---

SREDIŠNJI POJAS >​ PLANINE VISOKE HERCEGOVINE > ČVRSNIČKA GRUPA > Hum (kod Mostara)
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Hum, 436 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.3275, 17.8063

Brdo Hum jedno je od nižih brda koja okružuju Mostarsku kotlinu, u kojoj se smjestio grad Mostar (60-80 m n.v.). Kao i sâm grad Mostar, brdo Hum nalazi se na prijelaznom području iz niskoga hercegovačkog krša u visokoplaninsko područje, u kraju gdje je i stari trgovački put iz zaleđa prelazio Neretvu i nastavljao se prema moru. U širem smislu, brdo Hum krajnja je uzvisina (prema istoku) jugoistočnog izdanka masiva Čabulje.

Pored Huma, ostala značajnija brda oko Mostarske kotline su Brkanovo Brdo, Galac, Orlovac, Mikuljača, Žovnica, Planinica i Fortica. Brdo Hum, zajedno s Brkanovim brdom uzdiže se nad jugozapadnim dijelom Mostarske kotline. Prema Brkanovom brdu vodi cesta koju je iznad Vukodola izgradila Austro-Ugarska 1883. godine, radi izgradnje fortice, i koja je ujedno povezala selo Brkani s Mostarom.

Istočnim podnožjem brda teče rijeka Neretva. Sjeverno od Huma prostire se Mostarska kotlina, u kojoj se nalazi središnji dio grada Mostara te rijeka Radobolja (desna pritoka Neretve), koja teče uz sjeverne obronke Huma. Južno od Huma prostire se Bišće polje, u kojemu je smještena većina južnih mostarskih prigradskih naselja te mostarska industrijska zona. Bišće polje je lokalni naziv za spomenutu kotlinu, dok se na različitim kartama također koristi i naziv Mostarsko polje.

Zbog svoje pozicije brdo Hum dominira središnjim dijelom Mostara, a s njega se pruža odličan pogled na grad i staro gradsko jezgro pod samim brdom. Na sjeveru se, oko kanjona Neretve, uzdižu planine Prenj i Čvrsnica, a istočnije i planina Velež. Na zapadu se vidi Mostarsko blato. Južno od Križa nalaze se i vidikovci prema jugu - pogled seže i do Biokova.

Na brdu se nalazi golem križ ("Milenijski križ"), visok 33 metra, najveći u BiH, izgrađen kao simbol jubileja 2000 godina kršćanstva. Visina od 33 metara predstavlja broj godina koliko je Isus imao u trenutku raspeća.  Križ je vidljiv iz svakog dijela grada Mostara, kao i iz južnih predgrađa. Tradicionalno, Veliki petak - Kršćanski spomendan Isusove muke i smrti (Slavi se u petak prije Uskrsa. Na ovaj se dan kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i na koncu same smrti), tisuće hodočasnika obilježavaju hodočašćem Križnog puta na brdo Hum.

Uz pristupnu cestu prema vrhu mogu se vidjeti ostaci bunkera iz Drugog svjetskog rata.

Brdo Hum je kao nekadašnja crta razgraničenja u ratovima 1990-ih, uz Podveležje, bilo jedno od najopasnijih miniranih područja u okolici Mostara, posebice jer je jedno od mjesta odlazaka ljudi u prirodu. 

OPREZ! NA PODRUČJU BRDA HUMA I DALJE JOŠ IMA NEAKTIVIRANIH MINSKO-EKSPLOZIVNIH SREDSTAVA.

Grad Mostar i brdo Hum

Ime planine

Riječ hum ima značenje osamljenog i istaknutog uzvišenja na naplavnim ravnicama i krškim poljima i zaravnima; česta je pojava u dinarskom kršu.[4] 

Pogled s brda Hum prema sjeveru, na Mostarsku kotlinu i grad Mostar
U pozadini se vidi masiv Prenja.

