---

SREDIŠNJI POJAS >​ PODRUČJE VISOKE HERCEGOVINE > Velež i hercegovačke Rudine
​Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Botin, 1969 m (moguće je naići i na podatak o 1968 m n.v.)
Koordinate najvišeg vrha: ​43.3272, 18.0167

Velež i hercegovačke Rudine

Država: Bosna i Hercegovina

Najviši vrh:  ( m)

B. SREDIŠNJI POJAS
Područja, grupe i poveznice (linkovi): KRŠKE VISORAVNI (PLANOTE) SLOVENIJE I HRVATSKE 01. Grupa Trnovskog gozda 02. Snežničko – gorskokotarska visoravan 03. Krške visoravni Notransjke i Dolenjske 04. Velika Kapela PLANINE LIKE 05. Masiv Velebita 06.a Mala Kapela 06.b Ličko sredogorje 07. Masiv Ličke Plješivice (Plješvice) PLANINE ZAPADNE BOSNE I DINARA 08. Masiv Dinare 09. Šatorsko-golijski niz 10. Grupa Cincara 11. Klekovačko-grmečka grupa 12. Planinski niz Raduše PLANINE VISOKE HERCEGOVINE 13. Područje Čvrsnice 14. Masiv Prenja 15. Velež i hercegovačke Rudine 16. Planinski niz Crvanj-Lebršnik SREDIŠNJE BOSANSKO-HERCEGOVAČKE PLANINE 17. Grupa Zelengore 18. Grupa Bioč-Maglić-Volujak 19. Grupa Vranice 20. Bjelašnička grupa POVRŠI I BRDA CRNE GORE I PROKLETIJE 21. Planinski niz Golija-Vojnik 22. Masiv Prekornice 23. Durmitorsko područje 24. Masiv Sinjajevine 25. Moračke planine i Maganik 26. Grupa Ljubišnje 27. Masiv Bjelasice 28. Masiv Komova 29. Grupa Visitora 30. Kučke planine (Žijovo) 31. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna)

Opis planinske grupe

Planinski niz Veleži proteže se klasičnim dinarskim smjerom pružanja sjeverozapad-jugoistok, od planine Velež (na SZ) do planina Babe i Lipnika (na JI) i čini ga nekoliko srednje visokih planina koje se uzdižu s prostrane krške visoravni (površi) - jedne od nekoliko površi kojima se visoko planinsko područje istočne Hercegovine stepeničasto spušta ka niskoj Hercegovini i Jadranu. Geološki, ovo je dio velikog dinarskog krškog prostora koji se pruža od Trsta do Albanije, i dio dinarskog područja bila i polja.

Ovaj planinski prostor, dio tzv. Visoke Hercegovine, obuhvaća jugozapadni dio područja visokih hercegovačkih površi i višeg dijela hercegovačkih Rudina (krških zaravni s poljima u kršu). Smjestio se između Gatačkog, Nevesinjskog, Mostarskog i Bilećkog polja te planina Viduše i Sniježnice, istočno od doline Neretve i južno od Crvnja i Lebršnika, a na jug sve do Fatničkog i Planskog polja i Bijelih Rudina,  sjeverozapadno od Bileće. Reljefu ovog planinskog niza daju posebno obilježje velika polja u kršu: Nevesinjsko (188 km2) i Gatačko (57 km2), a orografski odjeljene sredogorskim morfostrukturama od velikih krških polja, na najjužnijem rubu visoke Hercegovine, pružaju se niže zavalske morfostrukture:  Mostarskog Blata,  Dabarskog i Fatničkog polja. Na rubnim dijelovima rudinske površi i planinskog niza Veleži nalaze se i druge manje visoravni, kao što su to Bahtijevička površ (kod Ruišta) i površ Podveležja.

Zbog vapnenačkog sastava stijenja ovdje se razvio veći broj ponornica nego po­vršinskih tokova. Izvori i tekuće vode ovdje se mogu pronaći samo u krškim poljima, dok su okolni viši brdski i planinski prostori goli i bezvodni (tzv. ljuti krš), što se odražava i na tipovima vegetacije. Također, ponorski tokovi pretaču vodu iz viših u niža polja, a zimi izazivaju poplave u poljima. 
Za razliku od suhog područja nižih Humina koje je još pod utjecajem mediteranske klime, ovaj viši pojas Rudina ima hladne zime i svježa ljeta.

