---

<< PLANINE DINARSKOG GORJA

< SJEVEROISTOČNI POJAS

Planine sjeverozapadne Srbje

Država: Srbija

Najviši vrh: Mali Povlen, Povlen, Srbija (1347 m)

C. SJEVEROISTOČNI POJAS
Područja, grupe i poveznice (linkovi): PODRUČJE SLOVENSKE DOLENJSKE I SZ HRVATSKE 01. Grupa Kočevskog Roga 02. Grupa Žumberak/Gorjanci PLANINE SREDNJE I ISTOČNE BOSNE 03. Grupa Vlašića 04. Planine srednje Bosne 05. Planine istočne Bosne 06. Grupa Jahorine PLANINE STAROG VLAHA I RAŠKE (SANDŽAKA) 07. Polimsko-podrinjska grupa 08. Zlatarsko-pešterska grupa09. Starovlaške planine PLANINE SJEVEROZAPADNE SRBIJE 10. Podrinjsko-valjevske planine PERIPANONSKE ODN. PREDDINARSKE PLANINE 11. Peripanonske odn. pred-dinarske planine

Opis planinskog područja

PLANINE SJEVEROZAPADNE SRBIJE (u literaturi se nazivaju također i planinama Zapadne Srbije*) odn. Podrinjsko-valjevske planine, vijenac su nižih planina koje se nalaze sjeverno od toka rijeke Zapadne Morave, zapadno od rijeke Kolubare i istočno od Drine. Sjeverni obronci ovih brda stupnjevito se spuštaju prema Panonskoj nizini i Posavini na sjeveru.

Glavni vijenac ovih brda počinje na području grada Loznice i proteže se u širokom luku u smjeru jugoistoka prema području grada Čačka i dolini gornjeg toka rijeke Ljig. Ove su planine prirodni nastavak planine Majevice u sjeveroistočnoj Bosni, od koje su međusobno razdvojene prodorom rijeke Drine prema sjeveru (prema rijeci Savi).

Glavni se vijenac dijeli u dvije veće planinske grupe:

• Podrinjske planine (gravitiraju dolini rijeke Drine)
• Valjevske planine (planine na širem području grada Valjeva)

Pored njih ovdje je i više rubnih planina (Dobrotinska planina, Jelova gora, Subjel, Kablar), na jugu i jugoistoku, prema grupi starovlaških planina.

Ove planine pripadaju tzv. rudonosnim (rudnim) planinama Dinarskog gorja - za razliku od najvećeg broja dinarskih planina koje su građene od karbonatnih vapnenaca i dolomita te su kao takve siromašne rudama. U skladu s time, one su dio veće tzv. skupine rudnih i flišnih planina Srbije koje se protežu od Save na sjeveru do  Đetinje na jugu i od Drine na zapadu do Kolubare, Ljiga i Dičine na istoku, gdje Podrinjske i Valjevske planine: Gučevo, Boranja, Sokolske planine, Povlen, Maljen i Suvobor, spadaju u grupu rudnih planina, dok u grupi flišnih planina pripadaju peripanonski, odn. pred-dinarski Cer, Iverak i Vlašić.

Taj flišni ogranak Podrinjsko-valjevskih planina - a radi se o tzv. peripanonskim, odn. pred-dinarskim planinama - pruža se dalje prema sjeveru, prema savskoj ravnici, i pritom se uzdiže u tri niske planine odn. brda (zbog njihove male visine više se ne može govoriti o planinama), od kojih je primjerice Cer planina geološki starija od planina Dinarskog gorja, međutim u neposrednom je doticaju i okruženju s planinama i brdima nastalima prilikom izdizanja ostalih dinarskih planina.
_________
*Treba spomenuti kako naziv Zapadna Srbija već nosi velika i turistička regija koja obuhvaća područje Republike Srbije od Bajine Bašte na jug sve do granice s Crnom Gorom te Kosovom i obuhvaća općine Užice, Bajina Bašta, Čajetina, Nova Varoš, Prijepolje, Priboj, Sjenica, Kosjerić, Požega, Arilje i Ivanjica.

