---

SREDIŠNJI POJAS >​ PLANINE VISOKE HERCEGOVINE > ČVRSNIČKA GRUPA > Ljubuša > Proslapska planina
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Dašnik, 1514 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.7956, 17.4317

Pogled s padina Raduše, preko zahumskog platoa, na Proslapsku planinu - desno je šumoviti Dašnik iza kojega se vidi (pod snijegom) vrh Ljubuše.

Proslapska planina je planinski plato na sjeveroistočnom rubu planine Ljubuše, u graničnom prostoru Hercegovine i Bosne, zapadno od Gornjoramske kotline u općini Prozor-Rama. Izgrađena je od  vapnenaca pa je bezvodna. Ova je planina visoka, gotovo posve ogoljela površina, prekrivena vrtačama (mrežasti, odn. boginjavi krš), s koje se uzdižu visovi Paćevo (1418 m) i Dašnik (1514 m). Prema istoku su padine prema Ramskom jezeru. Prema jugu i zapadu je planina Ljubuša. Vrh proplanka zove se Rat. 
Sjevernim podnožjem Proslapske planine prolazi cesta između Prozor-Rame i Tomislavgrada.

Rama je svojevremeno živjela jednim posebnim načinom života, specifičnim za ovo podneblje. Od Jurjevdana, ili još ranije, pa do Miholjdana, ili do pred sam Božić, većina je članova ramskih obitelji boravila sa svojim stadima "na planini", a samo bi ponetko od starijih, ili nevjesta s posve malim djetetom, ostajao "u polju", tj. u selima. Tako je svako ramsko selo imalo svoju planinu.
Do početka dvadesetog stoljeća po naseljima Proslapske planine bile su samo staje, a poslije su neke obitelji počele naseljavati ove prostore i ostajati tjekom cijele godine. Kuće su razbacane i po manjim zaseocima građene. Danas su to naseljeni zaseoci: Markešići, Šunje, Pavlići, Gazilji, Kalesići, Žilići, Novići, Malekinušići, Šišići, Nedio - Solila, Mujkići, Vlake, Rat, Debeli brig.

Tridesetih godina dvadesetog stoljeća u planini su stalno boravile ove obitelji: četiri obitelji Milas, dvije obitelji Pavliče­vi­ća, pet obitelji Markešića, dvije obitelji Malekinušića, četiri obitelji Šunja, tri obitelji Novića, dvije obitelji Ćorića, dvije obitelji Tanjića, jedna obitelj Sliško, četiri obitelji Filipovića ili Šišića, jedna obitelj Pedića, jedna obitelj Sičaja, jedna obitelj Bošnjaka i jedna muslimanska obitelj Hodžića.

IZVORI
Proslapska planina. Wikipedija (hr)
Naselja Gornje Rame. franjevački samostan Rama-Šćit

Proslapska planina, prostorni pogled
Izvor: Google Earth, 2021.

