Facebook instagram youtube email

Krajevi

krâj m ⟨G krȁja, N mn kràjevi⟩
  1. dio zemljišta, naselja i sl. [u gornjem kraju; donji kraj]
  2. (značenje izvedeno preko sinonima) predjel / predio, vilajet, okoliš, krajolik, okružje / rejon, provincija
  3. (značenje izvedeno preko sinonima) susjedstvo, okruženje, okrug, okolica okolina

Na dinarskom području nalazi se mnogo homogenih prostornih cjelina različitih veličina, koje u najvećem broju slučajeva odgovaraju ustaljenoj i općenito udomaćenoj predodžbi "povijesno-zemljopisne" regije, koje se u većoj ili manjoj mjeri temelje ili na prirodnim značajkama ili statičnim odn. tradicijskim vidovima antropogenih obilježja prostora (ljudski faktor, stanovništvo). S druge strane, može se također reći kako je u ovome slučaju homogeni prostor (krâj ili regija, ako je dovoljno velika) onaj prostor čiji pojedini sastavni dijelovi pokazuju manje različitosti između sebe nego prema elementima susjednog prostora. [1]

Sociolozi dakle, definiraju regiju kao homogeno područje s takvim fizičkim i kulturološkim obilježjima koja je razlikuju od obilježja susjedne regije. Kao dio nacionalnog područja regija je u tolikoj mjeri jedinstvena da se stvorila spoznaja o regionalnim, običajima i o specifičnom regionalnom načinu ponašanja i regionalnim stavovima po kojima se data regija razlikuje od ostalog dijela zemlje. Regija je, prema tome, šire teritorijalno područje koje je homogeno u nekim sociologijsko-antropologijsko-kuturološkim odrednicama.

Kada se govori o nekome kraju, zemljopisnoj, povijesnoj ili povijesnozemljopisnoj regiji, nastoji ga se između ostaloga i omeđiti ili preciznije odrediti pripadajuće mu područje te izdvojiti obilježja po kojima se taj kraj razlikuje od sebi susjednih krajeva ili regija, tj. obilježja po kojima se taj kraj prepoznaje u širem makroregionalnom i subnacionalnom kontekstu pa i cjelokupnom nacionalnome spektru većih i manjih regionalnih sastavnica. Rasprava o postojanju i teritorijalnome opsegu neke regije zapravo je pokušaj definiranja identiteta neke regije, pokušaj isticanja onih obilježja po kojima je ta regija jedinstvena i neponovljiva. Dinarske države su bogato raščlanjene regijama. One su uvjetovane različitim čimbenicima, a razlikuju se i po veličini. Nerijetko se regije i preklapaju, unutar većih regija postoje manja područja koja se po svojim obilježjima mogu smatrati i zasebnim regijama. Stoga jedno te isto područje, ovisno o kontekstu i razini promatranja, može biti i regija po sebi a istodobno i dio neke veće, prostorno nadređene cjeline. (Klemenčić, 2017.)

Popis dinarskih krajeva ...

SLOVENIJA

Primorska i Furlanija-Julijska krajina

Notranjska

PIVKA - Pivška kotlina: Gornja Pivka, Spodnja Pivka
*CERKNIŠKA: uključuje i Bloke (Plošku planotu)
**Loška dolina s Babnim poljem

Ljubljanska kotlina

Dolenjska

Dolenjska - u užem smislu

*subpanonsko-subdinarske pokrajine

Ribniško-Kočevsko podolje s Laščem

Kočevsko: Gornje slovensko Pokuplje, Kočevsko polje
Velikolaščanska pokrajina (Lašče): ​Slemena, dolina rijeke Rašice, Kakav, Laški kras s Malo goro, Zahodni del - Rute i Mačkovec

Bela krajina

HRVATSKA

Gorski kotar

Lika

+ LIKA (u užem smislu): Kosinjski kraj, Perušićki kraj, Gospićki kraj, Gračački kraj
​+ KORENIČKI KRAJ vezuje se uz Plitvički kraj
*Ličko Pounje također znano i kao Ličko Gornje Pounje, odn. Hrvatsko Gornje Pounje

Prijelazna područja: kapelski i podkapelski krajevi

Prijelazna područja: preddinarska / peripanonska

+KARLOVAČKO POKUPLJE: Ozaljski kraj, Ribnički kraj, Dugoreški kraj, Tounjski kraj, Bosijevački (Bosiljevski) kraj, Zvečajski kraj
+ ŽUMBERAK: Vivodinski kraj
+ JASKANSKI KRAJ: Svetojanski kraj, Plešivički kraj
+ SAMOBORSKI KRAJ: Podokićki kraj, Svetonedeljski kraj
+ PERIPANONSKI KRAJEVI: Turopolje, Donje Pokuplje

Sjeverno hrvatsko primorje

Dinarski krajevi u Istri

Kvarnersko primorje s otocima

*Liburnijsko primorje (istočna obala Istre uz Kvarner): gradovi Kastav i Opatija te općine Lovran, Matulji i Mošćenička Draga
**Crikveničko i Vinodolsko/Novljansko primorje se često nazivaju zajedničkim imenom Hrvatsko primorje
Nazivi za Grobnički kraj su: Grominština, Grobinština, Grobinšćina i Grobnišćina

Velebitsko podgorje

*Velebitsko podgorje od Senja do Karlobaga često se uvrštava pod Kvarnersko primorje
**Znade ga se nazivati i Ličkim primorjem

Kvarnerski otoci

Dalmacija (Središnje i južno hrvatsko primorje)

Sjeverna Dalmacija

*Otok Pag se nalazi u prijelaznom području pa ga ponekad svrstavaju u Kvarnersko primorje, a ponekad pod sjevernu Dalmaciju.

