---

GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOG GORJA > Reljef > Dinarski krš

O kršu

---

Nastanak krša

Krš (srb. kras,, sloven. kras, engl.& njem. Karst, talij. carso, fran. causse) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće vapnenac] - kalcijev karbonat (CaCO3) ili dolomit - magnezijev karbonat (MgCO3). Krš na stijenama u kojima je preko 50% magnezijevog karbonata se naziva dolomitni krš. Osnovna značajka krškog reljefa je izrazita i selektivna topljivost stijena. Posljedica toga je da nastaje posebni obrnuti reljef s mnogo kamenih udubina i uzvisina. Čvrste stijene kalcijevog karbonata (vapnenca) su većinom na povšini gole pa prevladava kamenito tlo, ali je često i vapnenac pokriven tlom pa nastaje pokriveni "zeleni" krš na kojem se razvija osobita krška vegetacija.
Vapnenačke su stijene bile posebno važne u razvoju krškoga reljefa u Dinarskom gorju. Mnoge dinarske planine i otoci građeni su od vapnenca, i to mezozojske starosti. 

IZVOR WIKIPEDIJA

Maganik, Crna Gora

Shematski prikaz kretanja vode u krškom terenu

Gradačko polje
Bosna i Hercegovina

Krški reljef - reljefni oblici u kršu

Krš se obično razvija u krško gorje na razvijenom reljefu. Udubine na kršu se dijele na nadzemne (ponikve, škrape, kamenice, udoline, uvale, polja) i podzemne (špilje, jame itd.). Česta uzvišenja su kukovi kao strme tornjaste stijene koje strše uvis.

• Špilje (pećine) su pretežno vodoravne šupljine poput tunela i razgranjenih hodnika u krškom podzemlju, a slične jame su uglavnom okomite ili vrlo strme u dubinu. Nastaju tečenjem podzemnih voda. Kaverne su zatvorene špilje kao podzemne šupljine bez izlaza na površinu, a često se otkrivaju u kršu pri bušenju tunela. Ponori su vodene špilje kroz koje poniru rijeke ponornice.

• Ponikve (vrtače) su veće kružna udubine sa strmim stranama. Najčešće su u obliku lijevka, ali postoje tanjuraste i kotlaste. Prostor s mnogim ponikvama se naziva mrežasti krš  odn. boginjavi kras, tj. boginjavi krš. Vrlo male kružne udubine do par metara se zovu kamenice.

• Škrape (griže) su izduženi kameni žlijebovi nastali tečenjem vode koja otapa stijenu. Postoje raznih veličina, a izrazito duboke i velike škrape se nazivaju škripovi (bogazi). Česte su rebraste škrape tj. mnogo paralelnih škrapa u nizu, ili kao prostrani škrapari (krasine), a rjedje su meandarske (vijugave) škrape.

• Uvale (udoline) su širje tanjuraste udubine veće od ponikvi, ali manje od polja. Nastale su djelovanjem vode koja otapa stijene. Uvale su nepravilne dolinice nastale spajanjem više ponikvi.

• Krška polja su najveće udubine kao doline na kršu. Nastaju dugim radom tekućice koja teče izmedju krških stijena pa ih otapa. Na dnu polja se taloži rastrestito tlo, pa su plodna i čine centar naseljenosti. Najveća polja na kršu u Hrvatskoj su Gacko, Ličko i Krbavsko, u BIH Livanjsko, Glamočko, Kupresko, Nevesinjsko i dr., u Crnoj Gori Nikišćko, Cetinjsko, Njeguško i dr.

Škocjanske jame (Slovenija)

Krška polja

Krška polja su posebni oblici krškog reljefa i to su najveći površinski oblici na karbonatnom kršu, a najbrojnija su kod nas na Dinarskom kršu. Njihov se nastanak tumači kemijskim djelovanjem vode u vapnencima i dolomitima, ali je značajni utjecaj na njihovo prvo oblikovanje još imala i ranija tektonika. Većina krških polja su zapravo dna većih tektonskih potolina. Nalaze se većinom na nadmorskoj visini između 400 i 700m, ali manjih ima i niže po primorju i većim otocima.

U južnoj primorskoj Hrvatskoj tj. u Dalmaciji su veća krška polja Sinjsko, Imotsko, Kosovo polje kod Knina i Vrgorsko polje. U gorskoj Hrvatskoj se nalaze Ličko, Gacko, Krbavsko, Ogulinsko, Plaščansko i Drežničko polje. Najveća krška polja u BiH leže u jugozapadnoj Bosni, pa u zapadnom i istočnom dielu Hercegovine, a važnija su najveće Livanjsko polje (405 km²), pa Nevesinjsko polje, Popovo, Gatačko, Glamočko, Duvanjsko polje i ina manja. Krška polja se nalaze i u ostalim susjednim dinarskim zemljama, u južnoj Sloveniji i Crnoj Gori.

Znate li?