Hum - Humska zemlja
Inače, neovisno o značenju huma kao reljefnog oblika, Hum je također i jedan od naziva za Humsku zemlju u srednjem vijeku. Upotrebljava se u literaturi i kao oznaka za povijesnu Hercegovinu, iako je to neipravno. Granice i područja koja je obuhvaćala Humska zemlja i Hercegova zemlja (Hercegovina) su različite. Humska zemlja je sastavni dio Hercegovine. Obuhvaćala je župe u donjem toku slijeva rijeke Neretve. Župe u Humu su Popovo, Luka, Dubrave, Dabar, Žaba, Velika (Veljaci), Primorje  i Gorska. Glavni predstavnici vlastele na području Huma su Sankovići, Nikolići, Radivojevići  i Milatovići.
IZVOR  https://bs.wikipedia.org/wiki/Hum)

Brdo Hum kod Blagaja
U blizini "mostarskog" brda Hum, nalazi se i brdo Hum iznad Blagaja na Buni, na kojem se smjestla utvrda hercega Stjepana Kosače, vladara po kojem je Hercegovina dobila ime. 

ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA

---

Brdo Hum, detalj stare topografske karte

Pogled s brda Hum prema Podveležju i Veležu

Pogled na Bišće polje i brdo Hum
Autor: Marinko Marijanović; Panoramio

STANOVNIŠTVO I NASELJA

---

U 16. i 17. stoljeću bilježi se intenzivno širenje grada Mostara, koji je krajem ovog razdoblja imao oko 10.000 stanovnika. Grad se razvijao kao tipično osmansko naselje s čaršijom i mahalama oko nje. Čaršija, koja je i najstarija, zauzimala je najvažniji, reprezentativni dio grada - područje uz sam Stari most, s obje strane Neretve. Mahale su se širile na sve strane od čaršije, prvenstveno na lijevoj obali Neretve, a na desnoj obali su bile smještene u podnožju brda Hum i na obalama Radobolje, manje pritoke od Neretve. Nakon habsburško-osmanskog rata 1683.–1699. i potpisivanja mira u Srijemskim Karlovcima  1699., grad je dobio nove fortifikacije.

Godine 1891., za vrijeme austrougarskog razdoblja Karl Petz spominje kako se Mostar dijelio na osam mahala, od kojih su pet na istoĉnoj obali Neretve. Najdalje prema sjeveru je isturena CARINA. Nasuprot njoj najjužniji dio je LUKA. Na jugoistoku na Carinu se naslanja BRANKOVAC. Južni nastavak Brankovca su BJELUŠINE, a prema Neretvi STARI GRAD. Na zapadnoj obali najdalje prema sjeveru proteže se CERNICA, sasvim na jugu PREDHUMLJE, a prema zapadu pruža se ZAHUMLJE. [3] 

---

Povijesni pregled

19. stoljeće

Nakon neuspjeha velikog Hercegovačkog ustanka protiv Turaka (koji je buknuo 1875. godine),  umjesto željenog oslobođenja i približavanja Crnoj Gori i Srbiji, kao što su to priželjkivali prvoslavni žitelji Hercegovine, došla je okupacija od daleko moćnije i modernije sile od Turske. Austrougarska je zaposjela Mostar bez ikakve borbe, zauzevši prvo brdo Hum, a zatim i sam grad 24. i 25.7.1878.

PRIČE IZ PLANINE

2011. 
Oskvrnute postaje križnog puta na Humu - Drveni križevi koji su postavljeni na kamenim postajama polomljeni su i nasumice razbacani duž puta.

2011. 
(VI. mjesec) Na brdu Hum podmetnut je požar, u kojemu je gorjelo nisko raslinje, i koji je zaprijetio i kućama oko brda. U medijima su se pojavile i fotografije navodnog piromana - potpaljivača, sredovječnog muškarca s kanistrom u rukama koji šeće brdom i na više mjesta pali raslinje na dijelu brda na kojem nema kuća. Požar je nošen vjetrom zahvatio nisko raslinje i borovu šumu, a zbog straha od mina vatrogasci se nisu smjeli zaputiti u samo srce požara, već su vatru gasili kada se primakla cesti. Ni policajci se nisu smjeli zaputiti na brdo, u potrazi za piromanom, zbog straha od mina (tijekom požara su se čule eksplozije).

