---

STRANICA JE U IZRADI
​Hvala Vam na razumijevanju!

Trag: Rabadžijo, 'oćemo li u planinu
Produkcija: RTS Trag - Zvanični kanal

Datum objavljivanja: 13. tra 2016.Tradicionalni način izvlačenja drvene građe uz pomoć volovskih zaprega sve ređe se može videti na većini planina Srbije. Na strmim obroncima Zlatara, na nadmorskoj visini od 1300 metara, dve porodice, treću generaciju za redom, bave se vekovnim poslom ljudi ovog kraja - rabadžilukom.
Emisija serijala Trag posvećena je gotovo zaboravljenom rabadžijskom zanatu satkanom od veštine ljudi i snage volvske zaprege.
Sa svitanjem, rabadžije uprežu četvoronožne junoše i kreću put nepristupačnih staza kojima su koračali i njihovi preci.
Veštinom naučenom od predaka ovi gorštaci, za koje vremenski uslovi ne znače mnogo, kreću u spuštanje debala namenjenih, kako kažu "narodu u varoš, za građu i nameštaj". O volovima koji ih "hlebom hrane", rabadžijskom zanatu koji polako odumire, kao i načinu na koji rade i koji još uvek odoleva savremenim prevoznim sredstvima pričaju neki od poslednjih rabadžija ovog kraja.
Emisija traži i odgovore na pitanja može li se živeti od rabadžijskog posla, ima li mladih koji bi da ih odmene... Priča o čoveku, prirodi, tradiciji i opstanku snimljena je na obroncima Zlatara, nedaleko od mesta Džada gde se svake godine održava rabadžijski šampionat na kome se bira najsnažniji vo i najveštiji rabadžija.

Autor emisije: Vera J. Raičević
Snimatelj: Vladimr Jovanović
Urednik: Ljubisav Aleksić
Copyright: RTS

---

Stanje goranskih šuma

U par godina u šumama Gorskog kotara u Hrvatskoj dogodile su se tri elementarne nepogode.
2014. ledolom, 2016. i 2017. eksplozija nametnika smrekova potkornjaka ili pisara kako ga Gorani zovu, a potkraj te godine olujno jugo poharalo je velike smreke.
Dobra je vijest da su šumari do 2022. godine sanirali 90 posto štete, no klimatske promjene ostaju i dalje velik izazov pri gospodarenju šumama.

​- STARI SAMARAŠI IZ KOTORVAROŠKIH ŠUMA -
Autor: Stanislav Jakica Datum objave: 19.12.2024.
Opis. Nekoliko decenija bave se iznosom drva iz najopasnijih odjela zahvaljujući naučenim konjima koji nose SAMAR. Radi se o porodičnoj tradiciji koja se prenosila sa generacije na generaciju i opstajala zahvaljujući upornosti ovih ljudi koji ovaj posao vole i ne bi ga mjenjali za neki drugi . Radnik koga smo zatekli u šumi pod nadimkom Lepi kaže nam da je za konjima pod samarom krenuo još od svoje 15-te godine i da nikad nije otišao doktoru a sad mu je 68 godina i ne zna za tabletu . Poslodavac mu je poznati trgovac konja Miroslav Vasiljević-Rumeni i zajedno druguju više od šest godina . Kako se zarađuje "kruh sa sedam kora" otkriva naša reportaža iz strmih strana sela Staza u mjesnoj zajednici Vrbanjci nadomak Kotor Varoša odakle su i najpoznatiji šumski radnici bivše Jugoslavije .

Bič s dva kraja
Televizijski dokumentarac Branka Lentića iz 1975. godine
Snimatelj: Savo Milivojević
Filmska montaža: Vesna Sulejmanpašić
(p) i (c) TV Zagreb, 1975.

"Film o goničima konja koji vuku balvane u šumi, a govore nam o svom poslu i svakodnevici u zabiti, te tegobama odvojena života. Ovaj film iznimne vizualne ljepote, ali i iznimne okrutnosti, snimljen je na Velebitu 1975. godine."

