|
|
SREDIŠNJI POJAS > PLANINE ZAPADNE BOSNE I DINARA > GRUPA CINCARA > Tušnica
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Vitrenik, 1697 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.7214, 17.0954
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Vitrenik, 1697 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.7214, 17.0954
Uvod
|
|
TUŠNICA je planina u u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, između Livanjskog i Duvanjskog polja. Prostire se na području općina Livno i Tomislavgrad.
U širem smislu brdsko-planinsko područje Tušnice, osim glavnog grebena tj. planine Tušnice, obuhvaća i nešto sjeverniji greben planine Jelovače visoka 1540 (odn. 1541 m). Obje se protežu u smjeru istok-zapad, razdvojene planinskom dolinom Vučipolja (linijom uvala Rasoha-Suha draga), zatim reljefno razvedenije područje prema sjeveru, gdje se ova pobrđa nadovezuju na visoravan Krug (Krug-planina) te dalje prema planini Cincar i drugim planinama cincarske planinske grupe. Krajnje sjeverozapadno područje Tušnice u širem smislu, ono prema južnom dijelu Šuičkog polja i sjevernom dijelu Duvanjskog polja, nosi naziv Kovač planina (najviši vrh je Orlokuk, 1323 m n.v. prema top. karti JNA, odn. 1271 m prema Wikipediji i Peakery.com). Najsjevernije pobrđe, ono prema Galovom polju te brdu Borova glava (1288 m) i istoimenom prijevoju koji ju odvaja od visoravni Krug, zove se Ivovik (1422 m, prema top. karti JNA). Planina nije velika svojom površinom, međutim zbog svoga izdvojenog, osamljenog položaja izdvaja se u prostoru i svojom visinom dominira krajolikom. Najviši vrh je Vitrenik (1697 m), do kojega s istočne strane, od Duvanjskog polja, vodi makadamski put. Od Vitrenika Tušnica se blago spušta na istok, te prelazi u brežuljkasto područje građeno od lapora koje se usijeca u polje i na kojemu je smješten Tomislavgrad. Ostali najviši vrhovi na glavnom grebenu, oni prema njegovom istočnom dijelu su Vršinje (1523 m), Satulija (1305 m), Unište (1233 m), a na zapadnom dijelu nalaze se vrhovi Begića Kosa (1577 m), Pleće (1534 m) i Mala Tušnica (1397 m). Oćenito je sjeverna padina ovoga grebena strmija a južna nešto položitija. Na jugozapadnom rubu planine nalazi se Buško jezero, prema zapadu Livanjsko polje gdje teče potok Mandek. Prema jugoistoku i istoku granicu planine tvori Duvanjsko polje. Planina je bogata bogata izvorima, posebno na jugozapadu uz Buško jezero i na istoku prema Duvanjskom polju. Veći dio planine je bez šumskog pokrivača. Šume pokrivaju dijelove južne i sjeverne padine. S vrha se pruža odličan pogled na planine Kamešnicu, Cincar, Goliju, Biokovo i Dalmatinsku Zagoru, Buško jezero, Livanjsko i Duvanjsko polje te planine oko Čvrsnice. Podno Tušnice nalaze se sela Prisoje, Stipanići i Golinjevo. Uspon od Prisoja na vrh Tušnice traje oko 3 do 4 sata. Tušnica je bogata nalazištima mrkog ugljena koji se kopa u rudniku utemeljenom 1888. godine. ENGLISH SUMMARY: Tušnica- |
 Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici Tušnice
Oglašavajte ovdje:
|
Ime planine (etimologija)
|
Legenda o podrijetlu naziva
U skladu s legendom o petero braće i dvije sestre koji su vodili Hrvate prilikom seobe na obale Jadrana, s koljena na koljeno se prenosilo i ime Tušnice koja je, prema toj legendi, dobila ime po sestri Tugi. Nesta više obarskog naroda, Hrvati se tuda naseliše, i kršćansku viru privatiše, na sedmero oni zemlju dile, na pet braće i dvi seke mile, sestri Tugi dadoše krajinu, Duvno ravno i okolovinu, Tada Tuga grad je načinila, na Tušnici na vrh Santulije, poviš crkve svetog Ilije, Ta planina na kojoj je stala, po Tugi se Tušnica prozvala, Tušnica je visoka planina, po njoj dosta brda i dolina, Na njoj leže i liti oblaci, Ispod nje se rađaju junaci, ona seka što bijaše druga, po imenu zvala se je Buga, nje zapade ta krajina divna, od Privale pa do bilog Livna, ona sebi grad je napravila, na podinom Tušnice planine, kod Mandeka duboke doline, i to misto kod doline ove, i dan danas Bužanini se zove, po Buginom lipom imenu, i hrvatskom slavnom plemenu... IZVOR Guslarske pjesme, Riječka Tiskara. Rijeka, 1974. 
