|
|
STRANICA JE U IZRADI
Hvala Vam na razumijevanju!
Vrste kulturnog naslijeđa kulturnih dobara (prema kategorizaciji u Hrvatskoj)
|
1. MATERIJALNO NASLIJEĐE
1.1. Nepokretno: Pojedinačno
1.2. Nepokretno: Povijesna cjelina
1.3. Pokretno
1.4. Kulturni krajolik
2. NEMATERIJALNO NASLIJEĐE
|
Što je kulturna baština?Kulturna baština ("nacionalna baština" ili samo "baština"), naslijeđe fizičkih artefakata i nematerijalnih atributa neke grupe ili društva koje čini ostavštinu prošlih generacija, te se brižno čuva u sadašnjosti kako bi bilo ostavljeno u naslijeđe za dobrobit budućim generacijama. Često se međutim događa da sljedeća generacija odbaci ono što je prethodna generacija smatrala kulturnom baštinom, pa ponovo oživljavanje baštine uslijedi tek nakon smjene još jedne generacije. Fizička, opipljiva ili "materijalna kulturna baština" (nepokretna kulturna baština) uključuje građevine i povijesne lokalitete, spomenike, artefakte i dr. što se smatra vrijednim očuvanja za budućnost. U to su uključeni predmeti značajni za arheologiju, arhitekturu, znanost ili tehnologiju specifične kulture. Zaštitni znak kulturnog dobra prema "Haškoj konvenciji za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba”, potpisana 14. svibnja 1954. Kulturno dobro je svako dobro od državnog interesa koje uživa osobnu državnu zaštitu. U širem smislu, kulturno dobro je kulturna baština koja pripada nekoj skupini ili društvu, tj. „nešto što ima i bit će očuvano kao kulturna vrijednost” "Prirodna baština" također čini važan dio kulture koji obuhvaća ruralni i prirodni okoliš s pripadajućom florom i faunom što se u znanosti naziva bioraznolikost. Ovakva vrsta lokacija sa zaštićenom baštinom često služi kao važna komponenta u turističkoj industriji neke zemlje koja privlači mnogo domaćih i stranih posjetitelja. Baština koja je kroz povijest ostala očuvana često je jedinstvena i nenadomjestiva, te ostavlja odgovornost očuvanja na sljedeću generaciju. Manje predmete poput umjetničkih djela i ostalih kulturnih remek-djela prikupljaju muzeji i umjetničke galerije. Građanske organizacije i političke grupe često su bile uspješne u davanju nužne potpore u očuvanju baštine mnogih naroda za budućnost. Posebnu važnost ima Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine koju je 1972. prihvatila Opća konferencija UNESCO-a. Prema stanju iz 2018. na popisu se nalazi 1092 mjesta svjetske baštine od čega 845 kulturnih, 209 prirodna i 38 mješovitih lokaliteta u 167 svjetskih zemalja. Svaki od tih lokaliteta međunarodna zajednica smatra značajnim. Šira definicija uključuje nematerijalne aspekte pojedine kulture koja je očuvana društvenim običajima tijekom specifičnog povijesnog perioda. Načini i sredstva ponašanja u društvu, a često i formalna pravila djelovanja u specifičnoj kulturnoj klimi čine dio kulturne baštine. Primjeri koji se mogu svrstati u tu kategoriju jesu društvene vrijednosti i tradicije, običaji i prakse, estetska i duhovna vjerovanja, umjetničke ekspresije, jezik te ostali aspekti ljudske aktivnosti. Značenje fizičkih artefakata može se iskoristiti za interpretaciju socioekonomskih, političkih, etničkih, religijskih i filzofskih vrijednosti specifične grupe ljudi. Naravno, nematerijalnu kulturnu baštinu mnogo je teže očuvati nego fizičke predmete. |
|
Naslovna fotografija
Tržan-grad, srednjovjekovna tvrđava na strmom brijegu ponad utvrđenog grada Modruša na istočnim obroncima Velike Kapele, nekad (od 11. stoljeća) upravno sjedište prostrane Modruške županije, a danas ruševina u južnom dijelu Karlovačke županije. Uspon i vrhunac dosegao je u 14. i 15. stoljeću, kada su u njemu stolovali članovi moćne hrvatske kneževske obitelji Frankopan, i kada je bio biskupsko sjedište. STEĆCI
"Ti, koji pročitaš moj kam, možda si hodio do zvijezda.
