|
|
SREDIŠNJI POJAS > PLANINE ZAPADNE BOSNE I DINARA > PLANINSKI NIZ RADUŠE > Plazenica (Plazenica)
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Demirovac, 1765 m
Koordinate najvišeg vrha:
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Demirovac, 1765 m
Koordinate najvišeg vrha:
|
|
UvodPlazenica je planina u općini Donji Vakuf, Bosna i Hercegovina.
Smještena je odmah do tunela Kupreških vrata na putu prema Bugojnu. Nalazi se na sjeveroistoku općine Kupres i jugu općine Donji Vakuf. Istočno su Velika (1417 m) i Mala Vrljevača (1257 m) i Velika Šuljaga (1532 m). Ka jugozapadu je Kupreško polje. Najviši vrh planine je Demirovac (1765 m) na Velikoj Plazenici. Iznad gradića Kupresa je Mala Plazenica (1556 m). -
ENGLISH SUMMARY: Plazenica
- Ime (Etimologija)-
|
-
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
Kupreško polje
Pogled prema Plazenici iz smjera s. Blagaj
|
U vrijeme socijalističke Jugoslavije na bugojanskom području su ulovljeni neki od najvećih primjeraka medvjeda u to doba u Europi.
|
Ratkovine
|
Sveta Iva
Iznad Ratkovina se nalazi grob/kapela Ive Romić, kršćanske mučenice iz Ratkovina, čiji se spomen dan slavi 15.8. (na Veliku Gospu). Obitelj Romić porijeklom je iz Duvna, a potječu od plemena Vukadin. Doselili su prvo u Bili Potok između 1756. i 1762. kada je u obrani svoje nevinosti krvnički ubijena čobanica Iva Romić, djevojka mučenica kojoj i danas nakon više od dva stoljeća narod hodočasti na grob i čuva uspomenu na nju. Turci su je sasjekli i krvnički unakazili. |
Koprivnica
|
Planinsko sedlo između planina Stožera i Plazenice zvano Kupreška ili Velika Vrata, značajno je ne samo što je razdjelnica voda Jadranskog i Crnog mora nego i kao osjetljiv kontrast krajolika, vegetacije, vjetrova pa donekle i same klime. Pogled s Kupreških vrata prema zapadu obuhvaća ne samo kupreški kraj s njegovim poljem, selima i planinama nego i vrhunce ramskih, duvanjskih, livanjskih, glamočkih i grahovskih gora sve do krajnje granice Bosne. Na drugu stranu pruža se sušta protivnost kršu i goletima - stoljetne bijelogorične i crnogorične šume sa širokim vidokrugom na srednju Bosnu i vijence planina u pravcu Jajca, Bugojna (Skoplja) i Travnika. Elvija Čelebija najpoznatiji turski putopisac je zapisao da je pogled s Kupreških vrata prema Koprivnici i Maloj Šuljagi najljepši predjel koji se može vidjeti u Otomanskom Carstvu. U tom se sklopu nalazi selo Koprivnica, udaljeno od Kupresa nekih 10-ak km. Danas ovo seoce pripada općini Bugojno.
U lovištu "Koprivnica", kao i niže smještenoj Gorici (kod Bugojna) nalaze se ostaci vila koje je koristio bivši predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito. Okolica tih vila bila je Titovo omiljeno mjesto za lov jer je Tito bio strastven lovac, a Koprivnica je bila jedno od najboljih lovišta u Europi, poznata još od razdoblja austrougarske vlasti u BiH. Danas su obje vile napuštene, a pored toga, u široj okolici Koprivnice ima minski sumnjivih lokacija. Tzv. Titova vila u Koprivnici, udaljena kilometar od ceste Bugojno-Kupres, na livadi uz padine Velike Šuljage i Osmanagine kose, bila je okružena šumskim lovačkim kompleksom koji se prostirao na oko 80 hektara (neki izvori navode 150 ha) i bio ograđen betonskom i žičanom ogradom visokom tri metra. Vila trokatnica sagrađena je 1972. godine, ali s obzirom da velika nadmorska visina nije odgovarala Titovom zdravlju, dvije godine kasnije, bliže Bugojnu, izgrađena je i vila Gorica. Vila Koprivnica je građena od betona i stakla, a u unutrašnjosti je dominiralo drvo i prirodna koža. Izgrađena je zaslugom nekadašnjih rukovoditelja i političara u socijalističkoj Jugoslaviji Branka Mikulića, Hrvoja Ištuka i ponajviše bivšeg bugojanskog gradonačelnika Stjepana Domaćinovića Kokana. Ove su šume bile bogate divljači, a znali su dovoditi i divljač iz drugih područja (npr. divokoze, a priča se i male mrke medvjede) da obogate lovište. Prema nekim procjenama, u vrijeme Titove smrti u ogradi i izvan ograde lovišta u Koprivnici bilo je oko 300 medvjeda. Medvjedi su ubijani sa čeka podignutih usred hranilišta za životinje. Tito je u lov obično dolazio u 11. mjesecu, a područje su