Arhiva vijesti 2017.

DINARSKO GORJE

VIJESTI 2015. GODINA

VIJESTI 2016. GODINA

Arhiva vijesti 2017. godina

Konjičko drvorezbarstvo na popisu nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a

6.12.2017.

Drvorezbarstvo iz hercegovačkog gradića Konjica upisano je na listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva UNESCO-a, odlučeno je na održanom zasjedanju Komiteta za očuvanje nematerijalne kulturne baštine u Južnoj Koreji.
"Upis konjičkog drvorezbarstva na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine od izuzetnog je značaja za Bosnu i Hercegovinu i, kao takav, daje poticaj daljnjim aktivnostima na očuvanju bogate nematerijalne kulturne baštine naše zemlje, te pokazuje našu snažnu posvećenost implementaciji UNESCO-ove Konvencije iz 2003. godine o očuvanju nematerijalne kulturne baštine", rekao je ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine Adil Osmanović.
Drvorezbarstvo je umjetnički zanat s dugom tradicijom u općini Konjic. Drvene rezbarije, koje uključuju namještaj, sofisticirane enterijere i male dekorativne predmete, ističu se prepoznatljivim ručno izrezbarenim motivima i ukupnim vizuelnim identitetom.
Rezbarenje je sastavni dio kulture lokalne zajednice, mjera ljepote i ugodnosti kućnog enterijera i tradicija koja stvara osjećaj zajednice i pripadnosti.
Instrument dijaloga i saradnjeTo je, također, ekonomski održiv, društveno inkluzivan i ekološki održiv zanat kojim se bave različite etničke grupe, te koji služi i kao instrument dijaloga i saradnje. Široko je rasprostranjen među stanovnicima Konjica, a vlasnici porodičnih radionica za rezbarenje drveta najodgovorniji su za očuvanje elementa, obučavanje učenika drvoprerađivača i popularizaciju zanata.
Proces nominacije konjičkog drvorezbarstva počeo je još 2014, u saradnji Federalnog ministarstva kulture i sporta i lokalne zajednice u Konjicu, koja baštini ovaj element.
Konjičko drvorezbarstvo drugi je element nematerijalne baštine iz Bosne i Hercegovine koji je, nakon zmijanjskog veza, uvršten na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, saopćeno je iz Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

IZVOR: Al Jazeera i agencije - OTVORI

Priopćenje Planinarskog saveza Crne Gore u vezi korištenja planinarskih staza u zimskom razdoblju 2017./2018.

13.11.2017.

Saopštenje o privremenom zatvaranju staza Nacionalne mreže
Stručna komisija PSCG za markacije, planinske staze , pješačke puteve i Registar, shodno Zakonu o planinskim stazama daje slijedeće :

S A O P Š T E N J E - OBAVJEŠTENJE

Privremeno se zatvaraju sve uređene i markirane planinarske staze nacionalne mreže na teritoriji Crne Gore za korišćenje u zimskom periodu od 15.novembra 2017. do 01. maja 2018. godine.

Cijeneći trenutne vremenske prilike u brdsko-planinskim područjima, gdje se već formirao sniježni pokrivać, nepripremljenost staza, nepostojanje zimskih markacija i druge infrastrukture neophodne za bezbjedno korištenje staza u zimskom period, privremeno se zatvaraju planinarske transverzale ( PPT “ Orjen-Lovćen-Rumija”, CT-1 “Planinama Crne Gore”, “Via Dinarica” i “Vrhovi Balkana”) i druge uređene i markirane staze nacionalne i lokalne mreže zbog potencijalnih opasnosti po bezbjednost i zdravlje korisnika.

Korišćenje staza za zimske uspone u masivima: Prokletija, Komova, Hajle, Durmitora, Pive, Maglića, Žijova, Prekornice, Moračkih planina, Sinjajevine, Ljubišnje, Orjena, Lovćena, i Rumije, zabranjene su nenajavljenim (u zoni NP i graničnom području), neorganizovanim, neopremljenim i neformalnim “planinarskim” grupama, samovoljnim pojedincima i grupama planinara bez stručnih vodiča i zimske opreme. Korišćenje nije dozvoljeno zbog opasnosti od lavina, gromova, mećava, magle, udara vjetra, zvijeri, zaleđenog i klizavog terena, niskih temperatura, nema adekvatne infrastrukture duž staze (zimske signalizacije, skloništa od nevremena), nenaseljenosti, loših saobraćajnih veza u masivima i trajanja obdanice.

Korišćenje u zimskom periodu ostalih prohodnih planinarskih staza u primorskom i centralnom dijelu Crne Gore, ne preporučuju se korisnicima, bez adekvatne pripreme, bezbjednosnih mjera i zimske opreme, prema namjeni - težini staze, a posebno u složenim meteo uslovima bez stručnih vodiča pojedinačno ili u manjim grupama. Voditi računa o obdanici naglim promjenama vremena, gromovima i ledenim kišama.

Na osnovu iskustva tokom zimske sezone 2016/2017. stručna komisija PSCG ovim putem podsjeća, apeluje i preporučuje korisnicima, tur operatorima, NTO, LTO i klubovima sledeće:

-        Da svi korisnici planinarskih staza u predstojećem zimskom periodu (planinari, alpinisti, turno skijaši i hodači na krpljama i drugi) poštuju privremeno zatvaranje staza / *zabranu, da ne koriste staze na svoju ruku i bez adekvatne pripreme i zimske opreme, a posebno u složenim meteo uslovima.
-        Da poštuju preporuke i kodeks ponašanja u planini pri lošim meteo uslovima, ako nisu organizovani zimski usponi od stručnih službi PSCG, GSS i planinarskih klubova, uz preduzimanje potpunih mjera bezbjednosti učesnika.
-        Da organizator zimskih uspona, pohoda i planinarskih aktivnosti je odgovoran za bezbjednost svih učesnika u toku aktivnosti, da postupa shodno Zakonu o organizaciji javnih skupova i sportskih priredbi takmičenja, obavjesti GSS CG i Graničnu policiju (po potrebi), organizuje službu spašavanja (GSS) i preduzme preventivne mjere zaštite korisnika.
-        Ski centri, JPNP CG, Tur operatori, NTO, LTO i organi lokalne uprave da na pogodan način obavještavaju korisnike o opasnostina u zimskom periodu u svojim zonama – destinacijama pravovremeno.