Proslap na staroj fotografiji

PRENESENI TEKST
Proslapska planina

Proslapska planina. Rama je svojevremeno živjela jednim posebnim načinom života, specifičnim za ovo podneblje. Od Jurjevdana, ili još ranije, pa do Miholjdana, ili do pred sam Božić, većina je članova ramskih obitelji boravila sa svojim stadima "na planini", a samo bi ponetko od starijih, ili nevjesta s posve malim djetetom, ostajao "u polju", tj. u selima. Tako je svako ramsko selo imalo svoju planinu.
Proslapska planina je visoka, gotovo posve ogoljela površina s koje se dižu dva visa, Paćevo (1418 m) i Dašnik (1514 m). S istočne strane su padine prema Ramskom jezeru, a s južne i zapadne je planina Ljubuša. Vrh proplanka naziva se Rat. 
Planina Ljubuša (1797 m) se prema jugu prostire do Vran planine, prema istoku i sjeveroistoku do Raduše, a prema zapadu i sjeverozapadu graniči s Duvanjskim poljem. Ljubuša je potpuno gola, bez ikakve šume, nema čak ni klekovine ni smreke. Po stranama koje su okrenute prema Trebiševu i Duvanjskom polju prevladava goli krš s manjim i plitkim vrtačama. Po unutrašnjem dijelu planine nalaze se prostrane visoravni s dosta trave. Na Ljubuši su prostrane uvale: Poljica, Bunari (1498 m), Oprava (1562), Lisac, Veliki crni vrh (1686 m) i Zlopolje (1304 m). Ima bogatih pašnjaka s pitomim planinskim travama za ispašu ovaca. Nekada su ovdje obrađivane vrtače i dobro bi rodio krumpir i jaro žito, a bilo je dosta obradive zemlje. Ima više manjih izvora žive vode koji nikada ne presuše, a jer su utonuli u zemlju neki ih nazivaju bunarima. Na Ljubuši se nalaze tri velike lokve. Tridesetih godina dvadesetog stoljeća na Ljubuši je ljetovalo oko 20.000 komada ovaca i koza i oko 500 konja i goveda.
Do početka dvadesetog stoljeća po naseljima Proslapske planine bile su samo staje, a poslije su neke obitelji počele naseljavati ove prostore i ostajati tjekom cijele godine. Kuće su razbacane i po manjim zaseocima građene. Danas su to naseljeni zaseoci: Markešići, Šunje, Pavlići, Gazilji, Kalesići, Žilići, Novići, Malekinušići, Šišići, Nedio - Solila, Mujkići, Vlake, Rat, Debeli brig.
Tridesetih godina dvadesetog stoljeća u planini su stalno boravile ove obitelji: četiri obitelji Milas, dvije obitelji Pavliče­vi­ća, pet obitelji Markešića, dvije obitelji Malekinušića, četiri obitelji Šunja, tri obitelji Novića, dvije obitelji Ćorića, dvije obitelji Tanjića, jedna obitelj Sliško, četiri obitelji Filipovića ili Šišića, jedna obitelj Pedića, jedna obitelj Sičaja, jedna obitelj Bošnjaka i jedna muslimanska obitelj Hodžića.

IZVOR  Naselja Gornje Rame. Franjevački samostan Rama-Šćit

Medvjed u bunaru
Dobri ljudi iz mjesta Kozo iznad Ramskog jezera spasili su 20.5.2020. medvjeda koji je upao u bunar. Medvjed je bio u bunaru punom vode, ali nekako je uspio držati glavu iznad površine. Mile, Slaven, Jozo i Dario Kordić čuli su neobične zvukove iz bunara, a kad su prišli bliže, ugledali su nesretnog medu kako hvata zrak u bunaru. Ne zna se kako je medvjed upao u bunar niti koliko je vremena dugo tamo proveo, no uspio je održati glavu iznad vode. Brzo su organizirali akciju spašavanja kako bi izvukli već iscrpljenu životinju. Ekipa koja ga je pronašla odmah je krenula u akciju i medvjeda su izvukli na sigurno pomoću užeta privezanog za traktor, nakon čega se on vratio u šumu, svoje prirodno stanište.

Spašavanje medvjeda u Prozoru 20.5.2020.
Datum objave: 21.5.2020. Postavio: Crna Hronika Media