Planinski niz Veleži, a posebno predio Rudina, poz­nat je stočarski kraj (najčešće uzgoj ovaca), i s tradicionalnim sezonskim  kretanjem stoke ("trashumanca") između Rudina i Humina - od kojih su znatno slabije nase­ljene. Površi i Rudine su rijetko naseljene (manje od 20 stanovnika na km2). Naselja su raspoređena po obodima krških polja i uvala. Glavni centri na području visokih površi su Nevesinje i Gacko, a centrom Rudina smatra se Bileća, koja se nalazi na njihovom krajnjem jugoistočnom dijelu.

Velež, Podveležje i Mostar

U SURADNJI S: VIA DINARICA

Oglašavajte ovdje:

• lokalnu ponudu,
• usluge i servise
• smještaj
• gastronomsku ponudu
• lokalne proizvode
• turističku ponudu
• aktivnosti na otvorenom i dr.

GEOGRAFIJA (ZEMLJOPIS) PODRUČJA

---

Reljef

Planine:

• ​Velež (1969 m)
• Crna gora (Prenj) (1497 m)
• Sniježnica (Nevesinje) (1262 m)
• Trusina
• Bjelasnica (Gacko) (1867 m)
• Mangrop, Magrop (1671 m)
• Ivica (1521 m)
• Baba (1735 m)
• Lipnik (1260 m)

Naslovna fotografija
Planina Baba

Hercegovačke Rudine su zemljopisna cjelina u istočno hercegovačkom kršu (područje ljutog krša), u za­leđu mediteranske odn. jadranske Hercegovine (Humine), smještena između Humina i Površi i pripada im krška zaravan i polja u kršu: Dabarsko, Fatničko, Plansko, Ljubinjsko i Ljubomirsko polje. Dalje ka istoku hercegovačke Rudine prelaze u Oputne Rudine, koje se pretežito nalaze na teritoriju Crne Gore te dalje u Nikšićke Rudine. Površi Rudina stepenasto se spuštaju ka jugu. 

O značenju pojmova humine, rudine i površi 
Josip Roglić
Hrvatski geografski glasnik, Vol.13. No.1. Lipanj 1951.

Iznenadilo me, da stanovnici oko donje Neretve i Popova polja ne poznaju i ne upotrebljavaju za svoj kraj naziv Humine, koji se u našoj stručnoj literaturi redovito upotrebljava. Isto sam tako konstatirao, da je i regionalni naziv Rudine nepoznat u bilećkoj okolici. Postoji samo lokalitet Bijele Rudine. Ali stočarsko stanovništvo oko Gackog polja dobro razlikuje Humine "Umine", Rudine i Površi i veže ih za određeno geografsko područje.

Uminama (ne izgovaraju glas "h") nazivaju niske i pitome krajeve oko Popova polja i donje Neretve. Upotrebljavaju i pridjev "uman" u značenju pitom, blage klime. Taj atribut upotrebljavaju i za pitomije krajeve uopće. Etimologija riječi je svakako vezana za "um" odnosno hum, ali značenje riječi Humine u njihovu shvatanju nije samo geomorfološko, već i mnogo šire, koreo­grafsko ili geografsko.

Gačanski stočari nazivaju Rudinama niže otvorena vapnenačka područja prema Bileći i znaju objasniti etimologiju i značenje naziva. Zbog manje visine i sastava tla na vapnenačkim zaravninama ranije se sije, i kulture prije dozrijevaju. Dok je u Gackom polju još zeleno, na vapnenačkim zaravnima počinje žutjeti, »ruditi«. Napokon, najviši planinski dijelovi — vrhovi — iznad polja predstavljaju treću stepenicu, koju iskorišćuju kao ljetne ispaše. Za ovu najvišu regiju, bez obzira na njene morfološke osobine, upotrebljavaju gatački stočari naziv »površi«.