Podrinjske planine (Podrinske pl.)
Boranja (856 m)
Jagodnja (940 m)
Gučevo (779 m)​
Sokolska planina (917 m)
Gvozdačke stene

Valjevske planine
Bobija (Orovička planina)
Medvednik (1247 m)
Jablanik (1275 m)
Povlen (1247 m)
Maljen (1103 m)
Ravna gora (950 m)
Suvobor (866 m)
​
Valjevskim planinama, ili tzv. „Valjevskom gredom“ označava se izduženi pojas brdsko-planinskog terena koji, kao izrazito orografska cjelina predstavlja prirodnu granicu prostiranja područja sjeverozapadne Srbije prema jugu. Ovaj pojas pruža se na dužini od preko 50 km. Valjevske planine su izdužene u pravcu zapad-istok, dižući se s površi od 600 m. U sklopu Valjevskih planina su slijedeće cjeline: Bobija,  Medvednik, Jablanik, Povlen, Magleš, Maljen i Suvobor. Na sjeverozapadu, Valjevske planine se nastavljaju pojasom Podrinjskih planina, zatim se na zapadu preko Drine i planine Jelice povezuju s ostalim planinama dinarskog sustava, dok su na istoku, izvorišnim kracima rijeke Ljig - odnosno Nakučanskom presjedlinom odvojene od Rudnika. Unutrašnji, sjeverni dio luka Valjevskih planina zatvara bazen porječja Kolubare, a vanjski luk je u svom jugozapadnom dijelu eksponiran prema dolini Drine, i prema dolini Zapadne Morave - na jugu.

GUČEVO

BORANJA

JAGODNJA

SOKOLSKA PLANINA

GVOZDAČKE STENE

BOBIJA

MEDVEDNIK

JABLANIK

POVLEN

MAGLEŠ (MAGLJEŠ)

MALJEN

SUBJEL

SUVOBOR

DRMANOVINA

CRNOKOSA

DOBROTINSKA PLANINA

JELOVA GORA

KABLAR

U SURADNJI S: VIA DINARICA

Oglašavajte ovdje:

• lokalnu ponudu,
• usluge i servise
• smještaj
• gastronomsku ponudu
• lokalne proizvode
• turističku ponudu
• aktivnosti na otvorenom i dr.