Staze za hodanje na krpljama planinari i drugi korisnici mogu koristiti isključivo organizovano, tamo gdje je postavljena zimska signalizacija. Ove staze su u nadležnosti NP “Durmitor”, Parka prirode “Piva”, Ski centra “Vučje”, Ski centra ”Kolašin”, LTO: Plav, Mojkovac, Berane, Andrijevica, Bijelo Polje, Pljevlja, Šavnik i Rožaje, koji rentiraju krplje i obezbeđuju pomoć stručnog vodiča.

Ostali sadržaji planinarstva u zimskim uslovima mogu se izvoditi samo organizovano na osiguranim i obezbijeđenim terenima, stazama i objektima uz stručni nadzor i licencirane vodiče. Organizator snosi punu odgovornost za bezbjednost korisnika.

Planinarski savez Crne Gore će preko Stručnih komisija, zainteresovanim korisnicima pružati neophodne informacije za organizovanje zimskih uspona i drugih aktivnosti kao i stručnu pomoć korisnicima u okviru ovlaštenja i raspoloživih resursa.

Detaljne informacije za lokalne prilike tražiti od lokalnih TO i planinarskih klubova - domaćina: “Piva”-Plužine, “Durmitor”-Žabljak, “Sinjavina”, “DB Džambas”-Mojkovac, “Cmiljače”-Bijelo Polje, “Berane”-Berane, “Ahmica”, “Pogled” i “Hajla”-Rožaje, “Kom”-Andrijevica, “Bjelasica” i “Gorštak”-Kolašin, “Montenegro tim”-Nikšić, “Hrid”-Plav, “Gorica”, “Visokogorci”, “Komovi”-Podgorica, “Subra”-Herceg Novi, “Kapetan Angel”-Cetinje, “Dinarid”-Budva,”Pestingrad”-Kotor.

UPOZORAVAMO DA SE STAZE KORISTE NA RIZIK I SOPSTVENU ODGOVORNOST KORISNIKA

PSCG i stručna služba ne snosi nikakvu odgovornost prema korisnicima staza, koji se ne pridržavaju razloga privremenog zatvaranja staza, apela i preporuka, te samovoljno koriste planinarske staze i izlažu opasnosti sebe i druge korisnike.

Poseban apel upućujemo svim korisnicima da vode računa o higijeni na stazama i čuvaju postavljenu signalizaciju i markacije (da je ne oštećuju).

13.novembar 2017.godine

Načelnik komisije Pavle S Bandović s.r.

IZVOR: Planinarski savez Crne Gore

Ferata Osobac na Prenju

7.11.2017.

Vijest prenesena s portala Planinarskog saveza Bosne i Hercegovine:

Zbog velikog interesa planinara iz Bosne i Hercegovine i regiona, najavljujemo da će Ferata Osobac (planina Prenj) biti puštena u zvaničnu upotrebu krajem maja 2018. godine.
Podsjetimo da je Ferata Osobac izgrađena po sjeveroistočnom bridu harizmatičnog prenjskog vrha Osobac. Dugačka je 1200 metara sa visinskom razlikom cca 700 metara. Kao takva spada u najveće ferate regiona. Kategorizira se kao zahtjevna, tehnički srednje teška i povremeno vrlo teška, sa svim elementima viskogorskog planinarenja, a njeno penjanje predstavlja istinski užitak.
Nosilac projekta: Planinarski savez F BiH
Projekt menadžer: Zehrudin Isaković;
Izvođač radova: NVO Cetina
Projekt je podržala Vlada Federacije BiH, Ministarstvo okoliša i turizma FBiH;
Do zvanične objave da je Ferata puštenja u upotrebu molimo sve zainteresirane planinarke i planinare da se suzdrže od penjanja iste zbog tekućih radova i vlastite sigurnosti.
Uz prijateljski pozdrav, želimo Vam mnogo lijepih planinarskih tura,
Zehrudin Isaković predsjednik PS BiH i PSFBiH.

IZVOR: Planinarski savez Bosne i Hercegovine - OTVORI

Planinari probili puteve preko Vran planine

2.10.2017.

Članovi Planinarskoga društva "Orlova stina" iz Tomislavgrada i volonteri prosijekli i uredili stazu do Hajdučkoga groba na Vran planini, u duljini od 12 km. Staza je provedena od restorana Hajdučke vrleti na Blidinju, gdje se nalazi pećina Mijata Tomića, preko Velikog Vrana, prema Hajdučkom grobu, te od šumskog dijela Omrčenice preko Maloga Vrana do istog cilja. Cilj akcije je prosijecanje i markiranje još jedne staze na Vran planini s kojom će se omogućiti pristup turistima, planinarima i svim zainteresiranim do čuvene opjevane pećine u povijesti prepoznatljivoga hajduka Mijata Tomića koji potječe s ovih područja.

Novi nacionalni park "Drina"

20.9.2017.

Proglašenjem Nacionalnog parka „Drina“ Republika Srpska je dobila novo zaštićeno područje prirode. Nacionalni park nalazi se na teritoriju općine Srebrenica i obihvaća površinu od 6.315,32 hektara.

Zaštita područja izvršena je na osnovu Zakona o Nacionalnom parku „Drina“ i Studije za proglašenje zaštićenog područja - NP "Drina" koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske na junskom zasjedanju. Studiju je, prema odredbama Zakona o zaštiti prirode ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 20/14) izradio Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa. Zakon o NP „Drina“ objavljen je u „Službenom glasniku Republike Srpske" br. 63/17 od 4. jula 2017. godine.

NP „Drina“ je 19. zaštićeno područje u Republici Srpskoj i treće u kategoriji nacionalnog parka, nakon Sutjeske i Kozare. Površina pod zaštitom sada iznosi 27.972,35 hektara, što je udio od 1,13% od ukupne površine Republike Srpske.

Osnovne vrijednosti Nacionalnog parka „Drina“ su staništa endemičnih i reliktnih biljnih vrsta, prije svega Pančićeve omorike te klisurasto-kanjonska dolina rijeke Drine i njenih pritoka. Ovo područje čini jedinstveni kompleks, odnosno dio dinarske Starovlaško-raške visije.