Naslovna fotografija
Tušnica, pogled sa zapada |
Ime planine kroz povijest
- starogrčki naziv: Bulsinios oros, - klasični latinski: Mons Ulcirus. |
ZEMLJOPIS
Vode
Planina je bogata bogata izvorima, posebno na jugozapadu uz Buško jezero i na istoku prema Duvanjskom polju.
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Turizam
|
Buško jezero je pogodno za prakticiranje vodenih sportova: jedrenja, plivanja, kajakaštva, veslanja, vožnje knuima, ronjenja, parasailinga, vodenog skijanja te ribolovni sport.
Na jezeru nalaze se i dvije pješčane plaže, duhovni centar ”Karmel sv. Ilije”. U blizini je smješten ranč i Konjički klub ”Quarter”. 
Pogled od Tušnice na Buško jezero
Autor: CT-X; Wikipedija |
Plaža Marinovac (Buško jezero) - Tomislavgrad
Datum objave: 4.7.2016. Autor: Podgradina Livno Opis: Plaža Marinovac se nalazi na Buškom jezeru i pripada Općini Tomislavgrad. Jedno je od omiljenih kupališta na ovim prostorima. http://podgradina.net |
PRIČE IZ PLANINE
|
Rudnik ugljena
Rudnik ugljena utemeljen je 23.11.1888. godine, a kada je stvarno pokrenuta proizvodnja, ne postoje sačuvani dokumenti. Pred Drugi svjetski rat zapošljavao je i do 300 radnika iz okolnih mjesta, koji su bili sindikalno organizirani još od 1920. godine. U veljači/februaru 1943. ovdje su boravili članovi Vrhovnog štaba NOV-e, što nije ostalo ne primjećeno. 10.2.1943. Tušnica je bila izložena bombardiranju jednog talijanskog aviona. Hrvatski književnik Vladimir Nazor (1877.-1948.) koji je također tih dana tu boravio, u svom je dnevniku zabilježio: "...Zavirio sam u rudnik. Dobar kameni ugalj... U ovom kraju zemlja nam još nudi lignit, bitumen, sumpor, boksit, pa i gvozdenu rudaču... Što sve leži zapušteno i neiskorišćeno u dubljinama našeg naroda! Baš kao i blago u rudniku Tušnici! (4. i 8. II 1943.)". Nakon Drugog svjetskog rata rudnik, koji je snabdjevao ne samo livanjski kraj ugljenom, zapošljava sve više radnika. Vrhunac doseže 1960-ih godina kada broj prelazi preko 600 osoba. Od 1946. s stavljeno je u pogon više raznih lokomobila, koji su opskrbljivali sam rudnik, Dom kulture u Vidošima i Livno sa strujom sve do 29.11.1955. Proizvodnja ugljena 1998. godine iznosila je 37.500 t. Od samog početka rudnik je imao i svojih žrtava. Najveća nesreća dogodila se 13.10.1955. u jami "Martinovac", kada je poginulo 6 rudara. Danas se rudnik, koji ima tri pogona, zbog nedostatka tržišta i raznih nerješenih pitanja nalazi u krizi i prijeti mu zatvaranje. |
Grad Bužanin
Fra Grgo Lozić (1810. - 1878.), koji je sačuvao ostatke matarijalne i duhovne kulture u Livnu i široj okolici, u svojim Bilješkama navodi: "Pod planinom Tušnicom vire iz zemlje zidovi starodavnog velika grada razkopana do zemlje, koi se danase zove: Grad Bužanin". Ostaci zidina toga grada još nisu dovoljno ispitani i vrednovani. Neki su tu smjestili rimsku stanicu in monte Bulsinio. No, o tome postoje oprečna mišljenja. Naselje Kolonija