2014. 
Volonteri udruge "Moj grad" su posadili borove (3000 sadnica crnog i bijelog bora), počevši od vrha - okolice križa te na još nekoliko lokacija u podnožju.

2014. 
Počelo je deminiranje brda Hum, na teškom, i na dijelovima nepristupačnom terenu, od naselja Panjevina pa skoro sve do podno vrha Hum. Posebno je obilježen i deminiran teren na kojemu je bivša Jugoslavenska narodna armija 1991. godine posijala mine kako bi obranila bunker na Humu. Međutim, na terenu su pronašli i eksplozivna sredstva iz svih ratova vođenih na ovim prostorima. Tako su pronađene neeksplodirane granate, rasprskavajuće mine, pa čak i tzv. 'konjska' mina koja se koristila za vrijeme Austro-Ugarske vladavine. Ta četverokraka bodlja služila je za onesposobljavanje i usporavanje djelovanja pješadije i konjice.

2014.
- Mi svako malo imamo informacije ili dobivamo glasine kako će križ na Humu biti srušen ili miniran. Naravno da pratimo situaciju. Radi se o jako osjetljivom pitanju - rekao je načelnik PU Mostar Draženko Miletić. Inače, u nekoliko navrata uništavane su postaje na Križnom putu na brdu Hum. 

2015.
(VIII. mjesec) Izbio požar na brdu Hum. Odmah po njegovu izbijanju na teren su izašli vatrogasci ali zbog neeksplodiranih mina kao i nepristupaćnog terena gašenje požara je otežano. 

Razno
U planovima razvoja grada Mostara nalazi se i izgradnja tunela kroz brdo Hum, koji bi rasteretio gradski promet i povezao centar s južnim dijelovima grada.

O križevima na vrhovima planina
Križ na vrhu Hum najviši je u Bosni i Hercegovini.  Križevi na brdima i vrhovima planina uobičajena su pojava u kršćanskim zemljama, Njegovo značenje je da podsjeća kršćane na brdo Golgotu mjesto Isusova raspeća i iste opominje. U BiH nema starih križeva, prvo jer se za duge otomanske vladavine oni nisu smjeli postavljati ili eventualno postojeći (drveni) održavati. Nakon dolaska austro-ugarske vlasti situacija se malo promijenila, jer Austrijanci imaju dugu tradiciju postavljanja križeva na vrhove okolnih brda ili planina. Većina njih je manjih dimenzija iz praktičnog razloga što je trebalo materijal za gradnju donijeti na često nepristupačna mjesta. Rađeni su uglavnom od drvenih greda. U socijalističkoj Jugoslaviji (nakon 1945. godine) zabranjena je svaka aktivnost oko održavanja križeva na brdima, što se najbolje moglo vidjeti u Sloveniji koja je neovisnost dočekala bez i jednog.

Ludvík Kuba
ČITANJE BOSNE I HERCEGOVINE
Putevi i studije iz godina 1893. - 1896.
Sarajevo, 2012.
 
Pozorište, ponavljajući se svakodnevno nije nam postalo obično, a također ni njegova pozadina, koja mu je dolikovala.
To je Hum, kamenito oblo brdo slično našem Řipu (planina u Češkoj na kojoj su se prema predaji naselili prvi Česi, op. adm.), samo što na mjesto romanske kapele svetog Đorđa ima na vrhu ostatke prastare, vremenom obnavljane tvrđave. Ovo brdo je dalo Hercegovini izvorno ime: Humska zemlja, Zahumlje ili samo jednostavno Hum, što je bila u vrijeme našeg sv. Vaclava poštovana država, opskrbljena i brodovljem, jer tada je njoj pripadao i komad Dalmacije.
Hum je dao, također, ime svojim građanima, koji žive odatle na sjever i kojima se do sada kaže Humčani, za razliku od Rumnjana, koji žive odatle na jugu, i sličnih stasom i nošnjom Crnogorcima.
Hum nas je zimi dosta srdio. Imali smo zalazak sunca već u drugom satu poslije podneva. Naravno, mogalo se pokazati na suprotan još višem Veležu, koji ga je zaklanjao ujutru. Ali, zato su se nama oba brda trudila odužiti drugačije.
Već iz kreveta sam viđao kako od prvog sunčanog osvita ćelava sivoplava lobanja Huma počinje blještati. Zraci, koje Velež preko sebe najprije propusti, uhvate se na zidovima stare tvrđave i uokvire je zlatom, koje je u početku ružičasto, potom kako se snižava prelazi u narandžasto, potiskujući plavičaste sjenke; napokon požuti i pređe u dnevnu svjetlost.

