|
|
SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SREDNJE I ISTOČNE BOSNE > VLAŠIĆKA GRUPA > Gorčevica
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Kapak, 1411 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.2947, 17.8044
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Kapak, 1411 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.2947, 17.8044
|
|
UvodGorčevica se smjestila na razmeđi općina Travnik i Zenica. Njezin je najviši vrh Kapak sa 1411 m n.v.
Razgranati planinski greben koji se proteže dinarskim smjerom SZ-JI i obuhvaća dio Vučje planine (Meokrnje) te područja Gorčevice i Lisca iznad Zeničke kotline, te između kanjona rijeke Jasenice na zapadu i doline rijeke Bosne na istoku, na starijim je kartama obilježen nazivom Jezeračka planina - koji je dobio prema planinskom naselju Jezera na krajnjem sjeveru toga vijenca vrhova. No, taj se naziv danas ne koristi. ENGLISH SUMMARY: Gorčevica
- |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA
Gorčevica, prostorni pogled iz smjera jugozapada
Izvor: Google Earth, 2022.
Izvor: Google Earth, 2022.
VRŠNO PODRUČJE
|
Pristup vrhu Kapak
Jedan od pristupa planini je s magistralne ceste Zenica-Travnik, preko Stare Bile, Zabilja, do Han Bile, gdje krenuti desnim odvojkom prema Čuklama. Potom se silazi s asfalta na makadam i vozi sjeverno prema Zaselju (nema više stanovnika). Nastaviti do male hidrocentrale, gdje je moguće ostaviti vozilo. Staza ulazi u gustu šumu i nakon uspona serpentinama stiže se na proplanak s klupom, odakle se otvara pogled prema Novom Travniku. Na ovome dijelu planine stanovnici su se bavili stočarstvom, a još ima ostataka voćnjaka koji polako zarastaju. Od izlaska na proplanak nastavlja se par stotina metara te se ponovno ulazi u šumu i nastavlja kroz proplanke, pašnjake, udoline sve do vrha Kapak. Uz stazu rastu lješnjaci, šipak, glog, divlje jabuke, divlje kruške, drijen, gljive. IZVOR Gorčevica, šetnja po planinskom tepihu. Planinsko društvo Kuk, 23.8.2020. |
|
|
|
Hike - Gorčevica, Kapak i Lisac, 19.11.23.
Autor: Nenad Rajic Datum objave: 21.11.2023. Opis. Gorčevicu sam popeo biciklom, turno skijama, a sada je došao red i pješke. Sa dosta članova PD KUKa, krenusmo od rampe kod ušća Zaseočke rijeke u Rogačičku rijeku, pa prema Zaselju i onda penjemo drito livadama i šumskim putem do Dugih njiva. Uživamo u prekrasnom pogledu na zasniježeni Vlašić, pa preko krasnih livada uz Šuvirsko brdo penjemo se na Kobilju glavu i konačno na najviši vrh Kapak visok 1411 mnv. Vrijeme je veoma ugodno, sunčano, pohladno, sa veoma slabim vjetrom, tako da uživamo u svakom koraku. Poslije kratkog vijećanja, odlučujemo se da posjetimo i vrh Lisac, da vidimo grad Zenicu iz ptičje perspektive. Pošto je do dosta dugo trajalo, a dan je već kraći, povratak se odužio i ušli smo u noć. Sreća, mjesečina nam je obasjavala put do auta. Normalno, morali smo ovo sve začiniti happy end-om, pa smo kod Joleta popili kavice, jegere, pivice, uz odličnu Tiškovu mezu, obzirom da zbog trke nismo to uspjeli potamaniti na planini. Krasno proveden cijeli dan u ugodnom društvu. Ponovilo se. |
Doglode (Doglodi)
|
Doglode, Doglodi; Područje sjeverno od Zenice, koje obuhvata više sela Nemilskog kraja.
