 
|
|
SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE STAROG VLAHA I RAŠKE (SANDŽAKA) > ZLATARSKO-PEŠTERSKA GRUPA > Krstača
Države: Srbija, Crna Gora
Najviši vrh: Krstača (Bandera), 1756 m
Koordinate najvišeg vrha:
Države: Srbija, Crna Gora
Najviši vrh: Krstača (Bandera), 1756 m
Koordinate najvišeg vrha:
O planini
|
|
UvodKrstača je naziv za najviši vrh i središnji dio prostranijeg masiva koji se nalazi između Gornje Pešteri, Bihora i Rožajskog kraja na teritorijima Srbije i Crne Gore. Taj je masiv raščlanjen na više grebena, koji se zrakasto šire od njegova središta - Krstače. Osnovni smjer pružanja planine - s nizom najviših vrhova - je jugozapad-sjeveroistok, i okomit je na klasični dinarski smjer pružanja, no većina njegovih sekundarnih grebena pruža se dinarskim smjerom (SZ-JI). Pojedini krajnji grebeni nose zasebna imena - to su zasebne planine, poput Vranjače i Vlahova, a greben koji se pruža prema zapadu i sjeverozapadu nastavlja se u visoravan Moravac. Dva grebena odvajaju se na jugoistoku od Krstače i nastavljaju prema dolini rijeke Ibar: Rudnica-Gospođin vrh-Sinanov krš i Strmenjača-Gradina.
Vrhovi Krstače su:
Položaj Krstače. Vlahova i Moravca
Detalj stare zrakoplovne karte |
U SURADNJI SA:
BOOKING
Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine  
Oglašavajte ovdje: lokalnu ponudu, usluge i servise - smještaj - gastronomija - lokalni proizvodi - turistička ponuda - aktivnosti na otvorenom i dr. |
GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS
Splet planina i grebena (njihove granice označene žutom isprekidanom linijom) koji obuhvaćaju Krstaču, Vlahove, Moravac, Žilindar i druge s njima povezane grebene, tvore jedan od prostranijih brdsko-planinskih sklopova na ovome području. Središnji dio te plainnske mase je Krstača.
Reljefna podloga: Elastic Terrain Maps, 2021.
Reljefna podloga: Elastic Terrain Maps, 2021.
|
PLANINA KRSTAČA Đerekare - Đurđevica - vrh Krstača - vrh Gradina
Datum objave: 6.8.2020. Autor: Slobodan Stefanovic Opis: Planinarski klub ,,ERA,, iz Užica je u periodu od 25. do 31. jula 2020. godine izveo planinarsku akciju na planinama Peštera: Vranjača, Jarut, Hum, Krstača i Žilindar u trajanju od 5 dana sa usponima na njihove najviše vrhove i 2 dana na planini Mokra Gora (Mojstir). 3. dan – 27. jul (ponedeljak) : Jutarnja vožnja od kampa u Naboje do obližnjeg sela Đerekari (udaljenog 4 km) ispod planine Krstača. Izveden je uspon na vrh Krstača (1756 m), najviši vrh ove planine preko stenovitog vrha Đurđevica, iznad Đerekarskog omara i izvora Bijela voda. Popodnevni povratak peške do Đerekara preko vrha Gradina, a zatim vozilom do kampa. Staza je bila duga 16,5 km sa usponom od 750 metara i isto toliko pri spuštanju. Noćenje u šatorima. |
Panorama Peštera - Đerekare
Datum objave: 30.7.2019. Autor: Pešter Panorama, retrospektiva i muzej Opis: U produkciji studija "Duljević" predstavljamo projekat "Pešter-panorama, retrospektiva i muzej". Ovim projektom želimo prezentirati naš prostor i našeg čovjeka- Pešter i Pešterca. Serijalom video-snimaka prikazat ćemo sva mjesta (sela i zaseoke) ovoga kraja. Danas vam prikazujemo selo Đerekare. |
Naslovna fotografija
Pogled s vrha Krstače |
Kruščica
|
Selo Kruščica nalazi se u Crnoj Gori, u blizini granice sa Srbijom, smješteno između planine Kruščice i Klisure. To je najudaljenije selo od Petnjice (oko 30 km), najvećeg bihorskog naselja. Nalazi se na oko 1000 m nadmorske visine i zime su često obilježene visokim sniježnim pokrivačem.
U neposrednoj blizini sela su područja ispaše (planine): Musina jama, Haništa, Kruševičko polje i Jablanov do. Cijela Kruščica je ranije bila planina (mjesto ispaše, op.), u kojoj su Bihorci držali veliki broj stoke. Još 1927. god. Dano Ličina imao je 400 ovaca. Rijeka dijeli selo na osojnu i prisojnu stranu. Na prisojnoj strani su kuće i oko njih njive. U osoji su glavne livade – Sedivrane. Prema popisu iz 2011. godine u ovom selu živjelo je 77 stanovnika. Za poredbu 1953. godine u Kruščici je živio 351 stanovnik. M. Lutovac zapisao je 1967. godine kako su selu Kruščica žive pripadnici obitelji Ličine (38 kuća), porijeklom iz bihorskog sela Radmanaca. IZVOR LUTOVAC, Milisav V.: Bihor i Korita. Beograd, 1967. Dašča RijekaNaselje Dašča Rijeka smjestilo se u dolini istoimene rječice koju tvori nekoliko potočića. Dolinu rijeke prate dvije vapnenačke kose, ispod kojih su naselja na prisojnoj strani. Dašča Rijeka se dijeli na Gornje i Donje Selo. U Donjem Selu su kuće pored puta koji vodi uz rijeku. U Gornjem Selu je Mahala Gvozd, gdje se kuće izdvajaju u grupicama. Od kuća vode stočni putevi direktno prema području za ispašu. Njive su na prisojnim stranama na kojima snijeg rano okopni. Naselje obiluje vodom. Na reci su tri redovničke (plemenske, zajedničke) vodenice.
Stanovnici Dašče Rijeke su porijeklom Škrijelji (20 kuća), koji su istog porijekla kao i Škrijelji u Javorovoj i u Murovcu. Došla su dva brata i njihov sinovac iz Škrijelja u Malisiji (Malesiji, op.) prije 300 godina (Lutovac zapisao 1967.: prije 250 godina). Jedan brat se naselio u Javorovoj, drugi otišao u okolicu Novog Pazara, a njihov sinovac ostao u Daščoj Rijeci. IZVOR LUTOVAC, Milisav V.: Bihor i Korita. Beograd, 1967. |
Montenegro | Wild Beauty | Popča River | 4K
Datum objave: 9.8.2020. Autor: Adnan Ceman Opis: Popča River in the northern part of Montenegro. August 2020 |
Mujino brdo
Podno južne padine Mujovog vrha (1754 m) nalazi se Musina jama.
Prostorni pogled na greben Mujinog brda pod kojime se nalaze Dašća Rijeka (uvala u sredini) i Kruščica (padine Mujinog brda, lijevo na fotografiji).
Musina jama
Sjeverno od Vlahova i Šančeva nalazi se prijevoj na kojemu je Musina jama, podno južnih padina Mujovog vrha (1754 m).
|
|