Prvih godina nakon Drugog svjetskog rata u Tušnici se počelo formirati rudarsko naselje, prozvano Kolonija, koju je činila velika drvena baraka i osam zgrada za stanovanje. Ovdje je 1960. godine montiran prvi televizor u livanjskom kraju, za čiju antenu je bio izgrađen betonski stup visine preko 20 m. |
Vrh Tušnice s odašiljačem
Autor: CT-X; Wikipedia 
Pogled iz zraka na Tušnicu
Autor: Mario Knezović U Tomislavgradu će se graditi vjetroelektrana od 106 milijuna eura
IZVOR Hina, 10.3.2023. Na temelju preporuke ministarstva energetike, industrije i rudarstva vlada Federacije BiH je odobrila izdavanje energetske dozvole gospodarskom društvu Winter wind za vjetroelektranu Tušnicu na istoimenoj planini. Na toj lokaciji se planira izgradnja 11 vjetroagregata instalirane snage 72.6 megavata, čija bi godišnja proizvodnja trebala iznositi 193 GWh električne energije. Projekt Vjetroelektrane Tušnica je započet 2017. godine, kada su počeli ispitivanje i mjerenje potencijala vjetra, a 2019. je izrađen elaborat koji je potvrdio opravdanost investicije. Ukupna vrijednost projekta iznosi preko 106 milijuna eura. Vjetroelektrana na planini Tušnici druga je koju grade tvrtke u vlasništvu kompanije FEAL iz Širokog Brijega, koja se bavi obradom metala. Ova je kompanija tijekom 2018. godine pustila u pogon vjetroelektranu Jelovača, također na području općine Tomislavgrad. |
Radio i TV odašiljač
Na Tušnici je 2008. postavljena nova radio tv oprema u funkciji odašiljača. Njihovi signali pokrivaju veći dio Hercegbosanske i djelomično Zapadnohercegovačke županije. Tijekom posljednjeg rata u BiH, 7.5.1992. godine raketnim napadom jugoslavenske vojske uništeni su dotadašnji uređaji. Vjetrovita planina Tušnica - vrh Vitrenik (1697 mnv) | 2020
Datum objave: 9.4.2020. Autor: Podgradina Livno Opis: Uspon na Tušnicu, vjetrovitu planinu i njezin najviši vrh Vitrenik (1697 mnv). Više: http://www.podgradina.net/new/video-p... Tušnica
Datum objave: 12.1.2010. Autor: dobricionline Opis: Tušnica je planina u u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine u općinama Tomislavgrad i Livno. Najviši vrh je Vitrenik (1.697 m).Tušnica je bogata nalazištima mrkog ugljena koje se crpi u rudniku otovrenom 1888.Proizvodnja ugljena 1998. iznosila je 37.500 tona. S vrha planine pruža se znatiželjnim izletnicima i planinarima fantastičan pogled prema Kamešnici,Buškom Blatu,Livanjskom polju ,Cincaru i Biokovu. |
|
Zapadno podgorje Tušnice
U zapadnom podgorju Tušnice smjestilo se jezero Mandek (Mandak), čija se akumulirana voda koristi za proizvodnju električne energije u HE Orlovac u Hrvatskoj. Tjeme Jelovače (sjeveroistočno od Tušnice), načičkano je vjetroturbinama. |
Livanjsko polje
|
Livanjsko polje nalazi se u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine i prostire se između krških planina Dinare i Kamešnice na jugu, Tušnice na istoku, Cincara i Golije na sjeveru, te Šatora i Staretine na zapadu. Polje ima površinu od 405 km², dinarski je izduženo 65 km (najduže među krškim poljima kod nas), prosječno široko 6 km (njegova najveća širina iznosi 12 km), te na prosječnoj visini od 720 metara iznad mora.