Srednja Dalmacija

*Zagoru u novije vrijeme često popularno nazivaju i Dalmatinskom zagorom. Iako se pojam Zagore nekada onosio na uže područje u zaleđu Šibenika, Trogira i Splita, danas se pod dalmatinsko-zagorskim prostorom nazivaju sva područja u Dalmaciji koja nisu na moru - od rijeke Krke do Neretve.
**Vrlička krajina i Sinjska krajina čine Cetinsku krajinu
***Šibensko primorje još se naziva i Šibeničko-rogozničko primorje
​****Dio je Imotske krajine
*****Dio su Splitske zagore
SREDNJODALMATINSKI OTOCI: Šolta, Brač, Hvar, Vis te otoci Čiovo, Drvenik Veli i Mali koji se također nalaze u Trogirskom primorju
POLJICA: ponekad ih nazivaju i Omiškom zagorom

Južna Dalmacija 

DONJONERETVANSKI KRAJ / NERETVANSKA KRAJINA: Gradovi Metković, Ploče i Opuzen, Plina, Pojezerje, Slivno, Kula Norinska, Zažablje
JUŽNODALMATINSKI OTOCI: Korčula, Lastovo i dr. mali otoci te u Dubrovačkom primorju: Dubrovački arhipelag (Mljet i Elafiti)

BOSNA I HERCEGOVINA

Bosna

Zapadna Bosna

POTKOZARJE; obuhvaća Knešpolje (Knežpolje)*, Prijedorski kraj. 
*Današnja mikroregija Knešpolje oduhvaća sjeveroistočni dio većeg brdovitog ozemlja koje se ranije češće nazivao Pastirevo - ozemlje ograničeno na zapadu i sjeverom Unom, na jugu rijekom Sanom, a na istoku linijom Dubica - Prijedor.
GORNJI VAKUF / USKOPLJE: Privor je naziv za jugozapadni dio uskopaljske (gornjovakufske) općine 
*Završje ili Tropolje (prvotna starohrvatska župa Livno, kasnije poznata i kao: Zapadne strane) je povijesno područje u Bosni i Hercegovini koje obuhvaća prostor Glamočkog, Livanjskog i Duvanjskog polja, tj. današnjih općina Glamoč, Livno i Tomislavgrad.

Središnja odn. Srednja Bosna

Sjeveroistočna Bosna
*PRNJAVORSKI KRAJ se nalazi na prelaznom području između Bosanske Krajine (zapadno od Vrbasa) i Bosanske Posavine koja se prostire od Dervente do Drine sjevernim dijelom Bosne.
*BIRAČ je regija u istočnoj Bosni i Hercegovini koja obuhvaća općine Milići, Vlasenica, Srebrenica, Bratunac, Zvornik i  Šekovići. Dijelovi Birča su: Donji i Gornji Birač.
**LUDMER je planinska regija oko Bratunca, u istočnoj Bosni i Hercegovini, dio šireg područja Birača i Podrinja.
***OSAT je regija u srednjem Podrinju, koja obuhvaća južni i istočni dio općine Srebrenica.

Istočna Bosna
Paljanski kraj, odn. Paljansko-pračanski kraj

Hercegovina

Visoka Hercegovina s Hercegovačkim Rudinama

Niska Hercegovina s Huminama

CRNA GORA

Primorje, Katunska nahija, crnogorske Rudine, "stara Hercegovina" i Zeta

Crnogorsko primorje

Stara Crna Gora

Brda (Crnogorska brda i površi)
PIVSKI KRAJ: čine ga Pivska župa i Pivske planine
DROBNJAK: oblast Drobnjak obuhvaća Šavnički kraj, Žabljački kraj (Jezera; durmitorska podgorina), Šarance i Uskoke
ZATARJE: Kričak
POTARJE: obuhvaća Mojkovački kraj
DONJI KOLAŠIN: povijesni kraj - obuhvaćao je otprilike područje Mojkovca i Vraneša
PLJEVALJSKI KRAJ: Bukovica (Pljevaljska Bukovica; seosko područje od 37 sela koje zauzima 104 km2, a nalazi se na zapadnom dijelu općine Pljevlja.
BIHOR: Donji Bihor, Gornji Bihor
KORITA: Donja Korita, Gornja Korita
VASOJEVIĆI: Lijeva Rijeka, Kralje, Šekular, Andrijevički kraj, Beranski kraj, Polimlje
BERANSKI KRAJ: Berane, Polica
ANDRIJEVIČKI KRAJ: Andrijevica, Podkomovlje, Polimlje (andrijevičko)
VASOJEVIĆI: Lijeva Rijeka, Kralje, Šekular, Andrijevički kraj, Beranski kraj, Polica, Polimlje

ALBANIJA

Primorski krajevi

Prokletijski krajevi

Bajrak Gimaj obično se smatra dijelom Shale, no ponekad se smatra potpuno neovisnim.
ĐAKOVIČKA MALESIJA - uključuje također i na Kosovu: malu povijesnu regiju Morina (Morinë), Reku (Reka e Gjakovës) te područje grada Đakovice (Gjakove)

