, planine, vrhovi

Planinska grupa	Najviši vrh (ime planine)	Glavne planine (vrhovi) u planinskoj grupi
Geografsko/zemljopisno područje:
Planine Dalmacije
Središnji dalmatinski planinski niz	Svilaja (Bat) 1508 m (Svilaja)	Promina (Čavnovka,1147 m) Veliki Kozjak (Kozjak kijevski) (Bat, 1206 m) * Bat (1206) - Mijatovac (1100 m) - Crna Glava (1106 m) - Kunica (1101 m) Svilaja (Svilaja - Bat, 1509 m)* Svilaja (Bat) (1508)* - Rozgin Umac (Jančag) (1483 m ili 1485 m) - Kita (1413 m) - Turjača (1340 m) - Lisina (1301 m) Moseć (Movran, 843 m) Movran (843 m) - Krpušnjak (795 m) - Runjevac (749 m) - Ozrnac (704 m) - Crni vrh (702 m) - Umci (618 m) - Ošljar (584 m) Vrgorsko gorje (Sv. Mihovil, 1247 m) Sv. Mihovil (1247 m) - Veliki Šibenik (1314 m) - Matokit (1062 m)
Obalni dalmatinski planinski niz	Sv.Jure 1762 m (Biokovo)	Boraja (675 m) Vilaja (739 m) Kozjak (779 m) Mosor (Kabal, 1339 m): Zapadni dio: Debelo brdo (1044 m) - Plišivac (1053 m) Središnji dio: Ljubljan (1262 m) - Vickov stup (1325 m) - Kabal (1339 m) Istočni dio: Botajna (1196 m) - Kozik-Sveti Jure (1319 m) - Kupinovac (1002 m) - Lišnica (950 m) Omiška Dinara (Kula, 863 m) Biokovo (Sveti Jure, 1762 m) Zagorski greben (Sv. Jure): Lipa glava (1525 m) - Sveti Jure (1762 m) - Veliki Troglav (1658 m) - Runjeva glava (1429 m) - Debeli brig (1414 m) - Kimet (1536 m) - Vitrenik (1471 m) - Stegoša (1058 m) Primorski greben: Motika (1413 m) - Šibenik (1457 m) - Štropac (1457 m) - Vošac (1422 m) - Sinjal (1335 m) - Zavodi (1293 m) - V. Čelišnik (1082 m) Sjeverozapadni greben (Sveti Ilija): Kuranik (1550 m) - Sveti Ilija (1640 m) - Šćirovac (1618 m) Sutvid (Velika Kapela (1155 m) Rilić (Šapašnik, 920 m) Rujnica (736 m)
Otoci srednjeg i južnog Jadrana	Sveti Ilija 961 m (Pelješac)	Otočni vrhovi: Brač (Vidova gora, 780 m) Hvar (Sveti Nikola, 626 m) Vis (Hum, 587 m) Korčula poluotok Pelješac (Sveti Ilija, 961 m) Mljet
Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine	Sniježnica 1234 m (Sniježnica)	Žaba (953 m) Tmor (899 m) Ilijino brdo (987 m) Srđ (412 m) Sniježnica (1234 m)

​(2/5) Hrvatske planine - Primorski visovi, dokumentarni serijal
Datum objave: 9.12.2020. Postavio: pro patria
Opis: Put po primorskim planinama Stipe Božić počinje od Svetog Mihovila, malo poznatog, ali jednog od najljepših vrhova u Hrvatskoj. I hrvatski otoci imaju zanimljive vrhunce. Na Hvaru je to Sveti Nikola do kojeg vodi slikovita staza, sve do crkvice na vrletnu grebenu najviše točke Hvara. S Hvara put nas vodi na najviši hrvatski vrh Dinaru, u masivu Dinare, gdje se svake godine na Dan državnosti okupe stotine planinara iz cijele Hrvatske. Ovaj dio putovanja završava na južnom Velebitu, u kanjonima Male i Velike Paklenice u čijim se liticama krije jedinstvena ljepota prirode.