Mostar

Mostar je smješten je na obalama rijeke Neretve i kulturno je i gospodarsko središte Hercegovine, a ujedno i najveći grad u Hercegovini. Mostar je upravno sjedište Hercegovačko-neretvanske županije  

• Grad je ime dobio po čuvarima mostova (mostarima) na obalama rijeke Neretve. U njemu se nalazi Stari most, koji se zajedno sa starim gradom od 2005. godine nalazi na popisu zaštićene kulturne baštine UNESCO-a.
• Stari grad - povijesna četvrt grada sa Starim mostom i nizom ostalih sadržaja iz bogate povijesti grada. Osim Starog mosta, u starom dijelu Mostara se nalaze i druge važne znamenitosti, poput Krive ćuprije, kula oko Starog mosta, Tabhane, ulice Kujundžiluk, hotela "Ruže" i mnogih drugih. Upravo je hotel "Ruža" razlog zbog čega je Mostaru prijetilo skidanja s popisa svjetske baštine. Investitor će morati ukloniti 1.072 kvadrata hotela Ruže, i to na lamelama A i B te krova na hotelskom bazenu, kako bi se hotel "Ruža" uskladio s ambijentom stare jezgre grada.
• Karađozbegova džamija - najstarija i najljepša džamija u Hercegovini.
• Bišćevića sokak - ulica sa poznatom kućom iz osmanlijskog razdoblja (Bišćevića kuća).
• Povijesno naselje Brankovac, sa kućama i avlijama (dvorištima) starih mostarskih obitelji, građeno u osmanlijskom stilu.
• Mostar je poznat po svojim mostovima, osim Starog mosta u urbanoj zoni grada nalaze se još: Most Musala (1882.), Lučki Most (1913.) i Carinski most (1917.), izgrađeni u austro-ugarsko doba, a nekoliko puta su bili srušeni te Most Bunur izgrađen u novije vrijeme. Planira se gradnja još jednog mosta.
• Crkva svetog Petra i Pavla - franjevačka crkva, s najvišim zvonikom u Bosni i Hercegovini. Teško je stradala u posljednjem ratu, ali je ponovno izgrađena.
• Katedrala Marije, majke Crkve - mostarska prvostolnica. Zvono koje se nalazi u zvoniku katedrale je po težini drugo u Europi.
• Saborna crkva u Mostaru prije rata slovila je za jedan od najljepših pravoslavnih hramova na ovom dijelu Balkana. Crkva je teško stradala u posljednjem ratu.
• Španjolski trg - središnji gradski trg. Na njemu se nalazi Gimnazija Mostar, jedna od najljepših građevina iz austro-ugarskog perioda i Hrvatsko narodno kazalište koje je još u izgradnji. Trg je u posljednjem ratu bio crta razgraničenja između Hrvata i Bošnjaka, a i danas su česti incidenti na njemu. Grad Mostar odlučio je 12.X.1995. godine dati glavnom gradskom trgu ime Španjolski trg, u spomen na 21 poginulog španjolskog vojnika pri UNPROFOR-u u ratu u Bosni i Hercegovini, Nejgovu rekonstrukciju novčano je pomogla španjolska vlada sa 400.000 eura.
• Trg Musala - glavni trg u istočnom dijelu grada. Izgrađen je u austro-ugarsko doba. U neposrednoj blizini trga "Musale", nalazi se hotel "Neretva", jedna od najljepših građevina iz austro-ugarskog perioda koja je teško stradala u posljednjem ratu. 
• Trg hrvatskih velikana ("Rondo") - glavni trg u zapadnom dijelu grada. Izgrađen je u austro-ugarsko doba, a sa kružnog toka trga nastavlja se 6 aleja. Na trgu hrvatskih velika se nalazi Hrvatski dom "herceg Stjepan Kosača", izuzetno važan za održavanje kulturnih i drugih manifestacija u gradu Mostaru i Stambeno-prodajni centar "Rondo", jedan od najveći trgovačkih centara u urbanoj zoni Mostara, u samom gradu izgrađeni su veliki stambeno-prodajni centri: Tržni centar Mostar "Stari tržni centar", Stambeno-prodajni centar "Rondo", Stambeno-trgovački centar Piramida i Stambeno-prodajni centar Orca.
• Gradski park "Zrinjevac" - središnji gradski park u Mostaru. Nalazi se između Trga hrvatskih velikana i Španjolskog trga. 2007. godine park je u potpunosti, revitaliziran i obnovljen i danas je to omiljeno mjesto za šetnju i odmor Mostaraca.
• Prije rata jedan od simbola grada na Neretvi je bilo "Partizansko groblje". To spomen-groblje je izgrađeno u doba bivše Jugoslavije, u čast svim Mostarcima poginulim u NOB-u. Danas je groblje petkom i vikendom okupljalište razuzdane mladeži, a ponekad i narkomana. Mnogi spomenici su uništeni, a brojni su išarani. 2006. godine groblje je proglašeno nacionalnim spomenikom, a sredinom 2008. godine počela je njegova obnova.