Livanjsko polje je krška tektonska rasjedlina, okružena visokim, zimi vrlo surovim planinama, pruža se pravcem sjeverozapad-jugoistok s Buškim jezerom na jugoistoku i Ždralovcem na sjeverozapadu. Dio je Završja (Tropolja). Ždralovac je jedan uski prijevoj kojim Livanjsko polje, između zadnjih obronaka Dinare i Šatora, prelazi u Grahovsko polje. Kroz Livanjsko polje protiče nekoliko rijeka-ponornica, koje pripadaju Jadranskom slivu rijeka. Najznačajnije su: Sturba, Žabljak, Bistrica, Brina, Plovuča, Jaruga, Ričina, koje su bogate ribom i rakovima, kao i mnogi ponori, odnosna vrela, omiljeno izletište Livnjaka u ljetnim mjesecima. Ispitivanja tla pokazuju da je Livanjsko polje tijekom neogena bilo pod vodom. Na samom se polju nalazi nekoliko zaostalih jezera, od kojih je Buško jezero najveća umjetna akumulacija u ovom dijelu kontinenta, a valja spomenuti i Brežinsko jezero na sjeverozapadu polja. Gradnjom akumulacije Buško Blato tijekom šezdesetih godina došlo je do promjene klime na širem području Livna. Duge i hladne zimske mjesece pune snijega, s karakterističnim sjevernim vjetrom burom, zamijenile su pretežito kišovite zime, s nešto smanjenom količinom padalina i duga, topla ljeta. Livanjsko polje je najveće vlažno stanište u Bosni i Hercegovini sa značajnom populacijom rijetkih ptica kao što su kosac (Crex crex), veliki ronac (Mergus merganser) i bukavac (Botaurus stellaris). Od 2008. godine Livanjsko polje je označeno kao vlažno stanište od međunarodnog značaja u okviru Ramsarske konvencije Najveće mjesto Livanjskog polja je Livno, po kojemu je polje i dobilo ime, grad i središte općine s oko 40.000 stanovnika. Livno je smješteno na sjeveroistočnom dijelu polja, pod brdom Bašajkovac. Najveća sela Livanjskog polja su: Guber, Grborezi, Podhum, Prolog, Golinjevo, Čuklić, Zabrišće, Bila, Čelebić, Lusnić, Strupnić, Kovačić, Vrbica, Bojmunte. U polju uspijevaju kontinentalne povrtne kulture poput krumpira i kupusa. Stočarstvom, posebno uzgojem krava i ovaca, te proizvodnjom mlijeka, odnosno livanjskog sira bavi se dobar dio žitelja Livanjskog polja. U livanjskom polju postoje naslage lignita. Livanjsko polje karakteriziraju i livanjski divlji konji. IZVOR Livanjsko polje. Wikipedija |
Prirodna bastina BiH - Livanjsko Polje
Proizvodnja: FTV Miši - Livno - Buško Blato -Ganga i Bećarac
Datum objave: 5.8.2010. Objavio: Svekar voda - Miši Opis: Miši - Livno - Buško Blato - bećarac, muška i ženska ganga, GANAGA, BEĆARAC, BUŠKO BLATO GANAGA, MIŠI GANAGA, LIVNO GANAGA, NAŠA GANAGA. |
Tušnica, pogled na zapadnu stranu
Autor: CT-X; Wikipedija
Autor: CT-X; Wikipedija
VRŠNO PODRUČJE
VITRENIK
Vitrenik
Ustupljeno ljubažnošću: Planinarsko društvo "Prisoje"
Ustupljeno ljubažnošću: Planinarsko društvo "Prisoje"
Vitrenik
Ustupljeno ljubažnošću: Planinarsko društvo "Prisoje"
Ustupljeno ljubažnošću: Planinarsko društvo "Prisoje"
Vitrenik
Ustupljeno ljubažnošću: Planinarsko društvo "Prisoje"
Ustupljeno ljubažnošću: Planinarsko društvo "Prisoje"
Vitrenik
Ustupljeno ljubažnošću: Planinarsko društvo "Prisoje"
Ustupljeno ljubažnošću: Planinarsko društvo "Prisoje"
|
