---

STRANICA JE U IZRADI
​Hvala Vam na razumijevanju!

GRADINE, UTVRDE, STARI GRADOVI I DVORCI

NASELJA (URBANE I RURALNE CJELINE)

Vrste kulturnog naslijeđa kulturnih dobara (prema kategorizaciji u Hrvatskoj)

1. MATERIJALNO NASLIJEĐE

1.1. Nepokretno: Pojedinačno

• Sakralni sklop
• Povijesna zgrada: sakralna, sakralno-profana, stambena, javna, stambeno-poslovna, obrambena, itd.
• Urbana oprema, javna plastika
• Memorijalno obilježje
• Memorijalna građevina
• Arheološko nalazište (kopneno, podvodno)

1.2. Nepokretno: Povijesna cjelina

• Povijesne cjeline naselja (gradskih, seoskih, industrijskih, ostalih)
• Memorijalna područja i obilježja
• Arheološka nalazišta i područja (kopnena i podvodna)
• Vrt, perivoj, park i ostale vrste vrtne arhitekture

1.3. Pokretno

• Arhivsko gradivo
• Muzejska, etnografska građa Knjižnična građa
• Sakralni predmeti, arheološki predmeti
• Likovna umjetnost, primijenjena umjetnost
• Glazbeni instrumenti
• Znanost i tehnika, prijevozna sredstva i ostalo

1.4. Kulturni krajolik

• Kulturni krajolik/krajobraz
• Povijesni krajolik (memorijalno područje)

2. NEMATERIJALNO NASLIJEĐE

• Izvedbene umjetnosti
• Usmena predaja, izričaji, jezik
• Običaji, obredi i svečanosti
• Umijeća, vještine
• Tradicijski obrti

Što je kulturna baština?

Kulturna baština ("nacionalna baština" ili samo "baština"), naslijeđe fizičkih artefakata i nematerijalnih atributa neke grupe ili društva koje čini ostavštinu prošlih generacija, te se brižno čuva u sadašnjosti kako bi bilo ostavljeno u naslijeđe za dobrobit budućim generacijama. Često se međutim događa da sljedeća generacija odbaci ono što je prethodna generacija smatrala kulturnom baštinom, pa ponovo oživljavanje baštine uslijedi tek nakon smjene još jedne generacije. Fizička, opipljiva ili "materijalna kulturna baština" (nepokretna kulturna baština) uključuje građevine i povijesne lokalitete, spomenike, artefakte i dr. što se smatra vrijednim očuvanja za budućnost. U to su uključeni predmeti značajni za arheologiju, arhitekturu, znanost ili tehnologiju specifične kulture.

Zaštitni znak kulturnog dobra prema "Haškoj konvenciji za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba”, potpisana 14. svibnja 1954. Kulturno dobro je svako dobro od državnog interesa koje uživa osobnu državnu zaštitu. U širem smislu, kulturno dobro je kulturna baština koja pripada nekoj skupini ili društvu, tj. „nešto što ima i bit će očuvano kao kulturna vrijednost”

"Prirodna baština" također čini važan dio kulture koji obuhvaća ruralni i prirodni okoliš s pripadajućom  florom i faunom što se u znanosti naziva bioraznolikost. Ovakva vrsta lokacija sa zaštićenom baštinom često služi kao važna komponenta u turističkoj industriji neke zemlje koja privlači mnogo domaćih i stranih posjetitelja.

Baština koja je kroz povijest ostala očuvana često je jedinstvena i nenadomjestiva, te ostavlja odgovornost očuvanja na sljedeću generaciju. Manje predmete poput umjetničkih djela i ostalih kulturnih remek-djela prikupljaju muzeji i umjetničke galerije. Građanske organizacije i političke grupe često su bile uspješne u davanju nužne potpore u očuvanju baštine mnogih naroda za budućnost.

Posebnu važnost ima Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine koju je 1972. prihvatila Opća konferencija UNESCO-a. Prema stanju iz 2018. na popisu se nalazi 1092 mjesta svjetske baštine od čega 845 kulturnih, 209 prirodna i 38 mješovitih lokaliteta u 167 svjetskih zemalja. Svaki od tih lokaliteta međunarodna zajednica smatra značajnim.