Mineraloško-petrografski odjel Hrvatskoga prirodoslovnoga muzeja u Zagrebu upravlja bogatom Zbirkom siga (speleotema).  Sporadično prikupljanje uzoraka siga obavljalo se povremeno na terenskim istraživanjima kroz čitavo razdoblje postojanja nekadašnjeg Mineraloško-petrografskoga muzeja, odnosno današnjeg Mineraloško-petrografskoga odjela Hrvatskoga prirodoslovnoga muzeja. Tako je najstariji uzorak Zbirke, siga iz Postojne, s inventarnim brojem 809, inventiran 1918. godine.
Intenzivno prikupljanje siga započinje oko 1990-te godine i vezano je za podrobnija speleološka istraživanja hrvatskoga krša. Prva zamisao o stvaranju posebne zbirke i tematske izložbe Sige potječe od ondašnjega kustosa Mineraloško-petrografskoga muzeja Marijana Čepelaka, koji je započeo sustavna prikupljanja siga tijekom brojnih speleoloških istraživanja u kojima je sudjelovao, odnosno većinu i sam organizirao i vodio.
Od 1997. godine, intenzivno prikupljanje materijala obavili su u vrijeme pripreme izložbe Sige te pri različitim geološko-speleološkim i biospeleološkim istraživanjima kustos Mineraloško-petrografskoga odjela Damir Lacković i viši muzejski tehničar Zoološkoga odjela Branko Jalžić. Prikupljanje uzoraka iz Kaverne u tunelu Sv. Rok omogućeno je zahvaljujući Mladenu Garašiću koji je vodio istraživanja kaverni pri izgradnji tunela. Dio uzoraka prikupila je također viša kustosica Biserka Radanović Gužvica. Čak 53 inventirana uzorka su darovana. Darovali su ih, prvenstveno Srećko Božičević i Hrvoje Malinar, te Darko Bakšić, Branko šeparović i Pero Musladin.
Većina uzoraka prikupljena je na mjestima gdje su bili odlomljeni bilo prirodnim procesima, kao što su potresi i urušavanja, ili građevinskim radovima vezanim uz kamenolome, tunele, ceste i hidroakumulacije.
Zbirka koja se čuva u muzeju ima funkciju i edukativnog prezentiranja osnovnih tipova siga. Dio Zbirke u budućnosti će služiti i za moguća daljnja znanstvena istraživanja. Tako se npr., uz tipične sige klasičnog dinarskog krša, u Zbirci nalaze i rijetke freatičke sige koje su po prvi put u svijetu opisane iz špilje u kamenolomu Tounj u Gorskom kotaru, te stoga predstavljaju posebnu vrijednost.
Sige u špiljama i jamama Hrvatske zakonom su zaštićene, što nažalost nije dovoljno učinkovito, jer je kontrola na terenu praktički nemoguća. Opasnost ne predstavljaju speleolozi koji su svjesni potrebe čuvanja siga, nego nestručni posjetitelji koji ponekad samostalno ulaze u krško podzemlje te iz njega često iznose i odlomke siga.
Stoga je jedna od uloga Hrvatskoga prirodoslovnoga muzeja i educiranje javnosti o vrijednosti i značaju špilja i siga u kršu, što je i nužna pretpostavka za njihovu učinkovitu zaštitu.
IZVOR Zbirka siga Mineraloško-petrografskoga odjela Hrvatskoga prirodoslovnoga muzeja. Hrvatski speleološki poslužitelj

Zanimljivost

​Tijekom izgradnje gotovo svih tunela u hrvatskom dinarskom kršu u posljednjih pedesetak godina pronađeno je na tisuće špilja koje su predstavljale veliki problem tijekom građevinskih radova. U krškim tunelima u Hrvatskoj istraženo je preko 150 špilja dužih od 500 m. Nekoliko špilja duboko je preko 300 m, a 10 ih je dublje od 1000 m. Odabrana su različita rješenja prelaska špilja ovisno o veličini i namjeni tunela (cestovni, željeznički i pješački tunel ili hidrotehnički tuneli). 

Lokve u kršu

Lokve su manje, gotovo jedine vodene površine u suhom kršu. Bogate su florom i faunom te važne za čovjeka. Stoljećima su se u njima pojila brojna stada i divlje životinje. No danas su napuštene, čak i uništene. Kako bi se obnovile prije nekoliko godina pokrenut je projekt Still Water Revival odnosno Obnova voda stajaćica.

Voda u kršu

Krški vodotoci

Osnovna opća značajka vodotoka u kršu je manjak vode na pretežno sušnoj površini, ali je istodobno mnogo vode u podzemlju gdje uz kišnu klimu u dubljim šupljinama nastaju prirodni vodni rezervoari.

• Krške tekućice su većinom kraće ponornice, a naši tipični i višestruki ponornični sustavi su osobito u slivu Kupe, Like i Neretve. Više vode u kršu teče kroz karbonatno podzemlje gdje otapa stijene, pa izviru kao velika krška vrela npr. Kupa, Rječina, Čikola, dubrovačka Ombla, itd.
• Za tipične krške vodotoke su još osobito značajni sedreni slapovi (travertinski vodopadi) gdje se obilno taloži karbonatna sedra koja stvara travertinske barijere: tih je najviše u našim krškim Dinaridima, turskom Taurusu i alžirskom Atlasu, dok ih je malo u netipskom polukršu zapadnih zemalja.​

Ponornica Reka u Škocjanskim jamama u Sloveniji

Visok jesenski vodostaj krškog izvora Kotliči u Rakovom Škocjanu

​ŽIVO! Life and Water in the Karst Region
Autor: Speleo House Datum objave: 8.9.2015.
Opis. This documentary is one of the many results achieved through the ŽIVO! project co-financed by the European Regional Development Fund.

​Vodonosnik dinarskog krša. Podzemne vode dinarskog krša čine neke od najvećih svjetskih krških vodonosnih sustava. Dinarsko područje sadrži ogromne količine visokokvalitetnih podzemnih voda. Jedan je od najvećih doprinositelja slatke vode koja ulazi u Jadransko more. Sustav vodonosnika Dinarskog krša proteže se od SI Italije preko Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore do Albanije. Krške formacije povezane s izdancima Dinarskog karbonatnog lanca također su u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i vjerojatno u SZ Grčkoj.

Projekt DIKTAS pokrenut je od strane zemalja koje dijele ovaj vodonosni prostor . To je GEF- prostor . To je GEF-ov regionalni projekt, pokrenut kako bi se poboljšalo razumijevanje o prekograničnim podzemnim vodama Dinarskog krša i kako bi se olakšalo njihovo pravedno i održivo korištenje, uključujući i zaštitu jedinstvenih krških podzemnih ekosustava.

Krš u Dinarskom gorju

Krška gorja (karbonatne planine) su vapnenački planinski lanci koji su većinom prekriveni prostranim plohama krških reljefnih oblika: ponikve (vrtače), tornjasti kukovi, rijeke ponornice, gole izbrazdane stijene sa škrapama, te druge manje pojave. Na krškom gorju su česti i mnogobrojni klisurasti kanjoni, iako veći riječni kanjoni mogu nastati i erozijom i izvan vapnenaca. Za krško gorje su također značajni i brojni podzemni reljefni oblici, poput špilja i dubokih krških jama, ali se gorski masivi tek s nekoliko špilja i bez nabrojenog površinskog reljefa teško mogu smatrati pravim krškim gorjem (to je polukrš u silikatnim zemljama s manjim oazama vapnenca).
Za pravi razvoj vapnenačkog krša, osim razmjerno čistih i velikih naslaga vapnenca nužna je i prikladna klima u kojoj kemijskom korozijom vode nastaju ti oblici. Zato se u jako hladnim ili presuhim uvjetima slabo razvije krški reljef unatoč dobroj vapnenačkoj podlozi, pa tada i na vapnencima prevladava njihovo mehaničko raspadanje (erozija).
Osim lanaca višega krškog gorja, veće vapnenačke plohe sa sličnim korozijskim reljefom su raširene i na mnogim krškim otocima na Jadranu, Sredozemlju i drugdje u svijetu.

