|
|
SLOVENIJA
|
|
Uvod-
ENGLISH SUMMARY: -- 
Borovška gora
|
-
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na ovome području Search directly for accommodation in this region Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS
Regionalizacija Slovenije
Klasifikacija prirodnih cjelina i krajolika (prirodno-zemljopisna podjela)
U Sloveniji se susreću četiri velike europske prirodne cjeline: Alpe i Dinarsko gorje te Panonska i Jadranska zona. U isto vrijeme se u Sloveniji susreću kontinentalna i mediteranska klima. Na tome se temelji i novija prirodno-zemljopisna regionalizacija Slovenije (knjiga Slovenija-regije i ljudi), i to podjelom na 4 makroregije, 9 submakroregija i 48 mezoregija u cijeloj Sloveniji (mikroregije još nisu točno određene) .
Slovenske makroregije
Prema velikim prirodnim cjelinama makroregije Slovenije su:
Prema velikim prirodnim cjelinama makroregije Slovenije su:
- Alpsko područje (slo. Alpski svet)
- Dinarsko područje, odn. Dinarski prostor (slo. Dinarski svet)
- Sredozemno područje (slo. Sredozemni svet)
- Panonsko područje (slo. Panonski svet)
Makroregije
Slovenije
Izvor: Geografski inštitut Antona Melika ZRC SAZU IZVOR
PERKO, Drago: The Regionalization of Slovenia [Regionalizacija Slovenije]. Geografski Zbornik. 38. 11-57. (1998.) (PDF)
|
Dinarsko-kraška Slovenija
Prema Gamsovoj (Ivan Gams) regionalno-ekološkoj raščlambi Slovenije, Dinarski prostor (svet) definiran je i kao Dinarsko-kraška Slovenija, koja leži uglavnom na jugu Slovenije. Dinarsko-kraška Slovenija gotovo je u cijelosti izgrađena od vapnenca i dolomita, pa je krš karakterističan za ovo područje. Geologija
Od stijena ima karbonatnih stijena, uglavnom vapnenaca i dolomita, a mjestimice se pojavljuje i fliš. Okršeno područje Dinarskog gorja nastavlja se u mediteransku makroregiju. Klimatska obilježja dinarskog prostora
Položaj dinarskih visoravni čini prirodnu barijeru između Panonske nizine i Jadranskog mora, koja tjera vlažne zračne mase na podizanje i uzrokuje iznadprosječnu količinu oborina na zapadnoj strani gorja. Ujedno, planine predstavljaju i granicu između kontinentalne i mediteranske klime. Najviše oborina ima u hladnoj polovici godine, osobito u studenom, prosincu i siječnju, a najmanje u srpnju i kolovozu. |
|
Dinarske submakroregije
Makroregija Dinarsko područje (Dinarski svet) dijeli se na dvije submakroregije - dva tipa prirodnih krajolika
Slovenske makroregije i submakrorgije
Izvor: Geografski inštitut Antona Melika ZRC SAZU |
Tipovi prirodnih krajolika u Sloveniji
Izvor: Ciglič, Štrumbelj, Češnovar, Hrvatin, Perko, 2019. IZVOR CIGLIČ, Rok: ŠTRUMBELJ, Erik; ČEŠNOVAR, Rok; HRVATIN, Mauro; PERKO, Drago: Evaluating existing manually constructed natural landscape classification with a machine learning-based approach. Journal of Spatial Information Science. 31-56. (2019.) (PDF)
Slovenske makroregije i submakrorgije
Izvor: Geografski inštitut Antona Melika ZRC SAZU |
Dinarske mezoregije
Ovisno o obilježjima Dinarsko-kraška Slovenija se dalje dijeli na 19 mezoregija.
Dinarski se krajevi nižu od sjeverozapada prema jugoistoku i zauzimaju najveći dio južnog dijela Slovenije.
Na krajnjem sjeverozapadu dinarskog svijeta nalazimo područja visoravni, odn. ravnjaka (slo. planotaste pokrajine) (ravnjaci=visoravni, slo., planote) Kambreško (južno od Tolmina, zapadno od Soče) i Banjščice, odvojene dubokom dolinom rijeke Soče.