Najviši vrh Tušnice (Vitrenik 1697 m/nv) i pogled na susjedne planine | 2022
Datum objave: 14.1.2022. Autor: Podgradina Livno Opis. Video prikazuje par detalja s planine Tušnice i njezinog najvišeg vrha Vitrenika (1697 mnv). Pogled prema susjednim planinama... Više o Tušnici: http://www.podgradina.net/new/foto-oc... |
Buško jezero (Buško blato)
|
Buško blato ili Buško jezero je akumulacijsko jezero koje se nastavlja na Livanjsko polje. Nalazi se na 716 m n.v., a samo jezero ima površinu od 55,8 km², te dubinu do 17 m. Ukupna zapremina je oko 800 milijuna m³. Dvije trećine površine jezera nalazi se u općini Tomislavgrad, a jedna trećina u općini Livno.
Projekt su zajednički 1970-ih godina izvele tadašnje vlasti Hrvatske i BiH, s tim da je u Hrvatskoj (mjesto Ruda, općina Otok) izgrađena hidroelektrana "HE Orlovac" (instalirana snaga 237 MW, prosječne godišnje proizvodnje 366 GWh), dok je na teritoriju BiH izgrađena akumulacija na površini od oko 50-ak četvornih kilometara. Prije jezera ovdje je bilo nestalno jezero i blato iz kojega su se odlijevali brojnim kanalima podzemni vodotokovi u potoke i rijeke. Tehnički podaci: Umjetno jezero Buško blato (jezero) dio je hidroenergetskog sustava Orlovac kojeg još čine kompenzacijski bazen Lipa i HE Orlovac kao glavni objekti, zatim nekoliko manjih umjetnih jezera, te sustav kanala za privođenje voda iz okolnih polja. Bazen Lipa i umjetno jezero Buško Blato povezani su reverzibilnim kanalom Lipa-Buško blato koji omogućava prebacivanje vode u oba smjera, gravitacijski ili crpnom stanicom Buško jezero u slučaju veće razlike kota. Voda se u HE Orlovac dozira iz kompenzacijskog bazena Lipa, te se dalje iskorištava u nizvodnim elektranama koje su dio šireg hidroenergetskog sustava rijeke Cetine. Voda se iz Buškog jezera u jugozapadnom dijelu BiH usmjerava prema hidroelektrani Orlovac gdje se proizvodi električna energija. Vodotokom rijeke Rude ta voda se ulijeva dalje u rijeku Cetinu. HEP plaća godišnju naknadu od 4.3 milijuna eura (podatak iz 2023. godne) Livnu i Tomislavgradu zbog korištenja vode iz Buškoga jezera. HE Orlovac je derivacijska hidroelektrana s instaliranom snagom od 237 MW, a radi gotovo uvijek kao čista vršna hidroelektrana, s prosječnim godišnjim faktorom angažiranja oko 18%. Buško jezero ima vrlo velike gubitke procjeđivanja iz akumulacije iz umjetnog jezera, koje je jednoj od većih umjetnih jezera u Europi. Izvršena je i djelomična sanacija korita, koja nije donijela bitnija poboljšanja u smislu smanjenja gubitaka procjeđivanja, a s obzirom na vrlo velike troškove daljnjih zabrtvljivanja i nepouzdane procjene efekata istih, za očekivati je da će i u daljnjem korištenju jezera gubici biti veliki. Uzrok velikih gubitaka procjeđivanja je struktura tla na kojoj leži jezero, a radi se o izrazito krškom području sa velikim brojem ponora, a sama akumulacija ima veliku površinu (57 x 106 m2) s obzirom na obujam (800x106 m³- oko 800 milijuna m³). Hidrološkim istraživanjima je ustanovljena krivulja gubitaka u ovisnosti o razini vode u akumulaciji, što je pokazalo kolika je mala iskoristivost, pogotovo pri većim razinama akumulacije. 
