---

Poglavlje je u izradi, u međuvremenu pročitajte!

Krška gorja u svijetu

Dinarsko gorje, u kojemu prevladavaju karbonatne stijene, odn. vapnenci, je tipski i klasični primjer krškog gorja. Ostali krški lanci u Europi su uglavnom manje ili izolirane vapnenačke planine, npr. niži rubni vrhovi sjevernih i južnih Alpa, dio Tatra, Kantabrijsko gorje u Španjolskoj, Pinda u Grčkoj, itd  Dinarsko gorje je tek zapadniji dio najvećeg niza krških lanaca na Zemlji ukupne dužine 6400 km, tzv. pojas Taurodinarskog Velekrša koji započinje slovenskim Triglavom pa se nastavlja preko Dinarida, grčkog Pinda, vapnenačkog gorja Peloponeza, vapnenačkog otoka Kreta, Taurusa u Turskoj i Zagrosa u Iranu sve do tjesnaca Hormuz.

---

Nastanak krša

Krš (srb. kras,, sloven. kras, engl.& njem. Karst, talij. carso, fran. causse) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće vapnenac] - kalcijev karbonat (CaCO3) ili dolomit - magnezijev karbonat (MgCO3). Krš na stijenama u kojima je preko 50% magnezijevog karbonata se naziva dolomitni krš. Osnovna značajka krškog reljefa je izrazita i selektivna topljivost stijena. Posljedica toga je da nastaje posebni obrnuti reljef s mnogo kamenih udubina i uzvisina. Čvrste stijene kalcijevog karbonata (vapnenca) su većinom na povšini gole pa prevladava kamenito tlo, ali je često i vapnenac pokriven tlom pa nastaje pokriveni 'zeleni' krš na kojem se razvija osobita krška vegetacija.
Vapnenačke su stijene bile posebno važne u razvoju krškoga reljefa u Dinarskom gorju. Mnoge dinarske planine i otoci građeni su od vapnenca, i to mezozojske starosti. 
IZVOR: WIKIPEDIJA

Shematski prikaz kretanja vode u krškom terenu

---

Krški reljef

Krš se obično razvija u krško gorje na razvijenom reljefu. Udubine na kršu se dijele na nadzemne (ponikve, škrape, kamenice, udoline, uvale, polja) i podzemne (špilje, jame itd.). Česta uzvišenja su kukovi kao strme tornjaste stijene koje strše uvis.

• Špilje (pećine) su pretežno vodoravne šupljine poput tunela i razgranjenih hodnika u krškom podzemlju, a slične jame su uglavnom okomite ili vrlo strme u dubinu. Nastaju tečenjem podzemnih voda. Kaverne su zatvorene špilje kao podzemne šupljine bez izlaza na površinu, a često se otkrivaju u kršu pri bušenju tunela. Ponori su vodene špilje kroz koje poniru rijeke ponornice.

• Ponikve (vrtače) su veće kružna udubine sa strmim stranama. Najčešće su u obliku lijevka, ali postoje tanjuraste i kotlaste. Prostor s mnogim ponikvama se naziva mrežasti krš  odn. boginjavi kras, tj. boginjavi krš. Vrlo male kružne udubine do par metara se zovu kamenice.

• Škrape (griže) su izduženi kameni žlijebovi nastali tečenjem vode koja otapa stijenu. Postoje raznih veličina, a izrazito duboke i velike škrape se nazivaju škripovi (bogazi). Česte su rebraste škrape tj. mnogo paralelnih škrapa u nizu, ili kao prostrani škrapari (krasine), a rjedje su meandarske (vijugave) škrape.

• Uvale (udoline) su širje tanjuraste udubine veće od ponikvi, ali manje od polja. Nastale su djelovanjem vode koja otapa stijene. Uvale su nepravilne dolinice nastale spajanjem više ponikvi.

