---

SREDIŠNJI POJAS >​ PLANINE VISOKE HERCEGOVINE > ČVRSNIČKA GRUPA > Ljubuša > Proslapska planina
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Dašnik, 1514 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.7956, 17.4317

Pogled s padina Raduše, preko zahumskog platoa, na Proslapsku planinu - desno je šumoviti Dašnik iza kojega se vidi (pod snijegom) vrh Ljubuše.

Proslapska planina je planinski plato na sjeveroistočnom rubu planine Ljubuše, u graničnom prostoru Hercegovine i Bosne, zapadno od Gornjoramske kotline u općini Prozor-Rama. Izgrađena je od vapnenaca pa je bezvodna. Ova je planina visoka, gotovo posve ogoljela površina, prekrivena vrtačama (mrežasti, odn. boginjavi krš), s koje se uzdižu visovi Paćevo (1418 m) i Dašnik (1514 m). Prema istoku su padine prema Ramskom jezeru. Prema jugu i zapadu je planina Ljubuša. Vrh proplanka zove se Rat. 
Sjevernim podnožjem Proslapske planine prolazi cesta između Prozor-Rame i Tomislavgrada.

Rama je svojevremeno živjela jednim posebnim načinom života, specifičnim za ovo podneblje. Od Jurjevdana, ili još ranije, pa do Miholjdana, ili do pred sam Božić, većina je članova ramskih obitelji boravila sa svojim stadima "na planini", a samo bi ponetko od starijih, ili nevjesta s posve malim djetetom, ostajao "u polju", tj. u selima. Tako je svako ramsko selo imalo svoju planinu.
Do početka dvadesetog stoljeća po naseljima Proslapske planine bile su samo staje, a poslije su neke obitelji počele naseljavati ove prostore i ostajati tjekom cijele godine. Kuće su razbacane i po manjim zaseocima građene. Danas su to naseljeni zaseoci: Markešići, Šunje, Pavlići, Gazilji, Kalesići, Žilići, Novići, Malekinušići, Šišići, Nedio - Solila, Mujkići, Vlake, Rat, Debeli brig.

Tridesetih godina dvadesetog stoljeća u planini su stalno boravile ove obitelji: četiri obitelji Milas, dvije obitelji Pavliče­vi­ća, pet obitelji Markešića, dvije obitelji Malekinušića, četiri obitelji Šunja, tri obitelji Novića, dvije obitelji Ćorića, dvije obitelji Tanjića, jedna obitelj Sliško, četiri obitelji Filipovića ili Šišića, jedna obitelj Pedića, jedna obitelj Sičaja, jedna obitelj Bošnjaka i jedna muslimanska obitelj Hodžića.

IZVORI
Proslapska planina. Wikipedija (hr)
Naselja Gornje Rame. franjevački samostan Rama-Šćit

Proslapska planina, prostorni pogled
Izvor: Google Earth, 2021.

Proslap na staroj fotografiji

Kozo (Prozor-Rama)
Datum objave: 4.4.2016. Autor: Damir Misura
Opis: Planina Kozo, Prozor-Rama http://www.rama-prozor.info​ Snimljeno 3.4.2016.

Medvjed u bunaru
Dobri ljudi iz mjesta Kozo iznad Ramskog jezera spasili su 20.5.2020. medvjeda koji je upao u bunar. Medvjed je bio u bunaru punom vode, ali nekako je uspio držati glavu iznad površine. Mile, Slaven, Jozo i Dario Kordić čuli su neobične zvukove iz bunara, a kad su prišli bliže, ugledali su nesretnog medu kako hvata zrak u bunaru. Ne zna se kako je medvjed upao u bunar niti koliko je vremena dugo tamo proveo, no uspio je održati glavu iznad vode. Brzo su organizirali akciju spašavanja kako bi izvukli već iscrpljenu životinju. Ekipa koja ga je pronašla odmah je krenula u akciju i medvjeda su izvukli na sigurno pomoću užeta privezanog za traktor, nakon čega se on vratio u šumu, svoje prirodno stanište.

Spašavanje medvjeda u Prozoru 20.5.2020.
Datum objave: 21.5.2020. Postavio: Crna Hronika Media

Proslap

Selo Novići na Proslapskoj planini
Datum objave: 17.2.2020. Proizvodnja: BHRT - Radiotelevizija Bosne i Hercegovine

​Proslap iz zraka
Datum objave: 11.4.2016. Autor: Damir Misura
Opis: Proslap (Proslapska planina) iz zraka, snimljeno 3. travnja 2016.