Ime potječe iz ilirskog doba, možda naziv manjeg plemena ili ogranka plemena, koje se nastanilo u tom području. U Sumarnom popisu sandžaka Bosna iz 1468/9. g. spominje se selo Doglot sa 6 domova. Nije se moglo utvrditi na koje se sadašnje selo odnosi, a pretpostavka je, da je to selo Šerići, za koje se zna da je tada postojalo. Doglode se spominju u Opširnom popisu Bosanskog sandžaka iz 1604. g. gdje je popisano: 21 musliman sa baštinama, 2 neoženjena i 4 puste baštine. Selo ima dva mlina i prilično mali urod voća, povrća i žita. Krumpir se ne spominje, jer se valjda još nije udomaćio, nakon "dolaska" iz Amerike. U zeničkom kraju je doglodski krompir uvijek bio posebno cijenjen. Doglode čine sela: Šerići, Jastrebac, Vukotići i Bistričak, te u novije vrijeme nastalo naselje Žičara. IZVOR ZENICA - Stare slike i pričice (Facebook) |
Vukotići
|
|
Jastrebac
|
|
|
|
Zagrađe
|
Stari grad Vrbenac (Vrbovac grad)
U blizini sela Zagrađa, na strmoj stijeni visoko iznad zavoja rječice Jasenice nalaze se ostaci srednjovjekovnog grada Vrbenca, odn. vrbovca. Za grad se veže veliki broj narodnih legendi i fenomena. Danas je djelimično sačuvan samo dio između dvije litice. Izvorno, utvrda Vrbenca uključivala je i ove litice, koje su se pružale na vrhu brežuljka u pravcu sjever-jug, presijecajući skoro pod pravim kutem slojenice. Litice su paralelne, dužine oko 120 m. Istočna litica ima prosječnu debljinu oko 7,5 m, a zapadna oko 9 m. Zidano utvrđenje je smješteno na sredini litice savladavši rastojanje između njih, koje iznosi oko 20 m. Današnji ostaci ne omogućavaju stvaranje jasne slike zidane utvrde. Osnovne dimenzije utvrđenja bile su oko 10 x 8 m. Prilaz je bio sa južne strane između litica. Izgleda da su stepenice vodile u povišen obor s kojeg je bio moguć prilaz istočnoj litici, koja je, kao i zapadna, služila odbrani, a prilazilo joj se iz četvrtaste kule smještene zapadno od obora. Na vanjskoj strani litice postojao je prizidan bedem koji je pojačavao utvrdu sa ove strane. Također, i na istočnoj litici očuvani su ostaci zida koji je služio istoj svrsi na toj strani. Potok na zapadnoj strani opasuje utvrđenje i čini utvrdu jačom za odbranu. Graditelji Vrbenca su izabrali prirodnu utvrdu koju su samo ojačali izgradnjom malog obora i četvrtaste kule koja se oslanjala na zapadnu liticu. Ovo je jedinstven primjer srednjovjekovne utvrde kod koje su prirodne litice iskorištene kao bedemi, a izgrađeni dio predstavlja dovršenje odbrambenih mogućnosti koje pružaju prirodni bedemi – litice. U Oduci (2005. godine) o proglašenju graditeljske cjeline Starog grada u Travniku za nacionalni spomenik spomenuta je srednjevjekovna utvrda Vrbenac. U službenim dokumentima Općine Travnik stoji da je Vrbenac srednjovjekovni utvrđeni grad, a u drugim izvorima se tvrdi da je utvrda Kastel u Travniku sačuvana, a Vrbenac razoren. O ovim krajevima pisali su dr. Fridrich Katzer, ali i osnivač i prvi kustos Zemaljskog muzeja Ćiro Truhelka koji je nedaleko od Vrbovca pronašao prapovijesno naselje. Utvrđeno je i kako je Vrbenac imao vlastiti vodovod sačinjen od kamenih kanala koji su u grad dovodili vodu sa izvora ispod vrha Vis i iz obližnje rijeke Jasenice. Povjesničar i arheolog Pavao Anđelić se zanimao za nastanak ovog grada, ali ni on nije mogao pronaći bilo kakav pisani izvor o vremenu nastanka ovog grada, niti su oni pronađeni do dan-danas. Arheolozi su ovdje pronašli i stolicu izgrađenu od monolitnog kamena, ali ti ostaci nisu sačuvani. Arheolozi amateri pronašli su prilikom jednog istraživanja kameje od kalaja i cinka na kojima su bili zapisi na hebrejskom jeziku što je predstavljalo zaštitu od vradžbina, stoga se navodilo kako su to dokazi da su stanovnici Vrbenca vjerovali u zapise, amajlije, demone i gatke. IZVOR Vrbenac / Misteriozni grad kod Travnika: Bosanski Machu Picchu. Dolina Lašve, 28.10.2019. H. S.: Misteriozni grad kod Travnika: Bosanski Machu Picchu. Radio Sarajevo, 27.10.2019. PROČITAJ VIŠE - LITERATURA Husref Redžić: Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini. Sarajevo, 2018. (FB stranica Sarajevo Publishing mail [email protected]. Knjiga se može nabaviti u knjižarama Sarajevo Publishing.) 
