---

STRANICA JE U IZRADI
​Hvala Vam na razumijevanju!

Vijesti

Smanjuju se površine pod šumom u Nikšiću. DAN, 25.3.2021.
Marinko Krmpotić, ​Goranski šumari konačno ostavljaju “ratno stanje” iza sebe. Punih šest godina borili su se s ledolomom, potkornjakom i vjetroizvalama, Novi list, 27.1.2021.
​Nikolina Gerek, Je su li goranske šume ugrožene?, HRT, 24.1.2018.
Marinko Krmpotić, OPOMENA PRIRODE Stručnjak objašnjava što se zapravo događa s goranskim šumama, Novi list, 11.1.2018.
Bojana Mrvoš Pavić, OPASNI NAMETNIK Zbog potkornjaka ove godine posječeno 306 tisuća kubika šume u Gorskom kotaru; Novi list, 22.11.2017.
​Borba protiv potkornjaka: Sječa zaraženih smreka najkasnije 1. travnja, Novi list, 28.1.2017.
Ministarstvo poljoprivrede naredilo: Šumoposjednici Gorskog kotara dužni spriječiti širenje potkornjaka, Novi list / HINA, 15.11.2016.
​Dronovi slovenske vojske opremljeni termokamerama otkrivat će proždrljive potkornjake, Novi list / HINA, 22.10.2016.
​Zbog potkornjaka proglašena elementarna nepogoda: Zaražena je - svaka goranska smreka!, Novi list / HINA, 4.10.2016.

Trag: Rabadžijo, 'oćemo li u planinu
Produkcija: RTS Trag - Zvanični kanal

Datum objavljivanja: 13. tra 2016.Tradicionalni način izvlačenja drvene građe uz pomoć volovskih zaprega sve ređe se može videti na većini planina Srbije. Na strmim obroncima Zlatara, na nadmorskoj visini od 1300 metara, dve porodice, treću generaciju za redom, bave se vekovnim poslom ljudi ovog kraja - rabadžilukom.
Emisija serijala Trag posvećena je gotovo zaboravljenom rabadžijskom zanatu satkanom od veštine ljudi i snage volvske zaprege.
Sa svitanjem, rabadžije uprežu četvoronožne junoše i kreću put nepristupačnih staza kojima su koračali i njihovi preci.
Veštinom naučenom od predaka ovi gorštaci, za koje vremenski uslovi ne znače mnogo, kreću u spuštanje debala namenjenih, kako kažu "narodu u varoš, za građu i nameštaj". O volovima koji ih "hlebom hrane", rabadžijskom zanatu koji polako odumire, kao i načinu na koji rade i koji još uvek odoleva savremenim prevoznim sredstvima pričaju neki od poslednjih rabadžija ovog kraja.
Emisija traži i odgovore na pitanja može li se živeti od rabadžijskog posla, ima li mladih koji bi da ih odmene... Priča o čoveku, prirodi, tradiciji i opstanku snimljena je na obroncima Zlatara, nedaleko od mesta Džada gde se svake godine održava rabadžijski šampionat na kome se bira najsnažniji vo i najveštiji rabadžija.

Autor emisije: Vera J. Raičević
Snimatelj: Vladimr Jovanović
Urednik: Ljubisav Aleksić
Copyright: RTS

---

Bič s dva kraja
Televizijski dokumentarac Branka Lentića iz 1975. godine
Snimatelj: Savo Milivojević
Filmska montaža: Vesna Sulejmanpašić
(p) i (c) TV Zagreb, 1975.

"Film o goničima konja koji vuku balvane u šumi, a govore nam o svom poslu i svakodnevici u zabiti, te tegobama odvojena života. Ovaj film iznimne vizualne ljepote, ali i iznimne okrutnosti, snimljen je na Velebitu 1975. godine."

CIJELI FILM - 1 izvor
CIJELI FILM - 2 izvor

Samarica - Kirijaši
Ljudi koji s konjima izvlače drvo za ogrjev iz šume, u narodu zvani kirijaši.
Priča je to o licu i naličju života svojevrsnih nomada, te o teškom i opasnom poslu kirijaša u europskim zemljama zaboravljenih, a u Hrvatskoj još uvijek nezaobilaznih šumarskih radnika.