Dalje prema jugoistoku su visoke dinarske visoravni Trnovski gozd, Nanos i Hrušica, koje se na sjeveru nastavljaju u Idrijsko hribovje, a na jugoistoku u visoke dinarske zaravni Javornika i Snežnika.
Dinarsko se područje zatim nastavlja prema istoku preko Bloka, Ribniško-Kočevskog poodolja, Male gore, Kočevskog roga, Velikolaščanske pokrajine, Novomeške pokrajine, Dolenjskog Podolja, Suhe Krajine i Bele Krajine do Gorjanaca (hrv. Žumberačko gorje), koji su zbog dominantnog smjera protezanja od jugozapada prema sjeveroistoku, posebnost među regijama dinarskog područja.
Ovisno o obilježjima Dinarsko-kraška Slovenija se dalje dijeli na 19 mezoregija.
Dinarski se krajevi nižu od sjeverozapada prema jugoistoku i zauzimaju najveći dio južnog dijela Slovenije.
Na krajnjem sjeverozapadu dinarskog svijeta nalazimo područja visoravni, odn. ravnjaka (slo. planotaste pokrajine) (ravnjaci=visoravni, slo., planote) Kambreško (južno od Tolmina, zapadno od Soče) i Banjščice, odvojene dubokom dolinom rijeke Soče.
Dalje prema jugoistoku su visoke dinarske visoravni Trnovski gozd, Nanos i Hrušica, koje se na sjeveru nastavljaju u Idrijsko hribovje, a na jugoistoku u visoke dinarske zaravni Javornika i Snežnika.
Dinarsko se područje zatim nastavlja prema istoku preko Bloka, Ribniško-Kočevskog poodolja, Male gore, Kočevskog roga, Velikolaščanske pokrajine, Novomeške pokrajine, Dolenjskog Podolja, Suhe Krajine i Bele Krajine do Gorjanaca (hrv. Žumberačko gorje), koji su zbog dominantnog smjera protezanja od jugozapada prema sjeveroistoku, posebnost među regijama dinarskog područja.
|
|
Popis slovenskih mezoregija koje se nalaze na prostoru Dinarskog gorja i njegovim neposrednim rubnim područjima (prijelazni prostori):
|
DINARSKA MAKROREGIJA
3.1. Kambreško i Banjščice 3.2. Trnovski gozd. Nanos i Hrušica 3.3. Javorniki i Snežnik 3.4. Idrijsko hribovje 3.5. Notranjsko podolje 3.6. Pivsko podolje i Vremščica 3.7. Ljubljansko barje 3.8. Krimsko hribovje i Menišija 3.9. Bloke 3.10. Velika gora, Stojna i Goteniška gora 3.11. Ribniško-Kočevsko podolje 3.12. Mala gora, Kočevski rog i Poljanska gora 3.13. Velikolaščanska pokrajina 3.14. Dolenjsko podolje 3.15. Suha krajina i Dobrepolje 3.16. Bela krajina 3.17. Gorjanci 3.18. Raduljsko hribovje 3.19. Novomeška pokrajina |
MEDITERANSKA MAKROREGIJA
2.1. Goriška brda 2.2. Vipavska dolina 2.3. Kras 2.4. Brkini i dolina Reke 2.5. Podgorski kras, Ćićarija, i Podgrajsko podolje 2.6. Koprska brda 2.7. Tržaški zaliv (Tršćanski zaljev) ITALIJA |
PANONSKA MAKROREGIJA
4.1.2 Krška ravan (dio južno od Save i uz Krku) |
Starija regionalizacija - prema Ivanu Gamsu (1983.)