Proslap

Proslap je bio jedno od najvećih ramskih sela. Selo je poto­p­lje­no osim zaseoka Klanac i Lučići. Naselje je obuhvaćalo ne­ko­liko zaselaka s obje strane rjeke Rame. Središte ovoga naselja činio je sam Proslap na desnoj strani rjeke Rame. Na lijevoj strani je bilo selo Mriže. Ostala su sela po stranama i brežulj­cima s obje strane Rame: Klanac, Krsti, Kuraje, Draguni, Drin, Lu­či­ći, Rašće, Brežina, Dronjići, Šeperak, Nikolići, Špilja i Rosulje.
S desne strane Rame su brda Gorica, Gornja i Donja Neš­nica. Između ovih brda bila je Bitovlja, plodna oranica koja se spajala s Klancem. Usred ove plodne udoline bio je zaselak Krsti, a donjim krajem je dodirivala selo Kuraje. Na kraju sela, prema Orašcu su brda Kozica, Kašac i Klanac. Desno od potoka Prosjeka bila je kosa Greben i nad njom brdo Stražbenica. Iznad izvora Krupića su Velike Matine stine i Strašna vlaka. S desne strane su bili brežuljci Križa, Rašće, Drin, Rosulje i Grab.
S lijeve strane su se u rjeku Ramu ulijevali (potoci) Suhi potok, Brodac i Slatina, a s desne strane Buk, Prosjek i Krupić. Krupić je bio najsnažniji izvor koji je činio pravu rijeku, koja je brzo nestajala utjecanjem u Ramu. Prosjek je nastajao od dva manja izvora u udolini kraj Nešnice. 
Njive, okućnice, polja, livade, pašnjaci i gajevi naselja Proslap nazivaju se: Anđin dolac, Apeluša, Avdenjak, Avdina vlaka, Ban­dri, Bare, Barišin dolac, Bašča, Bećirova vlaka, Begluk, Bele­ku­ša, Beškerušin dolac, Bitolje, Bivalica, Blizanci, Blizanjci, Bobovica, Boćkove kose, Bok, Bosanka, Bošnjakuša, Brig, Bri­jeg, Brižina, Brod, Bučevina, Bućevica, Buk, Bukva, Buna­rina, Bunička, Burića guvno, Carinja, Crvenka, Curki dolac, Čatavi­ca, Čepljiz, Čepljizovci, Čičkovača, Čićina kosa, Ćališeva vlaka, Ćato­vina, Ćoluša, Debeli brig, Dedina njiva, Dembovina, De­mi­nini doci, Dereznik, Diljka, Doci, Dočići, Dolac, Donji Ogla­vak, Duboki dolac, Dubrava, Duga glavica, Dvinjak, Đabulića dolac, Đekovina, Đikovac, Đođevina, Đođin dolac, Eljdovina, Fratarski gaj, Gavranuša, Gazdina kosa, Gazilji, Gljina, Gnjila, Gojna, Gorina vlaka, Gornje vlake, Grab, Grabić, Grbava vlaka, Grebovi, Gromile, Gruda, Guvno, Halilovača, Hasanbegovica, Hasanova kosa, Hrušče, Ilijina bašča, Ilijina vlaka, Ilini doci, Ivanova njiva, Ivin dolac, Ivovci, Jame, Jaovrah, Jastrebić, Javo­rak, Javorina, Jeleč, Jelovac, Jesikovac, Jezero, Jovovak, Juričišće, Jusupov dolac, Kaloci, Kamenjača, Klanac, Klančić, Klicini doci, Ključić, Kočinac, Kolibe, Količka, Konak, Konopljišće, Konj­ski dolac, Koprivnice, Kosa, Kovačevina, Kovćevina, Krč, Krčevina, Krčić, Križ, Krsta, Krš, Kršine, Kućišće, Kuduša, Kulina, Kupušnjaci, Lanišće, Lazina, Lice, Lisičje grude, Lisine, Livadica, Lokva, Lučica, Lujčevina, Luka, Majdan, Markešići, Markotin dolac, Markova ravan, Markovac, Mednjača, Među­gaj, Megdan, Meminica, Merdanovina, Meterova vlaka, Mete­rovi doci, Mijatov dolac, Milesov dolac, Mišina kosa, Mlaš­če­vina, Močila, Mriža, Mujina vlaka, Nedio, Nešnica, Nešpilje, Nikolići, Nikolićka, Noćaj, Nonjače, Oglavak, Ograda, Okruglica, Omar, Oputalji, Osoje, Osojnica, Ošipnica, Oštra glavica, Otok, Padine, Pale, Paprikuša, Pavlov dolac, Pavlova kosa, Pazarka, Pecerepuša, Pilavuša, Plandišće, Ploče, Poćevo, Pod, Pod grebljem, Pod Lisinom, Pod Osojnicom, Pod Vajčem, Podeljčić, Podić, Podjelovac, Podovi, Podvodinica, Ponor, Porednica, Poslan, Posteljna vlaka, Pošipnica, Potok, Praskav­ica, Prdenjača, Prisoje, Progon, Progon struge, Prosjek, Proslap, Pucarev dolac, Radiljevac, Rajčevina, Rapunj, Rasad­nik, Rastići, Rašće, Rat, Ravna, Ravnice, Ripište, Ripnjak, Rivine, Rosoje, Rosulja, Rošće, Rožišće, Rupetina, Sadište, Saginjišće, Silina, Siskov dolac, Slap, Sleguša, Slivovah, Smrč, Smrike, Snjičevina, Sočkovac, Solilo, Srednja vlaka, Srnate, Stap, Stari dolac, Stari Šćit, Stepen, Stipanov gaj, Stojetina, Stožišta, Struge, Stupe, Sučila, Sugrebvci, Suljin dolac, Šabića kosa, Šabića Vlaka, Šabići, Šarena glavica, Šarenica, Šepana, Šeperak, Šiljak, Široka kosa, Šišići, Škip, Šolin dolac, Špigina staja, Špilja, Šunjin dolac, Šuplja stina, Šušnjevača, Tolovine, Tonarovača, Torić, Tresulja, Trišnjice, Urija, Usina Vlaka, Ustranje njive, Uvala, Velika vlaka, Velike Jeleč, Vidova kosa, Viganj, Vlačica, Vlačkovac, Vlaka, Voboč, Vrtli, Vrto, Vukasovići, Zanićka, Žilića doci, Žilići.