|
Narodne predaje U selu Miletići prenosi se predaja kako su fratri iz Travnika poznavali tajni prolaz koji vodi u unutrašnjost grada, gdje su dolazili sve do Drugog svjetskog rata. Kažu kako su ih viđali da potajice odlaze u stari grad i da iz njega iznose zlato, no tajni prolaz nikada nije pronađen. Pričalo se i kako je jednom stari čobanin slučajno došao do tajanstvenog prolaza i ušao u grad u kojem je bilo mnogo zlata i kako je djelomice uspio izvući dio blaga. No, prije smrti nije nikomer otkrio put do tajnog prolaza. I zaista, vode koje izviru na Vlašiću doista su obilovale zlatom, o čemu svjedoče i svjedočenja kroničara o rudnicima zlata na ovoj planini koji su danas napušteni. Tako je i u Glasniku Zemaljskog muzeja 1897. godine navedeno kako je u ovome podvlašićkom kraju u prosjeku bilo 1.1825 grama zlata po toni nanosa. SELO ZAGRAĐE NAŠ'O ME JE PRIJE 20 GODINA DA JE BOGDO I PRIJE
Autor: Naše Selo Veselo Datum objave: 21.3.2023. Opis. Hvala što gledate naš youtube kanal.U ovoj reportaži možete pogledati našu posjetu selu Zagrađe i razgovor sa vrijednim domaćinima ovog našeg planinskog sela.Selo Zagrađe pripada opštini Travnik i od samog Travnika je udaljeno nekih 20tak kilometara.Podržite nas jednim lajkom ;) |
Han Bila
Arheološko područje (neolitičko naselje) – Nebo
|
Arheološko područje Nebo nalazi se u naselju Brajkovići, udaljeno od Travnika oko osam km. u pravcu istoka. Proglašeno je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Većina arheološkog materijala s lokaliteta Nebo, deponirana je u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, a manji broj površinskih artefakata, smješten je u Zavičajnom muzeju Travnik.
Lokalitet, poznat i kao "Sikirište" (prema brojnim pronađenim sjekirama) i "Nastinice", smješteno je na malom platou, koji se diže iznad ravnice uz rijeku Bilu pa se u literaturi uz naziv ovog arheološkog područja često navodi naziv susjednog naselja Nova Bila. Obuhvata površinu dužine 150 m i širine 100 m. Butmirska kultura predstavljala je najznačajniju pojavu u mlađem neolitiku Bosne i Hercegovine. Odlikovala se originalnim oblicima posuda, specifičnim ornamentalnim sustavom spiraloidno - trakastog motiva (posebno dekorativne su kombinacije plastičnih S i C motiva u jedinstvenom frizu), bogatom i raznovrsnom figuralnom plastikom, a svoj puni procvat doživjela je u srednjoj, odnosno klasičnoj fazi.
Arheološka sustavna istraživanja neolitičkog naselja Nebo (veličine 150 x 100 m, oko 15.000 m²), doprinijela su boljem poznavanju butmirske kulturne grupe, kojoj isto pripada. Lokalitet, poznat i kao “Sikirište” (prema brojnim pronađenim sjekirama) i “Nastinice”, nalazi se zapadno od sela Brajkovića, udaljenom oko 8 km zračne linije, istočno od Travnika, na malom platou, iznad ravnice uz rijeku Bilu, a koja je, čini se, nekada tekla ispod samog lokaliteta, tako da je naselje ležalo na visokoj obali rijeke, što je bio izvanredan prirodan položaj za nastanak naselja. Na lokalitetu Nebo nije bilo prekida kulturnog sloja, koji se slagao in continuo. U prvo vrijeme u upotrebi su bile zemunice (značajan nalaz dvostruke zemunice), da bi kasnije neolitički stanovnici Neba počeli graditi i nadzemne kuće. Od skromnih nalaza plastike, posebno treba izdvojiti pronađenu široku nogu, za koju se može predpostaviti da je služila kao nosač neke antropomorfne vaze (nije poznata niti u Butmiru) i sjedeću statuetu, vjerojatno kultnog karaktera. Statueta predstavlja jedan od najvrjednijih nalaza, s obzirom da na lokalitetu Butmir, okarakteriziranom (i po) nalazima figuralne plastike, nije pronađana niti jedna sjedeća figura (samo stojeće). Keramika s lokaliteta Nebo bila je brojna, raznovrsna oblicima, bogato ornamentirana i po svemu je odgovarala keramici iz Butmira. PROČITAJ VIŠE Odluka o proglašenju Arheološkog područja (neolitičkog naselja) – Nebo, Han Bila, općina Travnik, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Sarajevo, 2003. (HTML) Arheološko područje Nebo. Wikipedija (bs) |
Sjedeća statueta
Arheološko područje (neolitičko naselje) – Nebo, Han Bila |
-