osiguravali policija i vojska. Priča se kako su oni zbog zime, smrzavajući se na straži po ovim šumama, pjevali: Druže Tito, mi te volimo, hajde kući, kad te molimo. Prema drugoj anegdoti tadašnji rumunjski diktator Ceausescu natjecao se s Titom tko će uloviti većeg medvjeda. Međutim, dodaju, Rumunj je uvijek je razvlačio kožu ulovljenog medvjeda kako bi izgledala veća, zbog čega je bila jako tanka. Za medvjeda kapitalca kojeg je ulovio Tito je 1974. godine u Parizu osvojio trofej. Glava toga medvjeda čuvala se u vili, no nestala je tijekom posljednjeg rata. Iako se često pričalo kako su Titu dovodili ("servirali") medvjede kako bi ih lako upucao, domaći poznavatelji ovoga kraja tvrde kako su to bile neistine, jer je Tito kao bivši borac i ratni vetaran znao baratati oružjem. Govorilo se da su, poslije Beograda i Brijuna. Titove vile kod Bugojna jedno od njegovih omiljenih mjesta, koje je tijekom 10 godina posjetio 17 puta. Jedan od njegovih gostiju u Gorici bio je i bivši predsjednik Libije, Muamer el Gadafi. U vrijeme rata u BiH, od 1992. godine do kraja listopada/oktobra 1994. godine Vila je bila zapovjedno mjesto jednom bataljunu iz sastava 7. kupreške brigade VRS, koji je držao liniju bojišnice nekoliko kilometara ispred Koprivnice, prema Bugojnu. Dana 2.11.1994. godine, hrvatska i muslimanska vojska zauzele su Kupres u operaciji "Cincar", a Koprivnica pala pod kontrolu Armije BiH. IZVORI Kupres, mjesto moje. KupaRaša.com Vodič kroz imovinu bivšeg jugoslavenskog vođe, luksuz je nevjerojatan. Poslovni.hr, 6.7.2019., i dr. MAGLAJLIJA, Vedrana: Titove vile kod Bugojna: Nekada okupljalište državnika, danas pasa lutalica. AjJazeeraBalkans, 10.2.2017. MARIĆ, Dušan: Sudbina najčuvenije vile Josipa Broza Tita u Koprivnici kod Bugojna: Tita i Gadafija zamenile ovce i magarci. Srbija Danas, 18.4.2018. 
Pogled preko područja Koprivnice na Demirovac (krajnji travnati vrh u pozadini) ispred koga je niži šumoviti Vučjak.
|
Titova vila na Koprivnici 25.09.2016.
Datum objave: 26.9.2016. Autor: Srećko Stipović Opis: Tito je imao dvije vile u Bugojnu.Jedna od njih je ova na Koprivnici gdje je imao i teniske terene prve u bivšoj Jugoslaviji.Iako je ova vila preživjela rat nakon poraća sva je uništena.Pogledajte video. NEKADA LUKSUZNE GRAĐEVINE, TITOVE VILE NADOMAK BUGOJNA, PRETVORENE SU U RUŠEVINE (03 03 2018)
Datum objave: 3.3.2018. Proizvodnja: Hayat Media BiH Opis: U nastavku vijesti donosimo vam priču o Titovim vilama kod Bugojna. Vile Gorica i Koprivnica, nadomak ovog grada u srednjoj Bosni, nekada su bile najluskuziji objekti u kojima je Josip Broz Tito provodio mnogo vremena. Zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa i nemogućnosti da se stave u funkciju, ove vile koje su nekada bile pune života danas su samo ruševine prepune smeća i pasa lutalica. Tito's villa Gorica BUGOJNO, Bosnia and Herzegovina
Autor: Dalibor Voyager Datum objave: 27.4.2024. Opis. "Bugojno danas" - reads the graffiti on the ruins of the former luxurious villa of the long-time president of the former Yugoslavia, Josip Broz Tito, where he rested after hunting exploits in the game-rich forests of that region and received numerous officials, artists and athletes. From the balcony where, as older Bugojians recall, during his stay there in the 1970s, a new edition of Oslobođenja and coffee always awaited him in the morning, and from where there was a view of this city in central Bosnia, now only a concrete structure remains. Villa Gorica was set on fire during the war, Tito's belongings and many valuables were destroyed or sold on markets and the Internet, and iron and other materials were taken away. In the ruins of the mansion, once full of life, guests and students, now only garbage and stray dogs can be seen. Vlog, Bugojno, Gorica, Tito, Tito's villa ... PayPal link: https://paypal.me/daliborcolic?countr... Patreon: / daliborcolic Follow me on social media: / dalibor.colic.1 / dalibor_colic_voyager |
|
Pogled od Kupreških vrata
Sjeverozapadno od gustom šumom prekrivene uvale Koprivnice, uzdiže se greben Velike Plazenice s travnatim vrhovima Maglaj (lijevo, 1703 m n.v.) i Demirovac (u sredini; 1765 m). |