Šira definicija uključuje nematerijalne aspekte pojedine kulture koja je očuvana društvenim običajima tijekom specifičnog povijesnog perioda. Načini i sredstva ponašanja u društvu, a često i formalna pravila djelovanja u specifičnoj kulturnoj klimi čine dio kulturne baštine. Primjeri koji se mogu svrstati u tu kategoriju jesu društvene vrijednosti i tradicije, običaji i prakse, estetska i  duhovna vjerovanja, umjetničke ekspresije, jezik te ostali aspekti ljudske aktivnosti. Značenje fizičkih artefakata može se iskoristiti za interpretaciju socioekonomskih, političkih, etničkih, religijskih i filzofskih vrijednosti specifične grupe ljudi. Naravno, nematerijalnu kulturnu baštinu mnogo je teže očuvati nego fizičke predmete.

Gomile - drevne grobnice i oltari
Autor: Institute for Croatian Heritage Datum objave: 30.1.2024.
Opis. Tajnoviti zemljani i kameni humci zvani gomile, gromače ili mogile, neka su od najstarijih zdanja u Hrvatskoj. U ovoj epizodi saznajte što su to gomile, gdje se nalaze i koja je bila svrha ovih drevnih spomenika? Autor videa, teksta i glazbe: Marko Brkljačić Snimatelj: Josip Sučić Montažer: Domagoj Frisch Montaža glazbe: Ivan Marojević Rojla Tekst čitala: Franka Štrkalj Molitva protiv Tuče (Tkonski zbornik, XVI. st), čitao Marko Brkljačić Dizajn loga: Manuela Vladić-Maštruko Produkcija: Institut za hrvatsku baštinu Popis lokaliteta: Ratna gomila - Kljaci Bacestića gomila - Grabovac, Lovreć O(l)tari - Kusići, Grabovac Gomila na Zaranču - Stapići, Zagvozd Gomila na Bristu - Staševica Pogledajte i našu novu Facebook stranicu: https://www.facebook.com/profile.php?... Podržite nas u stvaranju putem platforme Patreon:   / instituteforcroatianheritage  

Gradine - prapovijesne utvrde i naselja
Autor: Institute for Croatian Heritage Datum objve: 19.11.2023.
Opis. Diljem hrvatske nalaze se ruševni ostaci drevnih utvrdi i naselja zvanih gradine. Što ih čini važnim dijelom hrvatske povijesti i kulturne baštine? Autor videa, teksta i glazbe: Marko Brkljačić Snimatelj: Josip Sučić Montažer: Domagoj Frisch Montaža glazbe: Predrag Ćosić Tekst čitala: Franka Štrkalj Dizajn loga: Manuela Vladić-Maštruko Statistica: Lucija Dežmalj Posebne zahvale obitelji Mile Radanovića iz Lišana Ostrovičkih. Produkcija: Institut za hrvatsku baštinu Epizodu na engleskom jeziku možete pogledati na:    • Gradine - Hillforts of Croatia   Dostupni su titlovi na hrvatskom i engleskom jeziku. Pogledajte i našu novu Facebook stranicu: https://www.facebook.com/profile.php?... Podržite nas u stvaranju putem platforme Patreon:   / instituteforcroatianheritage  

STEĆCI

UNESCO: Stećci uvršteni na Listu svjetske baštine
​15.7.2016.
Nakon šestogodišnjeg procesa kandidiranja, 30 nekropola stećaka sa područja regije upisano je 2016. godine na Listu svjetske kulturne baštine.
Na sumitu UNESCO-a u Istanbulu donijeta je odluka o upisu stećaka na Listu svjetske kulturne baštine.
Na listi se nalazi ukupno 30 nekropola, od kojih se 22 nalaze na teritoriju Bosne i Hercegovine, po tri na području Srbije i Crne Gore i dvije na teritoriju Hrvatske.
Postupak pripremanja dokumenata za upis na UNESCO listu trajao je šest godina, a započeo je u Sarajevu 2009. godine, potpisivanjem pisma namjere o zajedničkoj nominaciji između Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore.
Iako je panel Icomosa dao kritički intonirano mišljenje na dostavljenu dokumentaciju, projekat je izveden na diskusiju i donesena je pozitivna odluka. U obrazloženju je, između ostalog, pohvaljena zajednička suradnja zemalja, što se doživljava i kao dio procesa pomirenja.
U obrazloženju odluke navedeno je da se mora povesti posebna briga o pravilnoj konzervaciji stećaka, jer se mnogi nalaze u zapuštenom stanju i prepušteni su nebrizi.
Upisom na Listu svjetske kulturne baštine nekropole sa stećcima će biti sačuvane od daljnjeg propadanja i uništenja.
Izvor vijesti: Al-Jazeera Balkans