Klisurasto-kanjonska dolina rijeke Drine na pojedinim mjestima ima odlike kanjona sa strmim, vertikalnim stranama. Najmarkantnija je na ušću Crnog potoka gdje maksimalna dubina kanjona iznosi 976 metara. Po svojim dimenzijama i specifičnom pravcu pružanja klisurasto-kanjonska dolina Drine je jedinstvena i kao takva jedna od najznačajnijih riječnih dolina u Republici Srpskoj, ali i u cijelom pojasu Dinarida. Veoma značajna i markantna je klisurasto-kanjonska dolina Crnog potoka čije izvorište se nalazi na preko 1100 metara nadmorske visine i nakon samo 6 kilometara toka do ušća u Drinu savlađuje pad od preko 800 metara.

Izuzetnoj vrijednosti područja doprinosi prisustvo Pančićeve omorike (Picea omorika), koja je endemična i tercijarno reliktna vrsta. Nekada je ova vrsta bila široko rasprostranjena u Evropi, a danas je njen areal ograničen na prostor oko srednjeg toka Drine. U Bosni je rasprostranjena na području opština Rogatice, Srebrenice, Foče, Čajniča i Višegrada. Najrazvijenije populacije Pančićeve omorike su prisutne na više lokaliteta (Gostilja, Stolac, Radomišlja, Žepa, Gvozna), a u Srbiji opstaje i raste na planini Tari gdje je zaštićena u okviru Nacionalnog parka „Tara“.
Pukotine krečnjačkih stijena u kanjonu rijeke Drine predstavljaju staništa gdje je prisutan najveći broj vrsta endemičnog i reliktnog karaktera (stenohorični, mezohorični i eurihorični endemi; paleoendemi i neoendemi; mezozojski, tercijarni, glacijalni i kserotermski relikti). Nešto manji broj je prisutan na krečnjačkim siparima, a neznatan broj u mezofilnim i higrofilnim šumama. Pored omorike značaju biodiverziteta doprinosi prisustvo endemične vrste derventanskog različka (Centaurea incompta subsp. derventana) koja sa Edraianthus jugoslavicus, Daphne malyanai Sesleria tenuifolia grade zajednice endemičnog karaktera (Edraiantho jugoslavici - Centauretum derventanae, Centaureo derventanae - Daphneetum malyanae i Centaureo derventanae - Seslerietum tenuifoliae).
Izuzetan diverzitet flore se ogleda u prisustvu oko 635 taksa vaskularne flore.

Takođe, diverzitet faune na području predloženom za Nacionalni park „Drina“ je izuzetno vrijedan. Posebno značajne vrste su mrki medvjed (Ursus arctos), divokoza (Rupicapra rupicapra) i suri orao (Aquilachrysaetos).

Prilog:
Zakon o Nacionalnom parku "Drina" ("Službeni glasnik RS" br. 63/17)
Закон о Националном парку "Дрина" ("Службени гласник РС" бр. 63/17)

IZVOR: Repubčki zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa; Ministarstvo prosvjete i kulture RS

Područje Nacionalnog parka "Drina", karta

Projekt "BH bivak"

19.9.2017.

Federalna ministrica okoliša i turizma FBiH, dr Edita Đapo, potpisala je 19.9.2017. ugovor o sufinanciranju projekta „BH Bivak“ s predsjednikom Planinarskog saveza FBiH, Zehrudinom Isakovićem. Radi se o jednom od četiri projekta od značaja za turistički razvoj FBiH.

„Spomenuto sufinanciranje omogućit će Planinarskom savezu FBiH da izgradi mrežu sigurnih skloništa – bivaka za posjetitelje kako bi boravak na bosanskohercegovačkim planinama učinili ne samo lijepim nego sigurnim i ugodnim. Cilj je izgradnjom bivaka podsticati razvoj ekološki prihvatljivog planinskog turizma, pa će se i objekti graditi ekološki prihvatljivim materijalima. Izgradnjom dodatnih bivaka povećat će se i turistički kapaciteti, osigurat će se siguran boravak na planini, privući će se veći broj turista, kako domaćih tako i stranih, koji će u sinergiji s ostalim turističkim potencijalima, lokalnoj zajednici dati očekivane pozitivne ekonomske efekte“, izjavila je ministrica Đapo.

Predsjednik Planinarskog saveza FBiH Zehrudin Isaković, kazao je kako na planinama Bosne i Hercegovine trenutno nema dovoljno smještajnog kapaciteta za potrebe planinara, ali i sve većeg broja ostalih turista-posjetitelja. Izgradnjom bivaka planinarska infrastruktura podiže se na znatno viu razinu, a samim time i spremnost da prihvati veći broj ljubitelja eko-turizma. Najveći nedostatak smještajnih kapaciteta u ekstremnim planinskim uvjetima uočen je na planinama Prenju i Čvrsnici, gdje će locirati i izgraditi najveći broj bivaka. Bivaci će biti postavljeni na teško pristupačnim lokacijama, i predstavljat će strateški bitna mjesta za planinare, alpiniste i gorske spasioce. Posebno je važno istaknuti da će se oni u budućnosti koristiti kao kontrolne stanice gorske službe spašavanja i kao promatračka mjesta radi uočavanja požara.

Predsjednik Planinarskog saveza FBiH na kraju je uručio ministrici Đapo zahvalnicu i medalju za partnera godine, po odabiru Upravnog odbora Planinarskog saveza i zahvalio se na njenom iznimnom angažmanu, kako bi sportski turizam bio prepoznat u FBiH, ali i u svijetu i kako bi se osigurao siguran i ugodan boravak na najvećem bh turističkom potencijalu, planinama.

IZVOR: Planinarski savez Bosne i Hercegovine

Trebević dobiva novu 15 km dugu sportsko-turističku stazu

5.9.2017.

Šume sjeverne padine Trebevića, iznad Sarajeva

OD INAT KUĆE DO VRHA
Trebević dobija novu 15 km dugu sportsko-turističku stazu pogodnu za planinare, ali i rekreativce

Na Trebeviću se počinje graditi nova sportsko-turistička staza koja će ići od Inat kuće do vrha Trebevića. Staza će biti duga 15 kilometara, a bit će pogodna kako za sposobne planinare tako i za rekreativce.
Maršruta će ići preko Hošinog brijega, Čoline kape, bob staze, kraj hotela Pino, pa sve do vrha Trebevića, a oznake na stazi će upućivati kome je koja staza namijenjena što će omogućiti sigurno kretanje planinarima, početnicima i strancima.