DINARSKE PLANOTE CELINSKE SLOVENIJE
4.1. Visoke dinarske planote 4.1.1 Robne visoke dinarske planote 4.1.1.1. Nanos, Hrušica, Trnovski gozd in Banjšice 4.1.1.2. Javorniki in Snežnik 4.1.2. Pivka 4.1.3. Notranjsko podolje 4.1.4. Krimsko višavje 4.1.5. Bloško – Potočanska planota 4.1.6. Velikolaščanska pokrajina 4.1.7. Dobro polje 4.1.8. Ribniško – Kočevska dolina 4.1.9. Ribniško in Kočevsko gorovje 4.1.10. Dolina gornje Kolpe in Čabranke 4.1.11. Gorjanci 4.2. Nizke dinarske planote 4.2.1 Suha krajina 4.2.2 Dolenjsko podolje s Turjaško pokrajino 4.2.3 Novomeška pokrajina 4.2.4 Bela krajina |
Ostale slovenske cjeline koje se nalaze na prostoru Dinarskog gorja i njegovim neposrednim rubnim područjima (označene masnim slovima):
2. PREDALPSKI SVET
2.1. Predalpsko hribovje 2.1.1.2. Cerkljansko – Idrijsko hribovje 2.2. Ljubljanska kotlina 2.2.6. Ljubljansko barje 3. SLOVENSKO PRIMORJE
3.1. Flišne regije Primorja 3.1.1. Koprsko Primorje 3.1.2. Brkini z dolino Notranjske reke 3.1.3. Vipavska dolina in Goriško polje 3.1.4. Spodnja Soška dolina 3.1.5. Kambreško pogorje 3.2. Kraške regije Primorja 3.2.1. Kras 5. SUBPANONSKA SLOVENIJA
5.1. Vzhodna Krška kotlina (dio južno od Save) |
Klasifikacija društveno-zemljopisnih područja
Pokrajine u kojima se u potpunosti ili njihovim djelom nalaze planine Dinarskog gorja:
- Notranjska
- Cerkniško, Bloke, Loška dolina, Vrhniški kraj, Menišija, Idrijska, Logaški kraj, Pivka
- Dolenjska
- Suha krajina s Dobrepoljem, Velikolaščanska pokrajina, Ribniška pokrajina, Turjaška pokrajina, Dolenjsko podolje, Kočevsko, Bela krajina, Gorjanci
- Primorska
- Goriška: Vipavska, Goriška brda, Banjščice, Kambreško
- Obalno-kraška: Kras, Brkini, Tržaška pokrajina
Prijedlog regionalizacije Slovenije prema kriterijima održivosti
Održiva regionalizacija Slovenije temelji se na pokušaju uvažavanja fizičko-geografskih i društveno-geografskih obilježja.
PROČITAJ VIŠE
PLUT, Dušan: Regionalizacija Slovenije po sonaravnih kriterijih. Geografski vestnik letnik 71 (1999). (PDF)
PROČITAJ VIŠE
PLUT, Dušan: Regionalizacija Slovenije po sonaravnih kriterijih. Geografski vestnik letnik 71 (1999). (PDF)
- Sažetak. Trajnostno sonaravna regionalizacija Slovenije je zasnovana na poskusu upoštevanja fizičnogeografskih in družbenogeografskih značilnosti. Zato so bili uporabljeni hidrogeografski (členitev na porečja) in ekonomskogeografski (vplivna območja središčnih naselij) regionalizacijski kriteriji.. regionalizacija je bila izvedena v dveh hierarhičnih stopnjah, izdvojeno je bilo 8 makroregij in 25 mezoregij. V večini primerov so se vplivna območja makroregionalnih in mezoregionalnih središč ujemala s členitvijo na porečja.. Večja neskladja so v območjih z manjšo reliefno energijo ter v območjih med mesti z različno stopnjo vpliva. Vplivna območja središčnih naselij višje stopnje segajo prek reliefno manj izrazitih razvodnic. // Regionalization of Slovenia by sustainability criteria Sustainable regionalization of Slovenia is based on an attempt to take into consideration physico-geographical and sociogeographical features. Applied for this purpose were hydrogeographical (division to river basins) and economico-geographical (influential areas of central settlements) criteria of regionalization. The regionalization was made in two hierarchical steps, in which eight (VIII) macroregions and twenty-five (25) mesoregions were discerned. In the majority of cases the influential areas of macroregional and mesoregional centers matched with river basins. Greater discrepancies occur in areas with weaker relief energy, and areas between two towns with different levels of influence. Influential areas of central settlements of higher rank stretch beyond the divides that are less explicit in view of landforms.
IZVORI I LITERATURA
DRAGOVIĆ, Balša: How Slovenia Became One of the Most Sustainable Countries in Europe. Earth.org, 13.7.2022. (HTML)