"Ti, koji pročitaš moj kam, možda si hodio do zvijezda. 
I vratio se, jer tami neima ništa, do ponovo ti sam.
Človjek mojže vidjeti ono tšto nije vidio, tčuti ono što nije tčuo,okusti ono što nije otkusio, bit tami gdji nije bio,al` uvijek i svagdi samo sebe može najti, ili ne najti."
(zapis sa stećka Kneza Nenca,Velikoga Kneza Bosanskoga, iz 1094. godine)

BEŠLAGIĆ, Šefik: Stećci Kataloško- topografski pregled. Biblioteka Kulturno naslijeđe, Veselin Masleša, Sarajevo, 1971. (PDF)

• Opis. Autor je ovoga djela poznati stećkolog. I nije mu ovo prvo djelo iz područja stećaka. Izdao je dosad čitav niz zapaženih radova. Ovo mu je životno djelo; donijelo mu je i 27-srpanjsku republičku nagradu BiH za god. 1972. Djelo je tehnički raskošno opremljeno. Podijeljeno je u 3 dijela: I. O piti dio, II. Posebni dio i III. dio. U prvom, općem dijelu donesen je uvod i nekoliko podnaslova, i to: Raniji period proučavanja stećaka, Ostale aktivnosti na proučavanju, zaštiti i prezentiranju stećaka, Evidencija stećaka i njeni rezultati, Teritorij rasprostiranja i brojno stanje stećaka, Nekoliko napomena i Skraćenice. Glavni je dio djela II. — posebni dio. Tu je donesen kataloško-topografski pregled svih stećaka po republikama, pa onda po općinama i pojedinim lokalitetima. Prema tim navodima stećaka ima u 4 naše republike, u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori. Tim redom ih je auktor i obradio. Razumljivo je da je najveći dio ovoga dijela među republikam a posvećen BiH, jer ova republika ima i najveći broj i stećaka i lokaliteta gdje se stećci nalaze, bilo pojedinačno, bilo u skupinama. Ovu republiku je u obradi razdijelio u 5 regija: Zapadna Bosna, Centralna Bosna, Istočna Bosna, Zapadna Hercegovina, Istočna Hercegovina. Na koncu ovoga dijela dao je tabelarni pregled brojnog stanja stećaka po republikama i općinama te pregled njihovih oblika i ukrasa. Treći dio obuhvaća: Literaturu, Registar imena naseljenih mjesta, uz koja se nalaze nekropole stećaka i imena ličnosti, koja se spominju u natpisima stećaka, te Résumé. Résumé je na francuskom jeziku.

BEŠLAGIĆ, Šefik: Stećci centralne Bosne. Sarajevo, 1967. (PDF)
BEŠLAGIĆ, Šefik: Stećci - Kultura i umjetnost. Sarajevo, 1982. (PDF)
TICA, Milka: Stećci: od Zgošće do Ledinca. Zagreb, 2011.

• Opis. U ovoj bogato ilustriranoj znanstveno-popularnoj monografiji autorica piše općenito o stećcima, s posebnim osvrtom na manje poznate stećke s nekropole stećaka u Ledincu u Hercegovini. Govori o vremenu nastanka stećaka, načinu izrade, alatima kojima su se izrađivali i ukrašavali, o vuči i obradi kamena, majstorima koji su ih klesali, oblicima stećaka, narodnim kazivanjima vezanima uz stećke. Sustavno analizira ukrase, simbole i znakove sa stećaka smještajući ih u širi kulturno-povijesni i mitološki kontekst. Uz mnoštvo etnoloških, povijesnih, kulturoloških podataka, autentičnih jezičnih izričaja, vrijednosti knjige pridonose slikovni dokumenti i originalni natpisi sa stećaka.

WENZEL, Marian: Ukrasni motivi na stećcima = Ornamental motifs on tombstones : from medieval Bosnia and surrounding regions. Sarajevo, 1965. (PDF)

​Šešum o upisu stećaka na listu svjetske baštine
Opis videa: Gost je Siniša Šešum, šef Kancelarije UNESCO-a u BiH i koordinator za zemlje Jugoistočne Evrope.
Autor: Al Jazeera Balkans

Šešum: Upis stećaka na listu UNESCO-a jedan od najvećih događaja u 2016., FENA, 1.1.2017.

Kontekst: Značaj stećaka
Autor: Al Jazeera Balkans Datum objave: 17.5.2012.
Opis. Šta su stećci, kako su nastali i mijenjali se tokom stoljeća? Kakav je njihov historijski, umjetnički i simbolički značaj? Šta je urađeno na konzervaciji i zaštiti stećaka? Hoće li stećci biti uvršteni u svjetsku baštinu UNESCO-a?