Zanimljivo je, da ovi pojmovi i njihovo razlikovanje nisu poznati ni u Nevesinjskom polju. Dolazimo do zaključka, da su nazive Površi, Rudine i Hu­mine dali planinski stočari, koji su od davnine kroz prohodni pejsaž duž dubrovačkog puta vršili snažna kretanja. Morfološke osobine drugih dijelova Hercegovine nisu bile pogodne za ovakva kretanja, zato ovo razlikovanje i nije poznato. Stočarska kretanja omogućila su organizaciju trgovačkog puta. Stočarsko stanovništvo je kraš najbolje poznavalo i ima najbogatiji i najsređeniji rječnik.

---

Geologija

Pedološke i biogeografske karakteristike

Po pedološkim karakteristikama (karakteristike tala) visoka Hercegovina je vrlo slična području zapadnobosanskih "bila i polja". U planinskoj Hercegovini dominiraju rendzine i smeđa tla na jedrim krečnjacima i dolomitima, po višim planin­skim predjelima kao šumska i pašnjačka tla. Znatan dio Nevesinjskog polja je pokriven recentnim aluvijalnim na­nosima i nerazvijenim zemljištem na flišu i laporcima, pogodnim za poljoprivredno iskorištavanje. U cjelini uzevši ovo područje oskudijeva obradivim zemljištem, koje je ograničeno uglavnom na kraška polja, uvale i ma­nja dolinska proširenja. Od ukupne poljoprivredne površine 82% je pod pašnjacima i livadama, a u nekim komu­nama čak i 90% (Gacko, Kalinovik). Zbog toga je u planinskoj Hercegovini stočarstvo glavna grana poljo­privrede. Najviše se uzgajaju ovce i goveda. Stoka se u ljetnjoj sezoni izgoni na planinske pašnjake, a vraća u jesen. U tim stočarskim kretanjima učestvuju ne samo potplaninska sela nego i stočari Humina.

Vode

​Zbog vapnenačkog sastava stijenja ovdje se razvio veći broj ponornica nego po­vršinskih tokova. Izvori i tekuće vode ovdje se mogu pronaći samo u krškim poljima, dok su okolni viši brdski i planinski prostori goli i bezvodni (tzv. ljuti krš), što se odražava i na tipovima vegetacije. Također, ponorski tokovi pretaču vodu iz viših u niža polja, a zimi izazivaju poplave u poljima. 

Klima

Planinska Hercegovina, uključivši i kraška polja, ima planinsku (subalpsku) klimu, a dolina gornjeg toka Ne­retve umjereno kontinentsku. Zime su u planinama i na visokim poljima hladne i snježne, a ljeta topla. Kalino­vik  (1066 m nadmorske  visine)  ima srednju januarsku temperaturu zraka - 2,1°C, srednju julsku 17,1 °C i sred­nju godišnju 7,4°C. Padavine su obilne (Kalinovik 1191 mm, Gacko 1665 mm, Nevesinje 1785 mm). Najkišovitiji period je oktobar - novembar - decembar. Ko­njic (280 m nadmorske visine) ima znatno blažu klimu sa srednjom godišnjom temperaturom 11,3°C. Najhlad­niji je januar sa srednjom temperaturom vazduha 0,8 °C, a najtopliji juli sa 21,6 °C. Konjic prima godišnje 1420 mm padavina, i to najviše u novembru i decembru (jadransko--mediteranski utjecaj). Prozor (733 m nadmorske visine) ima nižu januarsku (— 1,5°C) i julsku (19,2°C) tempera­turu i manju količinu padavina (990 mm) nego Konjic.

