|
|
SREDIŠNJI POJAS > PLANINE ZAPADNE BOSNE I DINARA > PLANINSKI NIZ RADUŠE > Dimitor
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Mali Dimitor, 1483 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.4083, 16.9210
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Mali Dimitor, 1483 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.4083, 16.9210
O planini
|
|
UvodDimitor je vapnenačka (krečnjačka) planina na podruju Bosanske krajine.
Nalazi se istočno od gornjeg toka rijeke Sane, jugozapadno od Podrašničkog polja, i 13,5 km zapadno od Mrkonjić Grada. Najviši vrhovi su Mali Dimitor 1483 m, Javorac 1332 m i Kozja strana 1311 m. Pretežno je građen od trijaskih vapnenaca, dolomita i permskih pješčara. Oskudijeva izvornim vodama. Potoci koji izviru na njemu pripadaju porječju Sane. Prijevoj Štrbina (935 m), na kojemu se nalazi i izvor vode, odvaja planine Dimitor i Lisinu. Njime prolazi magistralna cesta Banja Luka - Mrkonjić Grad - Glamoč - Split. Planine Dimitor i Lisina nalaze se u prijelaznom području između planinskog bila Raduše (na čijem se sjeverozapadnom kraju nalaze), prema sjeveru ih Podrašničko polje veže na niže planine Bosanske krajine (Manjača, i dr.), a prema zapadu, odvojene dubokom dolinom rijeke Sane nalaze se planine Klekovačko-grmečke grupe. ENGLISH SUMMARY: DimitorDimitor is a limestone mountain in Bosnia and Herzegovina. It is located to the east of the upper stream of the Sana River, southwest of the Podrašničko polje (Podrašnica´s field), and 13.5 km west of the town of Mrkonjić Grad. The highest peaks are Mali Dimitor 1483 m, Javorac 1332 m and Kozja strana 1311 m. It is predominantly built of Triassic limestone, dolomite and Permian sandstones. It's scarce in source waters. Streams that spring from the mountain flows into Sana river. The Štrbina pass (935 m), where also one source of water is located, separates the Dimitor and Lisina mountains. 
Naslovna fotografija
Pogled prema Dimitoru iz sela Vidići u Podrašničkom polju |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:
 BOOKING Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Oglašavajte ovdje:
|
GEOGRAFIJA (ZEMLJOPIS) PLANINE
Prostorni prikaz Dimitora i okolice - pogled od sjevera
Izvor: GoogleMaps
Izvor: GoogleMaps
Prostorni prikaz Dimitora i okolice - pogled od zapada
Izvor: GoogleMaps
Izvor: GoogleMaps
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Narodna baština
Narodni običaji
|
PUTOKAZI - Badnji dan Graci
Autor: Banjalučka Hronika Datum objave: 12.1.2024. Opis. Običaji su tu da ih čuvamo, da ih prenosimo na mlađe naraštaje. Da se ne zaboravi. Jer samo tako se možemo održati na ovim prostorima, na vjetrometini raznih kultura, vjera i običaja. Tako je to i ovdje u Gracima, gdje se dobrano vodi računa da se običaje pamte i prenose s koljena na koljeno. Tako je i sa običajima uoči Božića, gdje se na Badnje jutro, u ranu zboru, usijeca badnjak, zbori na početku priče naš domaćin. |
Mali Dimitor
Autor: 2e1a0, Wikipedija 
Planina Dimitor kod sela Medna
Autor: Julian Nitzsche, Wikipedija 
Kozija strana
Autor: 2e1a0, Wikipedija |
Dimitor, uspon i panorame dronom