Dinarsko gorje, u kojemu prevladavaju karbonatne stijene, odn. vapnenci, je tipski i klasični primjer krškog gorja. Ostali krški lanci u Europi su uglavnom manje ili izolirane vapnenačke planine, npr. niži rubni vrhovi sjevernih i južnih Alpa, dio Tatra, Kantabrijsko gorje u Španjolskoj, Pinda u Grčkoj, itd  Dinarsko gorje je tek zapadniji dio najvećeg niza krških lanaca na Zemlji ukupne dužine 6400 km, tzv. pojas Taurodinarskog Velekrša koji započinje slovenskim Triglavom pa se nastavlja preko Dinarida, grčkog Pinda, vapnenačkog gorja Peloponeza, vapnenačkog otoka Kreta, Taurusa u Turskoj i Zagrosa u Iranu sve do tjesnaca Hormuz.

Krški otoci su karbonatni otoci izgrađeni većinom od vapnenca ili dijelom od drugih sličnih stijena (dolomit, vapnenasti lapori itd.) na kojima manje-više prevladava kemijska korozija. Za razliku od višega vapnenačkog gorja gdje je glavni uzrok krškog reljefa otapanje vapnenca vodom, na otocima uz to pridolaze morski kloridi i sulfati iz olujne posolice; zato je tu kemijska krozija još pojačana i ubrzana pa nastaju oštri i ekstremni krški oblici otočnog reljefa. Npr. u Kvarneru pri orkanskoj buri slana krozija zbog obilne i česte posolice oblikuje i vršni reljef otoka sve do 450 m nad morem. Najpoznatiji primjeri tipskih krških otoka su naši brojni otoci na Jadranu, ali slični ili još veći krški otoci postoje i drugdje u svijetu: (Madagaskar je najveći vapnenački otok u svijetu koji je većinom prekriven izrazitim krškim reljefom), Istočna Indonezija, južniji Egejski otoci (najveći krški otok na Sredozemlju je Kreta; krški reljef je još nazočan na otoku Rodosu i središnjim egejskim otocima Kykladi; Krškog tipa su većinom i Jonski otoci u zapadnoj Grčkoj, a najveći je Krf. Ipak su vapnenački otoci u Grčkoj manje brojni od onih na Jadranu); tu su još Polinezija, Baleari, Vijetnam, Filipini, sjeverni Cipar i dr.

Jadranski otoci. Jadransko otočje doduše ne sadrži visoke i prostrane vapnenačke otoke, ali je to razmjerno najbrojnija krška skupina u svijetu s preko tisuću vapnenačkih otoka: jedini nevapnenački bez krškog reljefa su vulkanski otoci Jabuka i Brusnik na jugu, te na sjeveru praporno-pješčani otoci Susak, Srakane i Ilovik. Najekstremniji oblici krškog reljefa na Jadranu pokrivaju istočnokvarnerske otoke pod čestim udarom burne posolice duž Velebitskog kanala, nadasve Prvić kod Senja, Goli otok i Pag.

​Slovenija je matična država krša i karstološkog klasičnog krša. Gotovo polovica Slovenije je krš, pa ne čudi da je Institut za istraživanje krša ZRC SAZU (Inštitut za raziskovanje krasa ZRC SAZU) jedan od vodećih međunarodnih istraživačkih i studijskih centara za proučavanje krša. Slovenski karstolozi cjelovito razvijaju karstologiju i povezuju njezina najvažnija područja, što je osnova za dobro poznavanje i razumijevanje krške baštine. Pod pokroviteljstvom Sveučilišta u Novoj Gorici izvode doktorski studij krasologije, koji je jedini takve vrste u svijetu, a ujedno i UNESCO-ov studijski centar krasologije. Svojim stručnim znanjem već desetljećima pomažu razvoju karstologiju (slo. krasoslovje) u mnogim zemljama svijeta.

​Hrvatski Krš/Croatian Carst
Datum objave: 3.2.2014. Autor: Boris Krstinic
Opis: Edit: Costa Ipsa_ Film script: Bojana Markotić Krstinić_ Cinematographer and director: Boris Krstinić Supervisor: Davorin Marković, DZZP Purpose: DZZP for Croatian TV /HRT1/

Čovjek i krš - Čovjek u kršu

Izvori
Jedan od par dolaca u ovome naselju u Cucama (Crna Gora)

​Nova avantura: Hercegovački bunari - 10.03.2024.
Autor: BHRT - Radiotelevizija Bosne i Hercegovine Datum objave: 10.3.2024.
Opis.Web: https://www.bhrt.ba Facebook:   / www.bhrt.ba   Twitter:   / multimedijabhrt   Instagram:   / bhrt.ba   E-mail: [email protected]

Bravsko polje u bojama rane jeseni
Bravsko polje je manje polje na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Sa zapada i sjevera ograničeno je planinom Grmeč, s istoka Šišom, a s juga je Srnetica koja ga dijeli od Petrovačkog polja.
Bravsko polje je polje u kršu s tipičnim obilježjima krša: velika golet, plitka zemlja na stjenovitom podnožju i bezvodnost. Polje je prekriveno velikim brojem vrtača, pa se ovakve površine zovu mrežasti krš (hrv.). odn. boginjavi krš ili boginjavi kras (srp.).
Golet je pokrivena travom. Samo ime kaže da se stanovništvo skoro isključivo bavilo  stočarstvom.

IZVORI I LITERATURA

---

BONACCI, Ognjen: Poljes, Ponors and Their Catchments. U: John F. Shroder (Editor-in-chief), Frumkin, A. (Volume Editor). Treatise on Geomorphology, Vol 6, Karst Geomorphology, San Diego: Academic Press; 2013. str. 112-120. (PDF)

• Sažetak. Poljes can be defined as depressions in limestone karst. They commonly occur as large-scale landforms in tectonically active karst areas. Their origin is generally polygenetic. A distinctive subtype of polje, the ‘turlough’, occurs in many formerly glaciated or glacial-margin terrains. Poljes exhibit complex hydrological and hydrogeological features and characteristics, such as permanent and temporary springs and rivers, losing and sinking rivers, and swallow holes and estavelles. From the hydrologic–hydrogeologic perspective, a polje is to be considered as part of a wider system. It cannot be treated as an independent system, but only as a subsystem in the process of surface and groundwater flow through the karst massif. Poljes are regularly flooded in the cold and wet periods of the year. Ponors or swallow holes represent fissures in the karst massif through which the water sinks underground. The determination of the catchment area for a karst polje is an unreliable procedure due to unknown morphology of underground karst features. Anthropogenic influences on the hydrological–hydrogeological regime of the poljes can be considered under the following four categories: (1) water storage; (2) increase in the capacity of outlet structures; (3) surface hydrotechnical aspects; and (4) other works.

