---

SREDIŠNJI POJAS >​ PLANINE ZAPADNE BOSNE I DINARA > GRUPA CINCARA > Jelovača i Kovač-planina
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: 
Koordinate najvišeg vrha: 

Jelovača je planina u jugozapadnoj Bosni, između Livanjskog poja na sjeverozapadu, Duvanjskog polja na istoku, visoravni Krug (područje Borove glave) na sjeveru i planine Tušnice na jugu. Na tjemenu planine izgrađen je vjetropark "Jelovača". Najviši vrh je Jelovača (1541 m, prema jugosl. topografskm kartama; 1540 m, prema OpenStreetMap), a slijede ga: Veliki Ošljar (1524 m), Crnovrh (1508 m), Ošljar (1475 m) i dr. Na jugoistočnom kraju Jelovače spušta se prema ravnici Duvanjskog polja omanje i nisko  Tomislavgradsko pobrđe.

Tušničko brdsko-planinsko područje
U širem smislu brdsko-planinsko područje Tušnice, osim glavnog grebena tj. planine  Tušnice, obuhvaća i nešto sjeverniji greben planine Jelovače visoka 1540 (odn. 1541 m). Obje se protežu u smjeru istok-zapad, razdvojene planinskom dolinom Vučipolja (linijom uvala Rasoha-Suha draga), zatim reljefno razvedenije područje prema sjeveru, gdje se ova pobrđa nadovezuju na visoravan Krug (Krug-planina) te dalje prema planini Cincar i drugim planinama cincarske planinske grupe. Krajnje sjeverozapadno područje Tušnice u širem smislu, ono prema južnom dijelu Šuičkog polja i sjevernom dijelu Duvanjskog polja, nosi naziv Kovač planina (najviši vrh je Orlokuk, 1323 m n.v. prema top. karti JNA, odn. 1271 m prema Wikipediji i Peakery.com). Najsjevernije pobrđe, ono prema Galovom polju te brdu Borova glava (1288 m) i istoimenom prijevoju koji ju odvaja od visoravni Krug, zove se Ivovik (1422 m, prema top. karti JNA).

Jelovača, detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:100.000

Ime (Etimologija)

Ovaj je oronim izveden od imenice jela, naziva crnogoričnog drveta (Abies alba) iz porodice jela (Abietaceae). 
U praslavenskom jeziku imenica jela glasila je (j)edla, što se očuvalo u poljskom jeziku-jodla, u češkom jedle, litavskom  egle, lotarinškom egle, te staropruskom addle ili pak u latinskom ebulus (zova, bazga), grčkom elate.  Analogijom prema bukva u kajkavskom govoru je sačuvan oblik jalva, a u čakavskim govorima jevla.
U toponimiji se jela često preklapa s osobnim imenom Jela, izvedenicom od imena Jelena, koje je hrvatska prilagođenica mnogo poznatijeg starogrčkog imena Helena (grčki helene = sjajna, blistava). Inače, Helena je u grčkoj mitologiji bila žene spartanskog kralja Menelaja, najljepša žene svijeta, kći Zeusova i Ledina. Preoteo ju je trojanski kraljević Paris, zbog čega je vođen desetogodišnji rat između Grka i Trojanaca, opisan u Homerovoj Ilijadi. Prema Euripidu Helena je nakon smrti pretvorena u zvijezdu. Helena je u književnosti i umjetnosti simbol ljepote u svakom pogledu i Jela često se preklapaju s imenicom jelen, nazivom divlje životinje dvopapkara iz porodice jelena (Cervidae). Evo primjera iz  bosansko-hercegovačke ekonimije: Krna Jela (Foča), Krnja Jela (Bosanski Petrovac), Jelina (Zenica), Jelinak (Busovača),   Jelovac (Velika Kladuša), Donji Jelovac i Kadin Jelovac (Bosanska Dubica), Gornji Jelovac (Prijedor), Jelovci (Han Pijesak, Pale), Jelovče Selo (Gradačac), Gornja Jelovina (Kakanj), Jelovo Brdo (Kalesija).
Uz oronim Jelovača na duvanjskom području, pokraj Eminova Sela nalazi se brdo s nazivom Jelovac, na kojem je u najnovije vrijeme izrasla gusta borova šuma; oko Blidinjskog jezera nalaze se planinski vrhovi: Veliki Jelinak (2.154 metra), Jelinak (1.085), Jelina kosa;  Podjelinak je zaselak sela Zagorja u posuškoj općini. Na rakitskom području Jelica je ekonim, naziv vrpoljskog zaseoka, ali i hidronim, naziv  vrela i potoka, koji se ulijeva u rječicu Zmijanac; jugozapadno od zaseoka Pavkovića sela Vrpolje (Rakitno) nalazi se Jelovača uzvisina od 959 metara nadmorske visine.
IZVOR  Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2006.

Oštrulj, Jelovača i vjetropark Jelovača | 2019
Datum objave: 13.10.2019. Autor: Podgradina Livno
Opis: Pogled s Oštrulja i Jelovače na kojem se nalazi prvi izgrađeni vjetropark u BiH.