"Staza će biti podešena tako da njome mogu ići i rekreativci, a i kondiciono sposobni planinari, bit će obilježena početnim panoom i kartom staze od početne do krajnje tačke, oznakama o težini i dužini puta, vremenom koje je potrebno da se pređe od jedne do druge tačke te sa svom planinarskom markacijom od prve do zadnje tačke, tako da ne može niko zalutati ni pri penjanju ni pri silasku. Ovo je jedna divna ideja, staza kojom će i turisti i građani moći prošetati i otići do vrha Trebevića, a kako će staza prolaziti pored planinarskog doma i ugostiteljskih objekata, u njima će se moći odmoriti i osvježiti", rekao nam je Edin Ibrulj, predsjednik Planinarsko-skijaškog društva Trebević Stari Grad koje je zaduženo za realizaciju projekta i održavanje staze.

Pored ovog planinarskog društva, u projekt je uključena Gradska uprava Grada Sarajeva koja sa 14.400 KM finansira projekt te Planinarski savez BiH koji je nosilac aktivnosti.

Ibrulj je rekao kako će radovi najvjerovatnije početi polovinom septembra, nakon uplate sredstava, a završetak je planiran za kraj oktobra. Radovi će uključivati gradnju stubova, a ponegdje će biti potrebna i sječa stabala.

"Trebević se vraća svom punom izdanju, čak je i jači nego što je bio. Vikendom je pun kao šibica. Turisti uslikaju karte koje smo postavili gore i sami idu hodati", rekao je Ibrulj.

Trebević se želi pozicionirati kao jedna od najpoželjnijih destinacija u zemlji, a ovakvi projekti idu ka tom cilju i osim ovog projekta, trenutno se rade i dva projekta koje je u decembru 2016. godine najavio načelnik opštine Istočni Stari Grad Bojo Gašanović. Radi se o izgradnji policijske stanice na Trebeviću i biciklističke staze.

Iz ove opštine su nam rekli da su za projekt izgradnje policijske stanice tek odobrena sredstva i da bi se trebao završiti do kraja ove ili eventualno nakon početka sljedeće godine.

"Osim aktivnosti na diversifikaciji turističke ponude, potrebno je cjelokupni projekt razvoja Trebevića osnažiti i u institucionalnom smislu, odnosno podići nivo sigurnosti i to je glavna suština ovog projekta", rečeno nam je iz Opštine Istočni Stari Grad.

Što se tiče biciklističke staze koja bi trebala biti nastavak staze prema Domu invalida na Brusu i njen završetak očekuje se u skorijem periodu.

"Projekt nastavka biciklističke staze je od izuzetnog značaja za dalji razvoj turizma na ovom području. Trebević je u ovom momentu sve interesantniji za turiste i stoga je jako poželjno da se ponudi što više različitih sadržaja kako bi se postojeći interes za ovo područje maksimalno iskoristio, odnosno kako bi se privukao što veći broj posjetilaca što će u konačnici imati višestruke benefite za razvoj ovog područja. U skorijem periodu se očekuje realizacija navedenog projekta", rekli su iz Opštine.

Ukoliko se sva tri ova projekta uspješno završe, turistički i svaki drugi potencijal Trebevića bit će uzdignut na veći nivo, a i izgradnja Trebevićke žičare, čiji završetak se očekuje sljedeće godine, uveliko će doprinijeti tome.

PROČITAJ ČLANAK NA KLIX.BA

Izvor: Klix.ba

Obnova skloništa na Šugarskoj dulibi

10.8.2017.

"Kuća Velebita" u Krasnom
Izvor: Nacionalni park Sjeverni Velebit

Planinarsko sklonište na Šugarskoj dulibi vrlo je važan objekt na VPP-u, prvenstveno zbog sigurnosnih razloga, jer nadaleko nema mjesta u kojem se može skloniti, odmoriti ili prenoćiti u obilasku tog dijela Velebita. Smješten je na visini 1212 n/m, od Baških Oštarija udaljen je preko 6 sati hoda, a do Stapa ima 5 sati. Na njega može se doći i od Jelove Ruje za 3, a iz Lukovog Šugarja za 4 i pol sati. U proteklih desetak dana, od 28. srpnja do 8. kolovoza 2017., na Šugarskoj dulibi odrađen je najveći dio završnih radova na obnovi planinarskog skloništa te je isto stavljeno na raspolaganje posjetiteljima.

PROČITAJ ČLANAK I POGLEDAJ FOTOGRAFIJE OBJEKTA NA SLUŽBENOJ STRANICI HRVATSKOG PLANINARSKOG SAVEZA

Izvor: Hrvatski planinarski savez

U Krasnom otvoren posjetiteljski centar Nacionalnog parka Sjeverni Velebit

2.8.2017.

"Kuća Velebita" u Krasnom
Izvor: Nacionalni park Sjeverni Velebit

Dana 2.7.2017. otvorena je u Krasnom na sjevernom Velebitu "Kuća Velebita", posjetiteljski centar Nacionalnog parka "Sjeverni Velebit".

Projekt gradnje novog centra uz sredstva Nacionalnog parka Sjeverni Velebit sufinanciran je i iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnoga programa Regionalna konkurentnost 2007.-2013. Ostatak sredstava osigurali su Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Cilj projekta bio je sagraditi prepoznatljiv, moderan i atraktivan centar za posjetitelje koji će privlačiti nove goste u nacionalni park i njegovu okolicu. Novi centar će omogućiti još kvalitetniju prezentaciju prirodnih i kulturnih vrijednosti Sjevernog Velebita i turističkih sadržaja čitave Ličko-senjske županije“.
U centru se posjetiteljima prezentiraju informacije o klimi, ekosustavima, vrstama, kulturnoj baštini i geološkim osobitostima Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Fokus je biti na špiljama i jamama po kojima je park poznat. Gostima se prikazuje proces nastanka jama i špilja, povijest njihova istraživanja, te životinje koje u njima obitavaju. Najveća atrakcija centra je dočaravanje iskustva ulaska u jamu za što je sagrađenoi posebno dizalo.
Jedan dio postava centra bit će usmjeren na upoznavanje posjetitelja s ekološkim modelom gradnje čime će se promicati svijest o važnosti i mogućnostima energetski učinkovite gradnje.

Bukove šume u nacionalnim parkovima Sjeverni Velebit i Paklenica na Popisu svjetske baštine UNESCO-a

28.6.2017.

