|
|
PRIMORSKI POJAS > PLANINE PRIMORSKE I SREDIŠNJE CRNE GORE > PLANINE CRNOGORSKIH RUDINA > Zla gora
Država: Crna Gora
Najviši vrh: Zla gora, 1460 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.8407, 18.8161
Država: Crna Gora
Najviši vrh: Zla gora, 1460 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.8407, 18.8161
O planini ...
|
|
UvodManja planina, zapadno od Nikšića, prirodni je nastavak planine Njegoš prema jugoistoku. Građena je pretežito od gornjokrednih vapnenaca, tako da se radi o vrlo tipičnom kraju ljutog krša. Na planini se nalazi veći broj oštrih i golih vrhova, između kojih su duboke rupe. Brojne špilje služile su lokalnom stanovništvu kao skloništa o osvajača ili utočište komita.
ENGLISH SUMMARY: Zla gora
The smaller mountain, west of the city of Nikšić in Montnegro, is a natural continuation of the Njegoš mountain in the southeastern direction. It is mainly made of limestone, so it is the very typical karstic mountain, abounding with sharp and bare peaks, including deep crevices. 
Detalj stare topografske karte; izvorno mjerilo 1:200.000
|
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI
 Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici Zle gore
Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS PLANINE
Somina je dio planinskog lanca koji čine još planine Njegoš i Zla gora. Sjeveroistočni dio tog lanca čini antiklinalu, na čijim se tjemenima javljaju vapnenci i dolomiti srednje i gornje jure,dok je ostali dio planina izgrađen od vapnenaca donje i gornje krede. (Radojičić, 2010.)
Zla gora i Viroštak
Detalj stare topografske karte; izvorno mjerilo 1:100.000; sekcija Nikšić
Detalj stare topografske karte; izvorno mjerilo 1:100.000; sekcija Nikšić
Pogled s obronaka Viroštaka na južni dio Zle gore
Pogled s obronaka Viroštaka na Zlu goru
Pogled s vrha Budoša na Slansko jezero i Zlu Goru
Naslovna fotografija
Pogled s obronaka Viroštaka na Zlu goru |
Napuštene kuće zaselka Sjenokosi podno Viroštaka
Pogled s Viroštaka na vrhove Mali Jastreb i Jastrebov vrh
|
Jezero Krupac (Krupačko jezero)
Jezero Krupac; u pozadini (s lijeva nadesno) Zla gora, Njegoš-planina (iza na horizontu) i Vitroštak
|
Akumulacijsko jezero Krupac nalazi se sjeverozapadno od Nikšića. Njegova je površina 5,7 km², a dužina oko 2,5 km. Dužina brane je 1.480 m
Krupačko jezero hrane vodom vrela: Poklonci, Žabica, Krupačko oko, Zmijanac i druga manja.Voda jezera je čista i predstavlja jednu od najčistijih akumulacija u Crnoj Gori. Leti temeperatura vode doseže i 28°C. Jezero je bogato ribom i na njemu je razvijen sportski ribolov.Turistički je valorizirano i predstavlja atraktivno izletište i kupalište jer je na dijelu obale od sjevernog dijela brane, i duž Uroševića greda uređena gradska plaža.. |
VIROŠTAK
Nasadi voćnjaka kod sela Miločani, s pogledom na brdo Viroštak
Viroštak
Detalj stare topografske karte; Mjerilo 1:25.000; Sekcija: Nikšić (147-2-4) 
Pogled na Kruškovi Do i iza njega uvalu koja dalje nastavlja do sela Stuba na obali ježera Krupac, i koja dijeli Viroštak (lijevo) od obronaka Zle gore (desno)
Viroštak, Kurtagića Duga - kuće Radulovića
Viroštak, Kurtagića Duga - kuće Radulovića
|
Viroštak, Kurtagića Duga - kuće Radulovića
Pogled s vrha Budoša na Slansko jezero i Viroštak (iza jezera, desno)
NISMO NI SVJESNI DA IMAMO ČUDO PRIRODE!
