Velež i hercegovačke Rudine
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: ( m)
|
Planinski niz koji se proteže klasičnim dinarskim smjerom pružanja sjeverozapad-jugoistok, od planine Velež (na sjeverozapadu) do planina Babe i Lipnika (na jugoistoku) čini nekoliko srednje visokih planina koje se uzdižu s prostrane krške visoravni (površi) - jedne od nekoliko površi kojima se visoko planinsko područje istočne Hercegovine stepeničasto spušta ka niskoj Hercegovini i Jadranu. Geološki ovo je dio velikog dinarskog krškog prostora koji se pruža od Trsta do Albanije, i dio dinarskog područja bila i polja.
Ovaj planinski prostor smjestio se u regiji Rudine, koja je dio visoke Hercegovine i nalazi se između Gatačkog, Nevesinjskog, Mostarskog i Bilećkog polja te između planina Viduše i Sniježnice, istočno od Veleži (Veleža) i južno od Crvnja, Zelengore, Lebršnika, na jug sve do Dabarskog polja i do nekadašnjeg vrela rijeke Trebišnjice (potopljenog akumulacijom Bilećkog jezera), kod Bileće Rudine su krški kraj, s ljutim kršom i većim krškim poljima, u zaleđu mediteranske odn. jadranske Hercegovine (Humine). Reljefu Rudina daju posebno obilježje dva velika polja - Nevesinjsko (188 km2) i Gatačko (57 km2). Ka istoku hercegovačke Rudine prelaze u Oputne Rudine, koje se pretežito nalaze na teritoriju Crne Gore. Površi Rudina stepenasto se spuštaju ka jugu. Zbog vapnenačkog sastava stijenja ovdje se razvio veći broj ponornica nego površinskih tokova. Izvori i tekuće vode ovdje se mogu pronaći samo u krškim poljima, dok su okolni viši brdski i planinski prostori goli i bezvodni (tzv. ljuti krš), što se odražava i na tipovima vegetacije. Također, ponorski tokovi pretaču vodu iz viših u niža polja, a zimi izazivaju poplave u poljima. Za razliku od suhog područja nižih Humina koje je još pod utjecajem mediteranske klime, ovaj viši pojas Rudina ima hladne zime i svježa ljeta. Rudine su poznati stočarski kraj (najčešće uzgoj ovaca), i s tradicionalnim sezonskim kretanjem stoke ("trashumanca") između Rudina i Humina - od kojih su znatno slabije naseljene. Rudine su rijetko naseljene (manje od 20 stanovnika na km2). Naselja su raspoređena po obodima krških polja i uvala. Glavno mjesto Rudina smatra se Bileća, koja se nalazi na njihovom krajnjem jugoistočnom dijelu. Na rubnim dijelovima rudinske površi i planinskog niza Veleža nalaze se i druge manje visoravni, kao što su to Bahtijevička površ (kod Ruišta) i površ Podveležja. Orografski odjeljene sredogorskim morfostrukturama od velikih kraških polja, na najjužnijem rubu visoke Hercegovine, pružaju se niže zavalske morfostrukture: Mostarskog Blata, Dabarskog i Fatničkog polja. |
U SURADNJI S: VIA DINARICA
Oglašavajte ovdje:
|
Geografija (zemljopis) područja
| Vijenci, planine, vrhovi |
Planine:
Velež (1969 m)
Crna gora (Prenj) (1497 m)
Sniježnica (Nevesinje) (1262 m)
Trusina
Bjelasnica (Gacko) (1867 m)
Mangrop, Magrop (1671 m)
Ivica (1521 m)
Baba (1735 m)
Lipnik (1260 m)
Velež (1969 m)
Crna gora (Prenj) (1497 m)
Sniježnica (Nevesinje) (1262 m)
Trusina
Bjelasnica (Gacko) (1867 m)
Mangrop, Magrop (1671 m)
Ivica (1521 m)
Baba (1735 m)
Lipnik (1260 m)
|
Velež (1969 m)
|
Velež, Podveležje i Mostar
|
|
Baba (1735 m)
|
Naslovna fotografija
Planina Baba |
|
