---

PLANINE DINARSKOG GORJA > PRIMORSKI POJAS > PODRUČJE SJEVERNOG JADRANA > Otoci sjevernog Jadrana

Otoci sjevernog Jadrana

Država: Hrvatska

Najviši vrh: Sis, otok Cres (639 m)

A. PRIMORSKI POJAS
Područja, grupe i poveznice (linkovi): PODRUČJE SJEVERNOG JADRANA 01. Planine Istre i područje Krasa 02. Otoci sjevernog Jadrana PLANINE DALMACIJE 03. Središnji dalm. planinski niz 04. Obalni dalm. planinski niz 05. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine 06. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac PLANINE PRIMORSKE I SREDIŠNJE CRNE GORE 07. Primorske planine Crne Gore 08. Katunska kraška zaravan 09. Planine crnogorskih Rudina 10. NISKA HERCEGOVINA 10. Planine niske Hercegovine

Opis planinskog područja

Ovo područje čini više sjevernojadranskih otoka, od kojih su mnogi sa strmim stjenovitim obalama. Ipak, radi se o visinom nižem prostoru dinarskog primorskog planinskog područja, koji je potopljen uslijed podizanja razine mora u geološkoj prošlosti. Također, ono predstavlja kontinuitet prostiranja Primorskog planinskog pojasa na potezu od Krasa i planina Istre prema višim planinama Dalmacije, 

Ova skupina nalazi se na istočnoj obali sjevernog Jadrana i zahvaća šire područje Kvarnera, južno od Riječkog zaljeva. Proteže se prema jugoistoku sve do područja sjeverne Dalmacije (zadarsko područje - Ravni kotari)

Ono što su nekada davno u geološkoj povijesti bili dinarski vrhovi, sada su vrhovi otoka ove grupe koji su također privlačni i za planinarske i turističke uspone, posebice zbog spektakularnih pogleda koje pružaju i sezone koja omogućuje aktivnosti na njima cijele godine.

---

Karta Primorsko-goranske županije (PDF): OTVORI

U SURADNJI S: VIA DINARICA

Oglašavajte ovdje:

• lokalnu ponudu,
• usluge i servise
• smještaj
• gastronomsku ponudu
• lokalne proizvode
• turističku ponudu
• aktivnosti na otvorenom i dr.

Otok Krk
Jedan od najimpresivnijih pogleda na jadranskim otocima je onaj preko Bašćanske vale na Bašćanski zaljev, stijene otoka Prvića i masiv sjevernog Velebita

Vijenci, planine i vrhovi

Planinska grupa	Najviši vrh (ime planine)	Glavne planine (vrhovi) u planinskoj grupi
Geografsko/zemljopisno područje:
Planine sjevernog Jadrana
Otoci sjevernog Jadrana*	Sis 639 m (otok Cres)	Otočni vrhovi: Krk: Obzova (569 m)* Lošinj*: Osorščica - vrh Sveti Mikula (557 m)* - Televrina (589 m) Rab: Kamenjak (408 m)* Cres: Sis (639 m)* Pag: Sveti Vid (348 m) * * - Stogaj *

Naslovna fotografija
Pogled iz Baške na otoku Krku prema otoku Prviću (desno) i sjevernom Velebitu

IZVORI I LITERATURA

---

​IVANČIĆ, Nina: Nematerijalna kulturna baština hrvatskih otoka​. Diplomski rad. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Pula, 2023. (PDF)

• Opis. Predmet ovog diplomskog rada je nematerijalna kulturna baština hrvatskih otoka. Republika Hrvatska je država koja broji mnogo materijalnih i nematerijalnih kulturnih dobara, a neka od njih su zaštićena UNESCO-om. Brojna i raznolika kulturna dobra rasprostranjena su diljem cijele Hrvatske. Na UNESCO-vim popisima nalazi se brojna materijalna i nematerijalna hrvatska kulturna baština. UNESCO ima dva glavna popisa. Jedan se odnosi na bilježenje materijalne kulturne baštine, a drugi na nematerijalnu kulturnu baštinu. UNESCO-ov Popis svjetske baštine, materijalnu baštinu dijeli na kulturnu i prirodnu. Postoji popis za nematerijalnu baštinu koji se naziva UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Cilj ovog diplomskog rada je istražiti nematerijalnu kulturnu baštinu hrvatskih otoka. Svrha rada je prikazati važnost nematerijalne kulturne baštine na hrvatskim otocima te njegovati očuvanje i zaštitu kulturnih dobara. Važno je napomenuti da treba čuvati kulturnu dobra zato što pojedina nestaju ili su već oštećena. Hipoteza ovog rada glasi da hrvatski otoci imaju bogatu i raznoliku nematerijalnu kulturnu baštinu. Za vrijeme pisanja rada korišteno je više metoda, a one su metoda analize, deskriptivna, komparativna, induktivna i deduktivna metoda. Rad je podijeljen na pet poglavlja. Prvo poglavlje je upravo ovo, odnosno Uvod. Drugo poglavlje naziva se Kulturna baština, a u njemu će se opisati pojmovi kao što su kultura i kulturna baština te će se objasniti podjela kulturne baštine, na materijalnu i nematerijalnu baštinu. Naslov sljedećeg poglavlja je Nematerijalna kulturna baština koje će se podijeliti na tri potpoglavlja, a ona su: Pojmovno određenje nematerijalne kulturne baštine, UNESCO i nematerijalna kulturna baština te Nematerijalna kulturna baština u Hrvatskoj. Nakon toga prikazat će se glavno poglavlje koje se naziva Nematerijalna kulturna baština hrvatskih otoka. Navedeno poglavlje je podijeljeno na četiri potpoglavlja, odnosno na četiri hrvatska otoka koja su proučavana tijekom pisanja ovoga rada. Otoci čija je nematerijalna baština opisana u ovom poglavlju su Krk, Cres, Pag i Hvar. Svaki od navedenih otoka podijeljen je na nekoliko naslova u kojima se detaljnije opisuje njihova karakteristična i odabrana nematerijalna kulturna baština. Zatim slijedi peto poglavlje, zadnje poglavlje, odnosno Zaključak. Nakon toga slijedi Popis literature u kojemu će se navesti knjige, znanstveni članci i internetski izvori te na kraju Popis slika korištenih u ovom radu.

Na kvarnerskim otocima
Autor: Dragutin Hirc
Mjesto i godina izdanja: Rijeka, 2003.