• Krška polja su najveće udubine kao doline na kršu. Nastaju dugim radom tekućice koja teče izmedju krških stijena pa ih otapa. Na dnu polja se taloži rastrestito tlo, pa su plodna i čine centar naseljenosti. Najveća polja na kršu u Hrvatskoj su Gacko, Ličko i Krbavsko, u BIH Livanjsko, Glamočko, Kupresko, Nevesinjsko i dr., u Crnoj Gori Nikišćko, Cetinjsko, Njeguško i dr.

Krška polja

Krška polja su posebni oblici krškog reljefa i to su najveći površinski oblici na karbonatnom kršu, a najbrojnija su kod nas na Dinarskom kršu. Njihov se nastanak tumači kemijskim djelovanjem vode u vapnencima i dolomitima, ali je značajni utjecaj na njihovo prvo oblikovanje još imala i ranija tektonika. Većina krških polja su zapravo dna većih tektonskih potolina. Nalaze se većinom na nadmorskoj visini između 400 i 700m, ali manjih ima i niže po primorju i većim otocima.

U južnoj primorskoj Hrvatskoj tj. u Dalmaciji su veća krška polja Sinjsko, Imotsko, Kosovo polje kod Knina i Vrgorsko polje. U gorskoj Hrvatskoj se nalaze Ličko, Gacko, Krbavsko, Ogulinsko, Plaščansko i Drežničko polje. Najveća krška polja u BiH leže u jugozapadnoj Bosni, pa u zapadnom i istočnom dielu Hercegovine, a važnija su najveće Livanjsko polje (405 km²), pa Nevesinjsko polje, Popovo, Gatačko, Glamočko, Duvanjsko polje i ina manja. Krška polja se nalaze i u ostalim susjednim dinarskim zemljama, u južnoj Sloveniji i Crnoj Gori.

Krški vodotoci

Osnovna opća značajka vodotoka u kršu je manjak vode na pretežno sušnoj površini, ali je istodobno mnogo vode u podzemlju gdje uz kišnu klimu u dubljim šupljinama nastaju prirodni vodni rezervoari.

• Krške tekućice su većinom kraće ponornice, a naši tipični i višestruki ponornični sustavi su osobito u slivu Kupe, Like i Neretve. Više vode u kršu teče kroz karbonatno podzemlje gdje otapa stijene, pa izviru kao velika krška vrela npr. Kupa, Rječina, Čikola, dubrovačka Ombla, itd.
• Za tipične krške vodotoke su još osobito značajni sedreni slapovi (travertinski vodopadi) gdje se obilno taloži karbonatna sedra koja stvara travertinske bariere: tih je najviše u našim krškim Dinaridima, turskom Taurusu i alžirskom Atlasu, dok ih je malo u netipskom polukršu zapadnih zemalja.​

Veća krška gorja

Krška gorja (karbonatne planine) su vapnenački planinski lanci koji su većinom prekriveni prostranim plohama krških reljefnih oblika: ponikve (vrtače), tornjasti kukovi, rijeke ponornice, gole izbrazdane stijene sa škrapama, te druge sitnije pojave. Na krškom gorju su česti i mnogobrojni klisurasti kanjoni, ali veći riječni kanjoni mogu nastati erozijom i izvan vapnenca, npr. ogromni kanjon Colorado u SAD. Za krško gorje su također značajne i brojne špilje te duboke krške jame, ali se gorski masivi tek s nekoliko špilja i bez nabrojenog površinskog reljefa teško mogu smatrati pravim krškim gorjem (to je polukrš u silikatnim zemljama s manjim oazama vapnenca).

Također je još značajno da se na više mjesta diljem Eurazije nalaze nazivi slični hrvatskom Dinar(ah), jer to osobito ime u više indoeuropskih jezika označuje stjenovitu vapnenačku planinu. Za pravi razvoj vapnenačkog krša, osim razmjerno čistih i velikih naslaga vapnenca nužna je i prikladna klima u kojoj kemijskom korozijom vode nastaju ti oblici. Zato se u jako hladnim ili presuhim uvjetima slabo razvije krški reljef unatoč dobroj vapnenačkoj podlozi, pa tada i na vapnencima prevladava njihovo mehaničko raspadanje (erozija).