KOSOVO

REKA E GJAKOVËS / REKA (od Dečanske Bistrice do Đakovice i prema albanskoj Granici): Reka e Mire (proteže se od rijeke Erenik duž planina Junik, Strellc do grada Peći. Ova sela ovog područja gravitiraju gradovima Đakovici, Dečanu i Peći), Reka e Keqe (uključuje skup sela od podnožja planina Junik i Koshare, uz rijeku Erenik do grada Đakovice. Sela ovog područja gravitiraju gradu Đakovici). Otprilike odgovara današnjoj administrativnoj jedinici Rajoni i Gjakovës (Đakovički okrug).
DUSHKAJA (Duškaja) obuhvaća područje između Dečanske Bistrice (Lumbardhi i Deçanit) na sjeveru, do srednjeg toka rijeke Erenik, na jugozapadu.
LUGU I BARANIT* je kraj između donjeg toka Pećke Bistrice (Lumbardhi i Pejës), na sjeveru, Dečanske Bistrice (Lumbardhi i Deçanit), na jugu i Belog Drima (Drini i Bardhë) na istoku.
LUGU I LESHANIT* je regija na Kosovu koja se nalazi uz donji tok Pećke Bistrice (Lumbardhi i Pejës) od Peći do ušća ove rijeke u Beli Drim (Drini e Bardhë). Sela doline Lešan gravitiraju gradovima Peć i Klina.
LUGU I DRINIT* je etnografsko-geografsko područje Kosova koje započinje od sela Ozdrim, blizu mjesta Ilixha e Pejës (Pećka Banja), s obje strane Belog Drina (Drini i Bardhë), do mjesta Klina na istoku.
PODGOR: čine ga Pećki i Istočki
LLAPUSHA / PREKORUPA (Prekoruplje/Prekorupë) je brdsko područje na istočnom dijelu Metohije između Podrimlja, ​Podgora i Lapušnik, odnosnno između rijeka Klina, Mirusha i Beli Drim (Drini i Bardhë), brda Kosmač (Kosmaç) i Gradine (Gradinë). Dijeli se na istočnu - Llapusha Lindore i zapadnu - Llapusha Perëndimore. Prema nekim podjlama dijeli se još i na sjevernu - Llapush Veriore.

*PREKOVODE čine tri doline (kraja): Drimski ljug (Lugu i Drinit), Lješanski jug (Lugu i Leshanit) i Baranski ljug (ugu i Baranit), između gornjeg toka Belog Drima, Prokletija i Dečanse Bistrice. Između Lugu i Baranit na jugu i Lugu i Leshanit na sjeveru nalazi se i manja Lugu i Poshtanit.

SRBIJA

Zapadna i jugozapadna Srbija (Raška i Stari Vlah)

+ VIŠEGRADSKI STARI VLAH: dio Starog Vlaha koji pripada Bosni i Hercegovini > pogledaj pod Višegradski kraj
Zlatarski Stari Vlah (zahvaća Srpsko srednje i Donje Polimlje)
Zlatiborski Stari Vlah (zahvaća dijelove porječja Uvca i Zapadne Morave)
Moravički Stari Vlah (zahvača dijelove porječja Moravice i Ibra)

Sjeverozapadna Srbija (Srpsko Donje Podrinje, Valjevsko-Kolubarska regija i Posavina)

SANDŽAČKI KRAJEVI 
Crna Gora: Pljevaljski kraj (Zatarje - obuhvaća Kričak), Bjelopoljski kraj (Donji Kolašin / Vraneš, , Bihor, ​Korita), Rožajski kraj, Plavski kraj, Gusinjski kraj, Beranski kraj, Andrijevički kraj
Srbija: Novopazarski kraj (Raška - u užem smislu), Pešter (Sjeničko-pešterski kraj), Štavica (Tutinski kraj), Srpsko srednje Polimlje (Prijepolje, Priboj, Nova Varoš)

Izvori ...

Reference

[1] MARINOVIĆ-UZELAC, Ante: Regionalizacija iz vidokruga prostornog planiranja. Društvena istraživanja 11 god. 1 (1992), Br. 1, str. 69-85. Zagreb, 1992.
[2] FIRST-DILIĆ, Ruža: Znanstvene tradicije u proučavanju regije (PDF)

Literatura

Literatura o regionalizaciji Slovenije:

DROZG, V. (ur.): Teorija in praksa regionalizacije Slovenije. Univerza v Mariboru, Pedagoška fakulteta, Maribor, 2004.
GAMS, I.: Geografske značilnosti Slovenije. Mladinska knjiga, Ljubljana, 1983.
GAMS, I.: Metodologija geografske razčlenitve ozemlja. Geografski vestnik, 56, str. 75–82., 1984.
GAMS, I.: Regionalizacije Slovenije in pouk. Geografija v šoli, 10, 1, str. 9–13., 2001.
GAMS, I.: Sporne makroregije v novem gimnazijskem učbeniku za Slovenijo. Geografija v šoli, 11, 2, str. 57–58., 2002.
GAMS, I.: Pokrajina, krajina in regija v luči geografskega terminološkega slovarja. Dela 28. Oddelek za geografijo FF v Ljubljani, Ljubljana, 2008.
GAMS, I., KLADNIK, D., OROŽEN ADAMIČ, M.: Naravnogeografske regije Slovenije. V: Krajevni leksikon Slovenije. DZS, Ljubljana, 1995. GEOGRAFSKI atlas Slovenije, Država v prostoru in času. DZS. Ljubljana, 1998. ILEŠIĆ, S. 1958: Problemi geografske rajonizacije ob primeru Slovenije. Geografski vestnik, 29/20, str. 83–140.
KLADNIK, D.: Naravnogeografske členitve Slovenije. Geografski vestnik, 68, str. 123–157., 1996.
KLADNIK, D., PERKO, D.: Zgodovina regionalizacij Slovenije. V: Orožen Adamič, M., Perko, D. (ur.) 1998: Slovenija. Pokrajine in ljudje. Mladinska knjiga, Ljubljana, str. 20–23., 1998.
LIPOVŠEK, I.: Sporne makroregije v novem gimnazijskem učbeniku za Slovenijo. Geografija v šoli, 11, 3, str. 64–66., 2002.
MEIK, A.: Slovensko Primorje. Slovenska matica, Ljubljana, 1960.
NATEK, K.: Pokrajinsko-ekološke enote Slovenije. V: Študija ranljivosti okolja in osnove za pripravo podzakonskega akta (gradivo). Inštitut za geografijo, Ljubljana, 1994.
NATEK, K.: O regionalizaciji Slovenije. Geografski vestnik, 70, str. 139–150, 1998.
NATEK, K.: Pokrajinskoekološka členitev Slovenije. V: Študija ranljivosti okolja, Geographica Slovenica 35/1–2, ZRC, Ljubljana, str. 23–37., 2002.
OROŽEN ADAMIČ, M., PERKO, D. (ur.): Slovenija. Pokrajine in ljudje. Mladinska knjiga, Ljubljana, 1998.
OROŽEN ADAMIČ, M., PERKO, D., KLADNIK, D. (ur.): Krajevni leksikon Slovenije. DZS, Ljubljana, 1995.
PLUT, D.: Regionalizacija Slovenije po sonaravnih kriterijih. Geografski vestnik, 71, str. 9–25., 1999.
POLŠAK, A.: Regionalizacije Slovenije v šolski praksi. Geografija v šoli, 18, 1, str. 33–46., 2009.
SENEGAČNIK, J.: Slovenija 2. Geografija za 4. letnik gimnazij. Modrijan. Ljubljana., 2010.
SENEGAČNIK, J.: Ob izidu učbenika Slovenija 2. Geografija v šoli 19, 3, str. 57–61., 2010.
SENEGAČNIK, J.: Geografija Slovenije. Učbenik za 9. razred osnovne šole. Modrijan, Ljubljana, 2012.
SENEGAČNIK, J.: Slovenija in njene pokrajine. Modrijan, Ljubljana, 2012.
SENEGAČNIK, Jurij; OGRIN, Darko; ŽIBERNA, Igor; Nova naravnogeografska členitev Slovenije na 47 pokrajin
VERDEV, H.: Raziskujem Slovenijo. Učbenik za geografijo v devetem razredu osnovne šole. Rokus Klett, Ljubljana, 2011.
VOVK KORŽE, A.: O regionalizacijah Slovenije. Geografija v šoli, 13, 3, str. 34–38., 2004.
ŽIBERNA, I., NATEK, K., OGRIN, D.: Naravnogeografska regionalizacija Slovenije pri pouku geografije v osnovni šoli. V: Teorija in praksa regionalizacije Slovenije, Pedagoška fakulteta, Maribor, str. 85–90., mARIBOR, 2004.

Literatura o regionalizaciji Hrvatske:

BOGNAR, Andrija: Geomorfološka regionalizacija Hrvatske,  Acta Geogr. Croatica. vol. 34 (1999.), 7-29, 2001. (PDF)
KLEMENČIĆ, Mladen: Poimanje i temeljna zemljopisna obilježja Podgorja. Senjski zbornik, 44, 5-16 (2017.) (PDF)

Literatura o regionalizaciji Srbije:

VASOVIĆ, M., 1965, Još jedan pokušaj geografske regionalizacija Srbije. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta, br. 12, Beograd.

Literatura o regionalizaciji Crne Gore:

GRUPA AUTORA: Mapiranje i tipologija predjea Crne Gore, Republički zavod za urbanizam i projektovanje, Podgorica, 2015. (PDF)
VASOVIĆ, M. , PETROVIĆ, J.: Regionalna podjela Crne Gore. Književne novine, Beograd, 1976.

Ostala literatura o regionalizaciji:

BOŽIĆ, A. Ivan A.; KNEŽEVIĆ, A. Milan, Osnove vojne geografije FNRJ, Beograd, 1954.
CVIJIĆ, J.: Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje, knj.I i II, Zavod za izdavanje udžbenika Srbije, Beograd, 1966.
MARKOVIĆ, J. Dj.: Geografske oblasti SFRJ, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Srbije, Beograd, 1972.
NURKOVIĆ, Safet, Regionalna struktura Sandžačko-starovlaškog prostora, Znanstvena založba Filozofske fakutlete Univerze v Ljubljani, Ljubljana 1987. godine. (PDF) (HTML)
ROGIĆ, V.: Geografski koncept regije, Geografski glasnik XXV, Zagreb, 1965.
ROGIĆ, V.: Regionalizacija Jugoslavije, Geografski glasnik XXXV, Zagreb, 1973.
ROGIĆ, V.: Regionalizacija središnjeg planinskog prostora Jugoslavije, Zbornik IX. kongresa geografa Jugoslavije, Sarajevo, 1974.
Slovenija in njene pokrajine
Jurij Senegačnik
Format: 220 × 300; Stranica: 472: Uvez: tvrdi
Godina izdanja: 2012.
-

Popis makro i mezoregija po državama

Opća terminologija u regionalnoj geografiji

TRADICIONALNA REGIJA (povjesno-zemljopisna / historijsko-geografska regija) objektivno postoji kao izdvojeni i prepoznatljivi prostor. Ove su regije više ili manje očuvane i živuće u svijesti ljudi bez obzira na administrativno-teritorijalnim i općim socio-kulturnim promjenama. Pojedine tradicionalne regije uklapaju se u postojeću regionalnu diferencijaciju kao regionalne cjeline različitog hijerarhijskog ranga dok su druge izgubile prostornu cjelovitost i historijsko-geografske granice, integrirajući se u drugačiji aktualni regionalni sustav. To je osobito izraženo razvojem komunikacija i promjenom načina korištenja zemljišta. Promjena regionalnog sistema ne uništava postojeće regionalne svijesti, jer ona može i dalje postojati kao element novog ustroja regije. Tradicionalna regija je složen tip regije. Ona je posljedica vremenski dugotrajnog razvoja identiteta povezanog s teritorijalnošću. Kriterij za istraživanje ove regije su jezik, religija, socijalni status, elementi materijalne kulture, upravno-politički prostorni ustroj, prirodna sredina, prometni sustavi i dr.