Datum objave: 26.4.2022. Autor: MONDO Crna Gora Opis. U sjevernom dijelu Nikšićkog polja nalazi se najveća estavela na Balkanu - Gornjepoljski vir. Estavela je oblik vrtače koja u određeno doba godine ima ulogu izvora dajući vodu rijeci, a u sušnim periodima funkcioniše tako što u nju ponire voda iz rijeke Sušice. Ova estavela je ujedno i najjače izražena i nalazi se na najvećoj apsolutnoj visini od 628 metara. |
Gornjepoljski virEstavela Gornjepoljski vir nalazi se u sjevernom dijelu Nikšićkog polja (Gornje polje).S obzirom na to da Nikšićko polje predstavlja morfološki zatvorenu depresiju, mreža riječnih tokova u njemu predstavlja izolirano područje, te su i hidrografski odnosi specifični.U svakom, periodično plavljenom polju, ima po nekoliko estavela. U Nikšićkom polju ima ih 5, od kojih je najveća Gornjepoljski vir. Udaljena je od grada petnaestak kilometara i nalazi se ispod dolomitnih strmih strana Viroštaka (1119 m). To je najveća, najjače izražena i na najvećoj apsolutnoj visini (628m) estavela u Crnoj Gori i Dinaridima. Ovaj prirodni fenomen je oduvijek bio predmet zanimanja znanstvene javnosti, pa su o njemu pisali J. Cvijić, B. Radojičić, V. Vlahović, V. Radulović i dr. Kao jako vrelo, Gornjepoljski vir funkcionira obično od polovine listopada/oktobra do polovine lipnja/juna. Neposredno prije početka funkcioniranja kao vrelo, ovdje se događa karakteristična pojava “pucanja vira”, koja je posljedica naglog pritjecanja vode i prisutnog zraka. U vrijeme smanjenog pritjecanja vode, podzemni kanali i pukotine se ispune zrakom koji voda obično naglim pritjecanjem potisne i onda izbije, izbacujući bijeli pijesak dolomitnog porijekla, pri čemu se čuje karakterističan prasak. Tako se vrši izravnjavanje hidrauličnog pritiska među vodenim masama, koje su međusobno sifonski povezane. (B.Radojičić: Nikšićko polje-geomorfološka promatranja, 1953.). Zapaža se da je ova pojava "pucanja" vira, poslije podizanja akumulacijskih jezera Krupac i Slano nestala, ili se sasvim rijetko javlja, što se dovodi u vezu s pretpostavkom da voda Vira ima podzemnu hidrološku vezu s vrelima Krupca. (B.Radojičić,Vode Crne Gore, 2005.). Poslije “pucanja”, voda se povuče skoro do dna estavele, a potom počinje punjenje i otjecanje, prosječno 3-5m³/s. Najveća izdašnost je krajem studenog/novembra i početkom prosinca/decembra, do 7m³/s. Drugo razdoblje povećane izdašnosti je u travnju/aprilu i svibnju/maju. Estavela je kružnog oblika, promjera oko 94m, a dubina joj je preko 90 m. S koritom rijeke Sušice, Gornjepoljski vir je vezan s oko 30m dugačkim kanalom, čija je visina u nivou korita rijeke. Da bi se spriječilo poniranje voda Sušice u estavelu, 1896. godine izgrađena je kamena brana, te Sušica otječe poljem i zajedno s Rastovačkom rijekom formira rijeku Zetu. Gornjepoljski vir pod zaštitom je države. IZVOR Službena stranica Općine Nikšić 
Rijeka Sušica pod jugoistočnim padinama Viroštaka
Gornjepoljski vir
|
Oaza ep.29 - Estavela - Gornjopoljski vir