Osim lanaca višega krškog gorja, veće vapnenačke plohe sa sličnim korozijskim reljefom su raširene i na mnogim krškim otocima na Jadranu, Sredozemlju i drugdje u svijetu.

Krški otoci

Krški otoci su karbonatni otoci izgrađeni većinom od vapnenca ili dijelom od drugih sličnih stijena (dolomit, vapnenasti lapori itd.) na kojima manje-više prevladava kemijska korozija. Za razliku od višega vapnenačkog gorja gdje je glavni uzrok krškog reljefa otapanje vapnenca vodom, na otocima uz to pridolaze morski kloridi i sulfati iz olujne posolice; zato je tu kemijska krozija još pojačana i ubrzana pa nastaju oštri i ekstremni krški oblici otočnog reljefa. Npr. na Atlantiku, na istočnim vapnenačkim otocima Kanarskog arhipelaga slana korozija pri olujnim oceanskim vjetrovima djeluje sve do 300m visine, a u Kvarneru pri orkanskoj buri slana krozija zbog obilne i česte posolice oblikuje i vršni reljef otoka sve do 450 m nad morem. Najpoznatiji primjeri tipskih krških otoka su naši brojni otoci na Jadranu, ali slični ili još veći krški otoci postoje i drugdje u svijetu: (Madagaskar je najveći vapnenački otok u svijetu koji je većinom prekriven izrazitim krškim reljefom), Istočna Indonezija, južniji Egejski otoci (najveći krški otok na Sredozemlju je Kreta; krški reljef je još nazočan na otoku Rodosu i središnjim egejskim otocima Kykladi; Krškog tipa su većinom i Jonski otoci u zapadnoj Grčkoj, a najveći je Krf. Ipak su vapnenački otoci u Grčkoj manje brojni od onih na Jadranu); Polinezija, Baleari, Vijetnam, Filipini, sjeverni Cipar i dr.

Jadranski otoci

Jadransko otočje doduše ne sadrži visoke i prostrane vapnenačke otoke, ali je to razmjerno najbrojnija krška skupina u svijetu s preko tisuću vapnenačkih otoka: jedini nevapnenački bez krškog reljefa su vulkanski otoci Jabuka i Brusnik na jugu, te na sjeveru praporno-pješčani otoci Susak, Srakane i Ilovik. Najekstremniji oblici krškog reljefa na Jadranu pokrivaju istočnokvarnerske otoke pod čestim udarom burne posolice duž Velebitskog kanala, nadasve Prvić kod Senja, Goli otok i Pag.

Maganik, Crna Gora

​ŽIVO! Life and Water in the Karst Region
Autor: Speleo House Datum objave: 8.9.2015.
Opis. This documentary is one of the many results achieved through the ŽIVO! project co-financed by the European Regional Development Fund.

​Hrvatski Krš/Croatian Carst
Datum objave: 3.2.2014. Autor: Boris Krstinic
Opis: Edit: Costa Ipsa_ Film script: Bojana Markotić Krstinić_ Cinematographer and director: Boris Krstinić Supervisor: Davorin Marković, DZZP Purpose: DZZP for Croatian TV /HRT1/

---

---

PROČITAJ VIŠE
​GEOMORFOLOGIJA I HIDROGEOLOGIJA KRŠA - Pojmovi (.pdf)

---

Projekt DIKTAS pokrenut je od strane zemalja koje dijele ovaj vodonosni prostor . To je GEF- prostor . To je GEF-ov regionalni projekt, pokrenut kako bi se poboljšalo razumijevanje o prekograničnim podzemnim vodama Dinarskog krša i kako bi se olakšalo njihovo pravedno i održivo korištenje, uključujući i zaštitu jedinstvenih krških podzemnih ekosustava.

Zanimljivost
Tijekom izgradnje gotovo svih tunela u hrvatskom dinarskom kršu u posljednjih pedesetak godina pronađeno je na tisuće špilja koje su predstavljale veliki problem tijekom građevinskih radova. U krškim tunelima u Hrvatskoj istraženo je preko 150 špilja dužih od 500 m. Nekoliko špilja duboko je preko 300 m, a 10 ih je dublje od 1000 m. Odabrana su različita rješenja prelaska špilja ovisno o veličini i namjeni tunela (cestovni, željeznički i pješački tunel ili hidrotehnički tuneli). 