STANOVNIŠTVO I NASELJA

---

Rudinsko područje 
​Rudinsko podruje nalazi se jugoistočno od Humine. Čine ga nizovi nižih vapnenačkih grebena i analognih zaravni. Čitav se kraj odlikuje izrazito kraškim zemljištem i oskudicom tekućih voda. Zbog relativno veće aps. visine, klima je tu nešto svježija prema onoj u Humini. U hladnijim godinama najniži dijelovi Rudine pokriveni su oko mjesec dana sa snijegom. Zato ovdje nije razvijeno zimsko pašarenje u etapama, već stoka provodi zimu u stajama. U proljeće, prije izdiga, pušta se stoka na kraće vrijeme "na torine". Pravi izdig započinje o Vidovu tj. 28 lipnja. Planine rudinskih stočara su Tovarnica, Čemerno, Volunjak i Maglić. Put do ovih planina ide preko Korita za Gatačko polje, odakle svi izlaze na visoravan Čemerno. Tu se putovi razilaze. Put za Tovarnicu vodi u Sutjesku do Sastavaka. Odavle jedni kreću na planinu direktno preko Koljena, dok drugi nešto produžuju kanjonom Sutjeska do Suhe, odakle skreću u lijevo na planinu. Put za Volujak i Maglić vodi sa Čemerna na zapad ispod sjeverne stijene Lebršnika i Kuka, te se strmo u zavojima izdiže na Volujak. Taj put prevale rudinski stočari za četiri do pet dana. Na planinama se zadržavaju do Gospojine (15. kolovoza), kada se istim putovima vraćaju u matična gazdinstva. Jedan dio rudinske stoke ne zdiže se direktno u stalna selišta, već se usputno zadržava na etapnim jeseništima. Ovaj običaj etapnog izlaska na planine i etapnog silaska sa planina bio je u Rudinama tokom ranijih stoljeća naročito raširen. O tome postoje i historijski dokumenti, a i sačuvana tradicija to potvrđuje. U razdobljima punog procvata ovdašnjeg stočarstva najbogatije rudinske planine bile su Dobri Do i Pivska planina ispod Durmitora. Put do tih pašnjaka sa etapnim zastancima trajao je po mjesec i više dana.
Mirko Marković, Izvadak iz knjige Stočarska kretanja na Dinarskim planinama (Antropogeografska promatranja)

Nevesinjsko sijelo 2013 
23. deo-KUD Nevesinje i ŽPG Sveti Dimitrije
Autor: Sergio Filipović; Opis:KUD Nevesinje i ženska pjevačka grupa ''Sveti Dimirije'' pjevaju izvorne pjesme.

Oluja na Gatačkom polju
Gatačko polje je prostrano krško polje u sjevernoj Hercegovini, površine oko 60 km2, dinarski izduženo (24 km) i iznimno visoko (dno na 840 m n.v.). Smješteno je između planina Lebršnika, Bjelašnice, Babe i Somine. Kroz polje teku ponornice Gračanica  i Mušnica, koje polje povremeno i plave. Jedino veće naseljeno mjesto je Gacko. U polju su pronađene velike zalihe ugljena.

IZVORI I LITERATURA

---

Reference

[1] MARKOVIĆ, Jovan Đ.: Rudine, Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije, Svjetlost, Sarajevo, 1990.
[2] Enciklopedijski separat Bosna i Hercegovina iz II. izdanja Enciklopedije Jugoslavije

Ostali izvori

DEDIJER, Jevto; Bilećke Rudine, Srpski etnografski zbornik, knj. V, Beograd 1903.
PECELJ, Milovan R; Dabarsko polje fizičkogeografski problemi
PECELJ, Milovan R.; Hercegovačke rudine: polja u kršu, 2001.
PECELJ, Milovan: Fizičkogeografski problemi polja u kršu hercegovačkih Rudina. Doktorska dizertacija. Univerzitet u Novom Sadu. Novi Sad, 1989. (PDF)
ROGLIĆ, Josip; O značenju pojmova humine, rudine i površi, Hrvatski geografski glasnik, Vol.13. No.1. Lipanj 1951. (PDF)
ŠOBAJIĆ, P.; Dabarsko polje u Hercegovini, 1954.

Hercegovačke rudine
Autor: Milovan Pecelj
Recenzenti: Prof. dr Jovan B. Petrović, Prof. dr Živan Bogdanović
Izdavač: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva RS ; Istočno Sarajevo, BiH; juni 2001. 
Jezik: srpski (ćirilica); meki uvez; 287 strana
Izvorni opis. Naučno-stručna studija o kamenitim i živopisnim predjelima istočne Hercegovine, rudinama-plodnim poljima izmedju kamenih gromada i gromila. Rudine su oblast dinarskog krša koje su godinama i desetljećima privlačile naučnike i stručnjake koji izučavaju geografsko-morfološke i druge karakteristike ovog živopisnog kraja uvijek i iznova otkrivajući nešto novo i zanimljivo.

-