IZVOR
OSNOVE GEOGRAFSKE REGIONALIZACIJE; Skripta. Univerzitet u Sarajevu, Prirodno-matematički fakultet, Odsjek za geografiju. Na temelju predavanja prof. dr. Ranka Mirića, zapisala Envera Huskić-Gari (PDF)

Regija

Regija (lat. regio zemlja, pokrajina, oblast) predstavlja prostor koji se izdvaja svojim osobitim prirodnim i društvenim odlikama.

Zemljopisno područje ili zemljopisna regija (od engleskog izraza geographical region ili talijanskog Regione) je naziv koji može označavati prirodno-zemljopisno područje (s obzirom na tlo, klimu, vegetaciju, ekologiju i dr.) ili društveno-zemljopisno područje (s obzirom na gospodarstvo, naselja, stanovništvo ...).
Naziv se najčešće koristi za područje koje je manje-više jasno razgraničeno svojim prirodnim obilježjima (granice koje mogu biti rijeke, planine,...) i koje ima posebnosti vezane s kulturom ili poviješću određenog kraja.

Regije se mogu uvjetno podijeliti na:
  • Fizionomske regije (tj. homogena, ima svoj karakterističan izgled i fizionomiju, zahvaljujući homogenosti prirodne sredine i društvenih procesa),
  • Funkcionalne regije (bitno obeležje daju elementi organizacije prostora, tj. posledice rada čoveka),
    • Nodalna regija (čini je zaokružena teritorijalna cjelina s vlastitim centrom oko kojeg gravitira njegova okolica; latinski nodus — „čvor“).

Fizionomske regije su regije koje imaju jednoobraznost krajolika (Livanjsko polje, Alpe...) Funkcionalne regije koje karakteriziraju obilježja koja su posljedica društveno-ekonomskih činilaca i njegova okolina.

S obzirom na veličinu postoje:
  • Makroregije – krupne regije (velike cjeline).
  • Mezoregije – dijelovi unutar makroregije
  • Mikroregije – male prostorne cjeline (npr. unutar neke države grad sa okolicom).
HIJERARHIJA I STRUKTURA REGIJA
Narodni nazivi za prostor su, po hijerarhiji od najmanjeg ka najvećem — kraj, predeo i oblast. U srpskoj geografskoj terminologiji usvojeni su i međunarodni opšteprihvaćeni nazivi za regije — mikroregija, subregija, mezoregija i makroregija. Svaka regija se sastoji iz dva osnovna činioca — regiona i rejona. Region je prostorno individualisana prirodna celina gde se ističu geomorfološki, klimatski, hidrološki i pedološki činioci, dok je rejon prostor sa istaknutim socio-ekonomskim i antropološkim karakteristikama (stanovništvo, privreda i naselja). Regija je dakle, integrisani region i rejon, tj. kompleksni heterogeni prostor sveobuhvatnog geografskog sadržaja.

​GRANICE REGIJA
Pri izdvajanju regija neophodno je utvrđivanje njihovih granica., kako radi međusobnog razgraničavanja tako i radi preciznijeg određivanja geografskih sadržaja. Najbolje je kada su granice prirodne, ali često su i granice država neprirodne i neetničke. Za izdvajanje susednih regija, dovoljna je i manja, a pogotovo izrazitija razlika u njihovom geografskom inventaru. Npr. Banat i Bačku graniči Tisa, ali uz svu sličnost ove dve Vojvođanske regije pokazuju velike razlike. Granica regije je često šira, neprecizna zona prožimanja. Ipak da bi se geografski sadržaj prostora ili regije i njegovi kvantiteti odredili, neophodno je odrediti granicu u vidu linije. Bez iste se ne bi znala površine regije, broj ljudi i naselja, fond oranica i šuma, pripadnost fabrika ili dužina saobraćajnica. Granice su neophodne, ali često sporne. Granice Panonske oblasti prema Planinsko-dolinsko-kotlinskoj oblasti je određena izohipsom od 800 m, jer se severna strana Dinarskog razvođa stepeničasto spušta ka niziji, čija je apsolutna visina veća neko u Jadranskoj niziji. Granica Jadranske oblasti prema Planinsko-dolinsko-kotlinskoj makroregiji je uslovno određena izohipsom od 500 m, s obziromna nultu tačku nivoa mora i okolnost da je 500 m visina nekih nižih planina. Neodređene, neprecizne i nedefinisane granice regija, promene njihovih naziva i okvira, otežavaju ili onemogućavaju uporedne prikaze regija i analizu podataka o njima. To je otežano čak i za priznate (tradicionalne, prirodne, privredne, etničke i istorijske) geografske celine.

IZVOR
Natalija Mastilo: Rečnik savremene srpske geografske terminologije. Geografski fakultet. Beograd, 2005.

Kraj

Kraj je prostorna celina koja može imati uvjetne ili određene granice, a obilježavaju ga određena zeljopisna (primorski, planinski i dr.), povijesna (novooslobođeni, srednjovekovni i dr.), gospodarska (industrijski, razvijen, nerazvijen, poljoprivredni i dr.) i druga obilježja. Ponekad se kraj poistovjećuje s oblašću, područjem i krajinom.
Prema nekim autorima kraj je hijerarhijski najmanja zemljopisna regija u relaciji oblast . predjel (predio) - kraj.

Natalija Mastilo: Rečnik savremene srpske geografske terminologije. Geografski fakultet. Beograd, 2005.