​Stećci - UNESCO
Autor: Komisija/Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika - Комисија за очување националних споменика
Datum objavljivanja: 27.4.2016.
Opis: Ovaj film je sastavni dio zajedničkog projekta Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore za nominaciju 30 nekropola stećaka na listu zaštićene svjetske kulturne baštine - UNESCO

Stazama stećaka / On the Trails of Medieval Tombstones Stećci
Autor: Hrvoje Butigan Datum objave: 13.10.2014.
Opis. Projekt HERCUL- Valorizacija kulturne baštine srednjovjekovnih stećaka na zapadnom Balkanu; Regionalna razvojna agencija DUNEA i Dubrovačko neretvanska županija; www.hercul-project.eu Project HERCUL -Valorization of Medieval Tombstone CULtural HERitage in the Western Balkans; Regional development agency DUNEA and Dubrovnik Neretva County

U stećku je tajna Bosne
Autor: Katarina kosača Datum objave: 21.4.2013.
Opis. Pokušala sam slikom i riječju predstaviti, pojednostaviti i približiti običnom čovjeku ovaj zaista fascinantan dio bosanske historije, prekriven velom tajni. Koliko je to bilo moguće - izbjegnute su često monotone historijske brojke, predugački tekstovi, od toga napraviti jednu toplu ljudsku priču, te skrenuti pažnju na našu nebrigu o nečemu tako veličanstvenom i jedinstvenom u svijetu. Zaključke ostavljam arheolozima, historičarima i naravno -- gledateljima. "Ono što je Kineski zid za Kinu, piramide za Egipat - stećci su za Bosnu i Hercegovinu" pr.dr. Enver Imamović, arheolog i historičar

Blago naslijeđa E39 - Stećci
Autor: Tim System Media House Datum objave: 4.3.2024.
Opis. Dokumentarni televizijski projekat „BLAGO NASLIJEĐA“ je savremeni i sveobuhvatni oblik informiranja javnosti ali i trajnog bilježenja o kulturnim, historijskim, tradicionalnim vrijednostima i naslijeđu područja Bosne i Hercegovine. Projekat obuhvata jedinstvenu dokumentarističku video formu koja prezentira priče o prostoru, objektima, tradiciji i običajima u BIH, a navedeno podrazumijeva prezentaciju kulturne, historijske, tradicijske vrijednosti i naslijeđana prostoru države Bosne i Hercegovine.

Naslovna fotografija
Tržan-grad, srednjovjekovna tvrđava na strmom brijegu ponad utvrđenog grada Modruša na istočnim obroncima Velike Kapele, nekad (od 11. stoljeća) upravno sjedište prostrane Modruške županije, a danas ruševina u južnom dijelu Karlovačke županije. Uspon i vrhunac dosegao je u 14. i 15. stoljeću, kada su u njemu stolovali članovi moćne hrvatske kneževske obitelji Frankopan, i kada je bio biskupsko sjedište.

Tvrđave u Crnoj Gori
Produkcija: RTCG
Opis: Emisija "Pečat", prikazana 4. novembra 2011.

Kulturne rute Crne Gore: Medieval Towns of Montenegro
Publikacijom “Medieval Towns of Montenegro” je učinjen prvi korak ka uključivanju srednjevjekovnih gradova, kao jedinstvene tematske cjeline, u kulturnu i turističku ponudu Crne Gore. Publikacija je rađena oslanjajući se na knjigu prof. Pavla Mijovića i Mirka Kovačevića “Srednjevekovni gradovi i utvrđenja u Crnoj Gori”. (PDF)

Miroslavljevo jevandjelje (Miroslav's Gospel) - sa kratkim uvodnim predstavljanjem
Datum objave: 2.12.2019. Autor: Audio knjige i odabrana predavanja
Opis: Digitalna kopija kompletnog rukopisa Miroslavljevog jevanđelja. Rukopis datira iz 1180. godine i smatra se najznačajnijim, kao i najlepšim srpskim rukopisnim spomenikom. Knjiga je pisana na pergamentu, slovima ustavne ćirilice i ukrašena je sa oko trista stilizovanih minijatura i inicijala u boji i zlatu. Čuva se u Narodnom muzeju u Beogradu, dok je za njegovu konzervaciju i zaštitu zadužena Narodna biblioteka Srbije. Juna 2005. godine Miroslavljevo jevanđelje je upisano u Uneskov svetski registar dokumentacione kulturne baštine 'Pamćenje sveta'. Izvorni video materijal preuzet sa: https://www.youtube.com/watch?v=dDAS0...