CIJELI FILM - 1 izvor
CIJELI FILM - 2 izvor

Gozd in podnebne spremembe
Daum objave: 21.4.2020. Autor: Zavod za gozdove Slovenije TV
Opis. Slovenski gozdovi so narodovo naravno bogastvo, ki ga želimo ohraniti za prihodnje rodove. Zato so ujme, ki so v zadnjem desetletju prizadele gozd v Sloveniji, resno opozorilo, da bodo prilagoditve v gozdnih sestojih nujne. Gozdarska stroka vodi raziskave, ki dajejo že prve odgovore na vprašanja, kako pomagati gozdu v njegovem prilagajanju neizogibnim spremembam temperature in vlažnosti, močnim vetrovom in vodnim ujmam. Oddaja predstavi projekt LIFEGENMON, v katerem strokovnjaki Gozdarskega inštituta Slovenije in Zavoda za gozdove Slovenije spremljajo genetsko raznolikost jelke in bukve in ugotavljajo, kako to pestrost ohraniti in uporabiti v prid gozdu. V prihodnosti bo predvsem bukev, kraljica slovenskega gozda, nadomestila občutljivo smreko na rastiščih, kjer je z gotovostjo pričakovati ostrejše razmere zaradi sprememb podnebja.Produkcija: TV Slovenija, Gozdarski inštitut Slovenije

ŠIP Sana Sanski Most 1975.
Autor: SiZ Sport i Zabava Datum objave: 13.12.2022.
Opis. Šumsko industrijsko preduzeće Sana Sanski Most do početka rata bilo najveći prerađivač drveta u regionu. Drvna industrija je bila nosilac razvoja Sanskog Mosta, koja je svoju robu izvozila širom Evrope, čak sve do SAD. U sklopu kompanije SOUR ŠIP "Sana" radilo je dvanaest OUR-a, odnosno različitih tvornica, u kojima je radilo preko 4.000 radnika.  Drvna industrija Sana je nakon rata bila prodana američkoj kompaniji The Balkan Timber Group, ali je zbog neriješenih dugovanja preduzeća kupac odustao od preuzimanja.  Agencija za privatizaciju iz Bihaća poništila je privatizacijski ugovor.  Zbog otpisivanja duga bili su nepravomoćno optuženi premijer kantona Ismet Kurnalić i ministar gospodarstva Šefik Štulanović za zloupotrebu službenih vlasti.  Agencija za privatizaciju Unsko-sanskog kantona dobila je tri ponude za privatizaciju Sane. Ponude su poslali hrvatska tvrtka Čanić, BTC International i tvrtka iz Nizozemske.  Agencija za privatizaciju iz Bihaća nije provela međunarodni natječaj za prodaju Sane neposrednom pogodbom sa zainteresovanim kupcima pa se kao kupac pojavila turska kompanija Kastamonu entegre.  Radnici Sane platu nisu primili od početka 2000. Iz sindikalne organizacije Sane utvrdili su kako će se njenih preostalih 180 radnika odreći potraživanja za plate u cilju privatizacije firme. Općinski sud Sanski Most je u februaru 2007.godine isknjižio dio imovine Sane zbog njenog dugovanja rema ABS banci i prenio ih na tu banku, koja je upravnu zgradu Šip Sana prodala Općini Sanski Most. Kastamonu entegre je ponudila 4,6 miliona eura ali sredstva nije uložila i pokrenula proizvodnju nego je prodala sve što se moglo prodati i nestala. Dugovanja Sane prema vjerovnicima su 3,58 miliona eura. Preduzeće duguje za neuplaćene doprinose za radnike, poreze te dobavljačima. Dio proizvodnih hala je dat u najam privatnim firmama a Općina Sanski Most želi u krugu ŠIP Sana napraviti industrijsku zonu. ​

Samarica - Kirijaši
Ljudi koji s konjima izvlače drvo za ogrjev iz šume, u narodu zvani kirijaši.
Priča je to o licu i naličju života svojevrsnih nomada, te o teškom i opasnom poslu kirijaša u europskim zemljama zaboravljenih, a u Hrvatskoj još uvijek nezaobilaznih šumarskih radnika.