Bukova šuma

Odluka je donesena na zasjedanju UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu koji se održava u Krakovu u Poljskoj.
Na 41. zasjedanju UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu, koje se održava od 2. do 12. srpnja 2017. u Krakovu u Poljskoj, Republika Hrvatska je 7. srpnja 2017. godine zajedno s 9 zemalja, Albanijom, Austrijom, Belgijom, Bugarskom, Italijom, Rumunjskom, Slovenijom, Španjolskom i Ukrajinom, upisala proširenje serijske nominacije „Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Europe“ na Popis svjetske baštine UNESCO-a.
Proširenje serijske prekogranične nominacije uključilo je 63 područja bukovih šuma od čega je Republika Hrvatska sudjelovala sa tri područja, u nacionalnim parkovima Sjeverni Velebit i Paklenica. Riječ je o 1.289,11 hektara bukove šume koja se u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit nalazi u Strogom rezervatu "Hajdučki i Rožanski kukovi" te 2.031,87 hektara šume na lokacijama Suva draga-Klimenta i Oglavinovac-Javornik u Nacionalnom parku Paklenica. Iznimnost predloženih iskonskih bukovih šuma u nacionalnim parkovima Sjeverni Velebit i Paklenica temelji se na njihovoj izvornosti, geografskom položaju, starosti i veličini.
Ovaj upis na Popis svjetske baštine predstavlja treće proširenje. Prve su na Popis svjetske baštine „Iskonske bukove šume Karpata“ upisale Slovačka i Ukrajina još 2007. godine. Proširenje prekogranične serijske nominacije uslijedilo je 2010. godine upisom njemačkih drevnih bukovih šuma na Popis svjetske baštine uz preporuku Odbora za svjetsku baštinu da se upisanom prekograničnom dobru, s ciljem zaštite jedinstvenog šumskog ekosustava, pridruže ostale zemlje kako bi se dobio cjelovit prikaz ekoloških procesa sastojina bukovih šuma u različitim okolišnim uvjetima. Treće, odobreno proširenje rezultat je međunarodnog istraživačkog projekta koji je pokrenut 2012. godine pod vodstvom Austrije. Kroz projekt dobivena je lista od 126 područja značajnih iskonskih i drevnih bukovih šuma Europe od kojih je 63 odabrano za nominaciju. Uključivanjem 63 nova područja na Popis svjetske baštine dobivena je cjelovitost područja koje ima iznimnu univerzalnu vrijednost i dokaz je postglacijalnog širenja te prirodnog i nesmetanog razvoja ekosustava bukovih šuma Europe.
Sve države uključene u nominaciju pokazale su iznimnu posvećenost zajedničkoj suradnji i izražena je zajednička namjera za očuvanje i održivo upravljanje bukovim šumama.
Upis na Popis svjetske baštine potvrda je da se prirodnim ljepotama Hrvatske upravlja na najbolji mogući način s ciljem zaštite za buduće naraštaje i da je Hrvatska je po bioraznolikosti i prirodnim ljepotama među najbogatijim europskim državama.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Republke Hrvatske

Nacionalni parkovi Crne Gore uveli izmjene u sistemu naplate ulaza

7.7.2017.

Pešića jezero na planini Bjelasici (Crna Gora)

Nacionalni parkovi Crne Gore su u cilju poboljšanja naplate prihoda, njihovog efikasnijeg praćenja i kontrole, počev od 23.6.2017. godine, uveli određene izmjene u sistemu naplate.

U svim Nacionalnim parkovima Crne Gore, uvođenjem izmijenjenog efikasnijeg sistema, svaki posjetilac kao i do sada dobija fiskalni isječak koji je zakonski obavezan i predstavlja dokaz ostvarenog prometa, te i bukmarker kao poklon suvenir.

Svi posjetioci dužni su da uzmu fiskalni račun i čuvaju ga tokom boravka u Parku. Na zahtjev ovlašćenih lica Nacionalnog parka, posjetioci su dužni da fiskalni račun pokažu, imajući u vidu da isti predstavlja dokaz da su platili ulazak u Nacionalni park.

Uvođenjem izmijenjenog sistema naplate, svaki posjetilac parka dobija fiskalni račun kao potvrdu da je platio naknadu za ulazak u park, a svaka organizovana grupa turista dobija zbirni fiskalni račun na kome će, između ostalog, biti navedeno tačno vrijeme ulaska u park.

Visina naknade za ulazak u NP Durmitor, kao i u NP Biogradska gora iznosi tri eura, za Lovćen dva eura, Skadarsko jezero četiri eura i NP Prokletije jedan euro.

Izvor: PR služba Nacionalnih parkova Crne Gore

Planinarski put Via Dinarica predstavljen u Europskom parlamentu

20.6.2017.

Katun Gradina na planini Bjelašnici (BIH)

BRUXELLES, 20. lipnja 2017. (Hina) - Izložba fotografija "Via Dinarica - put koji prirodno povezuje" otvorena je u ponedjeljak u Europskom parlamentu, a predstavljanje projekta povezivanja planina i ljudi u Dinarskom gorju u jedinstvenu planinarsku stazu nastavljeno je u utorak konferencijom na kojoj su Via Dinaricu predstavili hrvatski europarlamentarac Davor Škrlec te voditelji i dionici projekta.