Buško jezero
Autor: Zoran Pravdić; Wikipedija 
Buško blato, Topografska karta iz 1931. godine
Napomena: dio izvornih ikavskih naziva na karti je neispravno ekaviziran; npr. Prevala umjesto Privala i Vrelo umjesto Vrilo. Izvor: www.prisoje.net 
Vitrenik
Ustupljeno ljubažnošću: Planinarsko društvo "Prisoje" 
Vitrenik
Ustupljeno ljubažnošću: Planinarsko društvo "Prisoje" 
U podnožju Tušnice
Zahvalnost na fotografiji PD-u "Prisoje", iz Prisoja; travanj 2021. |
Život na jezeru
dokumentarni film HRT Dokumentarni film govori o potapanju Buškog jezera u sedamdesetih godina 20. stoljeća gdje je potopljeno oko 60 kvadratnih kilometara plodne zemlje u Buškom blatu. Narod se iselio po cijelome svijetu, mnogi bez povratka. Danas je tamo najveće akumulacijsko jezero u Europi. Ljudi koji su ostali i oni koji se vraćaju pokušavaju ostvariti novi život u zavičaju. Bistro BiH NTV Hayat - Busko jezero
Datum objave: 29.9.2006. Autor: Bistro BiH Opis: Emisija Bistro BiH NTV Hayat snimljena na Buskom jezeru Buško jezero raspolaže raznovrsnim ribljim fondom:
šaran, pastrva, podbila, babuška, klen, som. Informacije: Poduzeće “Voda Riba Sport Buško Jezero” d.o.o. Web-stranica Hidroelektrana Orlovac ...
... je postrojenje čiji se objekti nalaze u dvije države: akumulacija s pripadajućim objektima i jedan dio dovodnog tunela su u Bosni i Hercegovini, a drugi dio dovodnog tunela, vodna komora, tlačni cjevovod, strojarnica i odvodni kanal strojarnice su u Hrvatskoj. Osim akumulacije Buško jezero (blato), u Livanjskom polju se nalazi i akumulacija Mandak. PROČITAJ VIŠE Wikipedija - HE Orlovac 
Hidroelektrana Orlovac, Potrojenje i tlačni cjevovod
Autor fotografije: Dino Šepac 
Buško jezero u odnosu na sliv Cetine - Prikaz hidroelektrana i akumulacija
Izvor: DUHOVIĆ, Ivan, Informacijski sustav za upravljanje slivnim područjem Cetine, Geogetski fakultet Sveučiliša u Zagrebu, Diplomski rad, Korčula, 2005. IZVORI I LITERATURA
Wikipedija - Buško jezero Wikipedija - Hidroelektrana Orlovac GOIĆ, Ranko, LOVRIĆ, Marko, ŠIMUNDIĆ, Nedjeljko, PETRIČEC, Mladen., Planiranje rada hidroenergetskog sustava Orlovac, Tehnički fakultet Rijeka, www.bib.irb.hr, 2001. (PDF) |
Jezero Mandak
Mandak (također se koristi i Mandek) je omanje jezero koje se nalazi se u Bosni i Hercegovini, ispod zapadnih obronaka planine Tušnice. Akumulirana voda koristi se za proizvodnju električne energije u HE Orlovac u Republici Hrvatskoj. Zimi, usljed niskih temperatura površina jezera se zamrzne. Tek je odmrznut zaklonjeni sjeverni dio i potočić iz kojeg dolazi voda u jezero. Debljina leda može biti i do 10-20 cm, ovisno o hladnoći. Ljeti na jezeru ima kupača. Bogato je ribom (provedeno je i poribljavanje) i u njemu se nalaze: potočna, jezerska i kalifornijska pastrmka, klijen, drlja, oštruljak, podbjel.