Moba kod Mila
​Furmanksa moba kod Mila i Nikole Lizdeka na Ravnoj Romaniji, Ivovac 2015

---

Sječa

Sječa je postupak u gospodarenju šumama, kojim se šuma pomlađuje, njeguje, prorjeđuje, oblikuje i iskorištava. Termin je općeprihvaćen u značenju rušenja (obaranja) stabala. Po dobu godine kada se obavlja, sječa se dijeli na zimsku (1. X. do 31. III) i ljetnu (1. IV. do 30. IX). Sječa može biti uzgojna (oplodna) i eksploatacijska. Uzgojna sječa omogućuje da šumski ekosustav bude u stadiju maksimalne proizvodnje, stabilnosti i mogućnosti prirodne ili umjetne obnove. Takvom se sječom formira i podržava prirodna struktura po uzoru na prirodnu šumu ili prašumu. Rezultat je uzgojne sječe formirana → sastojina, koja predstavlja čvrsto ekološko uporište na području gdje se nalazi. To je dobra gosp. šuma koja dobro prirašćuje, daje znatnu drvnu masu, dobro se pomlađuje, stabilna je i otporna na većinu biotskih i abiotskih čimbenika. Uzgojnoj sječi prethodi obilježavanje (doznaka, konsignacija) stabala za sječu i određivanje etata – drvne mase ili površine šume koja je planom predviđena za sječu. Takvim odabirom mogu se poboljšati sastojine, a kvantitativni i kvalitativni prirast stabala može se povećati.
Svi radovi koji se provode za života šumske sastojine priprema su za njezino pomlađivanje. Prirodno je pomlađivanje najsavršeniji oblik obnove šuma, jer tako obnovljena šuma ima kontinuitet i stabilnost. Utjecaj sječe na stanište može biti pretežno pozitivan ili pretežno negativan jer se nakon svake sječe izmijeni sastojinska klima: intenzitet svjetla, topline, vlage, strujanja zraka, količina ugljikova dioksida u tlu, nad tlom i u krošnjama te prodor oborina do tla. Promjena intenziteta faktora mikroklime utječe na pedogenetske faktore, što uzrokuje promjenu fizikalnih, kemijskih i mikroklimatskih svojstava tla.
Cilj je eksploatacijske sječe što brže posjeći kvalitetna stabla, uz što nižu cijenu drvenih proizvoda (trupaca). Ona nije dio gospodarenja šumama. Jake i nagle eksploatacijske sječe mijenjaju i sastav životinjskih zajednica. Eksploatacijske su sječe u Hrvatskoj započele gotovo prije dva stoljeća i davale su industriji onoga doba potrebnu sirovinu. Kako zbog neplanskoga i neuredna gospodarenja te prekomjernih eksploatacijskih sječa ne bi bile ugrožene naše šume, u Zagrebu je 1846. bila osnovana Šumarska sekcija u okviru Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga društva, čime je bio utemeljen organizirani stručni, znanstveni i nastavni šumarski rad (osnovano Gospodarsko učilište u Križevcima) i započela je izradba zakonskih propisa (šumski rad, Zakon o šumama). Jake eksploatacijske sječe slijedile su i nakon II. svj. rata, kada su naše šume bile devastirane, a zatim degradirane šumske sastojine i tlo. Danas je u Hrvatskoj eksploatacijska sječa zabranjena Zakonom o šumama.

Sječa i izradba postupci su dobivanja šumskih proizvoda od dijelova stabala (deblo, dio krošnje), a obuhvaćaju: kresanje grana, mjerenje, prikupljanje, trupljenje (rastavljanje debla na sortimente), guljenje kore. U Hrvatskoj se sječa i izradba izvode s pomoću suvremenih motornih pila lančanica, procesorima, harvesterima te uporabom pomoćnog alata (sjekire, klinovi, okretači, mjerne vrpce, guljači kore, cjepači i dr.).