BOŽIČEVIĆ, Srećko: Fenomen krš. Zagreb, 1992.

• Opis. U knjizi autor riječju i slikom vjerno i potanko dočarava dinarski krš - prostor velikih suprotnosti: s jedne strane čine ga prekrasne reljefne arabeske, prepune najfinijih detalja, a s druge strane monolitne puste goleti velikih dimenzija. U knjizi se govori o rasprostranjenosti krša u Hrvatskoj i susjednim zemljama, o osnovnim krškim oblicima, međusobnoj povezanosti krša i vode, podzemlju krša koje uz podzemne vode u sebi krije mnoge prekrasne oblike te o životu čovjeka i njegovu utjecaju na krš. Uz obilje informacija u knjizi je niz prekrasnih fotografija u boji i nekoliko karata i skica.

BOŽIČEVIĆ, Srećko: Jame (kao) grobnice. Zagreb: Azur journal, 1991 (monografija) (SADRŽAJ - PDF)

• Sažetak. Knjiga govori o jedinstvenim pojavama stratišta. O mjestima gdje i danas leže kosti ubijenih. Stradali su oni svih. Od Turaka, hajduka, Talijana, Nijemaca, četnika, partizana, ustaša, žandara, zelenog kadra, zlikovaca i krijumčara. Dole pod zemljom, u jamama, leže kosti. Posve nesporno trunu u tmini. Srećko navodi 39 jama u koje se spustio sve od Slovenije pa do Trebinja i dalje koje su ujedno stratišta: Fojba Bazovica, Jame Kočevski Rog, Jama kod sv. Ivana od Šterne, Jama kod Kostrene, Jama kod Crikvenice, Jama Brestovica otok Krk, Tri jame pod Klekom, Jama u Krpelu, Jama Balinka, Ilijičina jama, Jama Bezdanjača – Vratinovac, Jame na Prijeboju, Jazovka, Jama pećina Kosinj, Jama kod sv. Ane, Šaranova jama, Jama pod Sladovačom, Jama Golubinka, Tučić ponor, Jame kod Oklaja, Jama Golubinka, Jama Mratovo, Jame u Grebaštici, Jama Bikarica, Kevina Jama, Jama na Kamešnici, Jama u Podima, Jama Golubinka (II), Jama Bezdanka, Jama Gradina otok Žirje, Jama na otoku Šolti, Jama na otoku Braču, Jama na otoku Korčuli, Jama u Vidonji, Šurmanačka jama, Jama-smetlište, Jama na Bivoljem brdu, Jama u Kozicama, Jama kod Čapljine, Jama na otoku Daksa kod Dubrovnika, Jama na krču.

FUERST-BJELIŠ, Borna; MRGIĆ, Jelena; PETRIĆ, Hrvoje; ZORN, Matija; ZWITTER, Ziga: Environmental Histories of the Dinaric Karst (1st ed. 2024). Springer International Publishing AG. (INFO)

• Sažetak. This multi- and interdisciplinary book will offer novel environmental history (EH) research on Dinaric Karst, one of European largest continuous karstic areas, from prehistory to contemporary history. Various methodological approaches will be applied (e.g., archival investigations, oral-history interviews, field work and laboratory analyses). Historical human adaptations to karstic environmental conditions, human interventions in environment, environmental dynamics and impacts of environmental change will be dealt with by focusing on historical uses of natural resources, their further ecological implications (e.g., fire hazard) and their change over time, on natural and social impacts of changes in weather and climate, on pollution and on intellectual EH. General characteristics and local peculiarities will be identified based on comparisons with foreign literature. Primary audience are historians, geographers, archaeologists, anthropologists, ethnologists, foresters and landscapearchitects. 

GAMS, I.: Kras v Sloveniji v prostoru in času. Založba ZRC, 516, Ljubljana, 2004.

• Sažetak; Ob besedi kras navadno najprej pomislimo na nekatere slikovite posebnosti, kot so jame s čudovito oblikovanimi kapniki, vrtače, uvale in kraška polja, skalni mostovi … Pričujoča knjiga pa vodi bralca k spoznavanju krasa kot celostnega naravnega pojava, ki ima v pokrajini mnoge obraze, skladne z različnimi pogoji nastanka in procesi. Če namreč kras gledamo s celostnega naravoslovnega stališča, v ospredju niso več nenavadni pojavi, temveč iskanje odgovora, zakaj je kras tako različen. Knjiga Kras v Sloveniji je najobširnejši in najbolj zaokrožen pregled našega krasa doslej. Njeno težišče je v naravoslovni predstavitvi vsega slovenskega krasa z vključenimi dosežki domačega in tujega krasoslovja. V ospredju ostajajo kraške oblike, tako v podzemlju kot na površju, in razmerje med človekom in krasom. V prvi polovici knjige je sedem poglavij: Od kamna in Krasa do krasoslovja kot paradnega konja slovenske znanosti; Kraška hidrografija; Kras je delo kraških procesov, a katerih?; Jame, v katerih so nekdaj videli vhod v strašno podzemlje, danes pa iščejo v njih razvedrilo, zdravje in nova spoznanja; Kras kot reliefna kategorija; Človek spreminja kras; Pogoji za razvoj krasa v geološki preteklosti. V primerjavi s tujimi krasoslovnimi monografijami je bolj v ospredju geneza površja in vprašanje starosti kraškega procesa, dejavniki korozije, kraške oblike in njihove zakonitosti, adaptacija kraškega površja za kmetijsko rabo ter nastajanje in delo organizacij, ki prispevajo k razvoju slovenskega krasoslovja. Drugo polovico knjige zavzema osmo in najobširnejše poglavje Regionalni pregled krasa v Sloveniji: med kraškimi predeli je namenjeno pokrajini Kras (in dinarskemu krasu v Sloveniji) več teksta, kot bi zaslužila glede na obseg površja, ker premore več tipičnih kraških oblik. Načrtno sta podrobneje obdelana alpski in osameli kras, ker sta v dosedanji literaturi zanemarjena. V monografiji so v besedi in sliki podrobneje prikazane kraške površinske oblike, vodne razmere in jame – zlasti tiste, ki so turistično pomembne ali so posebnost v luči znanstvene speleologije. Strokovno izrazje v knjigi je prilagojeno širokemu krogu bralcev. Dodani so daljši seznam virov in literature, povzetek v angleškem jeziku, kazalo krasoslovnih terminov, kazalo turističnih in drugih pomembnih jam ter krasoslovni slovarček.