​Planinski vijenci, planine, vrhovi

---

Planinska grupa	Najviši vrh (ime planine)	Glavne planine (vrhovi) u planinskoj grupi
Geografsko/zemljopisno područje:
Planine sjeverozapadne Srbije
Podrinjsko-valjevske planine	Mali Povlen, 1347 m (Povlen)	Podrinjske planine Gučevo (Crni vrh, 779 m) Crni vrh, 779 m; Kota 725, 725 m; Kulište, 699 m Boranja (Crni vrh, 881 m) Crni vrh, 881 m (prema izohipsama; međutim na nekim kartama stoji 856 ili 854 m); Vrletni osojac, 801 m; Lađa, 730 m; Bobije, 662 m; Jastrebovac, 592 m; Kameni šanac, 591; Runjeva glava (Mali Zvornik), 524 m Sjeverni grebeni (Kostajnik): Kostajnik, 748 m; Glavica, 701 m Jagodnja (Košutnja stpa, 940 m) Košutnja stopa, 940 m (939 m); Mačkov kamen, 924 m; Perunika, 918 m; Orašac, 825 m; Čavčići, 806 m; Lipnik, 773 m; Bodnjik, 764 m; Mioljača brdo, 722 m; Goleš, 717 m; Tusto čelo, 706 m; Rebelj, 541 m Sokolska planina (Rožanj, 973 m) Rožanj, 973 m; Petkov vis, 954 m; Tršten, 933 m; Krušljak, 926 m; Miletina, 919 m; Jašarov breg, 912 m; Veliki vis, 909 m; Ravna gora, 881 m; Kulina, 881 m; Stranjsko brdo, 862 m; Dragišin ostenjak, 857 m; Marinkov kamen, 829 m; Dražnica, 829 m; Karanovac, 816 m; Sklop, 814 m; Kalkan, 666 m Brdsko-planinski greben u Rađevini, između Sokolske planine i Medvednika: Ranjenica, 976 m; Tisovik, 945 m Gvozdačke stene (Svilena stena, 1231 m) Sjeverozapadni (glavni) greben: Svilena stena, 1231 m; Sokolina, 1225 m; Kurtinjača, 1212 m; Crvena stena, 1196 m; Crvena stena, 1174 m; Rust, 1090 m; Vis, 1027 m; Tisova glava (Zarožje), 1088 m; Kota 1114 (Zarožje), 1114 m; Kota 1129 (Zarožje), 1129 m; Stene, 1002 m Jugoistočni greben: Šarampov, 1038 m; Kik, 1045 m; Pliš, 1042 m Bobija (Orovička planina, Tornička Bobija, 1272 m) Tornička Bobija, 1272 m; Crni vrh, 1264 m; Opaljena stena, 1156 m; Rilo, 1154 m; Krušik, 1118 m; (Gornja Orahovica), 1049 m Valjevske planine Medvednik (1244 m) Medvednik, 1244 m; Natin vrh, 1241 m; Miljački vis, 1148 m Jablanik (Jablanik, 1275 m) Jablanik, 1275 m Povlen (Mali Povlen, 1347 m) Mali Povlen, 1347; Srednji Povlen, 1301 m; Veliki Povlen, 1271 m; Kukalj, 1170 m; Goveđa glava, 1148 m; Đukića vis, 1122 m; Čiker, 1113 m; Kota 1068, 1068 m; Kota 1028, 1028 m; Crni ostenjak, 1010 m; Taorska stena (Donji Taor), 1021 m; Gredina, 895 m; Beden, 1256 m; Reselj, 1094 m; Oab, 1070 m Maljen (Kraljev sto, 1104 m) Kraljev sto, 1104 m; Crni vrh, 1096 m; Stražara, 1061 m; Kota 1042, 1042 m; Velika Pleća (Velika Pleć), 1037 m; Veliko brdo, 1036 m; Vlasovi, 1033 m; Zabalac,1011 m; Kozomor (Veliki), 1007 m; Osečanska strž., 975 m; Veliki Maljen, 970 m; Pejar, 966 m; Blagulja, 916 m; Kamalj, 915 m; Petruškina kosa, 912 m; Orlovac, 862 m; Goleš, 859 m; Mali Maljen, 853 m; Golo brdo, 843 m: Čukara, 822 m; Beli kamen, 803 m; Umka, 801 m; Klik, 684 m; Veliki Klik, 644 m; Oglavčić (Tometino polje), 740 m; Oglavak (Tometino polje), 716; Vlašić (Tometino polje), 716 m; Golo brdo (Tometino polje), 710 m; Golubac (Maljen-Bukovi), 1056 m (na mnogim kartama je prikazano 1044 m); Paljba (Maljen-Bukovi), 1051 m; Vučiji mramor (Maljen-Bukovi), 947 m; Ivlje (Maljen-Bukovi), 831 m; Bašinac (Maljen-Bukovi), 821 m Magleš (Maglješ) (Pali, 1036 m) Kota 1002, 1002 m; Kukalj, 999 m; Pali, 1036 m; Ostreš, 973 m Suvobor (Suvobor, 866 m) Suvobor, 866 m; Grukovica, 848 m; Veliki Šiljak, 848 m; Rajac, 847 m; Danilov vrh, 842 m; Crni vrh, 822; Gorice, 815 m; Grašac, 810 m; Dobro brdo, 794 m; Krst, 793 m; Kremenje, 786 m; Gučevo, 767 m; Debelo brdo, 745 m; Drenov vrh, 742 m; Kota 736; 736 m; Lipovača; 702 m; Kota 692, 692 m; Pogled, 670 m; Miličin vrh, 661 m; Repino brdo, 588 m; Veliki Stoviš (Suvobor-G. Banjani), 787 m; Ruda glava (Suvobor-Polom), 582 m; Prostruga (Suvobor-Rajac), 610 m; Kota 766 (Suvobor-Rajac), 766 m; Mujovac (Suvobor-Ravna gora), 805 m; Babina glava (Suvobor-Ravna gora), 787 m; Rior (Suvobor-Rior), 882 m; Mala Orlovača (Suvobor-Rior), 797 m; Južna pobrđa: Umka, 711 m; Galić, 689 m; Sovljak, 658 m; Rožanj, 601 m Crnokosa (Šarampov, 809 m) Šarampov, 809 m (može se pronaći i podatak o 808 m n.v.); Crnokosa, 796 m; Bobija, 777 m; Sanduk, 776 m; Kamalj, 765 m; Mala Crnokosa, 719 m; Litica, 714 m; Bobija, 665 m Drmanovina (Grad, 1022 m) Grad, 1022 m; Rust,1005 m; Kota 925, 925 m; Smet, 919 m Subjel (Veliki Subjel, 924 m) Veliki Subjel, 924 m Jelova gora (Jelina glavica, 1011 m) Jelina glavica, 1011 m; Đakov kamen, 1003 m; Kota 996 m; Zborište; Veliko Prisedo, 972 m