Via Dinarica je međunarodni projekt koji, kroz promicanje planinarskog turizma, održivog razvoja i lokalne proizvodnje, za cilj ima pridonijeti društvenom i gospodarskom razvoju područja Dinarida, od Slovenije do Albanije, na potezu dužem od 1300 kilometara.
Planinarski put obuhvaćen projektom Via Dinarica namijenjen je planinarima, biciklistima i drugim izletnicima koji posjećuju Dinaride kao turisti, a jedan od ciljeva projekta je i jačanje potrebne infrastrukture i podrška malim proizvođačima i pružateljima usluga u ruralnim i manje razvijenim područjima.
Inicijator predstavljanja potencijala hrvatskog planinskog turizma i planinarstva u Europskom parlamentu je zastupnik Davor Škrlec, u suradnji s Udrugom Via Dinarica Croatia, a projekt su u utorak u Europskom parlamentu predstavili voditelj projekta u Hrvatskoj Alan Čaplar i BiH Kenan Muftić.
U ponedjeljak u sjedištu Europskog parlamenta u Bruxellesu svečano je otvorena izložba posvećena projektu, koju su otvorili hrvatski zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu Davor Škrlec te autor izložbe i fotografija Alan Čaplar. O projektu i putu Via Dinarica govorili su i pročelnik Vodičke službe HPS-a Dorijan Klasnić i voditeljica projekta Parcs Programa za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP) u Hrvatskoj Valentina Futač.
Otvorenju izložbe nazočilo je oko stotinu ljudi, među kojima i brojni planinari, predstavnici Hrvatskog planinarskog saveza i Hrvatske gorske službe spašavanja, predstavnici razvojnih agencija, ravnatelji nacionalnih parkova i parkova prirode te predstavnici institucija koje su pružile potporu ovom događanju - Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica i Hrvatska gospodarska komora.
Na izložbi je prikazano 80 fotografija, a nakon Bruxellesa planirano je postavljanje izložbe i na raznim lokacijama u Hrvatskoj.
Projekt kao funkcionalna cjelina odražava koncept održivog turizma
Nakon izložbe svoje proizvode predstavili su domaći OPG-ovci - proizvođači pršuta, sira, meda, slastica, ljekovitog bilja i likera s trase Via Dinarice.
"Razvojne aktivnosti Via Dinarice nisu usmjerene na razvoj masovnog turizma, već na povezivanje postojećih i novih potencijala u funkcionalnu cjelinu, u suglasju s konceptom UN-ove godine održivog turizma. Via Dinarica pridonosi jačanju veza između naroda koji žive u Dinarskom gorju, posebno između Hrvatske, Slovenije i BiH. Partnerskom suradnjom u inicijativi za uspostavljanje puta Via Dinarica ostvareno je snažno europsko povezivanje među narodima te postoji stalna razmjena iskustava pri upravljanju potencijalima planinskih prostora i kulture tolerantnog suživota", pojasnio je Škrlec.
"Zbog iznimnih postignuća u razvoju aktivnog turizma, održivog razvoja planinskih područja i regionalnog povezivanja ljudi na prostoru Dinarskoga gorja, projekt Via Dinarica nominirao sam za ovogodišnju nagradu Europski građanin koju dodjeljuje Europski parlament. Ciljevi projekta su održivi razvoj planinskog turizma, zaustavljanje iseljavanja planinskih područja, promocija i očuvanje prirodne baštine Dinarida te potpora ljudima koji žive u planinskim područjima kako bi se nastavili baviti tradicionalnim djelatnostima i turistima ponudili autohtone proizvode", rekao je, među ostalim, Škrlec.
"Predstavljanje hrvatskih planina, planinarstva i planinskog turizma u Europskom parlamentu, kao i nominacija projekta Via Dinarica za nagradu Europski građanin, svakako je vrijedan doprinos popularizaciji planinarstva u Hrvatskoj i znak da se vrijednosti stvorene zalaganjem brojnih naraštaja planinara i drugih ljubitelja planinarskih predjela prepoznaju i cijene i na najvišoj europskoj razini", rekao je Alan Čaplar, predsjednik Udruge Via Dinarica Croatia.
Čaplar je rekao kako je u proteklih pet godina trasiran cijeli put Via Dinarica kroz Hrvatsku, u dužini od 2000 kilometara, te prikazan na web platformama outdooractive.com, i viadinarica.com detaljnim tekstovima na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku. "Efekti toga vidljivi su u povećanju posjećenosti naših dinarskih planina", napomenuo je Čaplar.
Na konferenciji održanoj u utorak u Europskom parlamentu u Bruxellesu uz zastupnika Škrleca i voditelje projekta, govorili su izaslanica Ministarstva turizma Vesna Rajković, predsjednik Zajednice obiteljskog turizma Hrvatske gospodarske komore Nedo Pinezić, glavni tajnik Hrvatskog planinarskog saveza i HGSS-a Darko Berljak, predstavnik NP Paklenica Zlatko Marasović i pročelnik Vodičke službe HPS-a Dorijan Klasnić i koordinator projekata Via Dinarice za Hrvatsku
Via Dinarica - najbolji novi planinarski put u svijetu
Škrlec je u izjavi za Hinu kao važno postignuće projekta istaknuo povezivanje svih razina, od općine do županije do nacionalne razine, ministarstva zaštite okoliša i energetike i ministarstva turizma do Hrvatskog planinarskog saveza, Hrvatske gorske službe spašavanja, i naposljetku, udruge Via Dinarica, i dodao da je najveća zasluga Bruxellesa i Europskog parlamenta, da je "postao mjesto poticanja suradnje među Hrvatima" bez obzira na političke i druge razlike.
Dvodnevno događanje završilo je susretom u predstavništvu Hrvatske gospodarske komore u Bruxellesu, pod naslovom "Potencijali Via Dinarice". Cilj tog predstavljanja bilo je povezivanje gospodarstvenika, i to prvenstveno turističkih agencija iz Hrvatske s agencijama iz zemalja Beneluxa. Na toj svečanosti također su se okupljenim gospodarstvenicima i novinarima predstavili domaći proizvođači s područja Dinarskoga gorja, a dogovoreno je da će tijekom jeseni biti organizirano studijsko putovanje za predstavnike belgijskih i nizozemskih turističkih agencija i novinare po hrvatskim planinama.
Via Dinarica je dužinski planinarski put namijenjen planinarima, biciklistima i drugim izletnicima koji posjećuju Dinaride, i proteže se od Slovenije do Albanije. U projektu su uključene turističke agencije, proizvođači i udruge iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Crne Gore, Srbije i Slovenije. U Hrvatskoj Via Dinarica ima ukupno 57 etapa i obuhvaća 6 nacionalnih parkova, 4 parka prirode, dva stroga prirodna rezervata te brojne privlačne hrvatske krajolike.
Turistički magazin »Outdoor« proglasio je Via Dinaricu najboljim novim planinarskim putom u svijetu, a put je predstavljen i na Lonely Planetu i National Geographicu. Prema izboru National Geographic Travel magazina, Via Dinarica je proglašena jednom od 10 najboljih svjetskih destinacija za outdoor aktivnosti u 2017. godini.
Projekt Via Dinarica pokrenuo je Program za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP), a zbog zatvaranja ureda UNDP-a u Hrvatskoj projektne aktivnosti nastavila je specijalizirana Udruga Via Dinarica Croatia.