​Proslap - Potopljene duše
​Datum objave: 9.8.2017. Autor: Proslap Prozor Rama
Opis: Proslap, Prozor Rama

Kozo

Zapis o naseljima Kozo i Mrkodol i njegovim stanovnicima ostavio nam je etnolog Milenko Filipović (1955.).
​
Kozo i Mrkodol 
U Mrkodolu su sami Hercegovci koji su oko 1900. počeli da grade staje. (1889, kad je rađena austrijska karta, nije bilo ništa). Do 1906.. bile su samo livade koje su kosili begovi. A od 1906. kupuju zemlju i nastanjuju se. Do tada su dolazili na Mrkodol kao kolibari sa stokom na Ljubušu i zasijavali sve što se moglo. Oni koji su dolazili u Mrkodol, veću su se stalno nastanili utoliko što tu zimuju, ali su samo dijelovi podvojenih zadruga, čija ostala obitelj živi u Hercegovini. Na Kozlu se naseljavaju samo oni koji dolaze iz Kopčića, te doseljenici iz Duvna i Hercegovine.
Stalno i samostalno nastanjeni rodovi: Tadići ili Tatkići (4 k.), starinom su iz Kongore u Duvnu. Došao djed i doveo pet sinova u sepetu. - Barišići (1 k.) su starinom iz Kaura, i odavno su, prije 1878., na Poljani. Ima ih i u Jaklićima. - Ravlići (2 k.) su na Kozo došli iz Ripaca. - Brkići (2 k.) su starinom iz Hercegovine, iz Dobrog Sela, odakle im je došao djed. Izišlo ih je šestorica braće i neki su otišli ka Skoplju. Sa Kozla su se selili i u Ripce. - Žilić (1 k.) je došao sa Proslapa 1929. na ženinstvo.
Rodovi na putu da se nasele:
a) Na Kozlu: Korda (1 k.) je iz Grljevića, došao 1898.
b) Na Mrkodolu: Raspudići (4 k.) su iz Dobrog Sela. 
Dvije porodice zimuju u V. Mrkodolu od 1907. a dviju u M. Mrkodolu od 1912. - Karače (1 k.) iz Crnča, zimuju od 1906. - Širići (1 k.) na Crvljivici su iz Broćanca u Posušju, došli su 1916. - Miletići (1 k.) su iz Dobrog Sela, a starinom su iz Primorja. Počeli su zimovati u Mrkodolu od 1906. Ova zadruga ima obitelji na više mjesta: osim nabrojanih ima ih još u Livnu i Našicama. Domaćin obično živi u Dobrom Selu i obilazi ih. - Šaravanje (2 k.) su iz Dobrog Sela, ovdje su od 1912. - Kneževići ili Revenići (2 k.) zimuju još od Prvog svjetskog rata. Iz Goranaca su. - Petrovići sa Rakitna zimuju od prije Prvog svjetskog rata. - Na Borovoj Glavi zimuje od 1918. Pavković (1 k.) iz Rakitna.
To je bila doskorašnja planina sela Kopčića, kome je na zapadu. Sada je to već posebno naselje. I to je dio niže površi ispod Ljubuše s odlikama ljutoga krša. Veći dio krša je na samoj gredi, a manji dio na samoj površi, Kozlu, a sve su kuće, kao i na Proslapskoj Planini, podizane u vrtačama. Šuma Dašnik dijeli Kozo, koji je na istoku, od Mrkodola, koji je na zapadu, a u kom se razlikuju Veliki i Mali Mrkodo i Crvljivica.
Žive vode nema nigdje (nego lokve i vrtače). Pojedini kompleksi (u kojima su samo dna većih uvala obrađena) zovu se: Kozo, Bartovina, Bukovica, Smetina, Jasle, Kućišta, Omar, Džegalovica, Šabanovina, Doci, Lanišća, Razišća, Borova Glava, Puzdrovac, Usin Konak, Mali i Veliki Mrkodo, Pukve, Katunica (do šume Dašnika), Kik, Lokvetina, Crvljivica, Konjske Lokve.
Kuće odnosno stanovi i po Kozlu i Mrkodolu su veoma raštrkani. Stalno i samostalno naseljenih bilo je 1932 god. 10 kuća. U Mrkodolu ima 5 stalno naseljenih kuća, ali su one u zadruzi sa obojim ograncima u Hercegovini i dvije porodice dolaze privremeno: Pavkovići iz Rakitna dolazi samo s proljeća i s jeseni, a a Jelan-Revenić dolazi samo s jeseni,  ljeto provodi u Zlopolje, a zadruga mu je u Gorancima. Na Kozo dolaze samo preko ljeta 2 Begovića, 1 Arić, 1 Mahmudbegović i Hasanbegović iz Kopčića. Nedavno su Tadići zasnovali i posebno groblje za ta sela na mjestu Poljani. Na gradini u Mrkodolu ima velika gromila. U Mrkodolu ima jedno staro grobhlje sa stećcima kod Čulina Doca a kraj puta. Samo su četri neukrašena stećka.

FILIPOVIĆ Milenko: Rama u Bosni – etničko porijeklo prezimena i opis sela. Srpski etnografski zbornik, knj. LXIX. Beograd, 1955.