Bravsko polje u bojama rane jeseni
Bravsko polje je manje polje na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Sa zapada i sjevera ograničeno je planinom Grmeč, s istoka Šišom, a s juga je Srnetica koja ga dijeli od Petrovačkog polja.
Bravsko polje je polje u kršu s tipičnim obilježjima krša: velika golet, plitka zemlja na stjenovitom podnožju i bezvodnost. Polje je prekriveno velikim brojem vrtača, pa se ovakve površine zovu mrežasti krš (hrv.). odn. boginjavi krš ili boginjavi kras (srp.).
Golet je pokrivena travom. Samo ime kaže da se stanovništvo skoro isključivo bavilo  stočarstvom.

IZVORI I LITERATURA

---

BONACCI, Ognjen: Poljes, Ponors and Their Catchments. U: John F. Shroder (Editor-in-chief), Frumkin, A. (Volume Editor). Treatise on Geomorphology, Vol 6, Karst Geomorphology, San Diego: Academic Press; 2013. str. 112-120. (PDF)

• Sažetak. Poljes can be defined as depressions in limestone karst. They commonly occur as large-scale landforms in tectonically active karst areas. Their origin is generally polygenetic. A distinctive subtype of polje, the ‘turlough’, occurs in many formerly glaciated or glacial-margin terrains. Poljes exhibit complex hydrological and hydrogeological features and characteristics, such as permanent and temporary springs and rivers, losing and sinking rivers, and swallow holes and estavelles. From the hydrologic–hydrogeologic perspective, a polje is to be considered as part of a wider system. It cannot be treated as an independent system, but only as a subsystem in the process of surface and groundwater flow through the karst massif. Poljes are regularly flooded in the cold and wet periods of the year. Ponors or swallow holes represent fissures in the karst massif through which the water sinks underground. The determination of the catchment area for a karst polje is an unreliable procedure due to unknown morphology of underground karst features. Anthropogenic influences on the hydrological–hydrogeological regime of the poljes can be considered under the following four categories: (1) water storage; (2) increase in the capacity of outlet structures; (3) surface hydrotechnical aspects; and (4) other works.

BOŽIČEVIĆ, Srećko: Fenomen krš. Zagreb, 1992.

• Opis. U knjizi autor riječju i slikom vjerno i potanko dočarava dinarski krš - prostor velikih suprotnosti: s jedne strane čine ga prekrasne reljefne arabeske, prepune najfinijih detalja, a s druge strane monolitne puste goleti velikih dimenzija. U knjizi se govori o rasprostranjenosti krša u Hrvatskoj i susjednim zemljama, o osnovnim krškim oblicima, međusobnoj povezanosti krša i vode, podzemlju krša koje uz podzemne vode u sebi krije mnoge prekrasne oblike te o životu čovjeka i njegovu utjecaju na krš. Uz obilje informacija u knjizi je niz prekrasnih fotografija u boji i nekoliko karata i skica.

BOŽIČEVIĆ, Srećko: Jame (kao) grobnice. Zagreb: Azur journal, 1991 (monografija) (SADRŽAJ - PDF)