#/media/File:Mandek.jpg)
Jezero Mandek
U pozadini se vide Jelovača (lijevo) i Tušnica (desno) |
Fotografije jezera Mandek na Panoramio.com
Autor: Brian Gerald Eager 
Fotografije jezera Mandek na Panoramio.com
Autor: Brian Gerald Eager |
AKTIVNOSTI
Pješačenje i planinarenje
|
OPISI USPONA
Tušnica-Prisoje Crkva BDM-Vitrenik (Kraći uspon). Planinarenje.hr Tušnica-Prisoje Crkva BDM-Korita-Vitrenik (Duži uspon) Planinarenje.hr 
Pogled s Tušnice prema Livanjskom polju
Autor fotografije: CT-R; Wikipedija 
Kružna staza preko vrha Kolino
Početkom 2022 godine Planinarsko društvo "Prisoje" nastavilo je s aktivnostima na izradi nove kružne staze preko vrha Kolino. Na priloženoj karti ucrtane su osnovne kote buduće kružne staze koja će polaziti iz planinarskog doma društva na vrh Kolino - 1347 m i ponovno se spajati na glavnu stazu iz doma, koja ide na vrh Vitrenik - 1697 m. Staza je izuzetno atraktivna jer u usponu na vrh najvećim djelom prolazi kroz šumu. Ukupne je dužine oko 6 km i uspona oko 500 m. Nije posebno zahtjevna, bit će pogodna i za sve izletnike bez posebnog iskustva u planinarenju te će biti i dobra alternativa za vrh Vitrenik. IZVOR Planinarsko društvo Prisoje – Facebook, 2022. 
Pogled s vrha Kolino prema jezeru
Autor: Planinarsko društvo Prisoje - Facebook |
Tušnica - Uspon na vrh Vitrenik (1697 m/nv) - Livno
Datum objave: 2.2.2016. Autor: Podgradina Livno Opis: Uspon na Tušnicu, vrh Vitrenik koji se nalazi na 1697 m/nv s kojeg se pruža predivan pogled na Buško jezero, Kamešnicu, Livanjsko i Duvanjsko polje te okolna sela i planine... www.podgradina.net |
BORAVAK
Smještaj
Planinarski domovi, kuće i skloništa
|
Planinarski dom Dobrijevac
Prisoje 80245, Bosna i Hercegovina Planinarski dom se nalazi na planini Tušnici, na 954 m n.v. Kućom gospodari PD "Prisoje" iz Prisoja. Izgradnja doma je trajala od 2006. do 2020. godine. Raspolaže sa 4 spavaće sobe (ukupno 16 ležajeva), dnevnim boravkom, kuhinjom, kupatilom s toplom vodom, solarnim napajanjem, TV, terasom, kaminom, izvorskom vodom. Udaljen je 30-ak minuta hoda od sela Prisoja. Pristup do samog doma je moguć i terenskim vozilom. |
KOORDINATE 43.702424, 17.097579
KONTAKT Adresa: Planinarsko društvo "Prisoje", Prisoje bb, 80245 Priosoje; Bosna i Hercegovina E-mail: pdprisoje@gmail.com |
|
Planinarski dom Dobrijevac | Prisoje | Bosnia and Herzegovina
Datum objave: 15.3.2020. Autor: Ivan Ćurić Opis: PD PRISOJE |
Ostali smještaj
|
IZVORI I LITERATURA
Reference
[1] Wikipedija - Tušnica
[2] Planine i planinarenje - BIH Uspon na Tušnicu vrh Vitrenik
[3] Hrvatski planinar - PUĐA, Željko, Tušnica - usamljena ljepotica, Hrvatski planinar, 2010. br. 9. str 295 (PDF)