GAMS, I.: Types of the contact karst. Studia carsologica 6, 98-116. Ljubljana, 1995.
GOSPODARIČ, R.; HAMIČ (eds.): Underground water tracing. Investigations in Slovenia 1972-1975. Institute Karst Research, pp. 312, Ljubljana, 1976.
GRUPA AUTORA: Kras: voda in življenje / Kras: Water and Life in a Rocky Landscape. Ur. Andrej Mihevc. Ljubljana, 2005.

• Opis. Book is a result of the Slovene part of the research of the karst plateau Kras. Work was done in the frame of European project AQUADAPT. In the book experts from different fields presented historical view on relations between the resources, mainly water and the society and also the sociologic and cultural conditions defining present use of water on Slovene karst. Characteristics of the Kras plateau landscape are vast rocky dry bare land, which is today overgrown by forests, small scattered settlements and scarce agricultural surfaces. The lack of soil that could cover the rocks and water that flows deep below the surface are the main characteristics of Kras. In the past when most people live out of farming these were also the main limiting factor for life and settlement. In last decades les and less people lives out of farming only and the fore the lack of soil is not important factor any more and lack of water was saved by regional pipelines. Kras plateau is because of good transport conditions and pleasant climate became interesting for some different activities and settlement, but fast growing settlements and badly planned economic development can in very short time destroy numerous qualities that are preserved in the landscape and endanger underground water sources. Research had a multidisciplinary approach; participants were geographers, geologists, biologists, archaeologists, historians, ethnologists and others. They were focused on the adaptations of people to the karst landscape, how they changed it, how they managed the water supply and how karst marked the people and society. Research took of wide spectrum of phenomena that show the relation between man and environment. The geologic structures control the direction and the manner of water discharge trough Kras, the lithology defines degree of rockiness, formation of soil and fine relief of the surface. They study the impact of the land use on surface morphology that is expressed with clearing of the rock from the surface, building dry walls and soil erosion. On the Kras and on its edge first settlements were formed in prehistory, and traces of settlements are all related and show the importance of the natural conditions. Biologist studied special fauna of the natural and artificial ponds and cisterns and the remnants of the former natural vegetation. Change in vegetation and fast overgrowing bare lands with trees with help of remote sensing and analyse of satellite images. Daily care for water deeply reflects in culture and folk culture so special chapter is dedicated to ethnology, which show the relation to water which is on the Kras plateau one of rare goods. The history of water supply and specially the building of water supply systems are also described. Besides social study was made about present water supply and modern relations of users to water, which is provided by public aqueducts. Research made better knowledge on the relation between society and special karst environment on Kras plateau. 

GRUPA AUTORA: Life and water on Karst : monitoring of transboundary water resources of Northern Istria. Zbirka radova. Autori poglavlja: Ranko Biondić, Clarissa Brun, Tamara Crnko, Sonja Diković, Janja Kogovšek, Alenka Koželj, Franci Malečkar, Andrej Mihevc, Bojan Otoničar, Metka Petrič, Tanja Pipan, Gorazd Pretnar, Maja Radišić, Nataša Ravbar, Josip Rubinić, Igor Ružić, Nadja Zupan Hajna. Urednica:  Nadja Zupan Hajna i dr. Založba ZRC. Ljubljana, 2015. (PDF)
GRUPA AUTORA: DIG - 2nd Workshop on Dinaric Glaciation: Early/Middle Pleistocene glaciations of NE Mediterranean - filling the gaps reconstructing its geological history and climate change. Focus on glacial-interglacial transitions (sediments and processes) / Workshop Field Guidebook. Urednici: Ljerka Marjanac, Tihomir Marjanac, Ivana Adžić. Croatian Academy of Sciences and Arts, Department of Natural Sciences Institute of Quaternary paleontology and geology - Croatian National INQUA Committee. Starigrad-Paklenica, 2014. (PDF)

• Uvod. Dinaric Mountains (aka Dinarides, or Dinaric Alps) (DA) are 645 km long mountain range which strikes from Southern Calcareous Alps (SCA) along the eastern Adriatic Sea to the Albanids (AA). Across the strike, Dinarides extend from the Adriatic Sea (AS) coast to the Pannonian Basin (PB) (Fig. 1). The focus of our study was coastal part of Dinarides, namely the Velebit Mt. Although being less than 2000 m high, Penck (1900) stated that the coastal Dinaric mountains in Croatia were glaciated, and the idea was supported by local researchers Hranilovic (1901) and Gavazzi (1903 a, b) who reported geomorphological evidence of glaciation of the Velebit Mt. The mountains in Montenegro were studied by Cvijic (1900, 1917), Gregory (1915) and Milojevic (1922) who all reported evidence of glaciation of the studied mountains. Milojevic (1922) also reported on glacial and fluvioglacial sediments on the Velebit Mt. in Croatia. However, Gorjanovic (1902) and Poljak (1947) rejected their arguments, and claimed that the Velebit Mt. has never been glaciated. The first definitive evidence of glaciation of the coastal part of the Dinaric Mts. was presented by Nikler (1973) who described well preserved ‘terminal’ moraine ridge on the south Velebit Mt. Previous authors (Belij, 1985; Bognar et al., 1991; Bognar and Prugovecki, 1997; Bognar and Faivre, 2006; Velic J. et al., 2011) held that the Dinaric Mts. were affected only by Late Pleistocene glaciation (Würm). However, Marjanac T. et al. (1990) recognized two major cool epochs divided by a warm period, which were tentatively recognized as glacial and interglacial epochs, and attributed these climatic stages to the Middle Pleistocene. Pleistocene biostratigraphic record in Dinaric Mts. is rather poor. The fossil fauna is restricted to vertebrates found in cave deposits, and was attributed to interglacial (Villafranch, Günz/Mindel) and glacial (Günz, Mindel) periods (Malez, 1969; Kastmüller, 1989). Mollusc fauna is rare, and the Late Pleistocene (Würm) interstadial gastropod Striata fauna in paleosols on the Krk Island (Marjanac Lj. et al., 1992/93) is an exception. Pleistocene lacustrine sediments locally comprise cold-climate ostracods of Middle Pleistocene age (Malez and A. Sokac, 1969). The only accounts of Pleistocene flora in Dinaric Mts., apart from palynomorphs studied in offshore boreholes (Šercelj, 1969) are provided by Adžic (2012) and Adžic et al. (2012) who described fossil leaves from varved lacustrine sediments of Ždrilo and Seline Sections of the South Velebit Lake. Detailed study of glacigenic and periglacial sediments (Marjanac Lj., 2012) revealed complex depositional history of the Middle Pleistocene sediments which documented at least three cold stages, tentatively attributed to Mindel and Riss equivalents, or equivalents of the Skamnelian and Vlasian stages of Greece (Hughes et al., 2007). U-series dating of secondary calcite precipitated in intergranular spaces of oldest moraines yielded minimal age of > 350 ka (Marjanac Lj., 2012). The study of glacigenic sediments along the eastern Adriatic Sea coast revealed that the south Velebit Channel and inland Novigrad and Karin Seas hosted proglacial lakes, which are herein referred to as South Velebit Lake, Novigrad Sea Lake and Karin Sea Lake, respectively (Fig. 2). Their lacustrine sediments were overrun at a later stage by glaciers which descended from the Velebit and Dinara Mt. areas (Marjanac T. et al., 1990; Marjanac Lj. and Marjanac T., 2006, 2012). The Ždrilo Section sediments of the South Velebit Lake are varved (Adžic et al., 2012) and document changes in climate by variations in thickness of clay (winter) and silt (spring-autumn) layers and fossil flora (Adžic, 2012; Adžic et al., 2012). Proximal part of this lake in the Seline Section provides evidence of climate-driven lake level fluctuations (Marjanac T. and Marjanac Lj., 2002) which most probably pre-dated the studied distal lacustrine sediments of the Ždrilo Section. Paleoclimate of South Velebit Mt. was studied by Bognar et al. (1991) who reconstructed Pleistocene mean annual temperature (MAT) of 1,1 EC and annual precipitation of 895 mm, and Perica and Orešic (1999) who interpreted Pleistocene MAT of 2,2 EC and paleoprecipitation of 831 mm. Their reconstruction was based on interpolation of meteorological data (Bognar et al., 1991), and suffered from the lack of dating. The study of fossil leaves found in proglacial lake sediments of the Ždrilo section (Adžic, 2012) allowed reconstruction of paleoclimate parameters in broadly the same area as referred by Perica and Orešic (1999), and the MAT was in range from 3,89 ± 2,72 EC to 5,51 ± 2,86 EC, whereas the paleoprecipitation was 679 mm.