• Sažetak. Knjiga govori o jedinstvenim pojavama stratišta. O mjestima gdje i danas leže kosti ubijenih. Stradali su oni svih. Od Turaka, hajduka, Talijana, Nijemaca, četnika, partizana, ustaša, žandara, zelenog kadra, zlikovaca i krijumčara. Dole pod zemljom, u jamama, leže kosti. Posve nesporno trunu u tmini. Srećko navodi 39 jama u koje se spustio sve od Slovenije pa do Trebinja i dalje koje su ujedno stratišta: Fojba Bazovica, Jame Kočevski Rog, Jama kod sv. Ivana od Šterne, Jama kod Kostrene, Jama kod Crikvenice, Jama Brestovica otok Krk, Tri jame pod Klekom, Jama u Krpelu, Jama Balinka, Ilijičina jama, Jama Bezdanjača – Vratinovac, Jame na Prijeboju, Jazovka, Jama pećina Kosinj, Jama kod sv. Ane, Šaranova jama, Jama pod Sladovačom, Jama Golubinka, Tučić ponor, Jame kod Oklaja, Jama Golubinka, Jama Mratovo, Jame u Grebaštici, Jama Bikarica, Kevina Jama, Jama na Kamešnici, Jama u Podima, Jama Golubinka (II), Jama Bezdanka, Jama Gradina otok Žirje, Jama na otoku Šolti, Jama na otoku Braču, Jama na otoku Korčuli, Jama u Vidonji, Šurmanačka jama, Jama-smetlište, Jama na Bivoljem brdu, Jama u Kozicama, Jama kod Čapljine, Jama na otoku Daksa kod Dubrovnika, Jama na krču.

GAMS, I.: Kras v Sloveniji v prostoru in času. Založba ZRC, 516, Ljubljana, 2004.

• Sasžetak; Ob besedi kras navadno najprej pomislimo na nekatere slikovite posebnosti, kot so jame s čudovito oblikovanimi kapniki, vrtače, uvale in kraška polja, skalni mostovi … Pričujoča knjiga pa vodi bralca k spoznavanju krasa kot celostnega naravnega pojava, ki ima v pokrajini mnoge obraze, skladne z različnimi pogoji nastanka in procesi. Če namreč kras gledamo s celostnega naravoslovnega stališča, v ospredju niso več nenavadni pojavi, temveč iskanje odgovora, zakaj je kras tako različen. Knjiga Kras v Sloveniji je najobširnejši in najbolj zaokrožen pregled našega krasa doslej. Njeno težišče je v naravoslovni predstavitvi vsega slovenskega krasa z vključenimi dosežki domačega in tujega krasoslovja. V ospredju ostajajo kraške oblike, tako v podzemlju kot na površju, in razmerje med človekom in krasom. V prvi polovici knjige je sedem poglavij: Od kamna in Krasa do krasoslovja kot paradnega konja slovenske znanosti; Kraška hidrografija; Kras je delo kraških procesov, a katerih?; Jame, v katerih so nekdaj videli vhod v strašno podzemlje, danes pa iščejo v njih razvedrilo, zdravje in nova spoznanja; Kras kot reliefna kategorija; Človek spreminja kras; Pogoji za razvoj krasa v geološki preteklosti. V primerjavi s tujimi krasoslovnimi monografijami je bolj v ospredju geneza površja in vprašanje starosti kraškega procesa, dejavniki korozije, kraške oblike in njihove zakonitosti, adaptacija kraškega površja za kmetijsko rabo ter nastajanje in delo organizacij, ki prispevajo k razvoju slovenskega krasoslovja. Drugo polovico knjige zavzema osmo in najobširnejše poglavje Regionalni pregled krasa v Sloveniji: med kraškimi predeli je namenjeno pokrajini Kras (in dinarskemu krasu v Sloveniji) več teksta, kot bi zaslužila glede na obseg površja, ker premore več tipičnih kraških oblik. Načrtno sta podrobneje obdelana alpski in osameli kras, ker sta v dosedanji literaturi zanemarjena. V monografiji so v besedi in sliki podrobneje prikazane kraške površinske oblike, vodne razmere in jame – zlasti tiste, ki so turistično pomembne ali so posebnost v luči znanstvene speleologije. Strokovno izrazje v knjigi je prilagojeno širokemu krogu bralcev. Dodani so daljši seznam virov in literature, povzetek v angleškem jeziku, kazalo krasoslovnih terminov, kazalo turističnih in drugih pomembnih jam ter krasoslovni slovarček.