Autor; Kulturista / Coolturista Datum objave: 29.5.2023. Najdublja balkanska estavela. Bezdan kao prirodna oaza. estavela (franc.), otvor ili ponor u kršu iz kojega voda naizmjenično izvire ili u koji ponire. Najčešće su u rubovima polja u kršu. Estavele su oblici slični vrtačama i funkcioniraju naizmjenice kao vrela i kao ponori. U vrijeme visokog vodostaja funkcioniraju kao vrela, a u vrijeme sušnog razdoblja kao ponori. Otvori estavele su u vezi s više podzemnih kanala, od kojih jedni odvode naviše, u polja veće apsolutne visine, a drugi naniže, u doline ili niža polja. Pri jakim i dugotrajnim kišama, voda ne može dovoljno brzo otjecati kroz podzemne kanale, penje se i gornji otvori takvih kanala bit će vrela. Kad priticanje vode s površine oslabi, isprazne se podzemni kanali i isti otvor kanala na površini funkcionira kao ponor. Vidov potok Vidov potok nalazi se u ravnici središnjeg dijela Gornjeg polja, s desne strane ceste Nikšić-Plužine. Funkcionira kao izvor i ponor, pa je nazvan Mukavicom (Potajnicom). Grotlo potajnice Vidov potok je promjera 70 cm i dubine 1,2 m. U načinu rada potajnice Vidov potok izdvajaju se dva razdoblja, zimski dugotrajniji i ljetni kratkotrajniji. U intervalu kada potajnica radi, razina vode u jezeru naraste za 10,30 cm, a Vidovim potokom otječe od 80-360 l/sek. vode. Izbacivanje, odn. "riganje" potajnice traje i do 120 minuta, a razdoblje mirovanja, punjenja 10 do 16 minuta. Grotlo pećinskog uzlaznog kanala je neprekidno pod vodom.Voda iz vrela tokom letnih mjeseci teče oko pola sata, zatim prestaje teći 20-tak minuta,a izbacivanje vode traje oko dva sata.U razdoblju svibanj/maj - studeni/novembar istječu maksimalne količine vode. |
UZDOMIR
Pogled na brdo Uzdomir s obronaka Viroštaka
Uzdomir
Detalj stare topografske karte; Mjerilo 1:25.000; Sekcija: Nikšić (147-2-4) |
Reljef i položaj Uzdomira
Izvor: Google Earth, 2018. |
Staza na brdo Uzdomir
|
U 2018. godini uređena je i obilježena pješačka staza na brdo Uzdomir (852 m n.v.), koji se nalazi sjeverozapano od Nikšića u Crnoj Gori, i jedan je od najljepših vidikovaca na grad,.
Od lokacije Poklonci (vrelo koje vodom hrani Krupačko jezero), do vrha Uzdomira uspinje se 200 metara visinske razlike, za oko 45 minuta laganog uspona. Pogled s vrha se pruža na obližnji Nikšić, Nikšićko polje kojega čini mnoštvo manjih polja. Vidik je odličan i na jezera Krupac i Slano, prigradska naselja, sela i ostala brda i planine koje okružuju Nikšić i Nikšićko polje: Viroštak, Pusi Lisac, Budoš, Prekornica, Vojnik, Njegoš i dr. . Od biljaka, ovdje rastu salep, narcis, gavez, oman, majčina dušica, kamilica, bokvica kopriva, maslačak, rosopas, vodopija, vrsuta, jagorčevina i druge drvenaste biljke. Na Uzdomiru borave i neke divlje zvijeri, poput lisica, divljih svinja ili vuka. PODACI O VRHU KOORDINATE: 42.803337, 18.923610 VISINA VRHA: 852 m n.v. |
Crtice o Uzdomiru i području oko njega