I vratio se, jer tami neima ništa, do ponovo ti sam. Človjek mojže vidjeti ono tšto nije vidio, tčuti ono što nije tčuo,okusti ono što nije otkusio, bit tami gdji nije bio,al` uvijek i svagdi samo sebe može najti, ili ne najti." (zapis sa stećka Kneza Nenca,Velikoga Kneza Bosanskoga, iz 1094. godine) Stećci - UNESCO
Autor: Komisija/Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika - Комисија за очување националних споменика Datum objavljivanja: 27.4.2016. Opis: Ovaj film je sastavni dio zajedničkog projekta Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore za nominaciju 30 nekropola stećaka na listu zaštićene svjetske kulturne baštine - UNESCO
|
ARCHAEON
Arheološki portal Bosne i Hercegovine Stari gradovi, utvrde, dvorci i srednjovjekovna kultura
|
Tvrđave u Crnoj Gori
Produkcija: RTCG Opis: Emisija "Pečat", prikazana 4. novembra 2011. 
Kulturne rute Crne Gore: Medieval Towns of Montenegro
Publikacijom “Medieval Towns of Montenegro” je učinjen prvi korak ka uključivanju srednjevjekovnih gradova, kao jedinstvene tematske cjeline, u kulturnu i turističku ponudu Crne Gore. Publikacija je rađena oslanjajući se na knjigu prof. Pavla Mijovića i Mirka Kovačevića “Srednjevekovni gradovi i utvrđenja u Crnoj Gori”. (PDF) 
Miroslavljevo jevandjelje (Miroslav's Gospel) - sa kratkim uvodnim predstavljanjem
Datum objave: 2.12.2019. Autor: Audio knjige i odabrana predavanja Opis: Digitalna kopija kompletnog rukopisa Miroslavljevog jevanđelja. Rukopis datira iz 1180. godine i smatra se najznačajnijim, kao i najlepšim srpskim rukopisnim spomenikom. Knjiga je pisana na pergamentu, slovima ustavne ćirilice i ukrašena je sa oko trista stilizovanih minijatura i inicijala u boji i zlatu. Čuva se u Narodnom muzeju u Beogradu, dok je za njegovu konzervaciju i zaštitu zadužena Narodna biblioteka Srbije. Juna 2005. godine Miroslavljevo jevanđelje je upisano u Uneskov svetski registar dokumentacione kulturne baštine 'Pamćenje sveta'. Izvorni video materijal preuzet sa: https://www.youtube.com/watch?v=dDAS0... |
Kulturno-povijesna baština Hercegovačko - neretvanske županije / kantona
Brošura Kvadratura kruga: Konjički vez u drvetu na Uneskovoj listi
Datum objave: 20.11.2021. Autor: RTS Kvadratura kruga - Zvanični kanal Opis: Gotovo vek i po u Konjicu se neguje drvorezbarstvo kao umetnički zanat, koji se u porodici prenosi s kolena na koleno. Konjički drvorezbari su izgradili osoben i prepoznatljiv rukopis u drvetu, a njihovi komadi nameštaja ukrašavaju kuće i muzeje širom sveta. U Konjicu postoje čak dva muzeja drvorezbarstva, jedan u kući porodice Sejfudina Vile, a drugi u centru grada, čija je postavka osmišljena kao putovanje kroz vreme od 19. do 21. veka. Unesko je konjičko drvorezbarstvo uvrstio na listu svetske nematerijalne kulturne baštine. Taj zanat još živi u Konjicu, a braća, Orhan i Adem Nikšić, uspela su da spoje tradicionalno sa modernim, angažovali poznate dizajnere iz Evrope i na taj način uspeli da inkorporiraju drvorezbarstvo u savremene komade nameštaja i u moderne enterijere. Njihovi predmeti ukrašeni duborezom nalaze se u Nacionalnom muzeju u Stokholmu, u domovima kraljevskih porodica i mnogih poznatih ličnosti u Holivudu. Urednik: Branko Stanković Snimatelj: Darko Bursać Montaža: Marija Baronijan Šašić Crnogorska kulturna riznica - Zaduzbine na Skadarskom jezeru