O značenju pojmova humine, rudine i površi Josip Roglić Hrvatski geografski glasnik, Vol.13. No.1. Lipanj 1951. Iznenadilo me, da stanovnici oko donje Neretve i Popova polja ne poznaju i ne upotrebljavaju za svoj kraj naziv Humine, koji se u našoj stručnoj literaturi redovito upotrebljava. Isto sam tako konstatirao, da je i regionalni naziv Rudine nepoznat u bilećkoj okolici. Postoji samo lokalitet Bijele Rudine. Ali stočarsko stanovništvo oko Gackog polja dobro razlikuje Humine "Umine", Rudine i Površi i veže ih za određeno geografsko područje. Uminama (ne izgovaraju glas "h") nazivaju niske i pitome krajeve oko Popova polja i donje Neretve. Upotrebljavaju i pridjev "uman" u značenju pitom, blage klime. Taj atribut upotrebljavaju i za pitomije krajeve uopće. Etimologija riječi je svakako vezana za "um" odnosno hum, ali značenje riječi Humine u njihovu shvatanju nije samo geomorfološko, već i mnogo šire, koreografsko ili geografsko. Gačanski stočari nazivaju Rudinama niže otvorena vapnenačka područja prema Bileći i znaju objasniti etimologiju i značenje naziva. Zbog manje visine i sastava tla na vapnenačkim zaravninama ranije se sije, i kulture prije dozrijevaju. Dok je u Gackom polju još zeleno, na vapnenačkim zaravnima počinje žutjeti, »ruditi«. Napokon, najviši planinski dijelovi — vrhovi — iznad polja predstavljaju treću stepenicu, koju iskorišćuju kao ljetne ispaše. Za ovu najvišu regiju, bez obzira na njene morfološke osobine, upotrebljavaju gatački stočari naziv »površi«. Zanimljivo je, da ovi pojmovi i njihovo razlikovanje nisu poznati ni u Nevesinjskom polju. Dolazimo do zaključka, da su nazive Površi, Rudine i Humine dali planinski stočari, koji su od davnine kroz prohodni pejsaž duž dubrovačkog puta vršili snažna kretanja. Morfološke osobine drugih dijelova Hercegovine nisu bile pogodne za ovakva kretanja, zato ovo razlikovanje i nije poznato. Stočarska kretanja omogućila su organizaciju trgovačkog puta. Stočarsko stanovništvo je kraš najbolje poznavalo i ima najbogatiji i najsređeniji rječnik. |
| Geologija |
|
Po pedološkim karakteristikama (karakteristike tala) visoka Hercegovina je vrlo slična području zapadnobosanskih »bila i polja«. U planinskoj Hercegovini dominiraju rendzine i smeđa tla na jedrim krečnjacima i dolomitima, po višim planinskim predjelima kao šumska i pašnjačka tla. Znatan dio Nevesinjskog polja je pokriven recentnim aluvijalnim nanosima i nerazvijenim zemljištem na flišu i laporcima, pogodnim za poljoprivredno iskorištavanje. U cjelini uzevši ovo područje oskudijeva obradivim zemljištem, koje je ograničeno uglavnom na kraška polja, uvale i manja dolinska proširenja. Od ukupne poljoprivredne površine 82% je pod pašnjacima i livadama, a u nekim komunama čak i 90% (Gacko, Kalinovik). Zbog toga je u planinskoj Hercegovini stočarstvo glavna grana poljoprivrede. Najviše se uzgajaju ovce i goveda. Stoka se u ljetnjoj sezoni izgoni na planinske pašnjake, a vraća u jesen. U tim stočarskim kretanjima učestvuju ne samo potplaninska sela nego i stočari Humina.
|
| Vode (Hidrologija) |
|
Zbog vapnenačkog sastava stijenja ovdje se razvio veći broj ponornica nego površinskih tokova. Izvori i tekuće vode ovdje se mogu pronaći samo u krškim poljima, dok su okolni viši brdski i planinski prostori goli i bezvodni (tzv. ljuti krš), što se odražava i na tipovima vegetacije. Također, ponorski tokovi pretaču vodu iz viših u niža polja, a zimi izazivaju poplave u poljima.