Sastojina je, u šumarstvu, dio šume koji je po postanku, sastavu i razvoju više-manje podjednak, a od ostalih se dijelova šume razlikuje, po jednoj bitnoj značajki ili po više bitnih osobina, toliko da se mora podvrgnuti posebnu načinu uzgajanja. Kriteriji za razvrstavanje šume po sastojinama jesu: postanak (iz sjemena ili panja), starost, omjer i oblik smjese i vrsta drveća, oblik i bonitet sastojine.

IZVOR: Hrvatska enciklopedija

Načini gospodarenja šumama

Po načinu gospodarenja šumama, govorimo od regularnoj, prebornoj i raznodobnoj šumi.

Preborna šuma

Preborna šuma je vrsta šume u kojoj se na jedinici površine nalaze stabla  različitih debljina (prsnih promjera), različitih visina i starosti (od 1 do 200 i više godina). Preborna je šuma trajna, služi za proizvodnju drva i bolju zaštitu tla, nikada se posve ne posiječe, već se stabla u njoj prebiru prema određenim metodama uzgajanja šuma; ona je većinom zaštitna šuma. To su vrlo vrijedne sastojine s gospodarskog i ekološkog gledišta. Preborni način gospodarenja nastao je u 19. stoljeću, s ciljem pronalaska boljeg načina gospodarenja šumama na kršu.

Stabla su nepravilno razmještena i tvore preborni sklop. Preborno se može gospodariti samo u onim šumama u čijoj strukturi dominira obična jela. Ona je temeljna vrsta prebornih šuma i prebornog načina gospodarenja. Uz nju se često pojavljuju smreka i bukva. Jela je skiofilna vrsta drveća, što znači da ima sposobnost čekati u zasjeni povoljnije uvjete i godinama vrlo sporo rasti, dok se ne pojavi više svjetlosti, pa su zbog toga u prebornim šumama stabla jele različite starosti i visine. Neko nisko stablo jele može biti puno starije od nekog puno višeg, ako je to drugo imalo puno povoljnije uvjete za rast i prirast.
​
U prebornoj šumi, drvna zaliha je ravnomjerno raspoređena, sklop je stepenast, pomlađivanje je neprekidno, ima veliku biološku stabilnost i strukturnu labilnost. Gospodari se bez ophodnje, umjesto koje se koristi ophodnjica koja obično traje 10 godina. Gospodarska jedinica se podijeli na 10 dijelova i svake se godine prorjeđuje jedan dio, a u 11. godini se ide ispočetka. Prebornom se sječom u isto vrijeme njeguje, odabire (prebire), obnavlja i eksploatira šuma. Intezitet sječe je između 15 i 30%, optimalno 20-25%. Optimalan omjer četinjača i listača je 70%:30%. Od bjelogorice najčešće se javljaju: bukva, gorski javor, vez, lipa, divlja trešnja i jarebika.

​Preborne šume zauzimaju u Hrvatskoj površinu od 140.000 hektara i to uglavnom u Gorskom kotaru i Lici od 700 do 1300 m nadmorske visine.

IZVOR Preborna šuma. Wikipedija (hr)

Regularna šuma

Regularna šuma ili jednodobna šuma je vrsta šume po načinu gospodarenja, u kojoj su sva stabla glavne vrste drveća gotovo jednakih dimenzija, starosti i visina.
​
U regularnoj šumi gospodari se sastojinski. Šuma se grupira u sastojine po: vrsti drveća, starosti, namjeni, načinu postanka, cilju gospodarenja. Temeljem starosti, sastojine se svrstavaju u dobne razrede. Stabla prvog dobnog razreda su najmlađa, a stabla posljednjeg dobnog razreda su zrela za završnu sječu i pomlađivanje. Ophodnja je vrijeme od osnivanja i podizanja regularne šume do vremena, kada se sječe i započinje novi ciklus pomlađivanja. Ophodnja za hrast lužnjak i hrast crniku iznosi 140 godina, dok najmanje iznosi za topole i vrbe 40 godina. Najčešće vrste drveća u hrvatskim regularnim šumama su: bukva, hrast lužnjak, hrast kitnjak, obični grab, poljski jasen i dr.