Plan grada Mostara - otvori klikom na kartu

STARI ROMANTIČNI MOSTAR
Postavio: Derviš Deri Nazečić Datum objave: 2.9.2013.
Opis. Dokumentarni film o ljepotama Mostara-Snimljen 60-tih..Nevjerovatno interesantan i poučan..Uživajte raja..

BORAVAK

---

Pristup

Satelitski snimak prometnica i putova na središnjem dijelu brda Hum (izvor Google Maps). Nakon dolaska asfaltiranom cestom (serpentine uz koje je Križni put) na vrh brda gdje se nalazi križ, može se uočiti i početak makadamskog puta, no zbog opasnosti od mina njime se ne preporuča kretanje suviše daleko od vrha (iako na samom putu ne postoje znakovi opasnosti od mina). [5]

Pristup cestom
Od kružnog toka Rondo u gradu Mostaru krenuti cestom prema Čitluku i Širokom Brijegu, odnosno mostarskoj katedrali, nakon koje počinje uspon sve do vrha Huma. Na raskrižju cesta za Čitluk i Široki Brijeg skreće se prema Čitluku (lijevo) i uspon nastavlja pored katoličkog groblja pa sve do skretanja za brdo Hum. Cesta ujedno predstavlja Križni put i vodi sve do vrha brda. Cesta je cijelom dužinom asfaltirana. [5] 

Hike: Hum - Brkanovo brdo - Orlovac
Datum objave: 21.2.2022. Autor: Sarafanje
Opis: Kružna planinarka tura iz Mostara na brdo Hum, Brkanovo brdo i Orlovac. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/660... GPX trek: https://drive.google.com/file/d/1rBmO...

IZVORI I LITERATURA

---

Reference

[1] Wikipedia - Mostar
[2] Wikipedija - Bišće
[3] Hodžić, Sabit, Nekoliko podataka o mostarskim mahalama (Izvadak iz cjelokupnog rada objavljenom u ĉasopisu Hercegovina – („Knjige Mostar“) 
[4] HR leksikon - hum
[5] Herzegovina bike - Humski bedem

Ostali izvori

MARIĆ, Žarko, Mostarska kotlina-Bišće, Preci i život, Beograd 1996. (OTVORI)