GAMS, I.: Types of the contact karst. Studia carsologica 6, 98-116. Ljubljana, 1995.
GOSPODARIČ, R.; HAMIČ (eds.): Underground water tracing. Investigations in Slovenia 1972-1975. Institute Karst Research, pp. 312, Ljubljana, 1976.
HABIČ, P.: Geomorfological classification of NW Dinaric karst. Acta carsologica 20, 133-164. Ljubljana, 1992. (PDF)

• Sažetak; Podan je pregled pomembnejših geomorfoloških Studij in položaj NW Dinarskega krasa, sledi njegova geomorfoloSka členltev in prikazane so morfološke značllnosti treh temeljnih pasov: nižjega perijadranskega, višjega osrednjega in nižjega notranjega ali peripanonskega krasa. Povsod so ohranjeni različni sledovi terclarnega tropskega uravnavanja in razčlenjevanja ter kasnejše bolj aridne kraške pediplanacije. V kraškem reliefu so vidne poteze mlajšega kvartarnega korozijskega, periglacialnega in glacialnega poglabljanja kraških globeli pa tuđi erozijskega oblikovanja kanjonskih rečnih dolin. Morfološke razlike med pasovl so pogojene z različno zgradbo in različno intenzivnostjo morfogenetskih procesov.

KOVAČEVIĆ, Josip: Krš Jugoslavije. NAŠE MORE : znanstveni časopis za more i pomorstvo, Vol. 7 No. 4, 1960. str. 183-183. (PDF)
MIHEVC, Andrej; PRELOVŠEK, Mitja; ZUPAN HAJNA; KRANJC, Andrej: Introduction to the Dinaric Karst. Inštitut za raziskovanje krasa ZRC SAZU. Postojna, 2010. (PDF) 
MIHEVC, Andrej; GABROVŠEK, Franci; KNEZ, Martin; KOZEL, Peter; MULEC, Janez; OTONIČAR, Bojan; PETRIČ, Metka; PIPAN, Tanja; PRELOVŠEK, Mitja; SLABE, T.; ŠEBELA, Stanka; HAJNA, Nadja: Karst in Slovenia. Boletin Geologico y Minero. 127. 79-97., 2016. (PDF)

• Sažetak; Karst is a type of landscape with special surface, underground and hydrological features and phenomena. Its main characteristic is dissolution of the carbonate rocks by water enriched with CO2 as the dominant morphological process, removal of the rock in the form of solution and prevalent underground drainage that forms caves. In Slovene language, kras means a rocky, barren surface developed on limestone or dolomite and is also used as a toponym, so the word karst was developed from the name of the Kras plateau, which is a classical, reference site for the karst type of landscape.

RADOŠ, Denis: Prikaz knjige: Uroš Stepišnik: Udornice v Sloveniji, publikacija E-GeograFF, Oddelek za geografijo, Filozofska Fakulteta, Ljubljana, 120 str.
(Collapse Dolines in Slovenia). U: Geoadria (1331-2294) 17 (2012), 1; 113-114 (PDF)

• Sažetak; Knjiga Udornice v Sloveniji značajno je djelo koje na jednom mjestu donosi prikaz 332 urušne ponikve, daje njihove osnovne morfometrijske značajke, rasprostranjenost u prostoru, a za odabrane ponikve i kartografski prikaz s geoelektričnim profilom. Ne može se reći da do sada nisu postojali radovi o tim reljefnim oblicima, međutim, ova knjiga na posve jasan način, na jednom mjestu iznosi osnovne činjenice o njihovu nastanku i razvoju. S tim će poznavanje urušnih ponikava postati bliže svima onima koji se za njih zanimaju, a metode korištene u ovom radu, pogotovo upotreba uređaja za mjerenje otpora, zasigurnoće pridonijeti još većim mogućnostima istraživanja urušnih ponikava (ali i drugih krških oblika), kao i produbljivanju spoznaja o njima.​​

The Dinaric Karst System of Croatia - Speleology and Cave Exploration
Autor: Mladen Garašić
Godina izdanja: 2021. (1. Izd.)
Izdavač: SpringerLink (Online service)