Prirodno pomlađivanje regularnih šuma radi se u tri sijeka: pripremni, naplodni i dovršni sijek. U pripremnom sijeku uklanjaju se stabla koja bi dala loše potomke, a omogućuju se bolji uvjeti za plodonošenje sjemenom preostalih stabala. Naplodni sijek se izvodi u godini punog uroda, kada se oslobađa dio prostora tek izniklim biljkama, a dio stabala se ostavlja da još dodatno plodonose i štite mlade biljke od prejakog svjetla i nepovoljnih vremenskih neprilika. Dovršni sijek se izvodi kada se na cijeloj pomladnoj površini pojavi pomladak i kada mu više ne treba zaštita starih stabala. Na pomlatku se izvode uzgojni radovi njege poput zaštite od štetnih čimbenika, čišćenje od korova, popunjavanje nedovoljno uspjelih pomladnih površina, njega proredom i sl.
Sloj grmlja i stabla u podslojnoj etaži poboljšavaju biološku raznolikost dosta jednolike sastojine i potiču stabla glavne vrste drveća, da rastu u veće visine i čiste ih od suvišnih grana.

Regularne šume, čine većinu gospodarskih šuma u Hrvatskoj i mnogim drugim svjetskim zemljama. 

IZVOR Regularna šuma. Wikipedija (hr)

Raznodobna šuma

Raznodobno gospodarenje predstavlja način gospodarenja koji se od 2006. godine počinje provoditi u šumama na kršu, šumama posebne namjene, šumama koje imaju značajnu zaštitnu funkciju i u privatnim šumama. Cilj raznodobnog gospodarenja je uspostavljanje mozaične strukture unutar sastojine koju tvore prostorno odvojene skupine stabala različitih razvojnih stadija površine do 1 ha. Raznodobna šuma ima drveće kod kojega je razlika u starosti i do 40 godina. 

Razlozi nastanka raznodobne strukture šuma. U počecima šumskog gospodarenja, u mnogim bukovim šumama montanskoga vegetacijskog pojasa hrvatskih Dinarida, primjenjivale su se preborne ili selektivne sječe, a zatim i oplodne sječe u dva do pet sijekova, ali uvijek pod zastorom krošanja matičnih stabala. Sječe su se obavljale u različitim ophodnjicama, koje su, ovisno o povijesnom razdoblju, bile u rasponu od deset do pedeset godina. Te sječe su obuhvaćale prebiranje odgovarajućih stabala u stablimičnom, skupinastom i grupimičnom prostornom rasporedu, a često su prerastale u oplodne sječe na malim površinama s dugim pomladnim razdobljem.
U teže pristupačnim predjelima sječa je bila slabijeg intenziteta ili je uopće nije bilo, a na južnim stranama i strminama upotrebljavalo se stablimično prebiranje. Na kvalitetnijim staništima i dubljiim tlima provodile su se preborne sječe u skupinama i grupama ili u obliku oplodnih sječa na malim površinama s dugim pomladnim razdobljem. Primjenom ovakvih vrsta sječa, mnoge su bukove sastojine dinarskoga područja poprimile raznodobni karakter.
O posljedicama primjene prebornih sječa u bukovim sastojinama izvještavaju Matić i dr. (2003.). Primjena prebornih sječa u bukovim šumama montanskoga vegetacijskoga pojasa, posebice na hrvatskim Dinaridima odrazila se negativno na kvalitetu sastojina (Meštrović i Čavlović 2003.). Isti autori navode kako je dugogodišnja primjena prebornih sječa ostavila traga u gospodarenju bukovim šumama u Lici i na Učki, a nešto manje u Gorskom Kotaru.