Autor: Wild Balkans 10.12.2022. Opis. Dimitor je vapnenačka (krečnjačka) planina na području Bosanske krajine. Nalazi se istočno od gornjeg toka rijeke Sane, jugozapadno od Podrašničkog polja, i 13,5 km zapadno od Mrkonjić Grada. Najviši vrhovi su Mali Dimitor 1483 m, Javorac 1332 m i Kozja strana 1311 m. Pretežno je građen od trijaskih vapnenaca, dolomita i permskih pješčara. Oskudijeva izvornim vodama. Potoci koji izviru na njemu pripadaju porječju Sane. Prijevoj Štrbina (935 m), na kojemu se nalazi i izvor vode, odvaja planine Dimitor i Lisinu. Njime prolazi magistralna cesta Banja Luka- Mrkonjić Grad- Glamoč- Split. Planine Dimitor i Lisina nalaze se u prijelaznom području između planinskog bila Raduše (na čijem se sjeverozapadnom kraju nalaze), prema sjeveru ih Podrašničko polje veže na niže planine Bosanske krajine (Manjača, i dr.), a prema zapadu, odvojene dubokom dolinom rijeke Sane nalaze se planine Klekovačko-grmečke grupe. Dimitor je popularna destinacija za planinare i druge ljubitelje prirode šireg regiona. Najčešće se penje sa Štrbine, planinskog prijevoja koji odvaja planine Dimitor i Lisinu. Sa Malog Dimitora staza ide preko atraktivnog grebena Kozje strane i završava se u poznatom planinskom izletištu Zelenkovac. Sa vrha se pruža lijep pogled na gornji tok rijeke Sane sa njenim kanjonom u smjeru jugozapada, zatim na planine Šišu, Srneticu i Klekovaču na zapadu, prevoj Mliništa na jugu, planinu Vitorog na jugoistoku i Lisinu na istoku. Dobrodošli u Treskavac kod Ribnika
Autor: Zoran Gajic - Offroad Gastro Cyclist Datum objave: 24.11.2023. Opis. Na izlazu iz Čađavice u smjeru Ključa nalazi se selo Orahovljani, preko koga vodi planinski put preko Treskovačkog točka i ispod Šljemena. Taj put silazi u Treskavac, malo selo u planini, gdje se krije i manastir Svetog Arhangela Mihaila. Odatle siđete u Previju, pa lijevo uz Sanu prema Gornjem Ribniku i prije mosta i ulaza u Ribnik ako nastavite lijevo, put će vas odvesti u sela Slatina Donja i Gornja. Tu između Gornje Slatine i Okandžija nalazi se stara tvrđava Prizren-grad ili Prizrenac, nebu pod oblake, viseći na hridi. Neodoljivo podsjeća na Visuć-grad ili Crnu kraljicu u Nagrađu pored Drvara. Šta da kažem, tolike su ljepote nadomak ruke, noge ili pedale.. ------ At the exit from Čađavica towards Ključ, there is a village called Orahovljani, through which a mountain road passes over Treskovački peak and below Šljeme. This road descends to Treskavac, a small mountain village where the Monastery of Saint Archangel Michael is hidden. From there, you descend to Previja, then turn left along the Sana River towards Gornji Ribnik. Before the bridge and the entrance to Ribnik, if you continue left, the road will take you to the villages of Slatina Donja and Gornja. Between Gornja Slatina and Okandžije lies the old fortress of Prizren-grad or Prizrenac, hanging high on the cliff, almost touching the clouds. It irresistibly reminds one of Visuć-grad or the Black Queen in Nagrađe near Drvar. What can I say, such beauties are within arm's reach, just a step or pedal away... |
Treskavac
Manastir Treskavac
|
|
Тhe Treskavac monastery
Autor: Hadzi Teodora Datum objave: 1.1.2023. Opis. Dear brothers and sisters in Christ in today's video I want to talk about the Treskavac monastery |
Podrašničko polje
|
Podrašničko polje je krško polje u zapadnoj Bosni, zapadno od Mrkonjić Grada i istočno od Ključa. Površina mu iznosi 34,26 km2 i nalazi se na nadmorskoj visini od oko 729 m. Polje je plano (periodčno poplavljeno), a plavna površina iznosi 12,69 km 2. U polju ponire rječica Ponor čije vode se na površini ponovno javljaju kod Krupe na Vrbasu, gdje se pod imenom Krupa ulijeva u Vrbas. Kroz Podrašničko je polje prolazila rimska cesta ka području gdje se danas nalazi Banja Luka.