Izvor: HINA, Planinarski put Via Dinarica predstavljen u Europskom parlamentu

BIH - poziv planinarima i planinarskim vodičima da prijave pronalazak neeeksplodiranih ubojnih sredstava

14.6.2017.

Sumnjivo minsko područje kod Vrutka na planini Prenj (BIH)

Nakon više primljenih informacija o pronalasku neeksplodiranih ubojnih sredstava u neposrednoj blizini planinarskih staza, uglavnom na udaljenim i teško dostupnim lokacijama kojima je nemoguće pristupiti bilo kakvim vozilom, Federalna uprava civilne zaštite počela je pripremati akciju tokom koje bi trebalo prikupiti, potvrditi i locirati ovakve prijave, te isplanirati i izvršiti uništenje prijavljenih eksplozivnih sredstava. Zbog broja pristiglih informacija operacija će biti usmjerena prvenstveno na područje Treskavice, ali će biti planirano uništenje eksplozinih sredstava i na drugim planinama prema primljenim informacijama.
S obzirom da se radi o pronađenim eksplozivnim sredstvima koja se nalaze udaljena više sati hoda od naselja i prohodnih puteva, radi se o veoma rizičnoj operaciji koja iziskuje temeljite pripreme. Jedna od osnovnih stvari je lociranje sredstava kako vrijeme i resursi ne bi bili trošeni na uzaludna traženja. U tom smislu molimo planinare i planinarske vodiče da prikupe minimalnu količinu informacija potrebnu za efikasno pronalaženje ovih sredstava. Prvenstveno ih upozoravamo da uočeno eksplozivno sredstvo nipošto ne diraju, već da ga fotografišu u krupnom planu i njegovo okruženje i snime koordinatu mobilnim telefonom. Potrebno je i da sredstvo obilježe komadom najlona ili tkanine u boji kako bi moglo biti uočeno u kamenjaru ili vegetaciji.
U pojedinim slučajevima timovi za UES Federalne uprave civilne zaštite već su uklonili nekoliko sredstava prijavljenih pored planinarskih staza na planinama Treskavici i Visočici u čiju je blizinu bilo moguće prići vozilima.
Ovom prilikom se zahvaljujemo svima koji su nam pomogli u realizaciji ovih zadataka.
Informacije o pronalasku eksplozivnih sredstava mogu se prijaviti na sljedeće kontakte:
- Operativni centar Federalne uprave civilne zaštite - 767 530
- Na facebook stranici FUCZ (inbox)
- Na e-mail adresu - prijava.nus@fucz.gov.ba

Izvor: Federalna uprava civilne zaštite Federacije Bosne i Hercegovine

U Europskom parlamentu u Bruxellesu 19. i 20. lipnja bit će predstavljena Via Dinarica – dužinski planinarski put kroz Dinarsko gorje

12.5.2017.

Via Dinarica nominirana za nagradu Europski građanin
U Europskom parlamentu u Bruxellesu 19. i 20. lipnja bit će predstavljena Via Dinarica – dužinski planinarski put kroz Dinarsko gorje. Via Dinarica je ujedno i program za održivi razvoj turizma i lokalni ekonomski rast. Provodi se u svim zemaljama koje zahvaća Dinarsko gorje.
Izložbu i konferenciju o puta i programu Via Dinarica organizira hrvatski europarlamentarac Davor Škrlec iz grupacije Zelenih u Europskom parlamentu. Izložbu će otvoriti potpredsjednica Europskog parlamenta Ulrike Lunaček i predsjednik Udruge Via Dinarica Croatia Alan Čaplar.
Uoči tog događaja, 6. i 7. svibnja u Nacionalnom parku Paklenica održan je regionalni sastanak nositelja regionalnog programa Via Dinarica. Sastanak su organizirali Udruga Via Dinarica Croatia i Nacionalni park Paklenica s ciljem revizije dosadašnjih nastojanja u razvitku i promociji Programa Via Dinarice, zajedničkog operativnog razumijevanja i opredjeljenja za ključne vrijednosti Via Dinarice, utvrđivanje koridora i trasa, zajedničkog koordiniranog korištenja žiga te prepoznavanja potrebe za koordinacijom na sektorskim, nacionalnim i regionalnim razinama djelovanja.
Sastanku su nazočili predstavnici vodećih organizacija u razvoju Via Dinarice, predstavnici turističkih agencija i predstavnici međunarodnih razvojnih institucija iz zemalja na trasi Via Dinarice. Svi su sudionici imali priliku prikazati dosadašnja individualna ili multilateralna dostignuća u razvitku i promociji Via Dinarice. Konačni rezultat ukupnog rada bio je vrlo impresivan što upućuje na vrlo veliki potencijal budućih postignuća.
Zahvaljujući iznimnim postignućima u razvoju aktivnog turizma, održivom razvoju planinskih područja i regionalnom povezivanju ljudi na prostoru Dinarskoga gorja, Via Dinarica nominarina je za nagradu „Europski građanin“ koju dodjeljuje Europski parlament.

Izvor: Stranica Via Dinarica - Croatia

Umijeće suhozidne gradnje nematerijalno je kulturno dobro RH

9.2.2017.

Fotografija: Udruga Dragodid

Umijeće suhozidne gradnje nematerijalno je kulturno dobro Republike Hrvatske. Odlučilo je to Ministarstvo kulture nakon dugogodišnje inicijative udruženih zaštitara i promicatelja suhozidne baštine, prije svega udruge Udruge Dragodid i nakon trogodišnjeg perioda preventivne zaštite.

Preduvjet je to i za međunarodnu inicijativu - da mediteranska pučka gradnja u kamenu postane dio svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a. Umijeće suhozidne gradnje bilo bi 14. nematerijalno kulturno dobro iz Hrvatske na popisu UNESCO-a. Naime, prigodom obilježavanja 70-te obljetnice UNESCO-a, u Nicosiji (Cipar) od 22.-23. siječnja 2016.g. održan je sastanak stručnjaka na temu Tehnika gradnje „u suho“ kao element nematerijalne kulturne baštine kako bi se započelo s izradom zajedničke kandidature za upis na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalnih dobara čovječanstva ističu iz Ministarstva kulture. Uz stručnjake iz Cipra, Bugarske, Grčke Španjolske i Švicarske kao predstavnik Ministarstva kulture RH sudjelovao je i stručnjak iz Udruge Dragodid koja je jedan od nositelja nematerijalnog kulturnog dobra – umijeća zidanja “u suho”. Svoja iskustva stručnjaci su međusobno razmijenili prezentirajući tehnike gradnje “u suho” koje su dio nacionalnih inventara nematerijalne baštine. Tom prigodom ocijenjeno je da su zajedničkim sastankom učinjeni značajni koraci koji će pridonijeti međusobnom upoznavanju s mogućnostima i izazovima u očuvanju i promociji gradnje “u suho” kao elementa nematerijalne kulturne baštine.