HABIČ, P.: Geomorfological classification of NW Dinaric karst. Acta carsologica 20, 133-164. Ljubljana, 1992. (PDF)

• Sažetak; Podan je pregled pomembnejših geomorfoloških Studij in položaj NW Dinarskega krasa, sledi njegova geomorfoloSka členltev in prikazane so morfološke značllnosti treh temeljnih pasov: nižjega perijadranskega, višjega osrednjega in nižjega notranjega ali peripanonskega krasa. Povsod so ohranjeni različni sledovi terclarnega tropskega uravnavanja in razčlenjevanja ter kasnejše bolj aridne kraške pediplanacije. V kraškem reliefu so vidne poteze mlajšega kvartarnega korozijskega, periglacialnega in glacialnega poglabljanja kraških globeli pa tuđi erozijskega oblikovanja kanjonskih rečnih dolin. Morfološke razlike med pasovl so pogojene z različno zgradbo in različno intenzivnostjo morfogenetskih procesov.

KOVAČEVIĆ, Josip: Krš Jugoslavije. NAŠE MORE : znanstveni časopis za more i pomorstvo, Vol. 7 No. 4, 1960. str. 183-183. (PDF)
KRANJC, Andrej: The Origin and evolution of the term “Karst”. Procedia - Social and Behavioral Sciences 19 (2011): 567-570. (PDF)

• Sažetak. Even some recently published works including manuals, textbooks and lexicons, related to this topic contain inexact, not precise, discordant or wrong statements. Recent linguistic studies provide some new results regarding the word karst. The paper repeats some well known facts about the origin of the term karst but at the same time it gives some new results and interpretations. The name of the plateau in the background of the Trieste Bay (the Adriatic Sea) which the Slovenes call Kras, Italians Carso and Germans Karst is of pre-roman origin and Latinised into Carsus. The original name had the base *Karus- (Ptolemy wrote Kαρουσαδίω óρɛι) from the root *kar- meaning rock, stone. From the Latinised form Carsus developed Slovene, Italian and German names according to the rules of their languages. From the Central Europe the easiest and practically the only way leading to the Mediterranean was the road from Vienna to the port of Triest. Travellers across the Karst described this unusual country and its natural phenomena, mostly with negative connotation and subsequently other limestone landscapes were compared to Karst. In 1830 F. J. H. Hohenwart wrote that “karst is not on the Karst only, but it stretches from the plain of Friuli to the Greek islands. Most of the descriptions of the Karst from that period were published in German language and this is the reason why the German form of the name became the international karstological term, the karst.

KRIVOKAPIĆ, Slobodanka; DEVIĆ, Neda; FILIPOVIĆ, Stanka: Research on the Natural Features of Karst Water, on the Example of Some Water Intakes. Applied Studies In Agribusiness And Commerce, 2013. (PDF)

• Sažetak. The existence of safe and abundant raw water sources is a priceless treasure for any country. Water resources are of particular importance for Montenegro, especially for the development of tourism and agriculture which represent the backbone of its economic development. With respect to water potential, Montenegro is at the top of Europe. However, it is not a sufficient factor, but the very way it is used and protected, as well as the improvement of its valorization. Economic development which is not based on the conservation and good governance of natural resources may have negative consequences for the overall development. The aim of the paper is the study of natural properties of karst ground waters and their changes through interrelation of some ions, as indicators, on the example of five intakes in use. The paper presents the results of the research on the said waters and the values of indicators which point to their exceptional benefits for the water supply. However, the effects of the anthropogenic factor are evident, which are reflected in the range of the mole ratio of Ca /Mg ions ranging from 5.4 to 9.6, and the values (eqv.SO4/Cl) ranging from 0.3 to 2.0. Protection of the environment, especially preservation of the quality of water resources of Montenegro, imposes the urgency of implementation of the objectives of the Water Framework Directive.

MIHEVC, Andrej; PRELOVŠEK, Mitja; ZUPAN HAJNA, Nadja: Introduction to the Dinaric Karst. Inšitut za raziskovanje krasa ZRC SAZU. Postojna, 2010. (PDF)

• Opis. Knjiga je bila izdana v okviru projekta Karst Undergorund Protecion financiranega iz Operativnega programa IPA Slovenija-Hrvaška 2007-2013.