Specifičnosti raznodobnog gospodarenja. Teoretski, u raznodobnim sastojinama etat se planira na način da se na 1/10 površine izvede pomlađivanje po principu oplodnih sječa (ovisno o pojavi pomlatka), dok se na preostalih 9/10 površine planiraju šumskouzgojni postupci njege u obliku prorjeda, prosječno s oko 10% intenziteta.
Cilj ovakvog načina gospodarenja je formiranje raznodobne strukture, gdje bi jedan dio površine odsjeka trebao biti u stadiju pomlatka, drugi u stadiju mladika, treći kao srednjedobna ili starija sastojina, pa sve do površina na kojima su stare sastojine u kojima su započele oplodne sječe i iniciranje pomladnih jezgra s ciljem prirodne obnove.
U raznodobnim sastojinama treba težiti postizanju mozaične strukture koju tvore prostorno odvojene skupine stabala različitih razvojnih stadija površine do 1ha, gdje su stabla unutar pojedinih skupina podjednakih promjera i visina. Raznodobno gospodarenje ima karakteristike regularnog gospodarenja, ali na manjim površinama. Svi šumskouzgojni postupci koji se provode uvjetovani su razvojnim stadijem određene skupine stabala. Raznodobno gospodarenje je kompliciranije i zahtjevnije od regularnog gospodarenja jer su radovi koncentrirani na više dijelova u odsjeku, zbog čega sami radovi poskupljuju. U usporedbi s klasičnim regularnim gospodarenjem na velikim površinama i s prebornim sječama koje primijenjene u bukovim sastojinama raznodobne strukture narušavaju kvalitetu bukovih sastojina, gospodarenje na malim površinama je prirodi bliskiji način gospodarenja.

IZVOR Slavica Maras: Raznodobno gospodarenje šumama. Agroklub, 25.3.2018.

Razne teme

---

POJMOVNIK

Ekoćelije (slo. ekocelice) su uži dijelovi šumskog područja koji unapređuju njezinu raznolikost i staništa vrsta ili su važni za pokrov, razmnožavanje i razmnožavanje podmlatka u šumi i uz šumski rub. Ekoćelije su definirane posebno u obliku močvara, staništa ugroženih biljnih vrsta, staništa stabala i skloništa.

Šumska ekoćelija u Sloveniji, na sjevernim padinama Trdinovog vrha u Gorjancima / Žumberačkoj gori

Stanje šuma u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Srbiji, 2024. godine

Stanje šuma u Crnoj Gori (2024.). Crna Gora jedna je od najšumovitijih zemalja Europe s čak 70% teritorija pod šumama, no i oni imaju problem sa sušenjem šuma te su šumski požari najveća prijetnja. Petina crnogorskih šuma podložna je raznim oblicima degradacije. Crna Gora nema problem sa stabilnošću visokih prirodnih šuma, nego su degradacijski procesi najčešći u mladim šumama koje pokrivaju primorski i središnji dio države. Klimatske promjene su svakako jedan od primarnih uzročnika, a njihov utjecaj se ogleda u tome da slabe životne uvjete za razvoj biljaka i šumskog drveća.
Još jedna razlika u odnosu na susjednu Srbiju je što u crnogorskim šumama nema novih bolesti u odnosu na do sada uobičajene. Također nemaju potrebu za sadnjom šuma na novim površinama. Zbog migracija stanovništva sa sjevera Crne Gore i depopulacije ruralnih područja dolazi do prirodnih procesa zarastanja poljoprivrednih površina i pašnjaka i podizanja novih šuma. Crna Gora nije zadovoljna gospodarenjem svojim šumama te da su zbog toga promijenili koncept i donesen je novi zakon o šumama, koji će više njegovati šume i uzgojne mjere te samim time dovesti do toga da stabilnost šuma bude povećana, a šume otpornije na klimatske promjene.
 