Na prostoru Proslapa bilo je više grobalja. Jedno je groblje bilo u Lučićima, drugo u Kurajama, treće u Markešićima - poznato kao fra Ludino groblje jer je u njemu bio pokopan fra Ljudevit Nikolić, jednostavni fratar na glasu pobožnosti. Četvrto groblje je bilo u Nikolićima nazvano Hadžića groblje, kojega drže najstarijim ramskim grobljem. 
Muslimani su se sahranjivali u groblju kod džamije u Kopčićima ili na Grabu ili u Lučilu. 
Sela Nikolići, Draguni i Kuraje nazvani su tim imenima po prezimenima stanovnika koji su tu živjeli. Dronjići su prozvani tako prema nazivu svoga zaseoka, a zaseok je, po pričanju, dobio to ime jer su se jedne godine na tom mjestu "otronjile" jedna kobila i jedna koza, kobila je oždrijebila troje ždrijebadi, a koza okozila tri kozlića. Zaseok Kulina, na desnoj strani Rame, dobio je ime po kuli koja se tu nekada nalazila. 
Ovo mjesto ima dosta nekropola, gromila i drugih nad­grob­nih spomenika uz koje su vezani povijesni događaji i legende. U Klancu i sada postoji jedna velika gromila, a ispod Klanca i danas postoji jedan srušeni stećak. U blizini je bilo neko staro groblje bez posebnih oznaka na spomenicima. Spominje se da je bila "grčka" crkva kod potoka Prosjeka. Predaja spominje mnogo grobova "grčke" djece na brdu Radiljevcu. Navodno je u ratu vojska tu sustigla djecu koja nisu dalje mogla bježati i poubijala ih i tu pokopala. Pod Nešnicom je bio jedan ograđeni zavjetni grob spominjan kao "grčki" grob. 
Spominje se i kužno groblje koje je nastalo poslije velikog pomora stanovnika čija su mrtva tijela volovskim zapregama i kukama dovlačili do počivališta jer ih je bilo mnogo. Poslije selidbe Ramljaka u Cetinjsku krajinu fratar, koji je došao iz Fojnice skrivao se kraj Nešnice i u Prosiku govorio misu.
Zaseoci su bili grupirani, posebno su bili katolički, a posebno muslimanski. U cijelom Proslapu bila je 101 kuća sa 119 obitelji, 89 katoličkih i 30 muslimanskih.
Tridesetih godina dvadesetog stoljeća u Proslapu su živjele ove katoličke obitelji: devet obitelji Šišića koje se zovu i Filipovići, a porijeklom su iz Dalmacije; jedna obitelj Drljića starinom su Lučići; dvije obitelji Burića doselile su iz Ploče od obitelji Augustinovića; četiri obitelji Đođo su starosjedioci, a nekada su se zvali Mrižići; Ivančevići (ili Lučići) su staro­sjedioci; pet obitelji Radića potječe iz Drniša; za obitelj Milas (ili Miles) u Lučićima kažu da su starosjedioci koji su bili odselili iz Rame u Hercegovinu i ponovno se vratili iz Ljubuškog, od ovoga roda su i Šunjići kojih je bilo tri obitelji; pet obitelji Kuraja kasnije su uzeli prezime Pavličević, od njih potječu Markešići kojih je bilo tri obitelji, dvije obitelji Malekinušić i osam obitelji Žilića; tri obitelji Gazilja ptječu iz srednje Bosne; jedna obitelj Džejića porijeklom je iz Hercegovine; dvije obitelji Novića potječu iz Dalmacije; četrnaest obitelji Faletara koji su se ranije zvali Nikolićima, a potječu iz Lipna (kod Mostara); jedna obitelj Grbaca potječe iz Dalmacije; četiri obitelji Bošnjaka potječu iz Hercegovine; jedna obitelj Bilića ili Ram­ljaka potječe iz Donje Rame; jedna obitelj Sliško potječe iz Imot­skog; jedna obitelj Perića doselila je iz Dalmacije; jedna obitelj Barišića podrijetlom je iz Dalmacije; dvije obitelji Bagara potječu iz Duvna; tri obitelji Zana porijeklom su od Kvasina iz Dalmacije, Zanama su prozvani kada su postali imućniji, koncem devetnaestog stoljeća jedna obitelj Zana prešla je sa Šeperka na Šćit; jedna obitelj Jagića potječe iz Dalmacije; jedna obitelj Brkovića potječe sa Orašca; jedna obitelj Metera prešla je iz Sopota u Dronjiće; jedna obitelj Banušića koji su se još zvali Šušić došla je iz Ploče; dvije obitelji Abaza potječu iz Prološca u Dalmaciji; jedna obitelj Grgića doselila je iz Podbora; dvije obitelji Karača doselile su iz Dobrog Sela iz Hercegovine; jedna obitelj Selaka naselila se na Potoku u Mlinima; jedna obitelj Miletića došla je također iz Dobrog Sela; jedna obitelj Miloša živjela je u Proslapu, neki su članovi ove obitelji preko ljeta bili u Hercegovini, a neki na planini Vaboč; Prce - Nikolići su živjeli u Proslapu, a kasnije su odselili na Orašac.
Od muslimanskih obitelji u Proslapu su živjele: tri obitelji Bris­tina, dvije obitelji Delića i tri obitelji Alilića, živjele su u Dragunima; sedam obitelji Hodžića potječu iz Zvirnjače, od te je obitelji svojevremeno potjecalo devet imama; jedna obitelj Mu­ja­novića, još su ih zvali Fukare, a živjeli su na Drinu; dvije obitelji Mujkića i dvije obitelji Osmića od iste su obitelji, a dose­lili su s Mluše; dvije obitelji Polića potječu iz Gornjeg Vakufa.