Slovenija

Hrvatska

Regionalizacija Hrvatske prema geografu Rogiću (1961.) 
Prema ovom konceptu Hrvatska je podijeljena na 4 makroregije, 18 mezoregija, te veći broj mikroregija:
A. Mediteranska makroregija  
sjeverno primorska mezoregija
srednje primorska mezoregija
južno primorska mezoregija

B. Planinska makroregija 
goranska mezoregija
podkapelska mezoregija
lička mezoregija

C. Zapadno-panonska makroregija
ravnjačko-krška mezoregija
banijska mezoregija
pokupska mezoregija
gornje-posavska mezoregija
zagorska mezoregija
gornje-podravsko-međimurska mezoregija
podravska mezoregija
​
D. Istočno-panonska makroregija
baranjska mezoregija
dravsko-dunavska nizina
đakovačko-vinkovački praporni pojas
bosutska posavina
mezogorje slavonskog međurječja
A. Mediteranska makroregija Reljefno, granica ovih dviju makroregija prati hrbat Velebita.
  1. sjeverno primorska mezoregija: Istra, Liburnijsko primorje, Vinodol, Senjsko-Velebitska primorska padina, Kvarnerski otoci na jugu zaključno s otocima Rab, Dolin, Ilovik, Grujica. Naseljena mjesta: Bakar, Banjol, Buzet, Cres, Crikvenica, Ćikovići, Dražice, Fažana, Kraljevica, Krk, Labin, Lovran, Mali Lošinj, Marinići, Matulji, Medulin, Novigrad, Novi Vinodolski, Omišalj, Opatija, Palit, Pazin, Poreč, Pula, Punat, Raša, Rijeka, Rovinj, Rubeši, Semeljci, Senj, Vrsar, Vodnjan, Umag, Umag-Komunela
  2. srednje primorska mezoregija: Ravni Kotari, Šibensko-Rogozničko primorje, Trogirsko-Splitsko primorje, Makarsko primorje, Donjeneretvansko primorje, Bukovačko-prominski kraj, područje gornje Krke, Vrličko-sinjska zagora, Srednjodalmatinska zagora, Poljička zagora, Imotska zagora, Južno-velebitska primorska padina, Srednjo-primorski arhipelag na jug zaključno s otocima, Hvar, Šćedro, Vis, Biševo. Naseljena mjesta: Baška Voda, Benkovac, Bibinje, Bilice, Biograd n/m, Brnaze, Donji Proložac, Donji Vinjani, Drniš, Dugu Rat, Dugopolje, Ervenik, Filipjakov, Glavice, Glavina Donja, Hrvace, Hvar, Imotski, Jelsa, Jesenice, Kaštel Štafilić, Kaštel Gomilica, Kaštel Kambelovac, Kaštel Lukšić, Kaštel Novi, Kaštel Stari, Kaštel Sućurac, Kali, Kistanje, Klis, Knin, Košute, Komiža, Komin, Krapanj, Kruševo, Makarska, Metković, Murter, Nin, Novalja, Obrovac, Okrug Gornji, Omiš, Opuzen, Otok, Pag, Pakoštane, Pirovac, Plavno, Ploče, Podstrana, Poličnik, Postranje, Preko, Pridraga, Primošten, Privlaka, Pučišća, Runović, Seget Donji, Sinj, Solin, Split, Stari Grad, Stobreč, Sukošan, Supetar, Šibenik, Škabrnje, Trilj, Trogir, Tučepi, Vis, Vodice, Vrgorac, Vrsi, Zadar, Zemunik Donji, Zmijavci, Žrnovica.
  3. južno primorska mezoregija: Pelješko-župsko primorje, Konavli, Južno-primorski arhipelag (Korčula, Mljet, Lastovo). Naseljena mjesta: Blato, Cavtat, Dubrovnik, Korčula, Polača, Vela Luka.

​B. Planinska makroregija: goranska i podkapelska mezoregija su izrazito planinskog tipa (glavni masivi prelaze 1500 m, dna udolina su iznad 450 m izuzev doline Kupe), dok je podkapelska mezoregija prijelaznog karaktera.
  1. goranska mezoregija: sjeverozapadni Gorski Kotar, hrbat Velike Kapele i njeni jugozapadni obronci. Naseljena mjesta: Brod na Kupi, Delnice, Fužine, Lokve, Ravna Gora, Mrkopalj, Tuk.
  2. podkapelska mezoregija: Ogulinska zavala, Plaščanska zavala. Naseljena mjesta: Oštarije, Ogulin, Plaški, Vrbovsko.
  3. lička mezoregija: sjeverozapdano pobrđe, Brinjsko, Jezeransko i Krišpoljsko polje, Gacka, Lička, Krbavska, Korenička, Donjolapačka i Srbska zavala. Naseljena mjesta: Brinje, Donji Lapac, Gospić, Gračac, Lički Osik, Otočac, Korenica.