Opis (hrvatski): Ova knjiga čitateljima nudi temeljit uvod u sustav dinarskog krša u Hrvatskoj. Kao prva opsežna knjiga o špiljama i kršu ove zemlje, donisi mnoštvo fascinantnih fotografija iz njezina podzemnog krša. Do danas je u Hrvatskoj potvrđeno oko 12.000 špilja i jama, od kojih oko 35% sadrži stalne podzemne vode. Poznavanje količine, smjera i kakvoće podzemnih voda koje su otkrivene u špiljama hrvatskog krša omogućuje nam s većom sigurnošću predvidjeti hidrogeološku situaciju pojedinih krških područja na kojima nisu vršena posebna bušenja ili bušotinska mjerenja. U procesu izgradnje autocesta u krškim krajevima zemlje tijekom posljednjih tridesetak godina otkrivene su i temeljito istražene tisuće špilja (speleoloških obilježja bez prirodnih ulaza). Svi su geološki kartirani, istraženi i detaljno fotografirani. U hrvatskim krškim krajevima sustavno su provedena opsežna istraživanja na dionicama cesta, autocesta, usjeka, tobogana, tunela, temelja mostova, vijadukta i dr., pri čemu je stvoreno oko 800 kilometara autocesta (kao što su autocesta Zagreb-Rijeka, autocesta Zagreb-Split-Dubrovnik, autocesta Y-Ipsilon Istra, autocesta Rijeka-Rupa, autocesta Zagreb-Zadar, riječka obilaznica). Neke od ovih špilja sadrže velike komore kao u tunelu “Sveti Rok”, a u nekima je, kao u tunelu “Vrata”, čak bilo potrebno izgraditi i most. Ovaj most je najduži na svijetu izgrađen u tunelu iznad špilje. Knjiga opisuje ovu i mnoge druge značajke špiljskog istraživanja dinarskog krškog sustava Hrvatske, čineći je vrijednim izvorom za istraživače, inženjere, speleologe i sve druge čitatelje zainteresirane za krš.

Description: This book offers readers a thorough introduction to the Dinaric Karst System in Croatia. As the first comprehensive book on the country’s caves and karst, it presents a wealth of fascinating photographs from its karst underground. To date, ca. 12,000 caves and pits have been confirmed in Croatia, approximately 35% of which contain constant groundwater. Knowing the amount, direction and quality of groundwater that has been discovered in caves of the Croatian karst allows us to predict with greater certainty the hydrogeological situation of some karst areas where no special drilling or borehole measurements were performed. In the process of building highways in the country’s karst regions over the last thirty years, thousands of caverns (speleological features without natural entrances) were discovered and thoroughly explored. All of them were geologically mapped, surveyed, and photographed in detail. Extensive research was systematically carried out in Croatian karst regions on sections of roads, highways, cuttings, slides, tunnels, bridge foundations, viaducts, etc., while creating ca. 800 kilometers of highways (such as the Zagreb-Rijeka highway, Zagreb-Split-Dubrovnik highway, Y-Ipsilon of Istria semi-highway, Rijeka-Rupa highway, Zagreb-Zadar semi-highway, and the Rijeka bypass). Some of these caverns contain major chambers like in the “Sveti Rok” tunnel and in some of them, like in the “Vrata” tunnel, it was even necessary to build a bridge. This bridge is the longest one in the world built in a tunnel over a cavern. The book describes this and many more features of the cave exploration of the Dinaric Karst System of Croatia, making it a valuable resource for researchers, engineers, cavers, and all other readers interested in karst.

RANOCCHIARI, Marco: Adriaticaves, protecting the caves between Italy and the Balkans. Osservatorio Balcani Caucaso Transeuropa, 14.10.2022. (HTML)

• Sažetak. The Adriaticaves project, part of the Interreg Adrion cooperation programme, aims to promote sustainable management of the immense speleological heritage scattered on both shores of the Adriatic, with particular attention to tourism with low environmental impact and disadvantaged territories.

Naš goli krš
Autor: Josip Balen
Broj stranica: 311
Godina izdanja: 1931.
Mjesto izdanja: Zagreb
Izdavač: Tiskara Narodnih novina

Krš bez granica
Autori: BONACCI, Ognjen; LUČIĆ, Ivo; MARJANAC, Tihomir; PERICA, Dražen; VUJČIĆ-KARLO, Snježana
Krš bez granica, Zagreb, Sarajevo: Zbor novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva, Zagreb ; Centar za karstologiju ANUBiH, Sarajevo ; Centar za krš i priobalje Sveučilišta u Zadru, Zadar, 2008 (monografija)

Život i voda u kršu (.pdf)
Monografija (na engleskom jeziku)

Karst hydrology with special references to Dinaric karst
Autor: Ognjen Bonacci
Jezik: engleski
Izdavač: Springer Verlag, Berlin, 1987.