Podrinjske planine, karta
Detalj stare topografske karte, izvornog mjerila 1:300.000

Valjevske planine, karta
Detalj stare topografske karte, izvornog mjerila 1:300.000

---

Naslovna fotografija
Krajolik između Valjeva i Bajine Bašte

Stara austro-ugarska karta

IZVORI I LITERATURA

---

JEVREMOVIĆ, M. Živorad: Planine zapadne Srbije - s legendom. Beograd, 1953.
VUJIĆ, Milan: Antropogene turističke vrednosti Valjevskih planina. Članak. Srpsko geografsko društvo. Globus, broj 42. Beograd, 2017. str 93-106 (PDF)

• SAŽETAK: From all of the above, we can conclude that touristic potentials on Valjevo mountains, how natural, so and cultural is very serious. Cultural turistic values on these mountains and theirs surrounding give this space very strong turistic offer. Those are: monasteries, churches, cultural and historical monuments, and few archaeological findings. Insufficient valorization turistic values this region is consequence of poor markenting and its resources. Turistic offer of this region can not satisfy different needs of touristic demand. Classic touristic services (hotels, restourants) is base of touristic offer. They have a lot of problem abought joint action menagment city of Valjevo and private sector for develompment tourism on high level. Population of this region is very hospitable, and they are trying that show guests more than this region is available. However, many from them dont have touristic culture and conscience that tourism is very important part of economy, that tourism can bring material resources and a lot of positive impact wherever it develops. Very important things is protection of Nature because of it can make problem for tourism. The major negative impact are wild constructions, woodcutting and others. They are not only endangered natural values, already and cultural values. Location of touristic values on Valjevo mountains is group type. Stationary tourism is already developed, but it can be on high level, but for that on this region must invest in infrastructure, which is most important for development of tourism. Another important thing for this region is development of markenting in tourism. Touristic future of this region is very perspective if managment apply worlds experiences.

Valjevske planine, planinarsko turistička karta
Mjerilo: 1 : 50 000
Dimenzije: 96 x 67 cm; Dimenzije preklopljene: 12 x 22 cm
Opis: Na karti je prikazano područje Valjevskih planina s prirodnom i kulturnom baštinom i turističkim sadržajima. Na poleđini karte prikazane su fotografije s odgovarajućim tekstom na srpskom i engleskom jeziku.