Stanje šuma u Bosni i Hercegovini (2024.). U Bosni i Hercegovini stupanj pošumljenosti iznosi 53%, no suše se šume smreke, a ugrožene su i šume hrasta. Osnovni razlog za to su bolesti i štetočine, ali i požari, olujni vjetrovi i suše. Postotak bolesnih šuma je relativno malen. Među novim bolestima je, međutim, primijećeno više vrsta, a zahvaćena je mahom bjelogorica – kesten, hrast, vrbe, topola i jasen, koji se smatra jednom od najugroženijih vrsta u Europi.
Parazitna gljiva porijeklom iz Kine uzročnik je vrlo intenzivnog oboljenja jasena. Izaziva njegovo sušenje i doslovno pretvaranje drveta u prašinu. Prisutna je u mnogim državama srednje Europe i Skandinavije, a u BiH je prvi put primijećena 2009.
 
Stanje šuma u Srbiji (2024.). Srbija je do 2020. trebala imati stupanj šumovitosti od 41.4 posto, ali je postignuto samo 29.1, glase podaci Državne revizorske institucije (2021. god.). U istom izvještaju je navedeno da je samo bespravnom sječom šuma uništeno gotovo 88.000 kubika, što čini štetu od gotovo pola milijarde dinara (oko 4.200.000 eura). Međutim, šume stradaju i od vremenskih nepogoda i sve izraženijih klimatskih ekstrema.
Na jugu Srbije, u Nacionalnom parku Kopaonik, sušenje smreke je višegodišnji problem. Sušenje stabala na ovoj planini primijećeno je još 2012., ali problem je vidljiv u Nacionalnom parku Tara i na planinama Golija i Zlatar. Ove godine samo na Kopaoniku je šteta od sušenja šuma smreke procijenjena na 12.462 kubična metra. S obzirom na sušu u ljeto, tek se očekuje negativna reakcija šume na toplotni stres 2025. Oslabljen imunitet stabala uslijed toplotnog stresa stvara najpogodnije tlo za rojenje potkornjaka na smreki koji intenziviraju proces sušenja. Očekivani efekti klimatskih promjena na dugi rok su drugačija prostorna raspodjela šumske vegetacije, moguće nestajanje ili pojava novih tipova šumskih zajednica, promjena gustoće populacije određenih vrsta drveća, promjena šumskih ekosustava, ekološke stabilnosti i zdravstvenog stanja, kao i produženje vegetacijskog razdoblja i nedostatak vlage u zemljištu koji može imati štetne posljedice na osjetljive vrste drveća poput obične jele i hrasta lužnjaka.
 
IZVOR  Šume na Balkanu se bore protiv klimatskih promjena. Index Vijesti, Deutsche Welle, 1.12.2024.

IZVORI I LITERATURA

---

Vijesti

Smanjuju se površine pod šumom u Nikšiću. DAN, 25.3.2021.
Marinko Krmpotić, ​Goranski šumari konačno ostavljaju “ratno stanje” iza sebe. Punih šest godina borili su se s ledolomom, potkornjakom i vjetroizvalama, Novi list, 27.1.2021.
​Nikolina Gerek, Je su li goranske šume ugrožene?, HRT, 24.1.2018.
Marinko Krmpotić, OPOMENA PRIRODE Stručnjak objašnjava što se zapravo događa s goranskim šumama, Novi list, 11.1.2018.
Bojana Mrvoš Pavić, OPASNI NAMETNIK Zbog potkornjaka ove godine posječeno 306 tisuća kubika šume u Gorskom kotaru; Novi list, 22.11.2017.
​Borba protiv potkornjaka: Sječa zaraženih smreka najkasnije 1. travnja, Novi list, 28.1.2017.
Ministarstvo poljoprivrede naredilo: Šumoposjednici Gorskog kotara dužni spriječiti širenje potkornjaka, Novi list / HINA, 15.11.2016.
​Dronovi slovenske vojske opremljeni termokamerama otkrivat će proždrljive potkornjake, Novi list / HINA, 22.10.2016.
​Zbog potkornjaka proglašena elementarna nepogoda: Zaražena je - svaka goranska smreka!, Novi list / HINA, 4.10.2016.