Ostali izvori
DUHOVIĆ, Ivan: Informacijski sustav za upravljanje slivnim područjem Cetine. Diplomski rad. Geogetski fakultet Sveučiliša u Zagrebu. Korčula, 2005. (PDF)
RADOŠ, Denis; LOZIĆ, Sanja; ŠILJEG, Ante: Morfometrijske značajke šireg područja Duvanjskog polja, Bosna i Hercegovina. Odjel za geografiju, Sveučilište u Zadru. Zadar, 2012. (PDF)
[1] Wikipedija - Tušnica
[2] Planine i planinarenje - BIH Uspon na Tušnicu vrh Vitrenik
[3] Hrvatski planinar - PUĐA, Željko, Tušnica - usamljena ljepotica, Hrvatski planinar, 2010. br. 9. str 295 (PDF)
Ostali izvori
DUHOVIĆ, Ivan: Informacijski sustav za upravljanje slivnim područjem Cetine. Diplomski rad. Geogetski fakultet Sveučiliša u Zagrebu. Korčula, 2005. (PDF)
RADOŠ, Denis; LOZIĆ, Sanja; ŠILJEG, Ante: Morfometrijske značajke šireg područja Duvanjskog polja, Bosna i Hercegovina. Odjel za geografiju, Sveučilište u Zadru. Zadar, 2012. (PDF)
- SAŽETAK: Objekt ovog istraživanja su padine uzvišenja šireg područja Duvanjskog polja. Padine se mogu definirati kao reljefne plohe određene geografskim položajem, nagibom u odnosu na horizontalnu površinu, izloženošću (ekspozicijom) u odnosu na strane svijeta, te stupnjem zakrivljenosti (profilne i planarne). Recentni oblik padina posljedica je utjecaja niza prirodnih i društvenih faktora tijekom geneze i evolucije reljefa. Analizom morfometrijskih parametara moguće je dovesti u vezu značajke padina s geološkom građom i sastavom, ali i ostalim prirodno-geografskim čimbenicima (npr. klima, pedologija, vegetacija itd.). Ciljevi ovog istraživanja su: a) analiza morfometrijskih pokazatelja reljefa, b) analiza odnosa između morfometrijskih pokazatelja, strukturnih i litoloških značajki, i c) sinteza svih analiziranih pokazatelja da bi se dobio detaljniji uvid u egzogeomorfološke i morfostrukturne značajke područja i omogućila procjena opsega i intenziteta dominantnih geomorfoloških procesa. Pri tome, posebna pažnja posvećena je detaljnoj geomorfometrijskoj analizi makromorfostruktura šireg područja Duvanjskog polja u GIS okružju temeljem digitalnog modela reljefa (DMR). Geomorfometrijska analiza reljefa primijenjena u ovom radu uključila je korištenje različitih metoda za precizno računanje numeričkih parametara reljefa istraživanog područja, što je omogućilo međusobnu usporedbu navedenih parametara ali i usporedbu s kartom tektonskih jedinica i geološkom kartom. Cilj ovakvog pristupa je egzaktnija interpretacija morfometrijskih parametara reljefa kao indikatora značajki endogenih i egzogenih procesa na istraživanom području.