Polje je stanište 45 vrsta ptica i 4 vrste vilin konjica. Veći dio polja se koristi za ispašu stoke, a manji za poljoprivredu. Rimska cesta Rimska cesta vodila je od Salone, preko Glamočkog Polja, Pecke, Podrašničkog Polja i Banjaluke te izbijala na Savu. Prve topografske i hodološke podatke o dijelu rimske ceste na području Podrašnice dao je O. Blau. Od Pecke pored Medne i preko Štrbine sedla rimska cesta izbija na Podrašničko Polje gdje se njen trag gubi zbog jake kultivacije i razvijenog prometa. U svakom slučaju kroz Polje rimska cesta je prema sjeveru išla ravnom linijom. |
Ponor
Ponor je rijeka na području općine Mrkonjić Grad. Ona predstavlja jedinstvenu hidro-geomorfološku pojavu, jer izvire kod sela Podrašnica i nakon nekoliko kilometara ponire ispod jugozapadnih obronaka planine Manjače u Podrašničkom polju. Nakon toga se opet pojavljuje u mjestu Krupa na Vrbasu (općina Banja Luka) i pod imenom Krupa se ulijeva u rijeku Vrbas. Ponor se odlikuje visokim stupnjem ekološke očuvanosti i bogatstvom živog svijeta. 
|
Panorama Podrašničkog polja
Pogled iz sela Vidići. Lijevo je planina Lisina a desno je Dimitor.
Pogled iz sela Vidići. Lijevo je planina Lisina a desno je Dimitor.
Prizrenac
|
KOORDINATE 44.380058, 16.853320
Prizrenac ili Prizren, ostaci staroga grada smještenog visoko na desnoj strani kanjona rijeke Sane, s vidikom prema Ključu i Mliništima. To je bila tvrđava-promatračnica, što govori i njegovo ime. Narodna predaja. Narodna tradicija ga veže za legendu o tzv. "Crnoj kraljici". Predaja kaže da je sa utvrde Prizrenac i Crvenih stijena, krajem 15. stoljeća nadmoćnoj turskoj sili uspješno odolijevala kraljica Kosana, narodu poznata kao Crna Kraljica. Rušenjem brda u Vrbljanima, ona je navela rijeku Sanu da teče ispod Grada. Uzrok njenom padu bila je izdaja. Vidjevši da je nakon pada njen poraz neizbježan, kraljica Kosana raspustila je vojsku, a sve dragocjenosti zatvorila u ogromnu kamenu kacu koju je magijom zaključala, pretvorila se u crnu zmiju i ostala čuvati tvrđavu i blago. Legenda dalje kaže da će se ova crna zmija, kada se nađe mladić "čista srca", koji nikada nije imao djevojku i koji bi joj dozvolio da ga ona na Đurđevdan poljubi, opet postati djevojka neviđene ljepote, te da će se udati za tog mladića i pokloniti mu sve blago. (WIKIMAPIA; WIKIPEDIJA) |
Položaj utvrde Prizrenac
Izvor: GoogleMaps |
Medna
Manastir Medna
|
Dokumentarni serijal 'Manastiri': Medna - manastir čuda
Autor: SRNA - Novinska agencija Republike Srpske Datum objave: 22.3.2025. Opis. Manastir Medna, u eparhiji bihaćko-petrovačkoj kod Mrkonjić Grada, manastir čuda i rajskog mira. Igumanija manastira posvećenog Prepodobnomučenicima medljanskim, monasima Serafinu, Mardariju i Avakumu. |
Baraći
|
Бараћи, Мркоњић Град, Чувари Крајине РТРС/ Baraći, Čuvari Krajine
Autor: Чувари Крајине, РТРС Datum objave: 30.4.2025. Opis. Бараћи, Мркоњић Град, Чувари Крајине РТРС аутор Милош Ернаут |
Donja Pecka
|
Donja Pecka je naseljeno mjesto u općini Mrkonjić Grad.