Datum objave: 16.7.2019. Postavio: SLAVENSKA SPARTA – Crna Gora / Zeta / Duklja Opis: Crnogorska kulturna riznica, Zadužbine na Skadarskom jezeru (1985) Rezime: Vojislavljevići Dinastija koja je vladala Dukljom od kraja X do kraja XII vijeka, prva crnogorska dinastija. Dobila je ime po knezu Vojislavu, iako je prvi vladar iz ove porodice, bio knez Vladimir, Vojislavov stric ili brat od strica...Manastir Bogorodica Krajinska, Vladimir i Kosara, Duklja... Rezime: Srednjovjekovna crnogorska dinastija Balšića koja je vladala od 1360. do 1421. godine u svom posjedu je držala basen Skadarskog je!era" ostavljajući tokom svog trajanja bogatu kulturnu zaostavštinu. Skadarsko je!ero sa svojim manastirima na velikim ostrvima ili goricama - ostrvcima" na obalama što se dižu u visine ili šire na sjever u gradovima ili utvrdjenjima razmještenim na njegovom podrucju koji već sredinom XV v. bilo bar dvadesetak zaslužuje zbog svoje znacajne uloge u kulturi i umjetnosti ime "Zetske Svete Gore".pored crkava i manastira kao što su: Bogorodicni manastir na ostrvu Starcevu", hram sv.Marije di Lorenco kod Skadra, Bogorodicne crkve na ostrvu Moracniku crkve sv. Djordja na ostrvu Gorici-Beška, epoha Balšića ostavila nam je i znacajnu književnu zaostavštinu gdje se istice Goricki Zbornik koji je pisao Nikon Jerusalimac za Jelenu Balšić. Starceva gorica imala je ugled prepisivackog središta a u njoj je sahranjen vojvoda Božidar Vuković cuveni crnogorski štampar iz Venecije... Rezime: Crnogorska dinastija Crnojevica Grb Đurađa Crnojevića ( crnogorski vladar između 1490. i 1496. godine, najstariji sin i nasljednik Ivana Crnojevića) Kljucne rijeci: Crnogorska Srednjovjekovna Kultura i umjetnost, Zetska sveta gora, Vojislavljevici, Balšići, Crnojevici,Skadarsko jezero, tradicija dukljansko zetskih vladari, mauzoleji Skadarsko jezero, Skadar, Beška, Moracnik, Starcevo, Goricki zborniK... |
IZVORI I LITERATURA
TICA, Milka: Stećci: od Zgošće do Ledinca. Zagreb, 2011.
- Opis. U ovoj bogato ilustriranoj znanstveno-popularnoj monografiji autorica piše općenito o stećcima, s posebnim osvrtom na manje poznate stećke s nekropole stećaka u Ledincu u Hercegovini. Govori o vremenu nastanka stećaka, načinu izrade, alatima kojima su se izrađivali i ukrašavali, o vuči i obradi kamena, majstorima koji su ih klesali, oblicima stećaka, narodnim kazivanjima vezanima uz stećke. Sustavno analizira ukrase, simbole i znakove sa stećaka smještajući ih u širi kulturno-povijesni i mitološki kontekst. Uz mnoštvo etnoloških, povijesnih, kulturoloških podataka, autentičnih jezičnih izričaja, vrijednosti knjige pridonose slikovni dokumenti i originalni natpisi sa stećaka.