Umijeće zidanja „u suho“, odnosno umijeće gradnje suhozida, je u posljednjih desetak godina u Republici Hrvatskoj došlo u fokus kao nematerijalno kulturno dobro vrijedno zaštite, koje predstavlja izniman primjer (tradicijskog) odnosa čovjeka i njegovog okoliša, i rezultat kojega je nastanak brojnih i vrijednih suhozidnih građevina i krajolika. Godine 2013. Povjerenstvo za nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture ocijenilo je da umijeće zidanja "u suho" na području jadransko-dinarskog krša ima svojstva nematerijalnog kulturnog dobra te je 21. lipnja 2013. doneseno rješenje kojim se ono stavlja pod preventivnu zaštitu i upisuje u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Listu preventivno zaštićenih kulturnih dobara. Takva vrsta zaštite važeća je najdulje tri godine od dana donošenja rješenja, te je 2015. godine u organizaciji Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine održan sastanak na kojemu su razmatrani potrebni koraci u svrhu trajne zaštite kulturnog dobra. Istovremeno su započele aktivnosti na međunarodnoj kandidaturi umijeća gradnje suhozida za upis na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Zaključak sastanka bio je da je za trajnu zaštitu najpotrebnije ustanoviti popis nositelja, te je udruga 4 GRADA DRAGODID na natječaju Ministarstva kulture za financiranje za 2016. godinu prijavila program istraživanja nositelja kulturnog dobra, koji je i odobren za financiranje. Kroz terenski rad, kontakte sa poznatim nositeljima, te javni poziv objavljen na internetu, prikupljeni su podaci 98 fizičkih i 19 pravnih osoba. Od tog broja stručnom evaluacijom odabrano je 35 fizičkih i 18 pravnih osoba koje su predložene kao nositelji u procesu registracije kulturnog dobra. U istraživanju su sudjelovali: Filip Šrajer, dipl.ing.arh., Grga Frangeš, dipl.etnol., Filip Bubalo, prof., Mirna Ratkajec, dipl.etnol., Miran Križanić, dipl.ing.arh., Jelena Kulušić, aps.etnol.

Stranica udruge DRAGODID - OTVORI
Video prilog HRT-a - OTVORI
Izvješće o istraživanju: Umijeće zidanja "u suho" na području jadransko-dinarskog krša
Članak na hrturizam.hr - Suhozid potvrđen kao kulturno dobro! , 28.1.2017.

Novi vodič po primorskim dinarskim područjima u Sloveniji

3.2.2017.

U izdanju Slovenskog planinarskog saveza (slov., Planinska zveza Slovenije) izašao je planinarski vodič autora Milana Vičeca: Slovenska Istra, Čičarija, Brkini in Kras.

Milan Vinčec dolazi iz slovenske regije Primorske i stoga je odličan poznavatelj područja koje opisuje u knjizi, a na kojem se nalazi i opisan 31 planinarski izlet, koje je moguće pohoditi tjekom cijele godine te koji su dostupni svim generacijama. Vodič, osim detaljnih, sistematičnih i ključnih podataka potrebnih za planiranje pohoda, također sadrži i informacije za ljubitelje botanike, kulturne i povijesne baštine i o stanovništvu toga kraja.
Sadržaj / poglavlja: 1 Pomjan; 2 Krkavče, Sveti Peter; 3 Ronek (Strunjan); 4 Jurjev hrib in Resslov gaj; 5 Marezige; 6 Dolina Dragonje; 7 Ivačevec; 8 Tinjan; 9 Lačna; 10 Lačna, Kuk, Sv. Kvirk; 11 Kubed in Lačna; 12 Podpeč; 13 Socerb; 14 Dolina Glinščice; 15 Pot Gradov; 16 Varda; 17 Zjat (Vrh stene); 18 Marija Snežna na Gradišču; 19 Jampršnik; 20 Lipnik, Golič; 21 Kavčič; 22 Kojnik; 23 Slavnik; 24 Ostrič, Medvižica, Razsušica; 25 Brkini; 26 Soteska reke Reke; 27 Vremščica; 28 Kokoš; 29 Veliko Gradišče; 30 Stari Tabor; 31 Trstelj.

Via Dinarica: Planine povezuju ljude i nude novo polje razvoja turizma

19.1.2017.

Region zapadnog Balkana predstavlja raj za zaljubljenike u prirodu. Najveći dio regije nalazi se u srcu centralnih Dinarida - jednom od najneistraženijih planinskih lanaca. Svaka zemlja pojedinačno nudi pregršt aktivnosti, od avantura do odmaranja, kako na kopnu tako i na vodi. Ova fantastična regija scenografija je za jedan od najzanimljivijih i najuzbudljivijih projekata – Via Dinarica.

Pročitajte cijeli članak na stanici Klix.ba - OTVORI

Novi skrbnici Planinarskog doma na Ublima na Orjenu

12.1.2017.

U prosincu/decembru 2017. godine uprava grada Trebinja (BiH) ustupila je na korištenje Planinarski dom na Ublima na Orjenu planinarskom društvu "Vučji zub" iz Trebinja.

Više informacija:

NAKON VIŠEGODIŠNJE BORBE – Planinarski dom na Ublima dat na korišćenje „Vučjem zubu“, Trebinje Live Info, 31.12.2016.

Obavijest PD "Vučji zub"

U SURADNJI S: VIA DINARICA

Ostale vijesti

Prethodna STRANICA

SLIJEDEĆA STRANICA

Kontaktiraj administratora stranice

Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.

Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

Kontaktirajte administratora stranice

Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!

This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!

Arhiva vijesti iz 2017. godine

Arhiva vijesti 2017. godina

Ostale vijesti

Kontaktirajte administratora stranice

Obrazac za upit