|
| Klima |
|
Planinska Hercegovina, uključivši i kraška polja, ima planinsku (subalpsku) klimu, a dolina gornjeg toka Neretve umjereno kontinentsku. Zime su u planinama i na visokim poljima hladne i snježne, a ljeta topla. Kalinovik (1066 m nadmorske visine) ima srednju januarsku temperaturu zraka - 2,1°C, srednju julsku 17,1 °C i srednju godišnju 7,4°C. Padavine su obilne (Kalinovik 1191 mm, Gacko 1665 mm, Nevesinje 1785 mm). Najkišovitiji period je oktobar - novembar - decembar. Konjic (280 m nadmorske visine) ima znatno blažu klimu sa srednjom godišnjom temperaturom 11,3°C. Najhladniji je januar sa srednjom temperaturom vazduha 0,8 °C, a najtopliji juli sa 21,6 °C. Konjic prima godišnje 1420 mm padavina, i to najviše u novembru i decembru (jadransko--mediteranski utjecaj). Prozor (733 m nadmorske visine) ima nižu januarsku (— 1,5°C) i julsku (19,2°C) temperaturu i manju količinu padavina (990 mm) nego Konjic.
|
Priroda
| Prirodna baština |
| Zaštita prirode |
Stanovništvo i naselja
Rudinsko područje |
Nevesinjsko sijelo 2013
23. deo-KUD Nevesinje i ŽPG Sveti Dimitrije Autor: Sergio Filipović; Opis:KUD Nevesinje i ženska pjevačka grupa ''Sveti Dimirije'' pjevaju izvorne pjesme. |
|
Oluja na Gatačkom polju
Gatačko polje je prostrano krško polje u sjevernoj Hercegovini, površine oko 60 km2, dinarski izduženo (24 km) i iznimno visoko (dno na 840 m n.v.). Smješteno je između planina Lebršnika, Bjelašnice, Babe i Somine. Kroz polje teku ponornice Gračanica i Mušnica, koje polje povremeno i plave. Jedino veće naseljeno mjesto je Gacko. U polju su pronađene velike zalihe ugljena. |
O kraju
Aktivnosti
-
Izvori
| Reference |
[1] MARKOVIĆ, Jovan Đ.: Rudine, Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije, Svjetlost, Sarajevo, 1990.
[2] Enciklopedijski separat Bosna i Hercegovina iz II. izdanja Enciklopedije Jugoslavije
[2] Enciklopedijski separat Bosna i Hercegovina iz II. izdanja Enciklopedije Jugoslavije
| Ostali izvori |
|
DEDIJER, Jevto; Bilećke Rudine, Srpski etnografski zbornik, knj. V, Beograd 1903.
PECELJ, Milovan R; Dabarsko polje fizičkogeografski problemi PECELJ, Milovan R.; Hercegovačke rudine: polja u kršu, 2001. ROGLIĆ, Josip; O značenju pojmova humine, rudine i površi, Hrvatski geografski glasnik, Vol.13. No.1. Lipanj 1951. (PDF) ŠOBAJIĆ, P.; Dabarsko polje u Hercegovini, 1954. |
Hercegovačke rudine Autor: Milovan Pecelj Recenzenti: Prof. dr Jovan B. Petrović, Prof. dr Živan Bogdanović Izdavač: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva RS ; Istočno Sarajevo, BiH; juni 2001. Jezik: srpski (ćirilica); meki uvez; 287 strana Izvorni opis. Naučno-stručna studija o kamenitim i živopisnim predjelima istočne Hercegovine, rudinama-plodnim poljima izmedju kamenih gromada i gromila. Rudine su oblast dinarskog krša koje su godinama i desetljećima privlačile naučnike i stručnjake koji izučavaju geografsko-morfološke i druge karakteristike ovog živopisnog kraja uvijek i iznova otkrivajući nešto novo i zanimljivo. |
| Vanjske poveznice - korisni linkovi i adrese |
-
|
Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen. 
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.
|
|