MIHEVC, Andrej; GABROVŠEK, Franci; KNEZ, Martin; KOZEL, Peter; MULEC, Janez; OTONIČAR, Bojan; PETRIČ, Metka; PIPAN, Tanja; PRELOVŠEK, Mitja; SLABE, T.; ŠEBELA, Stanka; HAJNA, Nadja: Karst in Slovenia. Boletin Geologico y Minero. 127. 79-97., 2016. (PDF)

• Sažetak; Karst is a type of landscape with special surface, underground and hydrological features and phenomena. Its main characteristic is dissolution of the carbonate rocks by water enriched with CO2 as the dominant morphological process, removal of the rock in the form of solution and prevalent underground drainage that forms caves. In Slovene language, kras means a rocky, barren surface developed on limestone or dolomite and is also used as a toponym, so the word karst was developed from the name of the Kras plateau, which is a classical, reference site for the karst type of landscape.

PETRIK, M.: Karakteristike voda u Dinarskom kršu. Hidrogeologija i vodno bogastvo krša. Zbornik Jugoslovensko-američkog simpozijuma-Dubrovnik. Zavod za hidrotehniku građevinskog fakulteta. Sarajevo, 1976. 533–545.
PREKA-LIPOLD, N.: PREKA, N.; TRIFUNOVIĆ, Lj.: Klasifikacija voda dinarskog krša. Akademija nauka i umjetnosti BiH. Sarajevo, 1984.. Str. 71–85.
RADOŠ, Denis: Prikaz knjige: Uroš Stepišnik: Udornice v Sloveniji, publikacija E-GeograFF, Oddelek za geografijo, Filozofska Fakulteta, Ljubljana, 120 str.
(Collapse Dolines in Slovenia). U: Geoadria (1331-2294) 17 (2012), 1; 113-114 (PDF)

• Sažetak; Knjiga Udornice v Sloveniji značajno je djelo koje na jednom mjestu donosi prikaz 332 urušne ponikve, daje njihove osnovne morfometrijske značajke, rasprostranjenost u prostoru, a za odabrane ponikve i kartografski prikaz s geoelektričnim profilom. Ne može se reći da do sada nisu postojali radovi o tim reljefnim oblicima, međutim, ova knjiga na posve jasan način, na jednom mjestu iznosi osnovne činjenice o njihovu nastanku i razvoju. S tim će poznavanje urušnih ponikava postati bliže svima onima koji se za njih zanimaju, a metode korištene u ovom radu, pogotovo upotreba uređaja za mjerenje otpora, zasigurnoće pridonijeti još većim mogućnostima istraživanja urušnih ponikava (ali i drugih krških oblika), kao i produbljivanju spoznaja o njima.

​RANOCCHIARI, Marco: Adriaticaves, protecting the caves between Italy and the Balkans. Osservatorio Balcani Caucaso Transeuropa, 14.10.2022. (HTML)

• Sažetak. The Adriaticaves project, part of the Interreg Adrion cooperation programme, aims to promote sustainable management of the immense speleological heritage scattered on both shores of the Adriatic, with particular attention to tourism with low environmental impact and disadvantaged territories.

​​SURIĆ, Maša: Potopljeni krš – živ ili mrtav? Primjeri s istočne obale Jadrana (Hrvatska). Geoadria. 10. (2017) str. 5-19. (PDF)

• Opis. U podmorju duž cijele istočne obale Jadrana nalaze se brojni krški oblici potopljeni posljednjom gornjopleistocensko-holocenskom transgresijom. Općenito, većina procesa u okviru okršavanja prestaje na razini erozijske baze koja je u slučaju priobalnog krša apsolutna erozijska baza – razina mora. Međutim, u podmorju i priobalnom dijelu istočnog Jadrana brojni su primjeri gdje se i ispod morske razine djelomično nastavilo okršavanje (korozija) i okršavanju bliski procesi (mehanička erozija i bioerozija), a poznati su i primjeri značajne promjene hidrogeoloških funkcija pojedinih priobalnih hidroloških sustava uzrokovanih izdizanjem morske razine.​​​

ZWITTER, Žiga; FUERST-BJELIŠ, Borna; MRGIĆ, Jelena; PETRIĆ, Hrvoje; ZORN, Matija: The Dinaric Karst in Environmental History Perspective: Conclusions, Contextualisations, and Outlook. U: Environmental Histories of the Dinaric Karst / Fuerst-Bjeliš, Borna; Mrgić, Jelena; Petrić, Hrvoje et al. (ur.). Cham: Springer International Publishing, 2024. str. 439-466 

PROČITAJ VIŠE
​GEOMORFOLOGIJA I HIDROGEOLOGIJA KRŠA - Pojmovi (.pdf)

The Dinaric Karst System of Croatia - Speleology and Cave Exploration
Autor: Mladen Garašić
Godina izdanja: 2021. (1. Izd.)
Izdavač: SpringerLink (Online service)

Opis (hrvatski): Ova knjiga čitateljima nudi temeljit uvod u sustav dinarskog krša u Hrvatskoj. Kao prva opsežna knjiga o špiljama i kršu ove zemlje, donisi mnoštvo fascinantnih fotografija iz njezina podzemnog krša. Do danas je u Hrvatskoj potvrđeno oko 12.000 špilja i jama, od kojih oko 35% sadrži stalne podzemne vode. Poznavanje količine, smjera i kakvoće podzemnih voda koje su otkrivene u špiljama hrvatskog krša omogućuje nam s većom sigurnošću predvidjeti hidrogeološku situaciju pojedinih krških područja na kojima nisu vršena posebna bušenja ili bušotinska mjerenja. U procesu izgradnje autocesta u krškim krajevima zemlje tijekom posljednjih tridesetak godina otkrivene su i temeljito istražene tisuće špilja (speleoloških obilježja bez prirodnih ulaza). Svi su geološki kartirani, istraženi i detaljno fotografirani. U hrvatskim krškim krajevima sustavno su provedena opsežna istraživanja na dionicama cesta, autocesta, usjeka, tobogana, tunela, temelja mostova, vijadukta i dr., pri čemu je stvoreno oko 800 kilometara autocesta (kao što su autocesta Zagreb-Rijeka, autocesta Zagreb-Split-Dubrovnik, autocesta Y-Ipsilon Istra, autocesta Rijeka-Rupa, autocesta Zagreb-Zadar, riječka obilaznica). Neke od ovih špilja sadrže velike komore kao u tunelu “Sveti Rok”, a u nekima je, kao u tunelu “Vrata”, čak bilo potrebno izgraditi i most. Ovaj most je najduži na svijetu izgrađen u tunelu iznad špilje. Knjiga opisuje ovu i mnoge druge značajke špiljskog istraživanja dinarskog krškog sustava Hrvatske, čineći je vrijednim izvorom za istraživače, inženjere, speleologe i sve druge čitatelje zainteresirane za krš.