C. Zapadnopanonska makroregija:
  1. ravnjačko-krška mezoregija: Bosiljevski kraj, Zvečajski kraj, Dubravski ravnjaci, Koranski ravnjaci i kose, Slunjski ravnjaci i kose. Naseljena mjesta: Bosiljevo, Generalski Stol, Slunj, Zvečaj.
  2. banijska mezoregija: Petrova gora sa sjevernim prigorjem, dolina Gline, Petrinjsko-dubičko humlje, Šamarica s prigorjem. Naseljena mjesta: Dubica, Dvor, Glina, Moščenica, Petrinja, Topusko, Gvozd.
  3. pokupska mezoregija: Karlovačka zavala, Ozaljska zavala, Žumberak, Žumberačko prigorje, Donje Pokuplje, Vukomeričke gorice. Naseljena mjesta: Bregana, Duga Resa, Jastrebarsko, Karlovac, Lekenik, Ozalj.
  4. gornjeposavska mezoregija: planinski niz Medvednica-Kalnik s prigorjem, Bilogora, Lonjska zavala, Čazmanska zavala, zavala Ilove, Moslavina, gornja Posavina, Turopolje, šire područje grada Zagreba. Naseljena mjesta: Čazma, Bestovje, Bjelovar, Brdovec, Budaševo, Daruvar, Donja Stubica, Dugo Selo, Garešnica, Gornja Bistra, Gradići, Grubišno Polje, Hrvatski Leskovac, Ivanić Grad, Ivanja Reka, Jakovlje, Kloštar Ivanić, Križ, Križevci, Kutina, Lipik, Lipovljani, Lučko, Novoselec, Popovača, Rakitje, Repušnica, Samobor, Sesvete, Sirač, Sisak, Strmec Samoborski, Stubičke Toplice, Sunja, Sveti Ivan Zelina, Trijstveni Markovac, Velika Gorica, Velika Mlaka, Veliki Grđevac, Voloder, Vrbovec, Zagreb, Zaprešić, Ždralovi.
  5. zagorska mezoregija: planinski niz Macelj-Ravna gora, dolina Bednje, Ivančica s prigorjem, dolina Sutle, dolina Krapine. Naseljena mjesta: Bedekovčina, Ivanec, Krapina, Lepoglava, Oroslavje, Pregrada, Zabok, Zlatar, Zlatar Bistrica.
  6. gornja podravsko-međimurska mezoregija: Varaždinsko polje, Ludbreško polje, gornje i donje Međimurje. Naseljena mjesta: Belica, Čakovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji Kraljevac, Donji Vidovec, Goričan, Gornji Kneginec, Ivanovec, Kotoriba, Ludbreg, Mačkovec, Mala Subotica, Mursko Središče, Nedelišče, Novi Marof, Orehovica, Petrijanec, Podturen, Prelog, Pribislavec, Remetinec, Sračinec, Strahoninec, Sveta Marija, Šenkovec, Trnovec, Bartolovečki, Varaždin, Varaždinske Toplice, Vratišinec.
  7. podravska mezoregija: prigorje Bilogore, Podravska ravnica. Naseljena mjesta: Đurđevac, Ferdinandovac, Kalinovac, Kloštar Podravski, Koprivnički bregi, Koprivnica, Milanovac, Molve, Novigrad Podravski, Novo Virje, Peteranec, Pitomača, Podravske Sesvete, Starigrad, Suhopolje, Špišić Bukovica, Virje, Virovitica.
Picture
Jedna od alternativnih podjela hrvatskih pokrajina (krajeva/makroregija): Središnja Hrvatska, Istočna Hrvatska, Planinska Hrvatska, Sjeverna hrvatska obala, Južna hrvatska obala.

BOSNA I HERCEGOVINA

Pregled regionalizacija Bosne i Hercegovine kroz povijest, prilozi na temelju prezentacije:
Prof. dr.sc. Muriz Spahić,: REGIONALIZACIJA BOSNE I HERCEGOVINE U SVJETLU INTEGRACIJE U EVROPSKU UNIJU. Prezentacija. Udruženje geografa u Bosni i Hercegovini (PDF)
​Postdaytonski koncepti regionalizacija
  • M. Spahić (1994,1996,2003.): Kompleksna geografska regionalizacija Bosne i Hercegovine – regionalnogeografski udžbenički edukativni pristup;
  • S. Nurković (1998.): Kompleksna geografska regionalizacija Bosne i Hercegovine – regionalnogeografski atlasni pristup;
  • M. Bublin, (2000.) Nodalno-funkcionalna regionalizacija Bosne i Hercegovine
  • M. Spahić (2002.) Fizionomska geografska regionalizacija Bosne i Hercegovine ​
Picture
NODALNO-FUNKCIONALNA REGIONALIZACIJA BOSNE I HERCEGOVINE (M. BUBLIN , 2000.)
Utjecaji nodalnih centara na funkcionalni razvoj Bosne i Hercegovine. • Pored Sarajeva, najvećeg centra izdvojeno je još pet većih: Tuzla, Banja Luka, Bihać, Zenica i Mostar i četiri manja: Travnik, Goražde, Doboj, Bijeljina.
​Pregled preddaytonskih regionalizacija Bosne i Hercegovine
  • PRIRODNOGEOGRAFSKA REGIONALIZACIJA - R.Marek, 1930., A.Melik, 1949., K.Kayser, 1951., N.Pouds, 1953., R.Petrović, 1957.
  • HOMOGENA GEOGRAFSKA REGIONALIZACIJA - A. Melik, 1949., S.Valkenburgu i Heldu, 1952.
  • ANTROPOGEOGRAFSKA REGIONALIZACIJA - N. Krebs, 1934., Grupa autora, 1976.
  • FUNKCIONALNA REGIONALIZACIJA - J. Roglić, 1955.
  • PRIVREDNO-GEOGRAFSKA REGIONALIZACIJA - T. Kanaet, 1954., Grupa autora, 1970.
  • POLJOPRIVREDNA REGIONALIZACIJA - Grupa autora,1954.
  • EKONOMSKOGEOGRAFSKA REGIONALIZACIJA - C.Malovrh, 1959., Grupa autora,1992.,
  • FIZIONOMSKA REGIONALIZACIJA S.Ilešić, 1961., S.Smlatić, 1982.
  • NODALNO-FUNKCIONALNA (EKONOMSKO-FUNKCIJSKA) REGIONALIZACIJA - S.Ilešić, 1961., K.Papić, 1977.
  • KOMPLEKSNA GEOGRAFSKA REGIONALIZACIJA - J.Marković, 1980.
​HOMOGENA REGIONALIZACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
S. SMLATIĆ, 1982.

​Autor je regionalnu podjelu Bosne i Hercegovine temeljio na homogenim geografskim cjelinama Bosne i Hercegovine i to:
  • Regija sjeverne Bosne: sjeveroistočna Bosna, Banjolučko-dobojsko područje i Unska krajina;
  • Regija srednje Bosne: gornje Povrbasje, Sarajevskozenička zavala i gornje Podrinje;
  • Regija Visokog krša: jugozapadna Bosna, Visoka Hercegovina;
  • Regija niske Hercegovine.
​KOMPLEKSNA REGIONALIZACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
MARKOVIĆ, 1980.