Poslije Drugog svjetskog rata (1948.) u Proslapu je živjelo 963 stanovnika. Broj stanovnika povećavao se tako da je 1961. godine bilo 980 stanovnika. Potopom Rame ovo najveće ramsko naselje je gotovo potpuno nestalo. Neke su se obitelji za stalno naselile u današnja sela Proslapskih planina, tako da je po popisu 1971. godine bilo 526 stanovnika koji su se i dalje pisali kao stanovnici Proslapa. Godine 1981. u Proslapu je živjelo 465 stanovnika. Pred zadnji rat u BiH (1991.) u Proslapu je živjelo 315 stanovnika od čega 312 Hrvata i 3 muslimana. Prema statističkim podacima u Hrvatskoj iz Proslapa živi 577 Hrvata.22 
Od proslapskih zaseoka danas jedino u Klancu živi još 18 stanovnika i u Lučićima 3 stanovnika. Ostali koji su prema statističkom zavodu pisani stanovnicima Proslapa vode se pod imenom Proslapska planina.
Apostolski vikar, biskup fra Marijan Bogdanović u svome izvješću o kanonskom pohodu od 27. 5. do 9. 12. 1768. godine navodi da je u Rami boravio od 17. do 21. srpnja 1768. i da je župa tada imala 12 naselja, 102 katoličke kuće, 985 katolika, a od toga je bilo 628 odraslih osoba i 357 djece
Biskup fra Pavao Dragičević u svome izvješću od 29. veljače 1744. navodi da je župa Rama 12. studenog 1741. godine imala 12 naseljenih mjesta, 83 katoličke kuće, 857 katoliko, a od toga je bilo 529 odraslih osoba (koje se pričešćuju) i 328 djece (nepričešćenih). 