Description: This book offers readers a thorough introduction to the Dinaric Karst System in Croatia. As the first comprehensive book on the country’s caves and karst, it presents a wealth of fascinating photographs from its karst underground. To date, ca. 12,000 caves and pits have been confirmed in Croatia, approximately 35% of which contain constant groundwater. Knowing the amount, direction and quality of groundwater that has been discovered in caves of the Croatian karst allows us to predict with greater certainty the hydrogeological situation of some karst areas where no special drilling or borehole measurements were performed. In the process of building highways in the country’s karst regions over the last thirty years, thousands of caverns (speleological features without natural entrances) were discovered and thoroughly explored. All of them were geologically mapped, surveyed, and photographed in detail. Extensive research was systematically carried out in Croatian karst regions on sections of roads, highways, cuttings, slides, tunnels, bridge foundations, viaducts, etc., while creating ca. 800 kilometers of highways (such as the Zagreb-Rijeka highway, Zagreb-Split-Dubrovnik highway, Y-Ipsilon of Istria semi-highway, Rijeka-Rupa highway, Zagreb-Zadar semi-highway, and the Rijeka bypass). Some of these caverns contain major chambers like in the “Sveti Rok” tunnel and in some of them, like in the “Vrata” tunnel, it was even necessary to build a bridge. This bridge is the longest one in the world built in a tunnel over a cavern. The book describes this and many more features of the cave exploration of the Dinaric Karst System of Croatia, making it a valuable resource for researchers, engineers, cavers, and all other readers interested in karst.

Naslovnica kataloga izložbe "Sige" održane u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu

Naš goli krš
Autor: Josip Balen
Broj stranica: 311
Godina izdanja: 1931.
Mjesto izdanja: Zagreb
Izdavač: Tiskara Narodnih novina

Krš bez granica
Autori: BONACCI, Ognjen; LUČIĆ, Ivo; MARJANAC, Tihomir; PERICA, Dražen; VUJČIĆ-KARLO, Snježana
Krš bez granica, Zagreb, Sarajevo: Zbor novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva, Zagreb ; Centar za karstologiju ANUBiH, Sarajevo ; Centar za krš i priobalje Sveučilišta u Zadru, Zadar, 2008 (monografija)

Život i voda u kršu (.pdf)
Monografija (na engleskom jeziku)

Karst hydrology with special references to Dinaric karst
Autor: Ognjen Bonacci
Jezik: engleski
Izdavač: Springer Verlag, Berlin, 1987.

Čovjek i krš
"ZBORNIK-SAZETAKA-CIK2104 - CENTAR ZA KRŠ I SPELEOLOGIJU

Environmental Histories of the Dinaric Karst (1st ed. 2024)
FUERST-BJELIŠ, Borna; MRGIĆ, Jelena; PETRIĆ, Hrvoje; ZORN, Matija; ZWITTER, Ziga:. Springer International Publishing AG. (2024.)

Kraški pojavi, razkriti med gradnjo slovenskih avtocest
Izdavači: Inštitut za raziskovanje krasa ZRC SAZU, Postojna. 2007., 250 str. ISBN 978-961-254-030-2 Kontakt adresa: Inštitut za raziskovanje krasa ZRC SAZU 6230 Postojna, Titov trg 2, Slovenija http://kras.zrc-sazu.si/
Knjiga Krške pojave otkrivene tijekom gradnje slovenskih autoputova spada u posebna izdanja Instituta za istraživanje krša Slovenske akademije znanosti i umjetnosti iz Postojne. Radi se o knjizi tiskanoj kao sedmo djelo u seriji Carsologica. Riječ je o djelu koje skladno povezuje teorijske i praktične probleme karstologije. Zbog toga je zanimljivo ne samo inženjerima praktičarima, već i znanstvenicima koji se bave najširim vidovima izučavanja krških fenomena.
Neke od tema: Priprema i projektiranje izgradnje autoputova kroz krška područja Špilje bez stropova i načini njihovog saniranja Razvoj i okršenost krških vodonosnika Podzemni krške kamene „šume“ otkrivene na dionicama autoputa kroz Sloveniju Kraški pojavi razkriti med gradnjo slovenskih avtocest Krš u brečama Sastav i porijeklo klastičnih sedimenata u vrtačama duž trase autoputa Istraživanja špiljskih sedimenata Paleomagnetska istraživanja špilja Starost špiljskih sedimenata Kretanje zagađivača u krškom podzemlju Utjecaj prometa na vode u kršu

---

THE BOOK OF CAVES of the Adriatic and Ionian Areas

"Knjiga špilja jadransko-jonskog područja" je publikacija koja opisuje špilje projekta Adriaticaves ("Jadranske špilje") i druge špilje jadransko-jonskog područja. Organizacija i aranžmani upravljanja, uključujući ugošćavanje turista špilja predstavljenih u ovoj publikaciji, u skladu su s načelima Povelje o špiljama, strategije za održivi turizam u špiljama za valorizaciju i očuvanje kulturne baštine špilja i sve pripada brendu Adriaticaves, razvijenom u projektu. Špilje uvrštene u publikaciju opisane su sa svih gledišta, od prirodnog, povijesnog, estetskog, turističkog, s fokusom na skrivenu ljepotu špilja nedostupnih javnosti. Nadalje, uključene su prekrasne fotografije lokacija i korisne informacije za turiste.

Ovdje preuzmite Knjige pećina:
0_Adriaticaves_Book_of_Caves_Covers
1_Adriaticaves_Book_of_Caves_Index_Colophon
2_Adriaticaves_Book_of_Caves_Introduction1
2_Adriaticaves_Book_of_Caves_Introduction2
3_Adriaticaves_Book_of_Caves_Caves_Legend
4_Adriaticaves_Book_of_Caves_Caves_Albania
5_Adriaticaves_Book_of_Caves_Caves_Bosnia
6_Adriaticaves_Book_of_Caves_Caves_Croatia
7_Adriaticaves_Book_of_Caves_Caves_Italy_project-caves
8_Adriaticaves_Book_of_Caves_Caves_Italy_extra-project
9_Adriaticaves_Book_of_Caves_Caves_Montenegro
10_Adriaticaves_Book_of_Caves_Caves_Serbia
11_Adriaticaves_Book_of_Caves_Caves_Slovenia
12_Adriaticaves_Book_of_Project_Staff

---

Praktične poveznice i adrese

eKATASTER JAM (SLOVENSKI KATASTAR ŠPILJA)