Crnogorska kulturna riznica - Zaduzbine na Skadarskom jezeru
Datum objave: 16.7.2019. Postavio: SLAVENSKA SPARTA – Crna Gora / Zeta / Duklja
Opis: Crnogorska kulturna riznica, Zadužbine na Skadarskom jezeru (1985) Rezime: Vojislavljevići Dinastija koja je vladala Dukljom od kraja X do kraja XII vijeka, prva crnogorska dinastija. Dobila je ime po knezu Vojislavu, iako je prvi vladar iz ove porodice, bio knez Vladimir, Vojislavov stric ili brat od strica...Manastir Bogorodica Krajinska, Vladimir i Kosara, Duklja... Rezime: Srednjovjekovna crnogorska dinastija Balšića koja je vladala od 1360. do 1421. godine u svom posjedu je držala basen Skadarskog je!era" ostavljajući tokom svog trajanja bogatu kulturnu zaostavštinu. Skadarsko je!ero sa svojim manastirima na velikim ostrvima ili goricama - ostrvcima" na obalama što se dižu u visine ili šire na sjever u gradovima ili utvrdjenjima razmještenim na njegovom podrucju koji već sredinom XV v. bilo bar dvadesetak zaslužuje zbog svoje znacajne uloge u kulturi i umjetnosti ime "Zetske Svete Gore".pored crkava i manastira kao što su: Bogorodicni manastir na ostrvu Starcevu", hram sv.Marije di Lorenco kod Skadra, Bogorodicne crkve na ostrvu Moracniku crkve sv. Djordja na ostrvu Gorici-Beška, epoha Balšića ostavila nam je i znacajnu književnu zaostavštinu gdje se istice Goricki Zbornik koji je pisao Nikon Jerusalimac za Jelenu Balšić. Starceva gorica imala je ugled prepisivackog središta a u njoj je sahranjen vojvoda Božidar Vuković cuveni crnogorski štampar iz Venecije... Rezime: Crnogorska dinastija Crnojevica Grb Đurađa Crnojevića ( crnogorski vladar između 1490. i 1496. godine, najstariji sin i nasljednik Ivana Crnojevića) Kljucne rijeci: Crnogorska Srednjovjekovna Kultura i umjetnost, Zetska sveta gora, Vojislavljevici, Balšići, Crnojevici,Skadarsko jezero, tradicija dukljansko zetskih vladari, mauzoleji Skadarsko jezero, Skadar, Beška, Moracnik, Starcevo, Goricki zborniK...

Kvadratura kruga: Konjički vez u drvetu na Uneskovoj listi
Datum objave: 20.11.2021. Autor: RTS Kvadratura kruga - Zvanični kanal
Opis: Gotovo vek i po u Konjicu se neguje drvorezbarstvo kao umetnički zanat, koji se u porodici prenosi s kolena na koleno. Konjički drvorezbari su izgradili osoben i prepoznatljiv rukopis u drvetu, a njihovi komadi nameštaja ukrašavaju kuće i muzeje širom sveta. U Konjicu postoje čak dva muzeja drvorezbarstva, jedan u kući porodice Sejfudina Vile, a drugi u centru grada, čija je postavka osmišljena kao putovanje kroz vreme od 19. do 21. veka. Unesko je konjičko drvorezbarstvo uvrstio na listu svetske nematerijalne kulturne baštine. Taj zanat još živi u Konjicu, a braća, Orhan i Adem Nikšić, uspela su da spoje tradicionalno sa modernim, angažovali poznate dizajnere iz Evrope i na taj način uspeli da inkorporiraju drvorezbarstvo u savremene komade nameštaja i u moderne enterijere. Njihovi predmeti ukrašeni duborezom nalaze se u Nacionalnom muzeju u Stokholmu, u domovima kraljevskih porodica i mnogih poznatih ličnosti u Holivudu. Urednik: Branko Stanković Snimatelj: Darko Bursać Montaža: Marija Baronijan Šašić

Arhitektura i urbanizam u BIH
OSMANSKI PERIOD (1463-1878)
URBANO OKRUŽENJE (PDF)

IZVORI I LITERATURA

---

Korisne poveznice i adrese

Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske

Stari gradovi, utvrde, dvorci i srednjovjekovna kultura (PORTAL)

ARCHAEON
Arheološki portal Bosne i Hercegovine

Kulturno-povijesna baština Hercegovačko - neretvanske županije / kantona
Brošura