Moba kod Mila
​Furmanksa moba kod Mila i Nikole Lizdeka na Ravnoj Romaniji, Ivovac 2015

---

Sječa

Sječa je postupak u gospodarenju šumama, kojim se šuma pomlađuje, njeguje, prorjeđuje, oblikuje i iskorištava. Termin je općeprihvaćen u značenju rušenja (obaranja) stabala. Po dobu godine kada se obavlja, sječa se dijeli na zimsku (1. X. do 31. III) i ljetnu (1. IV. do 30. IX). Sječa može biti uzgojna (oplodna) i eksploatacijska. Uzgojna sječa omogućuje da šumski ekosustav bude u stadiju maksimalne proizvodnje, stabilnosti i mogućnosti prirodne ili umjetne obnove. Takvom se sječom formira i podržava prirodna struktura po uzoru na prirodnu šumu ili prašumu. Rezultat je uzgojne sječe formirana → sastojina, koja predstavlja čvrsto ekološko uporište na području gdje se nalazi. To je dobra gosp. šuma koja dobro prirašćuje, daje znatnu drvnu masu, dobro se pomlađuje, stabilna je i otporna na većinu biotskih i abiotskih čimbenika. Uzgojnoj sječi prethodi obilježavanje (doznaka, konsignacija) stabala za sječu i određivanje etata – drvne mase ili površine šume koja je planom predviđena za sječu. Takvim odabirom mogu se poboljšati sastojine, a kvantitativni i kvalitativni prirast stabala može se povećati.
Svi radovi koji se provode za života šumske sastojine priprema su za njezino pomlađivanje. Prirodno je pomlađivanje najsavršeniji oblik obnove šuma, jer tako obnovljena šuma ima kontinuitet i stabilnost. Utjecaj sječe na stanište može biti pretežno pozitivan ili pretežno negativan jer se nakon svake sječe izmijeni sastojinska klima: intenzitet svjetla, topline, vlage, strujanja zraka, količina ugljikova dioksida u tlu, nad tlom i u krošnjama te prodor oborina do tla. Promjena intenziteta faktora mikroklime utječe na pedogenetske faktore, što uzrokuje promjenu fizikalnih, kemijskih i mikroklimatskih svojstava tla.
Cilj je eksploatacijske sječe što brže posjeći kvalitetna stabla, uz što nižu cijenu drvenih proizvoda (trupaca). Ona nije dio gospodarenja šumama. Jake i nagle eksploatacijske sječe mijenjaju i sastav životinjskih zajednica. Eksploatacijske su sječe u Hrvatskoj započele gotovo prije dva stoljeća i davale su industriji onoga doba potrebnu sirovinu. Kako zbog neplanskoga i neuredna gospodarenja te prekomjernih eksploatacijskih sječa ne bi bile ugrožene naše šume, u Zagrebu je 1846. bila osnovana Šumarska sekcija u okviru Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga društva, čime je bio utemeljen organizirani stručni, znanstveni i nastavni šumarski rad (osnovano Gospodarsko učilište u Križevcima) i započela je izradba zakonskih propisa (šumski rad, Zakon o šumama). Jake eksploatacijske sječe slijedile su i nakon II. svj. rata, kada su naše šume bile devastirane, a zatim degradirane šumske sastojine i tlo. Danas je u Hrvatskoj eksploatacijska sječa zabranjena Zakonom o šumama.

Sječa i izradba postupci su dobivanja šumskih proizvoda od dijelova stabala (deblo, dio krošnje), a obuhvaćaju: kresanje grana, mjerenje, prikupljanje, trupljenje (rastavljanje debla na sortimente), guljenje kore. U Hrvatskoj se sječa i izradba izvode s pomoću suvremenih motornih pila lančanica, procesorima, harvesterima te uporabom pomoćnog alata (sjekire, klinovi, okretači, mjerne vrpce, guljači kore, cjepači i dr.).

Sastojina je, u šumarstvu, dio šume koji je po postanku, sastavu i razvoju više-manje podjednak, a od ostalih se dijelova šume razlikuje, po jednoj bitnoj značajki ili po više bitnih osobina, toliko da se mora podvrgnuti posebnu načinu uzgajanja. Kriteriji za razvrstavanje šume po sastojinama jesu: postanak (iz sjemena ili panja), starost, omjer i oblik smjese i vrsta drveća, oblik i bonitet sastojine.

IZVOR: Hrvatska enciklopedija