Nikšićko Planinarsko Smučarsko društvo "Javorak" osnovano je 1952. godine, prvobitni naziv je bio Vojnik koji je dat po masivu visokom 1998 m, a koji se nalazi u blizini Nikšića. Ubrzo potom mijenja ime u “Javorak” planinski prijevoj u blizini Nikšića. Prvi pohod izveden je upravo na Uzdomir (852 m), i od tad kreću na mnogo veće uspone i ekspedicije. Vilina pećina se nalazi u brdu Uzdomir, u blizini Krupačkog jezera, sjeveroistočno od vrela Poklonci za oko 500 m zračne linije. Nalazi se na nadmorskoj visini oko 647 m. Njen je otvor mali i visok je oko 1 m, a širok oko 1,20 m. U dubini je dosta proširen kako u vertikalnom tako i u horizontalnom pravcu. Njen kanal meandrira i blago pada prema dubini. Ona je do sada ispitana u dužini oko 300 m, Prostire se u pravcu SI tj. u pravcu pada slojeva. Pećinu je ispitalo Speleološko društvo Nikšić. Formirana je u vapnenačkom terenu. Razvila se u pravcu slojevitosti i isprskalosti stijena. Ispod pećine prostire se stara dolinica koja je izbušena s niznim vrtačama, a na dnu nje nalazi se veliko krško vrelo Poklonci, koje se nalazi na koti 612,18 m. Ta činjenica ukazuje da ova pećina predstavlja stari krški kanal duž koga je isticalo vrelo čija je voda formirala spomenutu dolinu, koja je kasnije izmijenjena vrtačama. IZVOR: Marija Jauković, Vilina pećina. Portal Montenegrina KOORDINATE: Drugi svjetski rat; Dana 5.5.1942. talijansko-četničke snage iz Nikšića napale su položaje 1. udarnog bataljona Nikšićkog NOP odreda na brdu Uzdomiru kod Nikšića. Poslije trosatne oštre borbe nadmoćne talijansko-četničke snage, podržavane artiljerijskom vatrom, potisnuli su partizane i, uz veće gubitke, zauzeli Uzdomir. Iz 1. udarnog bataljona je poginulo 6 i ranjeno 18 boraca. Uzdomir je ugrožen ilegalnom sječom šume. 22.11.2018. radna skupina za zaštitu životne sredine i životinja Instituta za socijalnu i obrazovnu politiku je utvrdila sječu šume na zapadnoj strani brda i institucije su upozorile počinitelje kako time direktno negativno utječu na životnu sredinu i stanište nekoliko vrsta divljih životinja kojima je Uzdomir prirodno stanište, te o šteti za čist zrak. Najavljena je i akcija pošumljavanja kako bi se ublažile posljedice nesavjesne sječe šume. Portl Anaitika.me, 22.11.2018. Baština. U podnožju Uzdomira se nalazi i Hadži ismailov most na rijeci Zeti. Most na Duklu podigao je 1805. godine bogati nikšićki trgovac Hadži Ismail Lekić. Dug je 110 metara, a ukrašava ga osam polukružnih nejednakih otvora (voltova). Mjesto na kome je sagrađen predstavljalo je mjesto križanja karavanskih puteva. U vrijeme osmanske vladavine, tim putem trgovci su išli prema Gacku, Mostaru, Foči i Višegradu. U podnožju brda nalazi se prigradsko Nikšićko naslje Mokra njiva. |
IZVORI I LITERATURA
MIJANOVIĆ, Ana: Gornjepoljski vir. Portal Geografija Za Sve, 12.2.2017.
RADOJIČIĆ, Branko: Opština Nikšić - Priroda i društveni razvoj. Nikšić, 2010. str. 48.
RADOJIČIĆ, Branko: Nikšićko polje-geomorfološka promatranja,1953.
TADIĆ, R.: Gornje Polje kod Nikšića. Nikšić-Beograd, 2001.
RADOJIČIĆ, Branko: Opština Nikšić - Priroda i društveni razvoj. Nikšić, 2010. str. 48.
RADOJIČIĆ, Branko: Nikšićko polje-geomorfološka promatranja,1953.
TADIĆ, R.: Gornje Polje kod Nikšića. Nikšić-Beograd, 2001.