Čovjek i krš
"ZBORNIK-SAZETAKA-CIK2104 - CENTAR ZA KRŠ I SPELEOLOGIJU

Kraški pojavi, razkriti med gradnjo slovenskih avtocest
Izdavači: Inštitut za raziskovanje krasa ZRC SAZU, Postojna. 2007., 250 str. ISBN 978-961-254-030-2 Kontakt adresa: Inštitut za raziskovanje krasa ZRC SAZU 6230 Postojna, Titov trg 2, Slovenija http://kras.zrc-sazu.si/
Knjiga Krške pojave otkrivene tijekom gradnje slovenskih autoputova spada u posebna izdanja Instituta za istraživanje krša Slovenske akademije znanosti i umjetnosti iz Postojne. Radi se o knjizi tiskanoj kao sedmo djelo u seriji Carsologica. Riječ je o djelu koje skladno povezuje teorijske i praktične probleme karstologije. Zbog toga je zanimljivo ne samo inženjerima praktičarima, već i znanstvenicima koji se bave najširim vidovima izučavanja krških fenomena.
Neke od tema: Priprema i projektiranje izgradnje autoputova kroz krška područja Špilje bez stropova i načini njihovog saniranja Razvoj i okršenost krških vodonosnika Podzemni krške kamene „šume“ otkrivene na dionicama autoputa kroz Sloveniju Kraški pojavi razkriti med gradnjo slovenskih avtocest Krš u brečama Sastav i porijeklo klastičnih sedimenata u vrtačama duž trase autoputa Istraživanja špiljskih sedimenata Paleomagnetska istraživanja špilja Starost špiljskih sedimenata Kretanje zagađivača u krškom podzemlju Utjecaj prometa na vode u kršu

---

THE BOOK OF CAVES of the Adriatic and Ionian Areas

"Knjiga špilja jadransko-jonskog područja" je publikacija koja opisuje špilje projekta Adriaticaves ("Jadranske špilje") i druge špilje jadransko-jonskog područja. Organizacija i aranžmani upravljanja, uključujući ugošćavanje turista špilja predstavljenih u ovoj publikaciji, u skladu su s načelima Povelje o špiljama, strategije za održivi turizam u špiljama za valorizaciju i očuvanje kulturne baštine špilja i sve pripada brendu Adriaticaves, razvijenom u projektu. Špilje uvrštene u publikaciju opisane su sa svih gledišta, od prirodnog, povijesnog, estetskog, turističkog, s fokusom na skrivenu ljepotu špilja nedostupnih javnosti. Nadalje, uključene su prekrasne fotografije lokacija i korisne informacije za turiste.

Ovdje preuzmite Knjige pećina:
0_Adriaticaves_Book_of_Caves_Covers
1_Adriaticaves_Book_of_Caves_Index_Colophon
2_Adriaticaves_Book_of_Caves_Introduction1
2_Adriaticaves_Book_of_Caves_Introduction2
3_Adriaticaves_Book_of_Caves_Caves_Legend
4_Adriaticaves_Book_of_Caves_Caves_Albania
5_Adriaticaves_Book_of_Caves_Caves_Bosnia
6_Adriaticaves_Book_of_Caves_Caves_Croatia
7_Adriaticaves_Book_of_Caves_Caves_Italy_project-caves
8_Adriaticaves_Book_of_Caves_Caves_Italy_extra-project
9_Adriaticaves_Book_of_Caves_Caves_Montenegro
10_Adriaticaves_Book_of_Caves_Caves_Serbia
11_Adriaticaves_Book_of_Caves_Caves_Slovenia
12_Adriaticaves_Book_of_Project_Staff

---