Postoji nekoliko legendi o imenu Pecka. Po jednoj ovdje se pekla cigla pa otud ime Pecka. Po drugoj ovdje su došli doseljenici iz istoimenog sela u Srbiji. Na kraju, ime ovog sela dovodi se u vezu s poštovanjem kulta Svete Petke. Pecka se u turskim dokumentima spominje pod nazivom Kozara. Zemljopis. Oko Ćojderove glavice nekoliko je zaseoka koji čine naselja Donju i Gornju Pecku. Zaseoci se naslanjaju na masive Čelinke, Ravne grede i Crvene stijene, s jedne, te Gradine, Babine i Čenića grede, sa druge strane. Ispod Trbovog dola su tri vrela rijeke Sane. Ovo mjesto je samo sebe zaštitilo, jer nema prilaznih puteva, a konfiguracija terena je takva da dugo vremena nije došlo do urbanizacije. Početkom 2014 počela je izgradnja mini elektrane. U cilju očuvanja rijeke, u Donjim Vrbljanima formirana je Koalicija za zaštitu Sane, koju čini 23 nevladinih organizacija predvođenih općinom Ribnik, kroz koju Sana kasnije protječe. Argument navedene Koalicije je da korist koja će se eventualno ostvariti ukoliko se izgradi MHE "Medna" na rijeci Sani, nije ni približna ekološkoj šteti koja će se prouzročiti. Kroz naselje teče rječica Korana u koju se sa Ćojderove glavice, ulivaju vode pedesetak vrela. Korana je drugi krak koji formira Sanu. Povijesni pregled. Još u trećem stoljeću ovdje je postojao rimski grad Sarnade na cesti Salona - Servitium (Bosanska Gradiška), kasnije nazvana Turmanski put. Sarnada se dovodi i u vezu sa zaključcima Salonitanskog sabora iz 530. godine, gdje je župnik, odnosno nadžupnik župe Sarnada bio potpisnik zaključaka sabora. Župa je u to vrijeme pripadala biskupiji u Sisku. Njemački rudari Sasi radili su ovdje u srednjem vijeku što se vidi po ostacima troske i metalnim komadima. U Peckoj, austrougarskim popisom iz 1879. godine bilo je skoro dvije tisuće stanovnika. Prva osnovna škola otvorena je 1930-ih godina i to u privatnoj kući. IZVOR Donja Pecka. Wikipedija (bs) |
Izvori rijeke Sane i panorama dronom
Autor: Wild Balkans Datum objave: 26.11.2022. Opis. Sana je rijeka u Bosanskoj Krajini (zapadna BiH) i najveća desna pritoka Une.Ime rijeke je nastalo od latinske riječi "Aqua Sanus", što ima značenje "zdrava voda". Uz Unu i Neretvu smatra se jednom od najljepših i najčistijih rijeka u BiH. Duga je 146 km, s površinom porječja od 3370 km².Sana nastaje od tri jaka krška vrela i kraka znanog pod imenom Korana, nedaleko od sela Donja Pecka - Jasenovi Potoci općina Mrkonjić Grad. Protiče kroz Sansku i Prijedorsku kotlinu, odnosno gradove Ključ, Sanski Most i Prijedor, gdje prima Gomjenicu, mijenja sjeverni pravac oticanja u usporednički prema zapadu, zbog udara od padine planine Kozare, obilazi Majdansku planinu, te se ulijeva kod Bosanskog Novog (Novog Grada) u rijeku Unu.U gornjem toku, od izvora pa sve do Ključa, Sana je veoma hladna i čista rijeka. U toku od Ključa do Sanskog Mosta se može okarakterizirati kao prijelazna rijeka i u tom dijelu toka, u mjestu Vrhpolje, Sana prima svoju najveću pritoku, rijeku Sanicu koja dolazi iz pravca Grmeča.U mjesecu lipnju (junu) se održava manifestacija “Dan rijeke Sane”, ekološka manifestacija koja ima za cilj zaštitu i očuvanje rijeke. U centru zbivanja ove manifestacije je ekološka štafeta koja ide od Ribnika do ušća rijeke. Sudionici ove manifestacije su sportska i ekološka društva u slivu rijeke Sane.Ovom biseru u srcu Krajine se na njenom putu pridružuju brojni veći ili manji izvori, tvoreći sa gustom i zelenom šumom i netaknutom prirodom pravi raj na Zemlji. |