Autor teritorij Bosne i Hercegovine promatra u sastavu bivše SFRJ i izvaja oblasti mezoregije i krajeve:
  1. PANONSKI OBOD Peripanonska Bosna
    1. Panonsko Pounje
    2. Donjovrbaski i donjibosanski kraj
    3. Sprečko-majevički kraj
    4. Posavska Bosna kraj
  2. PLANINSKO- KOTLINSKA OBLAST Planinsko-kotlinska Bosna i Hercegovina
    1. Planinska Hercegovina
    2. Istočna Bosna
    3. Srednja Bosna
    4. Zapadna Bosna
  3. JADRANSKA OBLAST Srednje primorje 1. Jadranska Hercegovina
NODALNO-FUNKIONALNA REGIONALIZACIJA BOSNE I HERCEGOVINE (K. PAPIĆ, 1977.) 
​Autor vrši dvostepenu regionalizaciju Bosne i Hercegovine i to 4 makroregije i 21 regiju drugog stepena i to:
• I Zapadnobosanska ili Banjaluĉka makroregija: Banjalučka regija, Bihačka regija Drvarska regija Jajačka regija Prijedorska regija
• II Istoĉnobosanska ili Tuzlanska makroregija: Brčanska regija Tuzlanska regija Zvornička regija
•III Srednjnobosanska ili Sarajevskozeniĉka makroregija: Bugojanska regija Dobojska regija Goraždanska regija Livanjska regija Sarajevska regija Sokolačka regija Travnička regija Visočka regija Zenička regija
•IV Hercegovaĉka ili Mostarska makroregija: Čapljinska regija Konjička regija Mostarska regija Trebinjska regija
KOMPLEKSNA REGIONALIZACIJA BOSNE I HERCEGOVINE (S.ILEŠIĆ 1961.) 
​Vodeći se prevashodno fiziĉkogeografskim kriterijumima autor izdvja:
• B1 - Sarajevsko-zeniĉka ili Srednjobosanska makroregija, sa pripadajućim mezoregijama: B1a- Uže sarajevsko mezoregionalno područje B1b- Zeničko industrijsko mezoregionalno područje B1c- Skupina mezoregija istočne Bosne
• B2 - Makroregija Sjeveroistoĉne Bosne sa pripadajućim mezoregijama: B2a- Tuzlanska mezoregija B2b- Dobojska mezoregija B2c- Skupina mezoregija Bosanske Posavine
• B3 - Makroregija Sjeverozapadne Bosne sa pripadajućim mezoregijama: B3a- Banjalučka ili Donjovrbaska mezoregija 3.b. Prijedorska ili Sanska mezoregija 3.c. Jajačka ili Srednjevrbaska mezoregija
• B4 - Mostarska ili Hercegovaĉka makroregija sa pripadajućim mezoregijama: B4a- Mostarsko-jablanička ili srednjohercegovačka mezoregija B4b- Skupina mezoregija uz donju Neretvu B4c- Trebinjska mezoregija
• B5 - Skupina Zapadnobosanskih mezoregija Bihačka ili Srednjounska mezoregija Livanjska mezoregija
KONCEPTI PRIRODNOGEOGRAFSKE REGIONALIZACIJE BOSNE I HERCEGOVINE A. MELIK, 1949.
​Homogena prirodnogeografska regionalizacija Bosne i Hercegovine
1. Primorski predjeli: – Otoci i morska obala – Niska primorska unutrašnjost – Niska srednja Hercegovina
2. Nizinski ili Panonski predjeli: - Panonski rub brežuljaka i ravnice uz rijeke - Panonsko područje Bosne
3. Planinski predjeli: - Dinarsko nisko pobrđe i sredogorje sa kotlinama - Pobrđa i sredogorje srednje Bosne - Dinarski pojas visokotravni s visokim gorjem i visokim kraškim poljima – Velike kraške visoravni južne Bosne i visoke Hercegovine - Područje visoravni u Zapadnoj Bosni
PRIRODNOGEOGRAFSKE REGIJE BOSNE I HERCEGOVINE (R.Marek, 1930.)
Uvažene granice između pojedinih “historijskih pokrajina”, uz uvažavanje prirodnogeografskih odlika i regije su:
• Sjeverna i sjeveroistočna Bosna  (13)
• Zapadnobosanski trijaski ravnjaci (10)
• Centralna Bosna (11)
• Sarajevska kotlina (12)
• Jugoistočna Bosna (14)
• Dinarske Alpe (7)
• Dolina Neretve (9)
​• Kraške visoravni južne Hercegovine (8) 

LEPIRICA, Alen: Prirodni uslovi i mogućnosti za razvoj turizma u mezoregiji Gornje podrinje. Znanstveni rad. Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Tuzli. Zbornik radova, VII. str. 57-81. Tuza, 2010. (PDF)

Crna Gora

Srbija

Albanija

Italija

Kosovo*
*WIKIPEDIJA: Kosovo ili Kosovo i Metohija je de facto polu-nezavisna  država u jugoistočnoj Europi. Nezavisnost je proglašena 17.2.2008. godine aklamacijom u kosovskom parlamentu u Prištini. Srbija, u čijem je sastavu Kosovo ranije bilo, protivi se ovoj odluci kosovske skupštine. Kosovo je do sada priznalo više od 100 država članica Ujedinjenih naroda, uključujući sve zemlje dinarskog područja, osim Srbije i BiH. 

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator

Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: [email protected]

    Obrazac za upit

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE (Paypal)
Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.
Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!