SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SREDNJE I ISTOČNE BOSNE > PLANINE ISTOČNE BOSNE > Pobrđe Ludmera
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Gradno - Bukovik, 918 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.1336, 19.2221
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Gradno - Bukovik, 918 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.1336, 19.2221
|
UvodPobrđe Ludmera obuhvaća brdsko područje Ludmera koja prema jugu prelazi u sjeverne dijelove površi Zelenog Jadra.
Ludmer je brdovit kraj u istočnoj Bosni, između rijeke Drine i njenih pritoka Drinjače s Jadrom i Križevice. Raščlanjen je mnogobrojnim dolinama potoka koji se slivaju u Jadar i Drinu: najviši je ispon Burin (819 m n.v.). Ludmer je građen pretežno od permo-karbonskih škriljevaca i pješčenjaka, s većim izljevima andezitske lave. Čitav kraj je dobro pošumljen. Dolinom Jadra vodi cesta Vlasenica-Zvornik; od njega se kod sela Milići odvaja cesta za Bratunac i Srebrenicu. Najveće je naselje Bratunac, od kojeg vodi cesta do ušća Kravice u Jadar. U južnom pobrđa se na lumerske visove nadovezuje površ Zelenog Jadra. To je blago valovita površ izgrađena od vapnenaca i dolomita trijaske starosti, a prekrivena raslinjem i travom. Fluvijalnog je karaktera (oblikovala ju je rijeka Zeleni Jadar sa svojim pritokama). Na padinama iznad površi ima špiljskih otvora, što upućuje na jačinu karstifikacije unutrašnje vapnenačke mase. IZVORI Milan Jokanović: Ludmer. Enciklopedija Jugoslavije, Svezak 5, str. 561. Zagreb, 1962 Dimitrije Sergejevski: Ludmer. Enciklopedija Jugoslavije, Svezak 5, str. 561. Zagreb, 1962. Srebrenica. Wikipedija (sr) ENGLISH SUMMARY: Ludmer Highlands
- |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI: |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Kulturno-povijesna baština
U Ludmeru se nalaze mnogobrojne srednjovjekovne nekropole, koje su od toliko veće važnosti što u ostaloj okolici Srebrenice takvih nekropola nema. Spomenici su drukčijeg oblika nego u ostaloj BiH: umjesto glomaznih ležećih ili vertikalnih srećaka prevladavaju vertikalni oblici manjih dimenzija. Među ornamentima nema megdana, kola, lova, ali se pojavljuju oranti i ležeći ljudski likovi (gigants), poznati iz zapadne Europe, a javlja se i vinova loza — možda kao utjecaj dubrovačke kolonije u Srebrenici. Ostali ornamenti su uobičajenih tipova: mjesec, sunce itd.
IZVOR Dimitrije Sergejevski: Ludmer. Enciklopedija Jugoslavije, Svezak 5, str. 561. Zagreb, 1962. |
IZVORI I LITERATURA
-