|
Izvor Sane
Autor: Neđo Suvajac; Datum objavljivanja: 29.4.2015. Izvorni opis: Izlet na izvore rijeke Sane 26. aprila 2015. godine |
izvor rijeke Sane Donja Pecika
Autor: Amel Besirevic BIH Datum objave: 26.12.2023. Opis. SANA SPRING@amelbesirevicbih |
Skriveni Rokin do | Sa izvora Sane, preko Vrbljana Donjih i Gornjih do Rokinog dola
Autor: Zoran Gajic - Offroad Gastro Cyclist Datum objave: 18.4.2024. Opis. Još jedna biciklistička staza (60km) u dolini čuvenog sela Pecka ispod Baraća. Od Pecka vizitor centra do čudesnih izvora rijeke Sane, zatim kamenitim putem do Vrbljana, Donjih, pa Gornjih, i onda šumama ispod Ovčare. Prvi put u skrivenom Rokinom dolu, sa morem srijemuša okolo i malim izvorom/bunarom, prirodnim frižiderom. Šumskim putem kroz crnogoricu do Mliništa, zatim spust do Baraća i Pecke. Tamo vrhunsko okrijepljenje lokalnim pivom Varcar iz Mrkonjić Grada, te specijalitetima Borine kuhinje. |
Zelenkovac
|
Rekreativni biciklizam: Zelenkovac - Baraći - Izvori Sane
Autor: na2točka; Datum objavljivanja: 16.9.2017. |
EKO zona Zelenkovac...skriveni šumski raj, 4K, dron
Autor: Wild Balkans Datum objave: 22.12.2022. Opis. Zelenkovac je planinsko izletište koje se nalazi pored sela Podrašnica u općini Mrkonjić Grad, Republika Srpska, BiH. Smješteno je na nadmorskoj visini od 880 m. Izletište je sačinjeno od doline i istoimenog potoka, koji izvire na zapadnim obroncima planine Lisine i teče kroz borovu šumu. Na potoku je prije nekoliko vijekova izgrađeno petnaestak vodenica, a jednu od njih je 1985. proširio i preuredio u svoj atelje slikar Borislav Janković,borac za očuvanje prirode, promociju i unapređenje Zelenkovca. U travnju (aprilu) 2002. godine ovo mjesto je dobilo status ekološke zone. U preuređenoj vodenici, Janković je otvorio i umjetničku galeriju pod nazivom: „Zašto nije otišao Boro!?“. U galeriji se nalazi kolekcija umjetničkih dijela, etnografskih i drugih kulturnih sadržaja. U ovo izletište dolaze i drugi umjetnici, novinari i turisti. Održavaju se i različite manifestacije: obilježavanje dana planete Zemlje, Đurđevdanski susreti — prvomajski uranak, sajam narodnih instrumenata, turnir u gou, međunarodni kamp volontera, likovna kolonija, popularni jazz festival i dr. Bilo da tražite mjesto za jednodnevni izlet, vikend odmor ili bijeg iz grada na nekoliko dana, izborom ovog mjesta nećete pogriješiti. Prenoćište je organizirano u bungalovima, a hrana koja se služi je autentična i domaća, tako da svaki posjetilac dobiva pravi domaćinski ugođaj. U eko-zoni Zelenkovac pronaći ćete brojne staze za šetnju, trčanje i rekreaciju. S obzirom na položaj ovog mjesta, dok boravite ovdje, možete napraviti izlet u neko od okolnih mjesta koja i te kako imaju šta ponuditi. U okolini su stari grad Jajce sa vodopadom, Plivskim jezerom i katakombama, Rafting klub Kanjon, stari grad Ključ, jezero Balkana i Centar za posjetioce Pecka. Sve ove lokacije se nalaze u krugu od maksimalno 40 km, tako da je idealna prilika da posjetite neke od ovih lokacija dok boravite u eko-zoni Zelenkovac. U zoni je označeno 15 mjesta za roštij, a u sezoni gljiva, možete se iskušati i u gljivarenju, organiziranom u saradnji sa poznavateljima ovog hobija. |