​

​Proslap - Potopljene duše
​Datum objave: 9.8.2017. Autor: Proslap Prozor Rama
Opis: Proslap, Prozor Rama

​Proslap iz zraka
Datum objave: 11.4.2016. Autor: Damir Misura
Opis: Proslap (Proslapska planina) iz zraka, snimljeno 3. travnja 2016.

Selo Novići na Proslapskoj planini
Datum objave: 17.2.2020. Proizvodnja: BHRT - Radiotelevizija Bosne i Hercegovine

Kozo

Zapis o naseljima Kozo i Mrkodol i njegovim stanovnicima ostavio nam je etnolog Milenko Filipović (1955.).
​
Kozo i Mrkodol 
U Mrkodolu su sami Hercegovci koji su oko 1900. počeli da grade staje. (1889, kad je rađena austrijska karta, nije bilo ništa). Do 1906.. bile su samo livade koje su kosili begovi. A od 1906. kupuju zemlju i nastanjuju se. Do tada su dolazili na Mrkodol kao kolibari sa stokom na Ljubušu i zasijavali sve što se moglo. Oni koji su dolazili u Mrkodol, veću su se stalno nastanili utoliko što tu zimuju, ali su samo dijelovi podvojenih zadruga, čija ostala obitelj živi u Hercegovini. Na Kozlu se naseljavaju samo oni koji dolaze iz Kopčića, te doseljenici iz Duvna i Hercegovine.
Stalno i samostalno nastanjeni rodovi: Tadići ili Tatkići (4 k.), starinom su iz Kongore u Duvnu. Došao djed i doveo pet sinova u sepetu. - Barišići (1 k.) su starinom iz Kaura, i odavno su, prije 1878., na Poljani. Ima ih i u Jaklićima. - Ravlići (2 k.) su na Kozo došli iz Ripaca. - Brkići (2 k.) su starinom iz Hercegovine, iz Dobrog Sela, odakle im je došao djed. Izišlo ih je šestorica braće i neki su otišli ka Skoplju. Sa Kozla su se selili i u Ripce. - Žilić (1 k.) je došao sa Proslapa 1929. na ženinstvo.
Rodovi na putu da se nasele:
a) Na Kozlu: Korda (1 k.) je iz Grljevića, došao 1898.
b) Na Mrkodolu: Raspudići (4 k.) su iz Dobrog Sela. 
Dvije porodice zimuju u V. Mrkodolu od 1907. a dviju u M. Mrkodolu od 1912. - Karače (1 k.) iz Crnča, zimuju od 1906. - Širići (1 k.) na Crvljivici su iz Broćanca u Posušju, došli su 1916. - Miletići (1 k.) su iz Dobrog Sela, a starinom su iz Primorja. Počeli su zimovati u Mrkodolu od 1906. Ova zadruga ima obitelji na više mjesta: osim nabrojanih ima ih još u Livnu i Našicama. Domaćin obično živi u Dobrom Selu i obilazi ih. - Šaravanje (2 k.) su iz Dobrog Sela, ovdje su od 1912. - Kneževići ili Revenići (2 k.) zimuju još od Prvog svjetskog rata. Iz Goranaca su. - Petrovići sa Rakitna zimuju od prije Prvog svjetskog rata. - Na Borovoj Glavi zimuje od 1918. Pavković (1 k.) iz Rakitna.
To je bila doskorašnja planina sela Kopčića, kome je na zapadu. Sada je to već posebno naselje. I to je dio niže površi ispod Ljubuše s odlikama ljutoga krša. Veći dio krša je na samoj gredi, a manji dio na samoj površi, Kozlu, a sve su kuće, kao i na Proslapskoj Planini, podizane u vrtačama. Šuma Dašnik dijeli Kozo, koji je na istoku, od Mrkodola, koji je na zapadu, a u kom se razlikuju Veliki i Mali Mrkodo i Crvljivica.
Žive vode nema nigdje (nego lokve i vrtače). Pojedini kompleksi (u kojima su samo dna većih uvala obrađena) zovu se: Kozo, Bartovina, Bukovica, Smetina, Jasle, Kućišta, Omar, Džegalovica, Šabanovina, Doci, Lanišća, Razišća, Borova Glava, Puzdrovac, Usin Konak, Mali i Veliki Mrkodo, Pukve, Katunica (do šume Dašnika), Kik, Lokvetina, Crvljivica, Konjske Lokve.
Kuće odnosno stanovi i po Kozlu i Mrkodolu su veoma raštrkani. Stalno i samostalno naseljenih bilo je 1932 god. 10 kuća. U Mrkodolu ima 5 stalno naseljenih kuća, ali su one u zadruzi sa obojim ograncima u Hercegovini i dvije porodice dolaze privremeno: Pavkovići iz Rakitna dolazi samo s proljeća i s jeseni, a a Jelan-Revenić dolazi samo s jeseni,  ljeto provodi u Zlopolje, a zadruga mu je u Gorancima. Na Kozo dolaze samo preko ljeta 2 Begovića, 1 Arić, 1 Mahmudbegović i Hasanbegović iz Kopčića. Nedavno su Tadići zasnovali i posebno groblje za ta sela na mjestu Poljani. Na gradini u Mrkodolu ima velika gromila. U Mrkodolu ima jedno staro grobhlje sa stećcima kod Čulina Doca a kraj puta. Samo su četri neukrašena stećka.

IZVOR  FILIPOVIĆ Milenko: Rama u Bosni – etničko porijeklo prezimena i opis sela. Srpski etnografski zbornik, knj. LXIX. Beograd, 1955.

Kozo (Prozor-Rama)
Datum objave: 4.4.2016. Autor: Damir Misura
Opis: Planina Kozo, Prozor-Rama http://www.rama-prozor.info​ Snimljeno 3.4.2016.